Home Blog Page 1024

Mališani učili o održivoj životnoj sredini na Novosadskom sajmu

Foto: JP ,,Vojvodinašume"

 

Foto: JP ,,Vojvodinašume”

Program prezentacije specijalnih rezervata prirode u Vojvodini, edukacije mališana o šumskom potencijalu i održivoj sredini kao i program putovanja agencije JP ,,Vojvodinašume – Turist“ mogli su se videti juče na štandu ovog javnog preduzeća.

Programi i projekti u Auli Novosadskog sajma, usmereni na najmlađu populaciju bili su prilika da se svako Specijalno prirodno dobro prikaže na krajnje zanimljiv način.

Mališani su od  edukatora JP ,,Vojvodinašume” naučili da u tako održivoj životnoj sredini nije ništa zadato već se iznova mora planirati, obnavljati i prilagođavati prirodnim tokovima.

– To jeste nauka, to je zdrava tehnologija, zdrava životna sredina, kao nešto osnovno što im možemo ponuditi danas i pomoći da zdravo odrastaju, čuvaju i cene ono što imaju istakla je direktorka JP ,,Vojvodinašume” Marta Takač.

Foto: JP ,,Vojvodinašume”

Na Sajmu LORIST predstavila se Turistička agencija ,,Vojvodinašume – Turist“, ogranak JP ,,Vojvodinašume”, za ekoturizam, koja je nastala iz potrebe za održivim razvojem turizma namenjena za specifična interesovanja, utemeljena na potencijalima prirodnih resursa kojima gazduje i upravlja preduzeće, pruža mogućnost posetiocima za kvalitetan i aktivan boravak u prirodi, uz podsticanje želje da poštuju i sačuvaju prirodno okruženje u kojem se nalaze.

Milisav Pajević

Nove oznake za gorivo iz EU dolaze kod nas!

Foto: Pixabay

U Srbiji će od 12. oktobra početi da se primenjuje direktiva Evropske unije o novom uniformnom obeležavanju goriva, koja treba da harmonizuje identifikaciju goriva u celoj Evropi, izađe u susret sadašnjim i budućim potrebama evropskog tržišta i obezbedi širi pristup alternativnim gorivima.

Direktiva 2014/94/EU Evropskog parlamenta i Saveta važiće u svih 28 članica Unije, kao i u Srbiji, Makedoniji, Turskoj, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švajcarskoj. Velika Britanija bi posle Bregzita trebalo da odluči o primeni direktive.

Foto: Pixabay

Etikete za benzin biće okrugle, sa natpisom E5, E10 ili E85, pri čemu brojevi označavaju postotak bioetanola u mešavini goriva. Tečni gas koji se koristi kao pogonsko gorivo imaće etiketu u obliku romba i oznake H2 za vodonik, CNG za komprimovani prirodni gas, LPG za tečni naftni gas i LNG za tečni prirodni gas. 

Gorivo će u osnovi ostati isto pa tako oznake za benzin E5 i E10 odgovaraju dosadašnjim oznakama SP98 i SP95.

Takođe je i vozačima starijih vozila savetovano da se raspitaju koju količinu biogoriva, u prvom redu etanola, njhov automobil može da podnese.

Beograd razvija Akcioni plan za zeleni grad

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić potpisao je  Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, čime je otvorena Početna konferencija za izradu strateških dokumenata i akcionih planova za održive izvore energije i plana za Beograd – zeleni grad, kao i proces kandidature grada Beograda za zelenu prestonicu Evrope.

Pre ceremonije potpisivanja, predsednik gradske Skupštine Nikola Nikodijević, zvanično je predao gradonačelniku Odluku Skupštine grada kojom dobija ovlašćenje za potpisivanje ovog dokumenta.

Učestvujući u EBRD-ovom programu „Zelenih gradova“, Beograd će razviti Akcioni plan za zeleni grad (GCAP), kao i Akcioni plan za održive izvore energije i klimu (SECAP). Sredstva za projekte GCAP i SECAP doniraće Udruženi fond Japana i EBRD.

