Home Blog Page 100

Šta sve Srbija ima, a nalazi se u upozoravajućim Crvenim knjigama

Photo-illustration: Pixabay

Crvene knjige riba i akvatičnih beskičmenjaka, koje je predstavio Zavod za zaštitu prirode Srbije, važna su polazna osnova za sve aktivnosti koje mogu da se preduzmu u cilju zaštite vodenih staništa i ugroženih vrsta riba i vodenih beskičmenjaka. Stručnjaci novim kapitalnim izdanjima upozoravaju na važnost očuvanja biodiverziteta Srbije.

U organizaciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu održana je promocija monografija: Crvena knjiga faune Srbije V-Ribe i Crvena knjiga faune Srbije VI – Akvatični beskičmenjaci, u Biblioteci grada Beograda.

Promociji je prisustvovalo preko 150 učesnika, a u ime izadavača pozdravne reči održali su prof. dr Ljubiša Stanisavljević, dekan Biološkog fakulteta, Branka Vujović, izvršni direkrtor Zavoda za zaštitu prirode Srbije i dr Dragica Stanković, direktor Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu.

Sadržaj i autore knjige predstavili su prof. dr Jasmina Krpo Ćetković i prof. dr Aleksandar Hegediš urednici Crvene knjige faune Srbije V – Ribe, i prof. dr Ivana Živić urednica Crvene knjige faune Srbije VI – Akvatični beskičmenjaci. O značaju knjiga govorila je recnzentkinja prof. dr Ljiljana Tomović.

Crvene knjige su najznačajnije publikacije u oblasti zaštite prirode, budući da na naučnoj osnovi i uz primenu metodologije utvrđene od strane Međunarodne unije za zaštitu prirode – IUCN, predstavljaju rezultate prikupljanja i analize podataka, procenu i ocenu ugroženosti populacija divljih vrsta biljaka i životinja.

Pored ocene ugroženosti, brojnosti i distribucije populacija, ove knjige sadrže i smernice i metode za rad na poboljšanju statusa ovih vrsta, tj. sprečavanju rizika od njihovog nestajanja.

Izrada nacionalnih crvenih knjiga spada u standarde savremene zaštite prirode.

Crvena knjiga faune Srbije V – Ribe rezultat je višegodišnjih terenskih i kabinetskih istraživanja 15 veoma kompetentnih ihtiologa iz nekoliko različitih institucija u Srbiji.

Ova knjiga prikazuje vredne podatke o rasprostranjenosti slatkovodnih vrsta riba u Srbiji, kao i procenu njihovog statusa ugroženosti baziranu na velikom broju prikupljenih podataka.

Pročitajte još:

Osim informacija o diverzitetu faune riba u Srbiji, i procene statusa ugroženosti vrsta, staništa riba kod nas, opisani su i faktori ugrožavanja i mere zaštite.

Posebni deo obuhvata pregled ugroženih vrsta riba u fauni Srbije, u kome je za 51 vrstu riba dato važeće naučno ime, taksonomski status, pregled osnovnih odlika (globalno i lokalno rasprostranjenje, opis vrste, populacione karakteristike, ekologija vrste, stanište, ribolovni značaj).

Knjiga je pisana dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku, i bogato je ilustrovana kartografskim prikazima i fotografijama.

Autori su dr Aleksandar Bajić, mr Saša Branković, dr Gorčin Cvijanović, msr Laslo Galamboš, dr Aleksandar Hegediš, dr Milica Jaćimović, dr Jasmina Krpo-Ćetković, dr Saša Marić, dr Branko Miljanović, dr Dušan Nikolić, dr Nenad Sekulić, dr Stefan Skorić, dr Marija Smederevac-Lalić, dr Srđan Subotić, dr Željka Višnjić-Jeftić.

Urednici su prof. dr Aleksandar Hegediš i prof. dr Jasmina-Krpo Ćetković.

Izdavači su: Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Institut za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu.

Crvena knjiga faune Srbije VI – Akvatični beskičmenjaci – sveobuhvatno je sintetičko delo iz oblasti očuvanja diverziteta faune akvatičnih beskičmenjaka Srbije. Delo je rezultat velikog zajedničkog napora hidrobiologa sa ciljem očuvanja raznovrsne faune različitih vodenih grupa beskičmenjaka i zaštite njihovih staništa.

Publikacija sadrži pregled ranijih istraživanja, opšti pregled raznovrsnosti slatkovodnih ekosistema, ali razmatra i nomenklaturu, taksonomiju i metodologiju ocene nivoa ugroženosti akvatičnih beskičmenjaka. Posebnost ove Crvene knjige je što se bavi problemima ugroženosti ekološki definisane grupe – akvatični beskičmenjaci, a ne pojedinačnim taksonomskim grupama.

U Crvenoj knjizi akvatičnih beskičmenjaka opisano je 100 vrsta, od tog broja,uzimajući u obzir samo 4 najugroženije kategorije prema IUCN kriterijumima, 87 vrsta u Srbiji ima status ugroženih vrsta.

