Home Blog Page 101

Pomorski sektor EU – ubrzanje dekarbonizacije kroz nove mere

Foto-ilustracija: Unsplash (william william)

Evropski pomorski sektor ima značajnu ulogu u trgovini, ekonomskom razvoju, energetskoj sigurnosti i povezivanju, međutim, neosporno negativno doprinosi zagađenju prirode i emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Iako su postignuti pomaci prema većoj održivosti u ovom sektoru, drugo izdanje Evropskog izveštaja o ekološkom transportu pokazuje da je potrebno povećati napore u narednim godinama kako bi se postigli klimatski i ciljevi zaštite životne sredine Evropske unije.

Izveštaj, koji su objavile Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) i Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), navodi značajan ekološki uticaj pomorskog transporta.

Emisije metana su se najmanje udvostručile između 2018. i 2023. godine, dostigavši 26 odsto ukupnih emisija sektora 2022. godine, uglavnom zbog šire upotrebe tečnog prirodnog gasa (LNG). Zagađenje vazduha beleži kontrastne trendove: emisije sumpor-dioksida u EU smanjene su za 70 odsto od 2014. godine zahvaljujući uvođenju zona kontrole emisija sumpora (SECA), dok se od 2025. godine očekuju dodatna smanjenja u Sredozemlju i Severoistočnom Atlantiku. Istovremeno, emisije azotnih oksida porasle su za 10 odsto između 2015. i 2023. godine, čineći 39 odsto ukupnih emisija ovog gasa iz transporta u 2022. godini.

Pročitajte još:

Pored vazdušnog zagađenja, pomorski transport nastavlja da doprinosi zagađenju voda, kroz izlivanje nafte i otpadnih voda sa brodova. Iako je morski otpad iz ribolova i brodskog saobraćaja tokom poslednje decenije prepolovljen, i dalje postoji izazov da se on potpuno eliminiše. Do zagađenja mora takođe dolazi usled gubitka kontejnera.

Podvodna buka predstavlja dodatni ekološki rizik, posebno u Engleskom kanalu, Jadranskom i Baltičkom moru, ali bi se primenom odgovarajućih mera mogla smanjiti do 70 odsto u periodu od 2030. do 2050. godine.

Uzimajući u obzir ove izazove, Evropska unija radi na uvođenju novih mera za ubrzanje dekarbonizacije pomorskog sektora. Od 2024. godine, EU je proširila svoj sistem trgovine emisijama (EU ETS) na pomorski transport, čime je uvedena naknada za emisije ugljen-dioksida iz brodova. Prihodi od EU ETS-a usmereni su na finansiranje Fonda za inovacije, koji već podržava preko 300 brodskih projekata sa niskim emisijama.

Od januara 2025. godine na snagu je stupio i FuelEU pomorski pravilnik, koji podstiče korišćenje niskougljeničnih goriva i smanjuje intenzitet emisija na brodovima.

Energetski portal

NIS uputio zvaničan zahtev za odlaganje američkih sankcija

Foto: Naftna industrija Srbije

Naftna industrija Srbije uputila je zvaničan zahtev za odlaganje sankcija Odeljenju za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije (OFAC) Sjedinjenih Američkih Država, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i enegretike.

U saopštenju se navodi da se zahtev, koji su podržale vlade Srbije i Mađarske, odnosi na dobijanje opštih ili posebnih licenci koje bi NIS-u omogućile da održi poslovanje dok se traži prihvatljivo rešenje vlasničke strukture i upravljanja, s ciljem da kompanija, koja je regionalno i strateški važna za energetsku stabilnost, nastavi da posluje.

Vlada Srbije podržava zahtev za izdavanje takve dozvole NIS-u jer bi sankcije narušile sposobnost kompanije da građane Srbije snabdeva naftom i naftnim derivatima.

„S obzirom na značaj NIS-a za srpsku, ali i regionalnu privredu, hitno zahtevamo od OFAC-a da razmotri trenutnu pomoć u vidu odlaganja sankcija na minimum 90 dana, dok se razmatra održivo rešenje koje bi dovelo do ukidanja sankcija”, navedeno je u saopštenju

Ministarstvo rudarstva i energetike podseća na to da su američki zvaničnici više puta jasno ponovili da sankcije nisu uperene protiv Srbije i njenih građana.

„U skladu s tim, nadamo se konstruktivnom nastavku dijaloga, kako se ne bi narušila energetska stabilnost Srbije, ali i čitavog regiona”, dodaje se u saopštenju.

Pročitajte još:

NIS u 2024: Veće investicije, slabiji finansijski rezultati, ali stabilno poslovanje

U poslednjem kvartalu 2024. godine, prioritet kompanije NIS bio je očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata, kao i završetak jednog od najvećih investicionih ciklusa u istoriji kompanije. U razvojne projekte uloženo je 53,2 milijarde dinara, što je 36 odsto više u odnosu na 2023. godinu, navodi se u izveštaju za poslednji kvartal 2024. godine.