 – Današnja konferencija predstavlja početak petnaestomesečnog rada na ovom projektu, koji je doniran od strane Udruženog fonda Japana i Evropske investicione banke za obnovu i razvoj. Za nas je ovo veoma važna tema i važan događaj, iza koga sledi isto toliko bitan proces. Tokom narednih 15 meseci biće izrađen Akcioni plan za „Zeleni grad“, ali i Akcioni plan za održive izvore energije i klimu. Pre početka konferencije zvanično ćemo potpisati Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju i tako obuhvatiti obe teme, rekao je Radojičić.

Foto: Grad Beograd

On je potvrdio da Grad Beograd ostaje posvećen svim stvarima koje mogu da se urade u cilju ublažavanja efekata klimatskih promena, ali i održivog razvoja grada.

– Klimatske promene su globalni problem, ali svi moramo da budemo uključeni u njegovo rešavanje. U osnovi problema je emisija štetnih gasova i ugljen-dioksida, a klimatske promene nas iz dana u dan podsećaju da su sve surovije i da se moramo ozbiljno pozabaviti tom temom. Jedna od naših glavnih vizija je razvoj Beograda u pravcu „Zelenog grada“ i to je nešto što bi u budućnosti moglo značajno da doprinese boljem kvalitetu života u našem gradu, dodao je Radojičić.

Gradonačelnik je istakao da se Beograd danas obavezuje da će više i temeljnije raditi na ostvarivanju ovih ciljeva.

–  Konsultovaćemo stručnjake iz zemalja koje su u oblasti životne sredine trenutno ispred Srbije, a kroz usvajanje akcionih planova i strateških dokumenata dodatno pomoći realizaciju svega što je dogovoreno – zaključio je dr Zoran Radojičić.

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević je rekao da je potpisivanje ovog sporazuma jedan u nizu koraka koji se činimo u cilju zaštite životne sredine, te da je ovaj događaj upravo i nagrada za dosadašnji rad.

Foto: Grad Beograd

–  Beograd pre sedam, osam godina nije posvećivao mnogo pažnje zaštiti životne sredine i prilagođavanju klimatskim promenama. Mi smo poslednjih godina u tom pravcu načinili ogroman korak i to zahvaljujući ljudima koji vode grad Beograd ali i potrebi da vodimo računa o sredini u kojoj živimo. Beograd početkom ove decenije nije imao nijedan usvojeni dokument kada je ova oblast u pitanju, a danas imamo dokument o upravljanju otpadom, Akcioni plan o zaštiti životne sredine, Strategija pošumljavanja grada Beograda, plan o kvalitetu vazduha. To su strateška dokumenta i cilj nam je da ostavimo bolji i humaniji grad, pojasnio je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, u Beogradu je veliki deo površina pošumljen, doneta je odluka da nijedno drvo ne sme da bude posečeno, a da ne budu zasađena dva mala drveta, doneta je odluka o ukidanju plastičnih kesa, kao i odluka o kvalitetu vazduha.

– Mi smo prvi u regionu koji smo uveli pet elektro autobusa, kao pilot projekat koji se pokazao dobrim, i već sledeće godine imaćemo 80 takvih autobusa u centu grada. Tako ćemo biti jedini grad u regionu koji koristi elektro pogon u javnom prevozu u centru grada. Zajedno sa Beogradskim elektranama smo ugasili veliki broj kotlarnica na mazut i prelazimo na ekološki prihvatljivija goriva. Verujem da do 2021. godine nećemo imati nijednu kotlarnicu na mazut, koje su veliki zagađivači vazduha, naglasio je Nikodijević.

U budućnosti nas čeka je izrada fabrike za preradu otpada, naveo je on i dodao da to podrazumeva da Grad i gradska javna preduzeća budu pripremljena za taj posao tako što će vršiti primarnu selekciju, reciklirati i odvajati otpad i vraćati ga ponovo u proizvodnju.

– Imamo plan i projekat za izradu fabrike za preradu otpadnih voda i to bi trebalo da bude finale svega što smo uradili u poslednjih sedam ili osam godina. Verujem da ćemo i taj projekat uspešno i brzo realizovati kao i projekat izgradnje fabrike u Vinči. Kada je u pitanju zaštita životne sredine posao nikada nije završen, jer je potrebno stalno se prilagođavati novonastalim okolnostima, zaključio je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan naglasio je da je Beograd značajno napredovao u očuvanju životne sredine, pre svega u podizanju svesti građana.