Larve i adulti vodenih insekata (39 vrsta) i slatkovodni rakovi (32 vrste) su najugroženiji, a pored njih ugroženo je i 7 puževa, dve školjke, tri sunđera, tri oligoheta i jedna medicinska pijavica. Knjiga je pisana dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku, i bogato ilustrovana kartografskim prikazima, fotografijama i crtežima.

Autori su dr Ivana Živić, dr Katarina Stojanović, dr Zoran Marković, Miloš Jović, dr Milenka Božanić, dr Dragana Miličić, dr Vanja Marković, dr Aleksandar Ćetković, Vukašin Gojašina, dr Ana Petrović, dr Simona Đuretanović, dr Branko Miljanović, dr Tamara Jurca, dr Jelena Tomović, dr Katarina Zorić, dr Stefan Anđus, dr Ana Atanacković, dr Boris Novaković, dr Matija Petković. Urednica je prof. dr Ivana Živić

Izdavači: Biološki fakultet -Univerzitet u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Crvene knjigesu vrsta polazne osnove za aktivnosti koje mogu da se preduzmu u cilju zaštite staništa i ugroženih vrsta.

Izvor: RTS

U drugom krugu aukcija za kapacitete iz OIE više od 40 prijava investitora

Photo-illutration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (matt-artz)

Novi krug aukcija za dodelu tržišnih premija proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora u našoj zemlji, uspešno je završen. Rok za prijavu u fazi kvalifikacija istekao je 5. februara 2025. a kako smo pisali, definisani su minimalni kapaciteti i kvote u okviru aukcija. Za solarne elektrane, minimalni kapacitet predviđen za učešće u aukciji bio je 0,5 MW, dok je ukupna kvota iznosila 124,8 MW. Kada je reč o vetroelektranama, minimalni kapacitet bio je 3 MW, a kvota predviđena za ovaj izvor energije dostigla je 300 MW.

Rade Mrdak, savetnik ministarke rudarstva i energetike za obnovljive izvore energije, takođe je obavestio javnost da je završen drugi krug aukcija za dodelu tržišnih premija za solarne i vetroelektrane, ukupnog kapaciteta 424,8 MW. Kako je rekao za RTS, aukcije su privukle veliko interesovanje, što se vidi po dostavljenim ponudama od strane domaćih i međunarodnih investitora.

Prema njegovim izjavama, interes je bio izuzetno visok, čak sa tri puta većom ponuđenom snagom od dostupnih kvota.

Pročitajte još:

Nakon prikupljanja ponuda, sledi detaljan pregled dokumentacije i imenovanje projekata koji će ući u uži izbor, a ceo proces će biti potpomognut naprednim softverskim rešenjima. Mrdak je istakao da se prilikom rangiranja uzimaju u obzir ne samo cene ponuda već i spremnost investitora da svoje kapacitete stave na raspolaganje srpskom tržištu.

Cilj je podsticati proizvodnju povoljne električne energije koja ostaje unutar zemlje, kako je objasnio i naglasio savetnik.

Posebno je zanimljiva veća zainteresovanost za izgradnju solarnih elektrana, 33 prijave u ovom krugu, u poređenju sa devet iz prethodnog. Broj prijava za vetroelektrane ostao je isti kao i prošle godine, sa sedam prijava.

Mrdak je naglasio da se, uz državne podsticaje, i domaći i strani investitori aktivno uključuju u izgradnju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora, kako se navodi na sajtu Vlade. Prema najnovijim informacijama, Srbija trenutno ima 11 vetroelektrana kapaciteta 608 MW i 179 solarnih elektrana kapaciteta 182 MW.

„Ako tu dodamo i prozjumere onda imamo više od 4.000 malih solarnih elektrana. Kada su u pitanju rezultati prvih aukcija, na mreži imamo 115 MW dok u naredne dve godine očekujemo još 600 MW“, rekao je savetnik ministarke.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti Srbije da do kraja decenije ostvari cilj od 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora, Mrdak je optimističan, i naglašava da imamo dobre šanse.

Energetski portal

Belgija odstupa od napuštanja nuklearne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (boudewijn-huysmans)

U Belgiji je dugi niz godina postojala zabrana izgradnje novih nuklearnih reaktora i politika postepenog ukidanja i gašenja svih nuklearnih jedinica, iako je u međuvremenu dolazilo do izmena i produžavanja radnog veka određenih reaktora.

Zemlja ukupno poseduje pet nuklearnih reaktora: Doel jedinice 1, 2 i 4 i Tihange jedinice 1 i 3, sa ukupnim kapacitetom od približno 4 GW.

Trenutna Belgijska vlada planira promenu politike u vezi sa ukidanjem nuklearne energije. Nova politička struja najavila je nameru da produži rad dva postojeća reaktora za dodatnih deset godina, nakon već dogovorenog produžetka od deset godina koji je dogovoren 2023. godine, te je izrazila interesovanje za izgradnju sasvim novih reaktora.