Uprkos kapitalnom remontu Rafinerije nafte Pančevo i nepovoljnim tržišnim uslovima, NIS je ostvario stabilne operativne rezultate. Proizvodnja nafte i gasa u četvrtom kvartalu dostigla je 290 hiljada uslovnih tona, dok je obim prerade sirove nafte povećan za pet odsto u odnosu na prethodnu godinu. Promet naftnih derivata porastao je za sedam odsto.

Sa druge strane, finansijski pokazatelji su slabiji u poređenju sa 2023. godinom – neto dobit NIS grupe iznosila je 10,1 milijardu dinara, što je 77 odsto manje, dok je EBITDA pala za 35 odsto. Povećane su obaveze po osnovu poreza i drugih javnih prihoda za sedam odsto, koje su dostigle 260,5 milijardi dinara.

Tokom 2024. godine, NIS je uspešno realizovao prvu emisiju korporativnih obveznica, čime je dodatno diverzifikovao izvore finansiranja i smanjio izloženost bankama. Takođe, nastavljena je energetska tranzicija kroz instalaciju solarnih elektrana na 45 benzinskih stanica i pogonu za proizvodnju vode „Jazak”. U okviru programa „Zajednici zajedno”, NIS je podržao 40 projekata izgradnje solarnih elektrana u 13 gradova i opština.

Energetski portal

Neizvesna budućnost vodonika?

Foto-ilustracija: Pixabay (chapay)

Poslednji događaji ukazuju da je takozvana revolucija vodonika možda više bila prolazni entuzijazam nego održiva promena. Pre nekoliko godina, postojalo je čvrsto uverenje da će vodonik naći primenu u transportu. Međutim, trenutna situacija pokazuje da je vodonik na ivici razočaranja. Skorašnji izveštaj Bloomberg New Energy Finance (BNEF) predviđa da će zeleni vodonik ostati znatno skuplji nego što se ranije očekivalo, potkopavajući viziju Ursule fon der Lajen iz 2021. godine o vodoniku po ceni od dva evra po kilogramu.

Problem leži u proizvodnoj neefikasnosti koja je postala očigledna. Istraživanja iz 2020. i 2023. godine ističu nerealna očekivanja postavljena za vodonik, što pokazuje da je energetska strategija Evropske unije bila preuranjena, kako se navodi na sajtu Transport & Environment.

Uprkos izazovima, prerano je potpuno odbaciti vodonik. Određene oblasti, kao što su pomorski i vazdušni transport, kao i industrija đubriva, i dalje u velikoj meri zavise od goriva na bazi vodonika tamo gde alternative poput elektrifikacije ili bioenergije ne uspevaju.

Pročitajte još:

Međutim, tranzicija ka rešenjima na bazi vodonika kao što su e-amonijak, e-metanol i e-kerozin ispunjena je finansijskim preprekama. Potrebne su milijarde investicija za pokretanje ovih projekata, ali tradicionalne naftne kompanije oklevaju da se obavežu, a novi tržišni učesnici teško obezbeđuju finansiranje bez garantovanog kupca.

Evropska unija pokušala je da se suoči sa ovim izazovima osnivanjem Evropske banke za vodonik (EHB), koja je trebala da podstakne ekonomiju vodonika putem konkurentskih aukcija, međutim, ni to nije ispunilo očekivanja.

Ipak treba imati u vidu da alternativna goriva i dalje nisu dovoljno održiva da kompenzuju predviđeni porast saobraćaja. Ako se ne uvedu politike za ograničenje rasta avio-sektora, emisije iz ovog sektora neće se smanjiti dovoljno brzo, što bi moglo čak da dovede do dodatnih 960 miliona tona CO2 do 2050. godine.

Šira primena regulatornih mera, kao što su kvote za goriva na bazi vodonika u sektorima pomorstva i avijacije, mogla bi podstaći ove industrije na prelazak ka čistijim energetskim rešenjima. Na kraju krajeva, dok Ursula fon der Lajen ostaje čvrst zagovornik vodonika, realnost zahteva revidirani, pragmatičniji pristup.

Energetski portal

EPS: Digitalizacijom usluga do smanjenja troškova

Foto-ilustracija: Unsplash (jon-moore)

Od 1. novembra Elektroprivreda Srbije (EPS) prestala je sa blagajničkim radom zbog značajnog pada broja uplata na šalterima, izjavio je Aleksandar Bjeličić, izvršni direktor za snabdevanje u EPS-u. U periodu od novembra do kraja januara zabeležen je nastavak pada broja uplata, posebno u pet velikih gradova gde su blagajne radile do 1. februara. U Beogradu je na šalterima račune platilo samo 1,8 odsto kupaca, dok je u Novom Sadu i Kraljevu taj procenat još manji, svega jedan odsto.

Poslovnice EPS-a nastavljaju sa radom, a građani se na šalterima mogu informisati, dobiti potrebne informacije o računima, ugovorima,a mogu i podneti prigovore ili reklamacije.

Kako se navodi u saopštenju EPS-a, intenzivno se radi na unapređenju poslovnog sistema i digitalizaciji usluga, što uključuje i prelazak na elektronsko plaćanje računa.