– Beograd ima 186 rečnih tokova i 12 jezera koje moramo da sačuvamo, uredimo i pametno iskoristimo. U poslednjih nekoliko godina pošumljeno je 700 hektara zemljišta i donešena je strategija prilagođavanja na klimatske promene, što je veoma važno pogotovo u kontekstu današnjeg događaja, rekao je Trivan i dodao da sadašnjih 14 odsto zelenila nije dovoljno i da će se nastaviti sa radom na povećanju zelenih površina u Beogradu.

Glavni gradski urbanista Milutin Folić istakao je da urbanizam osnov za planski razvoj prestonice, i način da se ostvare svi ciljevi o kojima konferencija govori.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– Tri osnovna pravca razvoja grada su spuštanje na reke, izmeštanje zapuštenih industrijskih zona i njihovo pretvaranje u nove prostore za izgradnju poput „Beograda na vodi” čime se stvara kompaktan grad. To omogućava da se ispuni i treći pravac u razvoju grada i prioritet da pešacima, biciklistima i javnom gradskom prevozu. Zbog toga gradimo biciklističke staze i planiramo izgradnju metro sistema, istakao je Milutin Folić.

Visoka predstavnica EBRD-a, Lin O’Grejdi je izrazila zadovoljstvo što prisustvuje početku rada na ovom projektu.

 – U narednih 12 meseci zajedno sa Gradom Beogradom radićemo na prepoznavanju važnih investicija iz oblasti životne sredine, izjavila je Lin O’Grejdi.

Zamenik šefa misije Japana u Srbiji Tetsua Cubota rekao je da Vlada Japana pruža punu podršku Srbiji u pogledu unapređenja životne sredine, što će nastaviti da čini i ubuduće.

Događaju su prisustvovali gradski sekretar za saobraćaj Dušan Rafailović, v. d. sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, v.d. sekretara za poslove odbrane, vanrednih situacija i komunikacije i kordinaciju odnosa sa građanima kao i drugi predstavnici Gradske uprave i Anja Rović, državna sekretarka u Ministarstvu za evropske integracije.

Milisav Pajević

 

Naučnici razvijaju baterije koje se pune na CO2

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ah, baterije na telefonima. Imaju običaj da se isprazne baš kada nam trebaju najviše. Ono što je dobro jeste da se litijumske baterije sve više i više unapređuju i traju sve duže. Ali zar ne bibilo idealno kada bi baterija mogla da se puni sama i to bez punjača?

Zapravo takva baterija je već u pripremi a da stvari budu još bolje naučnici razvijaju bateriju koja bi mogla da se napaja na ugljen-dioksid.

Tim naučnika sa Instituta tehnologije u Masačusetsu osmislio je prototip baterije koja koristi ugljen-dioksid koji je sakupljen iz procesa jedne elektrane. Trenutno, elektrane koje imaju ovaj sistem za prikupljanje ugljen-dioksida traže 30% energije koje generišu samo da bi „zarobile“ i skladištile ugljen-dioksid koji elektrana emituje u procesu proizvodnje električne energije. Svaki proces koji bi mogao da poboljša energetsku efikasnost ovakvog postrojenja bio bi  revolucionaran.

Tu na scenu stupaju ovi istraživači. Oni su razvili novi pristup uz pomoću kog prikupljaju otpadne proizvode elektrane i koriste ih kako bi napravili osnovnu komponentu za baterije. Oni ugljen-dioskid elektrohemijski obrađuju i onda testiraju na koji način mogu da ga iskoriste u procesima punjenja baterija.

Iako je ovaj izum u početnim fazama jednom kada se bude realizovao, ove baterije će moći da se pune uz pomoć ugljen-dioksida i u tom procesu će ga pretvarati u čvrstu materiju. Trenutno baterija traje čitavih 10 punjenja.

„Litijum-ugljenične baterije su koncept budućnosti ali kada stignu do nas biće nam od velike koristi da smanjimo emisije gasova staklene bašte,“ rekao je jedan od naučnika.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Preseljena automatska merna stanica za praćenje kvaliteta vazduha u Novom Sadu

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Novom Sadu je automatska merna stanica za praćenje kvaliteta vazduha preseljena sa lokacije SPENS i ponovo aktivirana.