Pročitajte još:

U skladu sa novom energetskom strategijom koja je planirana, fokus će biti stavljen na investicije u obnovljive izvore, razvoj nuklearne energije i postizanje niskougljeničnog energetskog miksa. Da bi se ova strategija realizovala, neophodno je brzo ukinuti postojeću zabranu na izgradnju novih nuklearnih kapaciteta i preduzeti sve neophodne mere za produženje operativnog veka reaktora koji zadovoljavaju sigurnosne standarde, posebno za Doel 4 i Tihange 3.

Prema planu koji je koaliciona vlada Belgije objavila u decembru 2021. godine, reaktor Doel 3 je zatvoren u septembru 2022, a Tihange 2 krajem januara 2023. Prethodno je bilo planirano da se Doel 4 i Tihange 3 zatvore do 2025. godine. Međutim, u decembru 2023. ali je zbog geopolitičkih okolnosti odluka promenjena, dok je Belgija finalizovala planove za produženje veka trajanja Doel 4 i Tihange 3 za deset godina, čime se obezbedio stabilan energetski kapacitet od 2 GW, kako se navodi na sajtu World Nuclear News.

Vlada planira izgradnju dodatnih 4 GW kapaciteta, kako je naglasio ministar energetike, dodajući da izgradnja samo novih malih modularnih reaktora (SMR) neće biti dovoljna.

Razgovor o nuklearnim reaktorima u Belgiji utihnuo je nakon što su inicijalno postignuti dogovori o postepenom izlasku iz nuklearne energije, ali su se okolnosti promenile zbog sve veće potrebe za stabilnim i niskougljeničnim izvorima energije u kontekstu globalnih energetskih i klimatskih izazova.

Energetski portal

Nastavak modernizacije reverzibilne hidroelektrane „Bajina Bašta”

Foto-ilustracija: Pixabay (Jacopo Cavalca)

„Elektroprivreda Srbije” od 1. marta započinje drugu fazu modernizacije agregata u reverzibilnoj hidroelektrani „Bajina Bašta”.

Nakon uspešno završenog tridesetodnevnog probnog perioda prvog modernizovanog agregata, koji je radio bez ikakvih prekida pod nadzorom stručnjaka iz japanske kompanije „Toshiba” i domaćih instituta „Nikola Tesla” i „Mihajlo Pupin”, planirana je revitalizacija drugog agregata.

Revitalizacija se sprovodi nakon 42 godine od izgradnje ove reverzibilne hidroelektrane, a kako je najavljeno iz EPS-a početkom meseca, očekuje se da obnova drugog agregata od 1. marta 2025. godine.

Pročitajte još:

Reč je o projektu od izuzetne važanosti za Elektroprivredu Srbije, jer predstavlja ključnu investiciju za održavanje pouzdanosti rada hidroelektrane izgrađene pre 43 godine. „Revitalizacija RH Bajina Bašta značajno će doprineti energetskoj sigurnosti Srbije”, istakao je Dušan Živković, generalni direktor EPS-a.

RH „Bajina Bašta” je jedina reverzibilna hidroelektrana u sastavu EPS-a i ima krucijalnu ulogu u održavanju stabilnosti elektroenergetskog sistema zemlje, naročito tokom perioda visoke potrošnje električne energije ili sušnih perioda.

Energetski portal

Edukacija za profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja

Foto-Ilustracija: Pixabay (maxmann)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije objavilo je početak organizovane edukacije za profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja u cilju bezbedne primene tih sredstava i zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, u skladu sa Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja, navodi se na sajtu Vlade.

Svi profesionalni korisnici ovih sredstava, uključujući one koji plasiraju poljoprivredne proizvode na tržište, dužni su proći kroz ovu obuku. Edukacija će polaznicima pružiti važna znanja o sigurnom rukovanju, skladištenju, transportu i odlaganju sredstava za zaštitu bilja, kao i o njihovim karakteristikama i pravilnoj upotrebi.

Pročitajte još:

Obuka uključuje i instrukcije o ispravnosti i redovnim pregledima uređaja, korišćenju zaštitne opreme, rizicima od trovanja, simptomima trovanja i pružanju prve pomoći.

Po završetku obuke i položenom ispitu, polaznici će dobiti sertifikat koji je neophodan za kupovinu ovih sredstava.

Obuku sprovode poljoprivredne savetodavne i stručne službe, fakulteti i više škole. Za prijavu je potrebno dostaviti zahtev i dokaz o uplati takse od 3.310 dinara za obuku, proveru znanja i izdavanje sertifikata, kako je propisano Zakonom o republičkim administrativnim taksama.

Energetski portal

Januar 2025. godine zvanično najtopliji u istoriji merenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Eggert)

Prema podacima Evropske službe za klimatske promene Kopernikus, januar 2025. godine bio je najtopliji januar u istoriji merenja. Globalna prosečna temperatura prizemnog vazduha iznosila je 13,23°C, što je 0,79°C više od proseka za januar u periodu 1991-2020. Takođe, bio je 1,75°C topliji od predindustrijskog januarskog proseka iz perioda 1850-1900.