Pročitajte još:

S tim u vezi, od novembra prošle godine, korisnici koji plaćaju račune elektronski ostvaruju popust od 30 dinara po računu, a dodatnih 50 dinara popusta na svaki račun dobijaju svi koji pređu na elektronski račun, što doprinosi i očuvanju životne sredine, navodi se na sajtu EPS-a.

Broj korisnika usluge Uvid u račun raste, dostigavši cifru od 720.000 korisnika. Kroz portal i aplikaciju EPS-a, građani mogu preuzeti i platiti račune, pregledati troškove i uplate za poslednje tri godine, te ostvariti dodatne pogodnosti.

Energetski portal

EU podržava ozelenjavanje Srbije paketom od 16,3 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Knezevic)

Ministarstvo zaštite životne sredine i Evropska unija pokreću novi paket podrške u oblastima politike klimatskih promena, cirkularne ekonomije i poslovanja i upravljanje biootpadom. Paket ukupne vrednosti oko 16,3 miliona evra će pomoći u daljem unapređenju životne sredine za građane Srbije.

Cilj je unapređenje kvaliteta života građana u Srbiji zahvaljujući boljem zakonskom okviru i okviru politika, poboljšanim kapacitetima javnog i poslovnog sektora i ulaganju u odvajanje i sakupljanje otpada.

Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji, rekao je da se nalazimo u odlučujućem trenutku kada se mora uložiti više napora za obuzdavanje globalnog zagrevanja, koje ima katastrofalne posledice kao što vidimo sa šumskim požarima, poplavama, toplotnim talasima ili nedostatkom vode.

„Evropska unija podržava Srbiju da ubrza prelazak zemlje na čistiju i zeleniju ekonomiju, gde će građani imati direktne koristi od poboljšanih usluga. Obezbeđena je direktna podrška za uspostavljanje mehanizma za određivanje cene ugljenika, podrška lokalnoj cirkularnoj ekonomiji sa lokalnim samoupravama i preduzećima, a pokrećemo i masovnu kampanju prikupljanja biootpada i zelenog otpada u 25 opština. Ovaj novi ekološki i klimatski paket vrednosti 16,3 miliona evra počinje odmah ovog meseca”.

Pročitajte još:

Komponenta o klimatskim promenama baviće se politikom i pravnim okvirom klimatskih promena, jačanjem kapaciteta za upravljanje klimatskim promenama i pomaganjem u razvoju mehanizama za podršku industriji u vezi sa dekarbonizacijom. Komponenta uključuje neophodne izmene Zakona o klimatskim promenama kako bi se bolje uskladio sa propisima EU i podržao uspostavljanje mehanizma za određivanje cena ugljenika u skladu sa sistemom EU. Iznos – 1,5 miliona evra.

Komponenta cirkularne ekonomije ima za cilj razvoj mapa puta za cirkularnu ekonomiju za lokalne samouprave, akcionih planova za cirkularnu ekonomiju i podizanje svesti. Lokalne samouprave će imati koristi od dobijanja podrške za preduzimanje akcija za lokalnu ekonomiju koja efikasnije koristi resurse, dok će privatne kompanije dobiti prilagođenu podršku da istraže poslovne mogućnosti koje olakšava praksa cirkularne ekonomije. Iznos – 709,270 evra.

Komponenta biootpada podržava nove usluge kao što su sakupljanje biootpada iz individualnih domaćinstava, malih preduzeća i sakupljanje zelenog otpada sa javnih mesta u 25 opština u pet regiona upravljanja otpadom (Subotica, Pančevo, Sremska Mitrovica, Užice i Pirot). Zeleni otpad, poput ostataka orezivanja iz bašta i parkova, biće kompostovan umesto da se odlaže na deponije, smanjujući troškove i emisije gasova sa efektom staklene bašte: oko 40.000 tona zelenog otpada godišnje bi moglo da se preusmeri sa deponija. Trajanje projekta je 24 meseca, do kraja decembra 2026. godine. Iznos – 14,1 miliona evra.

Više informacija o projektu, dostupne su ovde.

Izvor: EU za tebe

Danski pioniri zelenog razvoja protiv gradnje solarne elektrane

Foto-ilustracija: Unsplash (markus-winkler)

Dansko ostrvo Samso sa svega 4.000 stanovnika predstavlja revoluciju u razvoju zelene energije, a njihovi počeci sežu još od 1997. godine. Energetsku nezavisnost postigli su kroz vetroturbine, solarne elektrane i biogoriva, a proizvode više električne energije nego što je potrebno stanovnicima i posetiocima ostrva.

Od početka razvoja u obnovljive izvore energije smanjili su svoj ugljenični otisak za neverovatnih 140 odsto izvozeći višak na kopno Danske.

Zeleno ostrvo sada je odbilo veliki solarni projekat smatrajući da će naštetiti prirodi i turizmu.

Inače, Samso godišnje poseti do 10.000 energetski orijentisanih turista, koji dolaze da nauče iz njihovih iskustava.

Zbog novog projekta solarne elektrane Savet za zelenu tranziciju smatra da je Samso na putu da izgubi status pionirskog ostrva u Danskoj. Opštinske vlasti trvde ipak suprotno, ali da rešenje svakako treba biti manji broj solarnih elektrana, uz intenzivnije okretanje vetroturbinama.