Stanica koja meri koncentracije zagađujućih materija u vazduhu dominantno od saobraćaja je izmeštena usled izgradnje novog tržnog centra – Promenade.

Nova lokacija je izabrana uz stručnu pomoć i saradnju Gradske uprave za zaštitu životne sredine i Pokrajinskog sekretarijata zaduženog za poslove zaštite životne sredine. Stanica je locirana na prometnoj raskrsnici Rumenačke ulice i Bulevara Jaše Tomića.

Rezultati merenja koncentracije sumpor dioksida, azotnih oksida, ugljen monoksida i suspendovanih čestica do 10 i 2.5 mikrometra, u realnom vremenu, se ponovo nalaze na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Kragujevac sprovodi sistematsku deratizaciju

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na teritoriji grada Kragujevca ovog meseca biće sprovedena sistematska deratizacija, koju u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti sprovodi Gradska uprava za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Tom prilikom biće tretirano 351 kilometar kanalizacionih mreža, 21 kilometar priobalja reka i potoka, gradska deponija Jovanovac kao i divlje deponije, zatim neuređene i delimično uređene zelene površine oko stambenih objekata i podrumski i tavanski prostori.

Kako bi deratizacija bila uspešna i dobro isplanirana, u Skupštinskoj sali je održan organizacioni sastanak sa predstavnicima Saveta mesnih zajednica, čiji će zadatak biti da informišu meštane sa svojih područja o akciji, lociraju žarišta i sprovedu pripremne mere za sprovođenje postupka deratizacije.

– Drugu godinu zaredom praktikujemo da u ovom vremenskom periodu tokom oktobra i novembra meseca pozovemo predstavnike Saveta mesnih zajednica sa teritorije grada Kragujevca, kako bi na najbolji način preneli informacija koliko je važna deratizacija i šta je potrebno da bi ona bila uspešna. Imajući u vidu da je za njenu uspešnost, naročito na seoskom području kao preventivnu meru neophodno ukloniti organski i neorganski otpad iz podrumskih i tavanskih prostorija i divlje deponije, predstavnici saveta dostaviće informacije o žarišnim tačkama sa terena, postavljati obaveštenja i deliti liflete sa savetima izvođača sistematske deratizacije DDD Promet, kazala je dr Gordana Damnjanović, član Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Sistemska deratizacija se sprovodi iz higijensko-epidemioloških, zdravstvenih, ekonomskih i ekoloških razloga. Ona ne znači potpunu eradikaciju glodara, miševa i pacova, već predstavlja organizovane napore lokalne zajednice da se ova populacija kao izvor zaraze svede na optimalnu i razumnu meru, poručila je Damnjanović.

Ekipe DDD Prometa, sa deratizacijom koja će trajati narednih meseca dana, počinju u danas od okolnih sela i prigradskih naselja prema gradskom području.

Tretmane će zatvorenim prostorima obavljati sredstvom Ratmo – dez u obliku peleta, a priobalja, neuređene zelene površine, deponije i kanalizacione mreže, istim sredstvom ali u parafinskom obliku koje trpi vlagu.

Kako bi prostor bio pripremljen i vlasnici životinja upozoreni na vreme, stanovnici područja na kome se izvodi deratizacija biće obavešteni tri dana ranije.

Inače, grad je za sistematsku deratizaciju na području Kragujevca iz budžeta izdvojio 1,5 milion dinara.

Milisav Pajević

JP ,,Vojvodinašume“ tradicionalno na sajmovima „Lorist“

Foto: JP ,,Vojvodinašume“

 

Foto: JP ,,Vojvodinašume“

JP ,,Vojvodinašume“ je tradicionalno prisutno na Međunarodnim sajmovima „Lorist“, koji se ove godine održavaju  po 51 put, za sve posetioce u jesenjoj sezoni.

– Svake godine se detaljno planiraju sve aktivnosti tako da projektni tim, uvek ponudi nešto specifično, nesvakidašnje i atraktivno a sve u cilju promovisanja brojnih segmenata delatnosti i potencijala zaštićenih područja na kojem gazdujemo istakla je generalna direktorica  JP ,,Vojvodinašume“ Marta Takač.

