Home Blog Page 1009

Kako jedemo plastiku uz so

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Novo istraživanje analiziralo je morsku so, onu dobijenu iz kamena i jezera širom sveta. Evo šta treba da znate

Mikroplastika dospela je u fokus interesovanja tek pre nekoliko godina, no, kako je ona završila u najpopularnijem začinu na svetu i dalje nije poznato. Novo istraživanje otkrilo je mikroplastiku u čak 90% analizirane soli širom sveta.

Od 39 brendova koji su testirani, čak 36 je sadržalo mikroplastiku u njima. Ovo su rezulati nove studije organizacije Grinpis.

Služeći se prethodnim istraživanjima, ovo je najveća studija koja se bavila rasprostranjenošću mikroplastike u soli.
Rezultati pokazuju da količina mikroplastike koju ljudi unose u sebe direktno zavisi od nivoa zagađenja u toj oblasti. Uzorci soli iz 21 zemlje Evrope, Severne i Južne Amerike, Afrike i Azije su stavljene na test. Jedina tri brenda soli koji nisu sadržali mikroplastiku u sebi su iz Tajvana, Kine i Francuske. Ova studija objavljena je ovog meseca u časopisu Environmental Science & Technology.

Količina mikroplastike otkrivene u solima varirala je drastično među brendovima ali oni iz Azije bili su naročito zagađeni. Najveće koncentracije mikroplastike otkrivene su u soli iz Indonezije. Azija je epicentar zagađenja plastikom a studija iz 2015. godine otkrila je da je Indonezija druga zemlja na svetu koja je najviše pogođena ovim tipom zagađenja.

Najveća koncentracija plastike otkrivena je u morskoj soli, zatim u onoj iz jezera i na kraju u soli dobijenoj iz kamena.

Jedna odrasla osoba u sebe unese oko 2000 parčića mikroplastike kroz soli no, kakve to efekte ima na naše zdravlje i dalje ostaje nepoznato.
Ono što sigurno znamo za sada jeste da je potrebno mnogo više istraživanja na temu štetnosti mikroplastike po ljudski organizam jer postoje veliki jazovi u razumevanju ove pojave.

Milan Zlatanović

Izvor: nationalgeograpic

Evropska unija perspektiva regionalnog ruralnog razvoja

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore učestvovali su na 18. Forumu poljoprivredne politike zemalja jugoistočne Evrope (APF 2018), koji je održan od 16. do 18. oktobra na Jahorini, Bosna i Hercegovina.

Forum poljoprivredne politike, koji se ove godine organizovan pod nazivom – Poljoprivredna politika: Determinanta regionalnog ruralnog razvoja i EU perspektive zemalja jugoistočne Evrope, predstavlja platformu za međunarodni dijalog o politikama u ovoj oblasti i perspektivama od zajedničkog interesa za donosioce tih politika i zainteresovane strane.

Teme ovogodišnjeg foruma vezane su za reformu Zajedničke poljoprivredne politike EU i trendove u trgovinskoj politici EU u dijelu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i njihovom uticaju na zemlje jugoistočne Evrope.

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Posebna pažnja posvećena je diverzifikaciji ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima, koja je prepoznata kao značajna mogućnost daljeg razvoja.

Tokom foruma su naglašeni izazovi ruralne depopulacije i migracija.

Najbitnije promene Zajedničke poljoprivredne politike EU u fokus stavljaju mladog poljoprivrednika, ističu značaj inovacija za buduću poljoprivredu, modernizaciju, jednostavniji način sprovođenja poljoprivredne politike, jačanje aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena i konstantno razvijanje ruralnih područja. Sve su to ciljevi koji odgovaraju i potrebama Crne Gore koja je mere podrške svojim poljoprivrednim proizvođačima pravovrmeno usmerila u pravcu podrške mladim farmerima, poljoprivrednim gazdinstvima, modernizaciji proizvodnje, diverzifikaciji aktivnosti na selu, kako bi stvorili uslove za otvaranje novih radnih mesta i dalji razvoj ruralnih područja.

U sklopu foruma organizovan je mini sajam tradicionalnih proizvoda od mesa proizvođača iz zemalja regiona.

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Na sajmu su učestvovali i proizvođači iz Crne Gore, za koje je ovo bila još jedna prilika za informisanje o EU politikama i razmjenu iskustava, a sve u cilju daljeg unapređenja njihovog poslovanja.

Takođe, učešće na sajmu nastavak je promocije crnogorskih kvalitetnih tradicionalnih proizvoda u regionu i šire.
Forum organizuje Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj u jugoistočnoj Evropi (SWG) i ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Na skupu učestvuje oko 120 predstavnika releventnih regionalnih, internacionalnih i domaćih institucija i organizacija, kao i predstavnici EU.