Pročitajte još:

Solarna elektrana trebalo je da se prostire na 150 hektara na južnom delu ostrva, ali je opštinska većina odbila da dozvoli gradnju. Solarni park trebalo je da pomogne opštini da ispuni svoj cilj u proizvodnji dvostruko više obnovljive energije nego što ostrvo potroši.

Samo 3 od 11 odbornika u opštini Venstre glasalo je za izgradnju elektrane koja bi zauzela 1,3 odsto površine ostrva. Oni smatraju da Samso ne može ostati lider zelene tranzicije bez solarnih panela.

Kako pišu danski mediji ovo nije prvi put da se odbija projekat izgradnje solarne elektrane. Prethodno je danska energetska kopmanija NRGi podnela zahtev za izgradnju solarne elektrane u središtu ostrva i to još 2021. godine, koji je takođe odbijen.

Samso, koji je uzor za zelenu tranziciju je iste te godine godine bio jedna od opština koja je od strane UN-a proglašena za dobitnika UN Global Climate Action Award zajedno sa Parizom i Meksiko Sitijem.

Energetski portal

Proleće donosi obnovu jedne od najstarijih hidroelektrana u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)

Sa ciljem povećanja udela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu Srbije, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska unija, povećali su svoju podršku kroz novu investiciju. Reč je o finansijskoj pomoći u rekonstrukciji Vlasinske hidroelektrane, kao važnog koraka u modernizaciji energetske infrastrukture Srbije.

Zajam od 67 miliona evra, EBRD će preusmeriti Elektroprivredi Srbije u te svrhe, dok će Evropska unija obezbediti investicioni grant od 15,4 miliona evra u Srbiji u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Vlasinska hidroelektrana, izgrađena između 1946. i 1949. godine i predstavlja jednu od najstarijih hidroelektrana u našoj zemlji. Ovaj sistem radio je više od 70 godina bez značajnih unapređenja, a njegova rekonstrukcija bi sada trebalo da počne na proleće 2025. godine.

Rekonstrukcija će biti usmerena na zamenu ključne opreme, odnosno svih turbina, generatora, primarne i sekundarne hidromehaničke opreme.

Pročitajte još:

Prema rečima Marka Filipovića iz Elektroprivrede Srbije, nakon instalacije nove opreme, četiri hidroelektrane moći će da rade punim kapacitetom bez čestih popravki, što će rezultirati stabilnijom i uravnoteženijom elektroenergetskom mrežom i blagim povećanjem proizvodnog kapaciteta.

Kako je navedeno na sajtu EBRD-a, ovo inženjersko čudo uključuje dva veštačka jezera – Vlasinu i Lisinu – koja su povezana mrežom kanala i tunela dugom skoro 60 kilometara, snabdevajući elektrane vodom. Najimpresivniji aspekt sistema je njegova lokacija – jedna od elektrana izgrađena je unutar planine, dok se Vlasinsko jezero nalazi na visini od preko 1.200 metara nadmorske visine.

Izgradnja ove hidroelektrane završena je za svega tri godine, što je zahtevalo uključivanje više od 15.000 radnika, uključujući lokalnu omladinu i poljoprivrednike.

Širi značaj ovog projekta ogleda se u tome da je ugalj i dalje najučestaliji energent u Srbiji, obezbeđujući oko 60 odsto proizvodnje električne energije. Od toga hidroenergija čini skoro 30 odsto, ali uzimajući u obzir da su sve hidroelektrane u zemlji izgrađene pre nekoliko decenija, kako prenosi EBRD, Elektroprivreda Srbije je pod pritiskom da ih modernizuje i produži njihov vek trajanja.

Energetski portal

Rezultati nove analize: Evropa ima dvostruko veći potencijal vetroenergije nego što smo mislili

Foto-ilustracija: Pixabay

Nova analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Evropske komisije otkriva da potencijal kopnene energije vetra u Evropi može biti dvostruko veći od ranijih procena. Ovaj izveštaj, zasnovan na ažuriranom podatkovnom skupu ENSPRESO 2, donosi preciznije podatke na visokoj geografskoj rezoluciji (1 km²), što omogućava bolju procenu dostupnih resursa za energetsku tranziciju.

Prema nalazima, političke odluke, poput minimalnih udaljenosti vetroturbina od naseljenih mesta, značajno utiču na iskorišćenost ovog potencijala. Ovi podaci igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva EU, uključujući smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine i dostizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Istraživanje takođe pokazuje da je Španija država članica EU sa najvećim ekonomski isplativim potencijalom vetroenergije, dok se iza nje nalaze Rumunija i Švedska. Nalazi pokazuju i važnost kvaliteta vetroresursa – na primer, Italija ima veći potencijal instalacije vetroturbina od Litvanije, ali Litvanija ostvaruje veći potencijal proizvodnje električne energije zbog povoljnijih vetroloških uslova. Slična dinamika primećena je između Grčke i Rumunije (veći potencijal instalacije u Rumuniji) i između Estonije i Švedske (veći potencijal proizvodnje u Švedskoj).