Već sutra, na programu je deveto Prvenstvo u oponašanju rike jelena u kojem tradicionalno učestvuju gosti iz Mađarske, Italije i Slovenije.

Predviđa se veliki broj takmičara i neizostavni orkestar lovačkih horni.

U lovačkim i ribljim specijalitetima posetioci  će moći da uživaju u restoranu, Lovačke kuće ,,4 jelena“ na otvorenom delu Sajmišta kod hala 1 i 1a.

Milisav Pajević

Evo zašto Toyota povlači 2,3 miliona hibrida širom sveta

Foto: Toyota

Japanski automobilski gigant Toyota je najavio u sredu da će povući više od milion hibridnih vozila širom sveta zbog problema s električnim žicama koji bi mogao da izazove požar u vozilu. Zbog bezbednosnih provera biće povučeni  automobili Prius, Prius PHEV i C-HR, proizvedenih u periodu od juna 2015. do maja 2018. godine, saopštili su iz japanske kompanije. Od navedene ukupne brojke, 554.000 automobila biće povučeno u Japanu, 219.000 u Evropi a 217.000 u Severnoj Americi.

Kod problematičnih automobila postoji mogućnost gubitka snage u vožnji. Iako u takvim slučajevima servo upravljača i kočnice i dalje funkcionišu, ako bi se problem javio pri većim brzinama postoji veliki rizik da dođe do saobraćajne nezgode, kažu u Toyoti.

“Postoji mogućnost kratkog spoja… na električnim žicama i stvaranja visoke temperature pri njihovom trošenju povezanom s vibracijama u vožnji”, objasnili su iz Toyote u dokumentu dostavljenom japanskom ministarstvu saobraćaja. “To u najgorem slučaju može da izazove požar u vozilu”, kaže se u dokumentu.

Foto: Toyota

Predstavnica Toyota Japana je izjavila da joj nisu poznati slučajevi povreda u Japanu povezani s tim problemom. “Teško je znati da li se takav incident dogodio i koliko puta”, istakla je ona u izjavi za AFP.

 

Nobelovci za hemiju doprinose “zelenoj hemijskoj industriji”

Photo: nobelprize.org

Ove godine prestižnu nagradu koju dodeljuje Švedska kraljevska akademija nauka podeliće naučnici Frensis Arnold (Frances Arnold), Džordž Smit (George Smith) i Gregori Vinter (Gregory Winter) za istraživanja vezana za izmenu svojstava proteina kako bi se koristili u terapeutske i industrijske svrhe.

Švedska akademija nauka objavila je da troje naučnika nagrađeno je za metode “usmerene evolucije” za stvaranje novih enzima koji ubrzavaju hemijske reakcije u biologiji.

Rad troje naučnika tako doprinosi promociji “zelene hemijske industrije”, novih materijala i održivih goriva.

Foto: nobelprize.org

Istraživanja ovih naučnika zasnovana su na korišćenju usmerene evolucije u proizvodnji enzima koji dalje mogu biti iskorišćeni za proizvodnju novih hemikalija i lekova. Enzimi stvoreni usmerenom evolucijom koriste se za proizvodnju različitih proizvoda, od biogoriva do lekova. Antitela razvijena korišćenjem metode zvane phage display (prikaz proteina na česticama bakteriofaga) mogu se uspešno boriti protiv autoimunih bolesti, a u nekim slučajevima i protiv raka u fazi metastaze.

Do Nobela su došli koristeći tehniku “usmerena evolucija” kako bi stvorili nove proteine. Ti proteini se mogu koristiti u raznim oblastima, od proizvodnje novih lekova do biogoriva. 

 

Izložba „Dunav u Srbiji – Putovanje kroz tehničke muzeje“

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Izložba „Dunav u Srbiji – Putovanje kroz tehničke muzeje“ na kojoj se predstavio i Muzej voda „Nikola Mirkov“, Javnog vodoprivrednog preduzeća „Vode Vojvodine“, otvorena je prošle nedelje u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu.

Izložba je organizovana u sklopu konferencija Evropske mreže rečnih muzeja, a trajaće do 14. novembra.

Iz arhive JVP „Vode Vojvodine“, koja broji nekoliko hiljada fotografija nastalih u toku odbrane od velikih voda reke Dunav 1965. godine, za izložbu su izvučeni najzanimljiviji zapisi ove velike bitke sa prirodom.