Ovo je 18. mesec u poslednjih 19 meseci kada je globalna temperatura bila više od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa. Od septembra 2023. do aprila 2024. i od oktobra 2024. do januara 2025. godine, odstupanja su iznosila od 1,58°C do 1,78°C. Iako su pojedini meseci, poput maja, juna, avgusta i septembra 2024, te jula i avgusta 2023. godine, imali temperature blizu praga od 1,5°C, ovaj trend ukazuje na ozbiljno i trajno zagrevanje planete.

Prosečna globalna temperatura u poslednjih 12 meseci (februar 2024 – januar 2025) bila je 0,73°C iznad proseka 1991-2020, odnosno 1,61°C iznad predindustrijskog proseka. Ovaj period bio je tek 0,03°C hladniji od rekordnih 12-mesečnih intervala koji su se završavali u junu, julu i avgustu 2024. godine, ali je znatno topliji od prethodnih rekordnih perioda 2015/16. i 2019/20. godine.

Pročitajte još:

Evropa je u januaru 2025. takođe iskusila ekstremne temperature. Prosečna temperatura na kontinentu iznosila je 1,80°C, što je 2,51°C iznad proseka za januar 1991-2020. Bio je to drugi najtopliji januar u Evropi, za samo 0,13°C hladniji od rekordnog januara 2020. godine. Poslednjih 12 meseci (februar 2024 – januar 2025) doneli su rekordne prosečne temperature na kontinentu, koje su bile 1,67°C iznad godišnjeg proseka 1991-2020.

Geografske razlike u temperaturnim anomalijama bile su primetne. Najveća pozitivna odstupanja zabeležena su u zapadnoj Rusiji, južnoj i istočnoj Evropi, Turskoj, kao i u Valensiji u Španiji, gde je izmerena najviša januarska temperatura u poslednjih 150 godina – 26,9°C. Nasuprot tome, Island, Velika Britanija, Irska, severna Francuska i severna Fenoskandija imale su temperature ispod proseka.

Izvan Evrope, ekstremno visoke temperature zabeležene su u severoistočnoj Kanadi, severozapadnoj Kanadi, Aljasci i Sibiru, dok su Sjedinjene Američke Države doživele niže temperature i rekordne snežne padavine. Slična hladnija odstupanja zabeležena su i u jugoistočnoj Aziji, posebno u Tajlandu, kao i na Čukotki i Kamčatki.

Ovi podaci potvrđuju nastavak globalnog zagrevanja i postavljaju novi alarm u vezi sa klimatskim promenama. Januar 2025. godine još jednom ukazuje na hitnost preduzimanja konkretnih koraka kako bi se usporilo dalje zagrevanje planete.

Energetski portal

Evropska komisija: Potrebno je unaprediti upravljanje vodama u EU do 2027.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ezra Jeffrey-Comeau)

Izveštaji o stanju voda u Evropskoj uniji ukazuju na napredak u poboljšanju kvaliteta slatkih i morskih voda, kao i na preduzete mere za njihovu zaštitu i smanjenje rizika od poplava. Posmatran je period od šest godina, a utvrđena su i područja za dalji napredak.

Evropka unije je dala ključne preporuke državama članicama kako bi poboljšale upravljanje vodama do 2027. godine.

Kada je reč o slatkovodnim vodama, samo 39,5 odsto površinskih vodnih tela Evropskoj uniji postiže dobar ekološki status, dok 26,8 odsto ostvaruje dobar hemijski status.

„To je uglavnom posledica raširene kontaminacije živom i drugim toksičnim zagađujućim supstancama”, navodi se u saopštenju Evropske komisije.

Nestašica vode i suša takođe su sve veći problem u najvećem delu Evropske unije.

Što se tiče upravljanja rizikom od poplava, naglašeno da je zemlje Evropske unije moraju da učine više kako bi proširile svoje planiranje i administrativne kapacitete i adekvatno ulagale u prevenciju poplava, naročito s obzirom na današnju stvarnost učestalijih i ozbiljnijih poplava.

Pročitajte još:

Izveštaj o Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, takođe pokazuje da postoji značajan prostor za poboljšanje, naročito u pogledu postizanja dobrog ekološkog statusa svih morskih voda Evropske unije.

Među preporukama koje su date za poboljšanje upravljanja vodama je promovisanje ponovne upotrebe vode, sprovođenje dodatnih mera za rešavanje trajnih izazova u području životne sredine, povećanje usklađenosti sa zakonima Evropske unije o vodama, poštovanjem graničnih vrednosti zagađenja, kao i obezbeđivanje dodatnih finansijskih sredstava.

U Direktivi o poplavama, istaknuta je važnost obnove ekosistema i mere pripravnosti, kao što su sistemi ranog upozoravanja.

Prema izveštaju o Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, ostvaren je ograničen napredak u uvođenju i sprovođenju mera za postizanje ciljeva Direktive, posebno u pogledu morskog otpada.