Pročitajte još:

Dodatna analiza pokazuje regionalne razlike u raspodeli vetroenergije. U baltičkim zemljama se jasno izdvajaju dva obrasca – u Nemačkoj, Danskoj i Poljskoj ekonomski isplativ vetropotencijal se javlja u vidu izolovanih „žarišta” visoke proizvodnje, dok su u Švedskoj i Finskoj ovi resursi ravnomernije raspoređeni. U mediteranskom regionu, značajni vetroresursi su koncentrisani u manjim klasterima – u južnoj Italiji najviše u regijama Apulija i Bazilikata, dok je u susednoj Kalabriji potencijal znatno manji. U Grčkoj su ključne oblasti za vetroenergiju Peloponez i Makedonija.

Plan REPowerEU dodatno naglašava potrebu za ubrzanim razvojem obnovljivih izvora energije, dok nova direktiva EU pojednostavljuje procedure za izdavanje dozvola za vetroparkove. JRC pomaže državama članicama u identifikaciji „zona ubrzanog razvoja obnovljivih izvora”, gde se očekuje minimalan uticaj na životnu sredinu.

Ovo istraživanje dolazi u ključnom trenutku, dok Evropa ubrzano traži načine da smanji zavisnost od fosilnih goriva i poveća udeo obnovljive energije. Nakon ovog izveštaja, JRC planira objavu analize potencijala energije vetra na moru, dok će podaci o solarnim sistemima biti predstavljeni 2025. godine.

Energetski portal

EU pomaže u rešavanju energetske krize Moldavije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (vadim-russu)

Vlada Moldavije proglasila je vanredno stanje sredinom decembra 2024. godine kako bi odgovorila na energetsku krizu uzrokovanu prekidom isporuke ruskog gasa. Ova odluka bila je rezultat poteškoća nastalih nakon što petogodišnji ugovor za tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu nije produžen. Time je najsnažniji udar pretrpeo faktički otcepljeni region Moldavije – Pridnjestrovlje, tradicionalno zavisno područje od povoljnog ili čak besplatnog ruskog gasa koji je ranije stizao preko Ukrajine.

Pridnjestrovlje, iako međunarodno nepriznato, de facto funkcioniše odvojeno od Moldavije još od ranih devedesetih godina. Godinama se Pridnjestrovlje oslanjalo na ruski gas kao ključni pokretač svoje krhke ekonomije. U međuvremenu, Moldavija je uspela da diverzifikuje dotadašnju zavisnost od ruskih energenata, dok je Pridnjestrovlje ostalo gotovo u potpunosti vezano za ruske isporuke.

Poseban problem predstavlja činjenica da se najveća gasna elektrana u Moldaviji nalazi upravo u Pridnjestrovlju i snabdeva energijom i ostatak zemlje. Kada je Rusija početkom januara 2025. godine zvanično obustavila svu isporuku gasa Pridnjestrovlju, pozivajući se na neizmirene dugove, ali i na prekid gasa preko Ukrajine, energetska stabilnost cele Moldavije dovedena je u pitanje. Elektrana u Pridnjestrovlju prešla je na ugalj, ali proizvodnja struje nije bila dovoljna za celokupne potrebe ni same pokrajine, ni ostatka Moldavije. 

Pročitajte još:

Kako bi se ublažile posledice krize, moldavska vlada započela je operaciju usmeravanja gasa u region Pridnjestrovlja, koji od januara beleži velike probleme sa grejanjem, toplom vodom i nestancima struje. Suočeni sa ruskom obustavom isporuke preko Ukrajine, zvaničnici u Kišinjevu zatražili su finansijsku pomoć od Evropske unije. EU je odobrila 30 miliona evra namenjenih hitnoj nabavci gasa za Pridnjestrovlje, u pokušaju da se spreči dalje produbljivanje energetske krize i političkih tenzija u regionu.

Mere usmerene na suprotstavljanje krizi, odobrene su, a količina gasa namenjena ovom regionu ne prelazi tri miliona kubnih metara dnevno i njome bi se, prema planu, Pridnjestrovlje snabdevalo najkasnije do 10. februara, uz finansijsku pomoć i kupovinu gasa od strane EU. Stoga, ponovo je omogućeno osnovno funkcionisanje za oko pola miliona stanovnika u ovoj oblasti.

Ruski Gasprom je 1. januara u potpunosti obustavio dotok gasa Pridnjestrovlju, navodeći spor oko duga sa proevropskom vladom u Kišinjevu i prekid gasa preko Ukrajine kao glavne razloge. S obzirom na to da Gasprom nije prihvatio alternativne rute snabdevanja, Moldavija je morala hitno da reaguje i da, uz podršku EU, pronađe način da pomogne stanovnicima regiona koji se suočio sa nezapamćenom energetskom krizom.

Za sada, privremeno je obezbeđeno snabdevanje zahvaljujući zajedničkim naporima Moldavije i EU, čime su stanovnici Pridnjestrovlja izbegli najgore ishode u zimskim mesecima.