U izlaganju koje je pratilo fotografije prisutni su čuli koliki je značaj ovog događaja.

Dunav je te godine dostigao najviši vodostaj od kada su merenja započeta, angažovano je više nego ikada stručnjaka i mehanizacije, a nije postojala ni jedna ljudska greška. Čovek i priroda su se borili jedan na jedan, čovek je pobedio zbog svoje istrajnosti, a vode u Vojvodini su ukroćene.

Na izložbi učestvuju i Muzej nauke i tehnike – Beograd, Vazduhoplovni muzej Beograd, Muzej Vojvodine – Muzejski kompleks Kulpin i Javno preduzeće „Pošta Srbije“.

Autori izložbe i kataloga su kustosi, istraživači istorije plovidbe, nauke, inženjerstva, graditeljstva, vazduhoplovstva, privrede, poljoprivrede, ribarstva i života na Dunavu i uz Dunav.

Svi oni predstavili su značajne, uzbudljive, zanimljive, poznate ali i nepoznate događaje, čiji su junaci bili vladari, kapetani, brodari i piloti, graditelji i inženjeri, naučnici, vojnici, obični ljudi, a najviše sam Dunav.

Milisav Pajević

Produžen rok za izbor konzorcijuma koji će graditi solarnu elektranu na Briskoj Gori

Za izgradnju solarne elektrane na Briskoj Gori (opština Ulcinj) prijavila su se tri konzorcijuma: Konzorcijum Fortum i EPCG – kojeg čine Fortum Corporation, Finska, Elektroprivreda Crne Gore, AD Nikšić i Sterling & Wilson, Indija; Konzorcijum IREDL – kojeg čine International Renewable Energy Development Ltd, Malta i Zhuai Singyes Green Builidnig Techonology CO Ltd, Kina; Konzorcijum Montesolar – kojeg čine kompanije: Sunderland, Crna Gora; Bemax, Crne Gora; Samgreenpower, Francuska i korporacija Solon, SAD.

Ministarstvo ekonomije je na osnovu ovlašćenja koja mu je dala Vlada 19. maja raspisalo Javni poziv za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121m2, radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW.

Rok za podnošenje prijava po Javnom pozivu istekao je 3. septembra.

Komisija zadužena za vrednovanje ponuda je prilikom pregleda tenderske dokumentacije konstatovala određene nejasnoće koje zahtevaju pojašnjenja i dodatne informacije u smislu njihovog otklanjanja.

S tim u vezi, a u cilju pravilne ocene, provere i vrednovanja ponuda, smatramo da je neophodno produžiti rok u trajanju od 15 dana, kako bi se izvršila pravilna evaluacija ponuda i sačinjavanje moguće rang liste ponuđača.

Radovi na elektrani neće trajati duže od 36 meseci i realizovaće se u dve faze. U prvoj fazi, koja će trajati 18 meseci od potpisivanja ugovora sa izabranom kompanijom, izgradiće se 50MW elektrane. Izgradnja preostalog dela elektrane trajaće tri godine od potpisivanja ugovora.

Nakon izgradnje solarne elektrane i njenog puštanja u rad, građani neće, preko računa za struju plaćati podsticaje za struju proizvedenu iz tog energetskog objekta.

Milisav Pajević

Oko 500 mališana iz 18 država posadilo je mlada stabla u parku Ušće

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

U parku Ušće, nedaleko od spomenika „Večna vatra”, oko 500 mališana iz 18 država sadili su mlada stabla, koja će budućim generacijama biti svedok iskrenog dečjeg prijateljstva, bez granica.

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović prisustvao je ekološkoj akciji „Drvo drugarstva” pod sloganom „Neka planeta blista”, u okviru manifestacije „Radost Evrope”.

Prema Mladenovićevim rečima, „Radost Evrope” je jedna od najlepših manifestacija u Beogradu, a ujedno jedna od najdugovečnijih, jer se u kontinuitetu održava 49 godina.

Foto: Grad Beograd

– Prethodnih pet decenija kroz naš grad prošlo je nekoliko desetina hiljada gostiju iz inostranstva. Nadam se da će budući naraštaji nastaviti da neguju ovaj duh prijateljstva i povezivanja različitih kultura, rekao je Mladenović, poručivši okupljenim mališanima da neguju nova prijateljstva, kao što će Grad negovati posađeno drveće.