Energetski portal

Solarni dimnjak – savremeno rešenje inspirisano drevnim egipatskim sistemom hlađenja

Foto-ilustracija: Unsplash (CALIN STAN)

Danas, u svetu tehnologije koja nam omogućava da gotovo sve upravljamo uz samo jedan pritisak na dugme, teško je zamisliti kako su naši preci preživljavali bez rashladnih i grejnih sistema i drugih uređaja koji su nam neizostavni deo svakodnevnog života. Uzimamo zdravo za gotovo mogućnost da u svakom trenutku prilagodimo temperaturu u svom domu, bilo da je u pitanju oštra zima ili vreli letnji dani. Klimatizacija prostorija je postala standard, gotovo neprimetno se uklapajući u naš svakodnevni život.

Međutim, kada sagledamo globalne klimatske promene, postaje očigledno da ova tehnologija, iako praktična, nije bez svojih nedostataka. Naime, rashladni i grejni uređaji značajno utiču na povećanje potrošnje električne energije, koja se i dalje najvećim delom dobija iz izvora koji zagađuju naš vazduh i podstiču efekat staklene bašte. Ova stvarnost nas postavlja pred izazov: kako obezbediti udobnu temperaturu u prostorima u kojima živimo i radimo, a da pritom budemo energetski efikasni i ekološki odgovorni.

Osvrćući se na prethodno napisano, potražnja za održivim rešenjima u građevinskoj industriji je sve prisutnija. Među inovativnim tehnikama koje se sve više primenjuju, solarni dimnjaci izdvajaju se kao efikasan i ekološki prihvatljiv način za regulisanje temperature u zgradama. Kao pasivni sistem, solarni dimnjak koristi sunčevu energiju za prirodno grejanje i hlađenje prostora, zbog čega mu nije potrebna upotreba električnih uređaja poput ventilatora i motora.

Njegov princip rada, zapravo je vrlo jednostavan. Dimnjak apsorbuje sunčevu svetlost zahvaljujući tamnoj boji koja pomaže da se što više sunčeve energije upije. Ova toplota zagreva vazduh unutar dimnjaka, koji se zatim prirodno uspinje i širi u zgradu, što omogućava grejanje prostora. U letnjim mesecima, gornji otvor dimnjaka se otvara, dopuštajući izlazak toplog vazduha iz prostora, dok svež vazduh ulazi u zgradu, stvarajući prirodnu cirkulaciju vazduha. Ovaj proces može da smanji unutrašnju temperaturu za čak 8°C.

I dok bi mnogi, posebno mlađe generacije, pomislili da su rashladni uređaji proizvod moderne tehnologije, hajde da se na trenutak vratimo unazad, u prošlost. Egipćani su, već pre više od 2.000 godina, osmislili sličan princip za hlađenje svojih domova, koji su bili dizajnirani sa otvorima i vertikalnim kanalima, omogućavajući prirodnu cirkulaciju vazduha. Kroz ove kanale, hladniji vazduh ulazio je u prostorije, dok je topli izlazio, stvarajući prijatnu atmosferu čak i tokom najtoplijih letnjih dana.

Danas, solarni dimnjaci predstavljaju modernu interpretaciju drevnog egipatskog principa prirodnog hlađenja. Iako su osnovni principi – korišćenje ventilacije i protoka vazduha za regulisanje temperature – ostali isti, solarni dimnjaci dodaju sunčevu energiju, što omogućava ne samo hlađenje, već i efikasno grejanje prostora.

Katarina Vuinac

EU: Uvođenje novog Zakona može da obezbedi potražnju za dva miliona EV do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (JUICE)

Kako bi se do 2030. godine postigli ciljevi Evropske unije u smanjenju emisija CO₂, nužno je ubrzati proces elektrifikacije velikih korporativnih voznih parkova. U tom kontekstu, Evropska komisija planira uvođenje Zakona o elektrifikaciji voznih parkova, dok će Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, 5. marta predstaviti svoj Akcioni plan za automobilsku industriju.

Organizacija Transport&Environment (T&E) iznela je analizu koja pokazuje da bi pomenuti Zakon mogao da obezbedi potražnju za više od dva miliona električnih automobila do 2030. godine, što predstavlja polovinu potrebne prodaje za ispunjenje obaveza postavljenih ciljevima za smanjenje emisija CO₂ i izbegavanje plaćanja kazni.

Pored toga, organizacija T&E pozvala je Evropsku uniju da uvede obavezu da svi vozni parkovi sa više od 100 vozila, od 2030. godine, kupuju isključivo električna vozila. Ovo bi posebno koristilo evropskim proizvođačima automobila, s obzirom na to da se 62 odsto njihove ukupne prodaje odnosi na korporativno tržište.

Pročitajte još:

U januaru ove godine, Evropska komisija pokrenula je i dijalog o budućnosti evropske automobilske industrije, sa ciljem da se odgovori na ključne izazove sa kojima se suočava sektor, kao i da se obezbedi njegov dalji uspešan razvoj. Kako se navodi na sajtu T&E, ovaj proces rezultiraće pomenutim Akcionim planom za automobilsku industriju.