Energetski portal

Solarna elektrana na TENT A puštena u probni rad

Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

Solarna elektrana u okviru termoelektrane „Nikola Tesla A” (TENT A) počela je sa probnim radom nakon završenih testiranja i podešavanja, čime je zvanično započela proizvodnja čiste energije u okviru same „Elektroprivrede Srbije” (EPS).

Ogranak „Elektroprivrede Srbije”, poznat kao TENT, sastoji se od četiri termoelektrane i železničkog transporta, uključujući TENT A u Obrenovcu, koji ima šest blokova i snagu od 1.765,5 megavata. 

Solarka ukupne snage 948 kilovata smeštena je na više spoljnih objekata TENT A i Železničkog transporta TENT: krovovima skladišta za privremeno odlaganje opasnog i neopasnog otpada, Centra za daljinsko upravljanje (CDU) železničkim saobraćajem i magacina za skladištenje mašinske opreme i rezervnih delova, kako navodi i EPS u svom saopštenju.

Pročitajte još:

Reč je o prvoj solarnoj elektrani izgrađenoj u EPS-u, a kako smo pisali tokom radova, sačinjena je od preko 1.400 panela. Očekivana godišnja proizvodnja jeste 1 GWh, što će delom pokrivati internu potrošnju elektrane.

Glavni nosilac radova je kompanija „MT-KOMEX”, dok je čačanski „Elektrovat” uključen kao deo konzorcijuma, uz podizvođača „DB Kop Josipović”. U okviru projekta realizovana je i saradnja sa IMP „Automatika” na razvoju i implementaciji nadzorno-upravljačkog sistema za solarnu elektranu.

Prema planovima za budućnost koje EPS najavljuje, predviđa se izgradnja novih fotonaponskih postrojenja i dalja primena obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

Počinju prijave za subvencije za kupovinu električnih vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)

Danas počinju prijave za subvencije za kupovinu električnih vozila, kao jedne od mera za unapređenje kvaliteta vazduha.

Kako navode iz Ministarstva zaštite životne sredine, preduzetnici, fizička i pravna lica mogu da podnesu zahteve od 3. februara do 31. oktobra 2025. godine.

Subvencije predviđaju 250 evra za mopede i tricikle, zatim 500 evra za električne motocikle, teške tricikle i četvorocikle, kao i 5.000 evra za putnička vozila (do devet sedišta) i teretna vozila (do 3,5 tona).

Pročitajte još:

U 2025. godini za ovu meru opredeljeno je ukupno 170 miliona dinara.

Zahtev za subvencionisanu kupovinu novih vozila koja imaju isključivo električni pogon dostupan je ovde.

Uredba o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, dostupna je ovde.

Energetski portal

Odaberite pravi put u električnu budućnost

Foto: Charge&GO
Foto: Charge&GO

Ljudi svakodnevno traže različite načine da uštede. Iako često izbegavamo da ulažemo značajna sredstva ukoliko je dugačak rok isplativosti, električni automobili, koji će vremenom postajati sve pristupačniji, potvrđuju da su ipak opcija koja ima prednosti čak ako se posmatraju i kratkoročni efekti. Na našim prostorima još uvek vlada skepticizam prema električnim vozilima, često potkrepljen uobičajenom sklonošću ljudi da oko sebe traže i upijaju samo informacije koje potvrđuju njihovo prvobitno i naravno, uvek ispravno mišljenje.

Zbog toga, pregršt argumenata poput „nema dovoljno punjača za sve korisnike” ili pak „električna vozila nisu praktična za duge vožnje” često zasene brojne prednosti, poput smanjenja buke i zagađenja, uštede novca prilikom punjenja u odnosu na točenje goriva i ostale benefite. Upravo na takve i slične ustaljene argumente pokušava da odgovori kompanija Charge&GO, koja već godinama razvija mrežu punjača i pruža podršku vozačima električnih automobila u Srbiji, bilo da su lokalni vozači ili tranzitni korisnici. Uložen trud daje rezultate – broj sesija punjenja porastao je sa nekoliko desetina u 2020. na desetine hiljada u 2024. godini.

Električni automobil, zbog svoje funkcije regenerativnog kočenja, spas je za ljude koji su svakodnevno u gradskim gužvama. Ukoliko u obzir uzmemo cene goriva, koje su vrlo nestabilne, i najave resornog ministarstva o svim pogodnostima koje očekuju vlasnike električnih automobila – poput nižih putarina i besplatnog parkinga, ušteda bi zapravo bila evidentna na svakom pređenom kilometru puta.

Iako ima mnogo prostora za unapređenje infrastrukture, regulative i drugih pitanja, ne može se poreći činjenica da Srbija krupnim koracima napreduje ka elektromobilnosti.

U FOKUSU:

Lakša vožnja uz aplikaciju Charge&GO

Charge&GO nudi rešenje zahvaljujući kome ne morate da brinete o sredstvima na nalogu u trenutku kada je potrebno da dopunite bateriju svog vozila. Njihova aplikacija, sa više od 4.500 korisnika, omogućava jednostavno i efikasno upravljanje procesom punjenja. Kreiranjem naloga na platformi, korisnici ostvaruju pristup mreži od 400.000 punjača širom Evrope zahvaljujući integraciji sa najvećom platformom za e-roming. Korisnici aplikacije uživaju, nakon registracije, u određenim pogodnostima i povoljnijim cenama punjenja.