Učesnike manifestacije „Radost Evrope” pozdravio je i Slobodan Stanojević, direktor JKP „Zelenilo-Beograd”.

– Srećni smo što deca iz 18 zemalja imaju priliku da u parku Ušće ostave trajni zalog. Posađene sadnice će ih celog života asocirati na detinjstvo i druženje sa vršnjacima iz Evrope. Kada jednog dana porastu, oni će se uvek ovde lepo osećati, rekao je Stanojević.

Tradicionalni Međunarodni susret dece Evrope, organizuje DKC Beograd, a pod pokroviteljstvom Gradske uprave. Beogradski školarci ugostili su vršnjake iz Belorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Jermenije, Kine, Litvanije, Mađarske, Makedonije, Nemačke, Poljske, Rumunije, Rusije, Slovenije, Srbije, Turske, Ukrajine, Crne Gore i Češke.

Glavna tema ovogodišnje manifestacije je ekologija, zaštita životne sredine.

Milisav Pajević

Koja energija napaja Podsaharsku Afriku?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Hidroenergija i fosilna goriva omogućili su porast električnog tržišta u Podsaharskoj Africi (SSA).

Poslednji podaci stižu nam iz Američke energetske informativne administracije (EIA) i govore nam da su energija dobijena iz sagorevanja fosilnih goriva i iz reka upravo vodeće energije u periodu od 2005. do 2015. godine. U ovom periodu, proizvodnja hidroenergije povećala se za oko 40% u ovom regionu, tj. u 49 zemalja južno od pustinje Sahare. U istom tom periodu energija dobijena iz sagorevanja fosilnih goriva porasla je za 15%.

Totalna proizvodnja električne energije u ovom delu Afričkog kontinenta 2015. godine iznosila je oko 420 milijardi kilovata, uključujući i energiju koja se izgubila prilikom distribucije kao i energiju koja je izvezena. Ovo je rast proizvodnje električne energije od 22% za samo jednu deceniju.

EIA utvrdila je da se najveći rast dogodio u zemljama izvan Južnoafričke republike. Iako je ova država bila odgovorna za polovinu proizvodnje električne energije u regionu 2015. godine, proizvodnja je porasla za samo 1% u poslednjih deset godina.

Izvan Južnoafričke republike proizvodnja je porasla za 63% a energija dobijena iz snage vode bila je u vođstvu. To znači da se Afrika u poslednjih deset godine razvila neverovatnom brzinom i da je pristup električnoj energiji omogućen velikom broju ljudi no uprkos ovom velikom rastu EEA procenjuje da 1/3 stanovništva ove regije i dalje nema pristup struji.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Pune ruke posla za vranjske odžačare

Foto: Pixaby
Foto: Pixaby

Uoči zime, pune ruke posla za vranjske odžačare. Njih trojica treba da očiste oko 15.000 dimnjaka, zbog kojih je u tom gradu,kad zahladni, koncentracija čađi u vazduhu duplo veća od dozvoljene.

Rezervisani su narednih deset dana, po pozivu, dnevno obiđu i do 40 kuća, da očiste ili probiju dimnjake.

Posao, kažu, nije lak, ali znaju karakteristike svakog odžaka u gradu.

U gradu je oko 15.000 dimnjaka, neki zovu odžačare jednom ili dva puta tokom sezone, a neki i češće.

Vranjski odžačari imaju licencu za rad, prošli su obuke koje nisu vezane samo za rad na visini.

Gradska toplana je pripremila kotlarnice, zamenila cevi koje su korodirale. Koriste mazut za grejanje, ali je u planu prelazak na bio-energente.

Vazduh zagađuju kotlarnice, domaćinstva koja se greju na drva, kao i izduvni gasovi motornih vozila.

Najviše čađi i azot oksida ima tokom dana kada je temperatura niska, vazdušni pritisak visok, i nema vetra.