Novi Zakon Evropske unije, takođe, bi uvođenjem obaveznih ciljeva elektrifikacije za velike vozne parkove direktno podstakao ulaganja evropskih proizvođača u elektrifikaciju, a istovremeno omogućio gotovo sedam miliona povoljnijih polovnih električnih vozila na tržištu do 2035. godine. Time bi se olakšala kupovina za privatne kupce, budući da gotovo osam od 10 građana u Evropi kupuje automobile na tržištu polovnih vozila.

Na kraju, organizacija T&E poziva Evropsku komisiju da usvoji i inicijativu za ekološko ocenjivanje (EU eco-score), slično francuskom ekobonusu, koja bi nagrađivala proizvodnju niskougljeničnih električnih vozila od čistih materijala. Na taj način bi električna vozila proizvedena u Evropskoj uniji imala bolju ocenu.

Energetski portal

Ministarstvo rudarstva i energetike demantovalo vest o litijumu u Mačvi

Foto-ilustracija: Unsplash (yulian-alexeyev)

Poslednjih dana pažnju javnosti privukle su informacije da bi na teritoriji Mačve, konkretno u opštini Bogatić i Gradu Šapcu, moglo da dođe do istraživanja i eventualnog kopanja litijuma. U domaćim medijima su se pojavili navodi da je nadležno ministarstvo odobrilo istražne radove, dok su predstavnici građana najavili veliki protest za očuvanje Mačve, zakazan za 7. februar u Bogatiću. Sa druge strane, ministarstvo je demantovalo navode.

Svoje viđenje situacije izneo je i Zavod za zaštitu prirode Srbije, potvrđujući da se od 2006. godine uključuje u planove i projekte koji se odnose na istraživanje i eksploataciju ležišta litijuma i bora u ovom kraju. U izdatom rešenju iz 2024. godine, Zavod je, kako navode, naveo uslove zaštite prirode i mere koje investitor mora da ispoštuje kako bi sprečile štetne posledice po prirodne resurse, vode i zemljište. 

Javnost u Mačvi i čitavoj Srbiji s posebnom pažnjom prati rasplet svakog slučaja vezanog za litijum, s obzirom na sve širu debatu o isplativosti i uticaju projekata eksploatacije na životnu sredinu i lokalne zajednice.

Energetski portal

Otvorena je registracija za ESG Adria Samit u Porto Montenegru

Foto: Promo

ESG Adria Samit 2025, koji će se održati od 9. do 11. aprila u Porto Montenegru, predstavlja vodeći regionalni događaj posvećen održivosti, inovacijama i odgovornom poslovanju.

“Ovogodišnji program fokusira se na održivo finansiranje, energetsku tranziciju, tehnološke inovacije, cirkularnu ekonomiju i klimatske rizike, s posebnim naglaskom na otpornost infrastrukture, budućnost rada i održive lance snabdevanja. Program uključuje interaktivne radionice i panel diskusije koje će učesnicima pružiti praktične uvide u ključne izazove i mogućnosti održivog razvoja”, poručuje direktorka Samita, Biljana Brejtvejt.

Ona dodaje da je sadržaj osmišljen s ciljem podsticanja konkretnih inicijativa i razvoja novih poslovnih modela koji će oblikovati budućnost održivog poslovanja.

“Moramo ponuditi biznisu događaj koji donosi korist i konkretne rezultate za njihov rast i napredak. Vreme je da vratimo poverenje realnog sektora u ideju da zajedno možemo okrenuti pravac razvoja ekonomije našeg regiona”, dodaje Brejtvejt.

Pročitajte još:

Među potvrđenim govornicima su Benedikt Franke, izvršni direktor Minhenske sigurnosne konferencije, Ian Goldin, profesor na Univerzitetu Oksford i bivši potpredsednik Svetske banke, Robert Spano, bivši predsednik Evropskog suda za ljudska prava, Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice i brojni drugi lideri iz oblasti održivosti, ekonomije i tehnologije. Očekuje se i učešće predstavnika vodećih međunarodnih finansijskih institucija. Spisak potvrđenih govornika i predstavnika kompanija raste, te se očekuje da će Samit nadmašiti prošlogodišnji po broju učesnika.

Registracija za ESG Adria Samit 2025 je otvorena, a dostupne su različite opcije ulaznica prilagođene potrebama učesnika. Early Bird popust traje do 28. februara, a više informacija o programu, načinu registracije i detaljima događaja dostupno je na zvaničnoj internet stranici ESG Adria Summita 2025

Energetski portal

Završene prijave za novi krug aukcija za solarne i vetroelektrane

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Novi krug aukcija za dodelu tržišnih premija proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora uspešno je završen. Rok za prijavu u fazi kvalifikacija istekao je 5. februara 2025. godine tačno u ponoć.

U okviru aukcija biće dodeljene tržišne premije za solarne elektrane i vetroelektrane, uz definisane minimalne kapacitete i kvote.

Za solarne elektrane, minimalni kapacitet predviđen za učešće u aukciji bio je 0,5 MW, dok je ukupna kvota iznosila 124,8 MW. Kada je reč o vetroelektranama, minimalni kapacitet bio je 3 MW, a kvota predviđena za ovaj izvor energije dostigla je 300 MW.