Punjači se lako pronalaze putem mape na aplikaciji, gde se mogu proveriti dostupnost, tip konektora i cena. Naplata se automatski vrši sa korisničkog naloga nakon što se unese platna kartica. Za one koji ne žele da se registruju, dostupna je opcija jednokratnog plaćanja, dok je korisnička podrška Charge&GO-a dostupna 24 sata dnevno za sva pitanja ili probleme.

Poziv za predloge i saradnju

Kompanija Charge&GO poziva zainteresovane da putem mejl-adrese elektropunjaci@chargego.rs predlože nove lokacije za punjače, ali i da traže ponudu za integraciju svojih punjača na Charge&GO platformu.

Takođe, kompanija nudi instalaciju punjača po principu „ključ u ruke”, bilo da se radi o AC ili DC modelima. Stručni tim izlazi na teren, vrši procenu lokacije i realizuje ceo projekat – od planiranja do instalacije. Svima koji nisu sigurni kako da započnu proces punjenja ili imaju nedoumice, inženjeri kompanije Charge&GO stoje na raspolaganju da pruže odgovore na sva pitanja.

Bez obzira na to da li su u pitanju benzinske stanice, poslovni objekti, hoteli ili kućni uslovi, Charge&GO nudi rešenja prilagođena potrebama i kapacitetima korisnika. Razbijajući predrasude konstantnim širenjem mreže, kompanija radi na tome da e-mobilnost postane praktična i pristupačna mogućnost za sve. Svojim radom Charge&GO omogućava korisnicima uživanje u svakodnevnim prednostima vožnje na struju.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Svetski dan močvarnih staništa – močvare su važnije nego što mislimo

Foto-ilustracija: Unsplash (jordan-whitfield)
Foto-ilustracija: Unsplash (brecht-denil)

Svetski dan močvarnih staništa obeležava se 2. februara, kada je 1971. godine potpisana Ramsarska konvencija o zaštiti močvara. Upravo zato se svake godine na ovaj dan ističe značaj ovih ekosistema koji, iako čine nešto više od 6 odsto kopnene površine Zemlje, pružaju stanište za 40 odsto svih biljnih i životinjskih vrsta.

Radi se o jednom od najefikasnijih prirodnih skladišta ugljenika. U uslovima sa malo kiseonika, biljke koje u močvarama upijaju CO₂ preko fotosinteze dugo se razgrađuju, pa se ugljenik „zarobljava“ u zemljištu. Međutim, klimatske promene (suše, poplave) mogu ugroziti ovaj proces isušivanjem močvara i oslobađanjem veće količine CO₂ u atmosferu.

Močvare su često pogrešno doživljavane kao neplodne i nekorisne površine, a zapravo su izuzetno važne: upijaju višak vode tokom obilnih padavina i time smanjuju rizik od poplava, dok postepeno otpuštaju vodu u sušnim periodima, filtriraju i prečišćavaju vodu, pružaju sklonište retkim i ugroženim vrstama biljaka, ptica i riba, i sprečavaju eroziju zemljišta stabilizacijom obala i sprečavanjem ispiranja tla.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (jeffrey eisen)

Ipak, močvare su najugroženiji ekosistemi na svetu – od 1970. izgubljeno je 35 odsto močvarnih područja, dok je prema drugim pokazateljima više od trećine svetskih močvara nestalo u poslednjih 50 godina. Uzroci su brojni: poljoprivredna ekspanzija, urbanizacija, zagađenje, klimatske promene i nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa. Više od milijardu ljudi – dakle otprilike jedna od osam osoba na planeti – direktno zavisi od močvara kroz poljoprivredu, ribarstvo ili turizam, pa nestanak ovih staništa ugrožava i njihov opstanak.

Na svim kontinentima osim Antarktika nalaze se močvare koje, iako pokrivaju mali deo Zemljine površine, imaju ogroman značaj za klimatsku stabilnost, biodiverzitet i ljudsku dobrobit. Najnoviji podaci o ubrzanom nestajanju ovih staništa upozoravaju na važnost njihovog očuvanja i obnove. Uz bolju edukaciju, pooštrene mere zaštite i promenu svesti, močvare mogu nastaviti da nas štite, hrane i podupiru održivi razvoj.

Energetski portal

Dodela bespovratnih sredstava za kupovinu kuće na selu 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije je na nedavnoj sednici usvojila Uredbu o programu dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije za 2025. godinu.

Cilj ovog programa je podrška naseljavanju ruralnih područja i motivacija stanovništva da ostane, ili se vrati, u seoske sredine, s ciljem rešavanja stambenih pitanja i zaustavljanja depopulacije, navodi se na sajtu Vlade.

Program omogućava naseljavanje oko 675 seoskih domaćinstava.