Milisav Pajević

Osmi integrisani godišnji izveštaj Titan cementare Kosjerić

Foto: sr.wikipedia.org
Foto: Wikipedia/Danijela Lucic

Titan cementara Kosjerić predstavila je osmi integrisani godišnji izveštaj za 2017. godinu u okviru Dana otvorenih vrata fabrike, kako bi zainteresovanoj lokalnoj javnosti približila proces proizvodnje cementa, kao i mere zaštite životne sredine, ali i zdravlja i bezbednosti na radu koje kompanija primenjuje, saopštili su iz ove kompanije.

U Izveštaju se kaže da je cementara usmerena na održivi razvoj, objedinjen kroz ekonomske, ekološke i društvene ciljeve, zasnovane na kontinuiranom ulaganju u znanje i stalno usavršavanje, koji su tokom 2017. godine usaglašeni i sa Ciljevima održivog razvoja Globalnog dogovora UN.

Nastojeći da kontinuirano razvija strategiju odgovornog poslovanja, istovremeno prilagođavajući kvalitet i efikasnost izveštavanja, TCK je početkom 2018. godine, po treći put održala radni sastanak „Naša zajednica – naša odgovornost“, okupivši najvažnije društvene subjekte iz lokalne zajednice.

Upravljanje zaštitom životne sredine određuje vizija ekološke održivosti, kojoj su posvećena sistemska ulaganja u efikasno korišćenje vode i energije, očuvanje biodiverziteta i smanjenje emisija sa posledičnim uticajem na klimatske promene.

Posebna pažnja u Izveštaju posvećena je kvalitetu ambijentalnog vazduha u Kosjeriću i uticaju rada fabrike na parametre kvaliteta ambijentalnog vazduha u Kosjeriću, koji je van grejne sezone u Kosjeriću odličnog kvaliteta, znatno bolji nego na drugim mernim mestima.

Milisav Pajević

Kompleksno uređenje vodoprivrede područja kanala Baja-Bezdan

Foto: JVP „Vode Vojvodine”

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine”

U okviru projekta „Kompleksno uređenje vodoprivrede područja kanala Baja-Bezdan (BABECA)“, koji se realizuje kroz INTERREG IPA program prekogranične saradnje Mađarska-Srbija, u Novom Sadu je održan okrugli sto na temu vodoprivrede.

Partneri na ovom projektu su JVP „Vode Vojvodine”, Fond „Evropski poslovi” AP Vojvodine i Direkcija za vodoprivredu Donjeg Podunavlja iz Mađarske, a vrednost radova je oko 8.700.000 evra.

Cilj okruglog stola bio je predstavljanje glavnih projektnih aktivnosti koje doprinose poboljšanju protoka vode u kanalu Baja-Bezdan, unapređenju prekograničnih sistema za upravljanje vodama i prevenciju rizika od poplava.

Skup je otvorila Ivana Đurica, pomoćnica direktora Fonda „Evropski poslovi“ AP Vojvodine, a prisutne su pozdravili Milan Mandić, zamenik direktora za tehnička pitanja Direkcije za vodoprivredu Donjeg Podunavlja i Stevan Ilinčić, pomoćnik direktora JVP „Vode Vojvodine”.

Pored partnerskih institucija, okruglom stolu su prisustvovale i kolege iz Pokrajinske vlade, pokrajinskih institucija, fakulteta, kao i predstavnici opština i drugih institucija iz oblasti upravljanja vodama.

Delovi kanala „Baja-Bezdan“, uključujući tehničke prostorije, čine deo sistema za prevenciju poplava, a tokom godina kapacitet vodosnabdevanja je značajno smanjen zbog lošeg održavanja, povećane količine biomase i problema kvaliteta vode u vezi sa blatom.

Projektom BABECA urediće se kanal Baja-Bezdan (mađarski i srpski deo kanala), kanal Vrbas-Bezdan sa srpske strane i brane u Bezdanu i Šebešfoku koje se nalaze u sklopu kanala.

Kada radovi budu završeni povećaće se nivo zaštite od poplava, stvoriće se uslovi za prelazak brodova iz Dunava u kanal Baja-Bezdan i obezbediti puna operativna funkcija kanala, kao i solidna osnova za dalji razvoj sistema. Ove aktivnosti će imati i pozitivan uticaj na ekonomiju i turizam, naročito nautički.

Implementacija projekta je počela 2017, a planirano je da sve bude gotovo do 2020. godine.

Milisav Pajević