Ovim procesom obezbeđena je podrška investitorima u sektoru obnovljivih izvora energije, čime se doprinosi povećanju energetske sigurnosti i održivosti elektroenergetskog sistema. U narednim fazama očekuje se evaluacija prijava i nastavak procedura koje će omogućiti realizaciju novih kapaciteta za proizvodnju zelene energije.

Energetski portal

Udruženja: Novi Zakon o zaštiti vazduha ne otklanja suštinske uzroke zagađenja

Foto-ilustracija: Unsplash (MJ Haru)

Udruženja iz Srbije izrazila su zabrinutost povodom novog Zakona o zaštiti vazduha, navodeći da ne rešava ključne probleme u oblasti zaštite vazduha, i da je proces izrade zakona trebalo da bude transparentniji. 

Javna rasprava o nacrtu zakona započeta je 15. januara 2025. godine, a trajala je samo 20 dana, što je prema udruženjima, bilo nedovoljno za adekvatnu analizu i diskusiju o predloženim rešenjima. Organizovana je jedna hibridna javna prezentacija u Beogradu, dok je izveštaj Agencije za zaštitu životne sredine ukazao na prekomerno zagađenje vazduha u preko 20 gradova i opština, navedeno je u saopštenju objavljenom sajtu Beogradske otvorene škole (BOŠ).

Udruženja dodaju da je proces izrade zakona započeo bez adekvatne inkluzije stručnih i građanskih aktera, dok su se ranije konsultacije odnosile samo na deo nacrta zakona, što je u suprotnosti s uobičajenom praksom. Upozoravaju i da Ministarstvo zaštite životne sredine nije izradilo analizu efekata propisa, a problemi zagađenja nisu adekvatno adresirani u predloženim rešenjima.

Pročitajte još:

Ključni problemi koji ostaju nerešeni uključuju nedostatak obavezujućeg, kontinuiranog monitoringa kvaliteta vazduha, neadekvatne odredbe za hitne ekološke incidente, nedostatak nacionalnog plana za smanjenje emisija iz termoelektrana, neefikasne nadzorne i kaznene odredbe, te izostanak prava na pristup pravdi za zainteresovanu javnost.

Udruženja, među kojima su Beogradska otvorena škola, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu, Centar za zelene politike, Društvo mladih istraživača (Bor), Nacionalna ekološka asocijacija, RES fondacija, WWF Adria i mnogi drugi, pozivaju na reviziju procesa i sadržaja zakona, insistirajući na potrebi za zakonom koji će efikasno rešavati probleme zagađenja vazduha u Srbiji.

Energetski portal

Uskoro počinje izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže u Beočinu

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

U opštini Beočin, u narednom period počeće se sa realizacijom projekta izgradnje kanalizacione mreže, čime se rešava problem komunalne infrastrukture u toj opštini.

Izgradnja nešto više od četiri kilometara nedostajuće mreže u naselju Rakovac će započeti na osnovu ugovora koji je potpisala Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine.

Pored ove, u ovom trenutku je ugovoreno ili je u izgradnji približno 300 kilometara kanalizacione mreže, kao i više postrojenja za preradu otpadnih voda, što će značajno doprineti podizanju standarda zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

Prema rečima ministarke, prošle godine izgrađeno je približno 50 kilometara kanalizacije u Boljevcu, Gornjem Milanovcu, Staroj Pazovi i u naseljima Prhovo i Popinci, u opštini Pećinci.

U toku je izgradnja te mreže u Nišu, Pećincima, Leskovcu, Bečeju, Priboju, Zrenjaninu i valjevskom naselju Divčibare, predočila je ministarka, istakavši da je izgradnja zelene infrastrukture od velikog značaja za bolji kvalitet života građana, zbog čega je realizacija ovih projekata jedan od prioriteta rada Ministarstva i u 2025. godini.

Energetski portal

Da li su godišnji troškovi veći za električne ili hibridne automobile?

Foto-ilustracija: Pixabay (Fotorech)

Automobilska industrija svakodnevno beleži tehnološke inovacije, a većina kupaca automobila prilikom izbora vodi se time koji tip će im ostvariti veće uštede. Na konačnu odluku utiče ukupna cena ili mesečna rata kredita, ali pravi troškovi mogu nastati kasnije. Tako automobil koji je delovao kao povoljan izbor, mogao bi da se ispostavi kao skuplji od onog koji je odbačen zbog visoke cene.

Američka finansijska platforma „Self” analizirala je 50 najpopularnih vozila u Sjedinjenim Državama poslednje tri godine. Analitičari su za svaki automobil izračunali troškove energije ili goriva, troškove osiguranja i održavanja, kao i iznos poreza i drugih naknada.

Prosečan trošak za održavanje jednog od najprodavanijih automobila u Americi iznosi 6.462 dolara godišnje, od čega više od 34 odsto otpada na gorivo. Osiguranje i održavanje činili su nešto više od 25 odsto troška, a porezi i naknade predstavljali su ostatak. Troškove su izračunali pomoću kalkulatora Američke automobilske asocijacije (AAA).