Osim toga, usvojena je i Uredba o programu dodele bespovratnih sredstava za nabavku minibuseva koji će služiti za transport seoskog stanovništva.

Pročitajte još:

Očekuje se da će ova inicijativa, koja obuhvata kupovinu 17 minibuseva, poboljšati povezanost 264 sela sa opštinskim i gradskim centrima, podižući time dostupnost osnovnih usluga kao što su zdravstvo, obrazovanje i kultura.

Vlada je takođe proglasila Spomenik prirode „Kanjon reke Vučjanke”, koji se nalazi na teritoriji grada Leskovca u Južnom Pomoravlju. Kanjon, poznat po svojoj divljoj lepoti i očuvanosti, stavljen je pod zaštitu kako bi se očuvala njegova prirodna vrednost i biodiverzitet, uključujući endemične i ugrožene vrste flre i faune.

Energetski portal

Pored vode i grejanje skuplje od februara u Nišu

Foto-ilustracija: Unsplash (robert-linder)

Nakon što je Nadzorni odbor Gradske toplane Niš predložio da varijabilni deo računa za centralno grejanje umesto, dosadašnjih 7,07 dinara po kilovatu sata, košta 7,48 dinara, Gradsko veće usvojilo je taj predlog. Nova cena stupa na snagu od subote, 1. februara, a zvaničan razlog poskupljenja su nove cene energenata.

Odluku da usvoje predlog nove cene varijabilnog dela računa za grejanje, iz Gradskog veća navode procene Nadzornog odbora da je cena gasa porasla za 5,77 odsto, cena mazuta sa prevozom za 1,02 odsto, cena struje za 8,68 odsto, cena soli za pripremu vode za 25,92 odsto, a cena sredstva za kondicioniranje vode za 28,95 odsto. Niža je jedino cena lož ulja sa prevozom.

Pročitajte još:

Predlog za promenu cene toplotne energije zbog porasta varijabilnog dela cene može da bude podnet u slučaju kada se ukupna cena energenta poveća za više od 3 odsto, a obavezno ukoliko se smanji za više od 5 odsto. Savetodavno telo je u skladu sa članom 82. stav 4. Zakona o zaštiti 3556/4 od 24.12.2024. godine, dalo saglasnost na predlog odluke. Gradska uprava za komunalne delatnosti, poslove inspekcije i komunalne milicije je, razmatrajući navedenu odluku, konstatovala da su dostavljeni akti u skladu sa propisima koji regulišu proceduru donošenja, te je imajući u vidu navedeno, izrađeno rešenje kao u dispozitivu – navedeno je.

Podsetimo, grejanje je u Nišu prošle godine poskupelo u tri navrata, poslednji put u novembru.

Izvor: Južne vesti

Montrealski protokol – od spasavanja ozona do borbe protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Pero Kalimero)

Montrealski protokol predstavlja najznačajniji globalni sporazum, kada je reč o očuvanju i oporavku ozonskog omotača. Razlog njegovog donošenja zasniva se na naučnom radu koji je objavljen 1985. godine, kada je otkriveno da postoji velika rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktika.

U tom trenutku, donošenje Montrealskog protokola bilo je usmereno na oporavak ozonskog omotača zato što on štiti planetu i njen živi svet od ultraljubičastog zračenja Sunca. Kroz godine se pokazalo da je zahvaljujući njemu ostvaren vrlo uspešan rezultat u ovom kontekstu, ali ono što je zanimljivo jeste da je doprineo još jednoj značajnoj i gorućoj temi – ograničavanju klimatskih promena.

Objašnjenje se nalazi u činjenici da najveći broj supstanci koje oštećuju ozonski omotač, ujedno doprinose i globalnom zagrevanju. Uzimajući u obzir to da je Sporazum doveo do postepenog povlačenja 99 odsto ovakvih supstanci, uključujući hlorofluorohidrokarbone (CFC) i hidroklorofluorohidrokarbone (HCFC), doprineo je istovremeno i daljem napredovanju klimatskih promena.

Pročitajte još:

Pojašnjenja radi, rashladni gasovi CFC i HCFC nekada su se nalazili u frižiderima, klima uređajima, sprejevima, aparatima za gašenje požara i drugim uređajima. Međutim, nakon što je Protokol doveo do njihovog povlačenja iz upotrebe, oni su zamenjeni hidrofluorohidrokarbonima (HFC), odnosno gasovima koji, iako nisu štetni za ozonski omotač, veoma doprinose efektu staklene bašte.

Zbog toga je 2016. godine usvojen Amandman iz Kigalija Montrealskom protokolu, koji je kao cilj postavio upravo i postepeno smanjenje proizvodnje HFC-a u narednih 30 godina. Ovaj sporazum je do sada ratifikovalo 162 zemlje, kao i Evropske unije.

Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), uklanjanje EFC-a moglo bi da spreči zagrevanje planete za do 0,5°C do kraja veka.

Najnoviji Izveštaj o emisijama UNEP-a, pokazuje da bi porast temperature od 0,5°C povećao učestalost i ozbiljnost ekstremnih vrućina, jakih padavina i regionalnih suša.

Energetski portal