Prema studiji, najpovoljniji automobili za održavanje su hibridni modeli, zbog činjenice da kombinuju prednosti električnog pogona i manje skupe delove sa benzinskim motorima. Nasuprot njima, električni automobili imaju manje komponenti koje se mogu pokvariti i koje treba zameniti, ali su veći troškovi osiguranja zajedno sa višim troškovima popravki, čini ih skupljima za održavanje.

Prosečni hibrid godišnje vlasnika košta 5.485 dolara, dok su električni automobili neznatno skuplji sa godišnjim troškom od 5.517 dolara, a najskupljom opcijom su se pokazali benzinci sa 6.544 dolara godišnje.

Pročitajte još:

Uzimajući u obzir najprodavanije automobile u SAD-u, Tesla Model 3 ima najmanje troškove i to 5.061 dolara.

„U poređenju sa gorivom, troškovi energije za ovaj električni automobil iznose 636 dolara godišnje, što je najmanji iznos u analizi. Troškovi godišnjeg održavanja takođe su najniži među analiziranim automobilima i iznose 1.143 dolara. To je 30 dosto manje od proseka studije koji iznosi 1.633 dolara. Niski troškovi energije i održavanja pomažu da se nadoknadi procenjenih 2.463 dolara koji se troše na godišnje osiguranje – treći najskuplji automobil za osiguranje u istraživanju”, navodi Self.

Iza Tesle Model 3 nalazi se Hyundai Elantra (5.104) i Toyota Corolla (5.182).

Najskuplji automobili za održavanje godišnje su Chevrolet Tahoe, SUV sa sedam sedišta (8.644 dolara ), Lexus RX (8.046) i RAM Pickup (7.981).

Osim troškovanja održavanja, studija se bavila stopa kojom automobil gubi vrednost (deprecijacija)  i finansijskim troškom mesec po mesec.

Uzimajući u obzir svih 50 automobila analiziranih u studiji, prosečna godišnja deprecijacija iznosi 4.514 dolara.

Energetski portal

Završen treći Sarajevo Energy Forum – inovacije i energetska održivost za BiH i region

Foto: Sarajevo Energy Forum

Uspešno je zatvoren Sarajevo Energy Forum (SEF) 2025, jedan od najznačajnijih regionalnih događaja posvećenih energetskoj tranziciji, inovacijama i održivosti. Tokom foruma, vodeći stručnjaci, donosioci odluka i predstavnici privatnog sektora diskutovali su o ključnim izazovima i mogućnostima u oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i inovacija u zelenoj tehnologiji.

Organizatori su izrazili zadovoljstvo velikim odzivom i aktivnim učešćem učesnika i izlagača na Sajmu energetike, a zatim su najavili nastavak inicijativa usmerenih ka održivoj energetskoj budućnosti, a Sarajevo Energy Forum 2025 je trasirao i priorotete i pravce daljeg delovanja.

Foto: Sarajevo Energy Forum

Ubrzanje energetske tranzicije – Potrebno je povećati investicije u obnovljive izvore energije kako bi se osigurala stabilnost i dugoročna održivost energetskog sektora u regionu.

Regionalna saradnja – Jačanje partnerstava među zemljama Zapadnog Balkana ključno je za postizanje zajedničkih ciljeva u oblasti energetske sigurnosti i dekarbonizacije.

Podrška inovacijama i digitalizaciji – Digitalne tehnologije i pametna energetska rešenja igraju ključnu ulogu u optimizaciji potrošnje i efikasnosti.

Značaj politika i regulative – Neophodno je usklađivanje zakonskih okvira sa evropskim standardima kako bi se omogućila brža integracija tržišta i razvoj održivih energetskih projekata.

Uključivanje zajednice i edukacija – Podizanje svesti građana i edukacija budućih generacija stručnjaka ključni su faktori za uspešnu implementaciju zelenih rešenja.

Pročitajte još:

Tokom SEF-a bilo je reči o CBAM-u, finansiranju projekata OIE, veštačkoj inteligenciji u energetici i pametnim brojilima, implementaciji energetskih zakona. Poseban fokus drugog dana programa bio je na panelima u vezi potencijala, dobrih praksi i zaštiti životne sredine iz domena solara, vetra, hidroelektrana, biomase i zelenog hidrogena. Takođe, prezentovane su i mogućnosti na polju agrosolara i dvostrukog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, kao i sinergiji poljoprivrede i upravljanja otpadom u proizvodnji energije.

Organizatori SEF-a su se zahvalili partnerima u organizaciji: Udruženju Obnovljivi izvori energije BiH, Spoljnotrgovinskoj komori BiH, Nemačkom društvu za međunarodnu saradnju GIZ, UNDP-u, te Solarex Istanbulu koji je partner Sajma izlagača, kao i brojnim kompanijama i državnim institucijama.

Forum je zatvoren najavom Nedelje električnih i hibridnih vozila EV WEEK 2025, koji će se održati 17-18. aprila ove godine i Sarajevo Energy Foruma 2026, u sklopu kojeg će se ponovo održati i Sajam izlagača energetike, koji je zakazan za 28-30. januar sledeće godine.

Energetski portal