Na forumu je usvojena A genda – Jahorina 2018, u kojoj se ističe dalja potreba za regionalnom saradnjom u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kako bi se prevazišli izazovi sa kojim se susreću sve zemlje regiona, u vidu depopulacije ruralnih sredina, pritisaka na biodiverzitet, rešavanje pitanja očuvanja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta, a sve u cilju što bržeg pristupanja Evropskoj uniji.

Milisav Pajević

Ekološke prakse Diznija: Miki Maus proizvodiće solarnu energiju za 10 hiljada domaćinstava

Foto: YouTube (screenshot)

Plišane igračke, privesci, rajfovi, minđuše, torte i baloni u obliku Mikija Mausa odavno su deo naše svakodnevice. Od 2016. godine postoji i jedna solarna elektrana napravljena prema Mikijevom obličju.

Foto: YouTube (screenshot)

Tvorac ovog crtanog lika kompanija Dizni je u centralnoj Floridi (Sjedinjene Američke Države), u saradnji sa elektro-preduzećem Djuk Enerdži, izgradila postrojenje na energiju Sunca. Njegova ukupna snaga je 5 MW, a 48 hiljada panela može da snabde strujom hiljadu domaćinstava. Solarne ćelije složene su tako da iz ptičje perspektive elektrana izgleda kao glava Diznijevog proslavljenog miša.

Mišja glava često se može videti na imanjima kompanije Volta Diznija, ali je uglavnom manjih dimenzija. Ovi simboli nazivaju se “skriveni Mikiji” zato što su mnogi od njih mali i teško uočljivi, pažljivo zabašureni arhitekturom određene građevine ili neprimetno uklopljeni u dizajn zidova ili čak kamina. Njihovo uočavanje je hobi vatrenih Diznijevih obožavatelja.

Solarna elektrana im je lak zadatak zato što je najveći Miki u ekipi “skrivenih”, ali tu titulu je dobila tek nedavno. Rekorder na ovom polju bila je zapravo još jedna Diznijeva ekološka praksa. Kompanija je u Klermontu posadila Mikijevu šumu površine oko 2400 ari, ali ona je u procesu raščišćavanja.

Foto: Google Maps (screenshot)

Obnovljivi energetski kapaciteti pod Diznijem do kraja godine biće prošireni za više od pola miliona solarnih panela ukupne snage 50 MW. Ovaj neverovatan broj jedinica na Sunce mogao bi da energetski opskrbi 10 hiljada kuća, a završetak projekta očekuje se krajem ove godine.

“Na svojim posedima širom sveta ulažemo u magiju kojom bismo neprekidno umanjivali ekološki otisak kompanije”, izjavio je ovim povodom Bob Čapek, direktor Diznijevih parkova zadužen za iskustva i potrošačke proizvode. Prema procenama zabavljačkog džina, novi “sunčani” projekat snabdevaće energijom dva zabavna parka Diznilend, a godišnje emisije štetnih gasova smanjiće za 52 hiljade tona što je jednako odstranjivanju 9300 automobila na fosilna goriva sa ulica.

Dizni je svoju posvećenost očuvanju planete demonstrirao i kroz uvođenje čistijeg dizel goriva na bazi biljnog ulja za pogon svog voznog parka, ali i zamenom 170 hiljada sijalica na jednom Pepeljuginom zamku LED osvetljenjem.

Cilj kompanije je da do 2020. smanji svoj ugljenični otisak za 50 odsto u poređenju sa 2012.

Jelena Kozbašić

 

Projekat intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže u Crnoj Gori

Foto: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić

 

Foto: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o realizaciji Projekta intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže.

U dokumentu se navodi da je, u skladu sa planiranom dinamikom, Regulatorna agencija za energetiku donela Odluku o davanju saglasnosti na Ažurirani trogodišnji investicioni plan (2019–2021. godine) operatora distributivnog sistema.

Ukupna predviđena sredstva za realizaciju Plana iznose 81.611.982 eura, od čega je predviđeno da se 32.500.000 eura opredelili za revitalizaciju srednjenaponske i niskonaponske mreže, kako bi se povećala sigurnost i kvalitet snabdevanja električnom energijom postojećih korisnika i stvorili uslovi za dalji razvoj seoskog područja.

U tom cilju, već je formiran Tim za implementaciju Projekta revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže, a završetak izrade tehničke specifikacije i objavljivanje javnog poziva za nabavku robe i radova očekuje se do kraja oktobra tekuće godine.

Milisav Pajević

Radovi na levoj obali Dunava kod Crpne stanice “Labudnjača”

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vuk Radojević i direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić obišli su juče radove na levoj obali reke Dunav kod Crpne stanice “Labudnjača”, u blizini naselja Vajska.

Tokom jula su započeti pripremni radovi na ovoj lokaciji, krčenje rastinja i nulto snimanje terena, kako bi se proverilo projektovano stanje.

Trenutno se uređuje obala osnovnog korita i izrađuje konstrukcija za zaštitu obale od erozija, kamenim nabačajem. Nizak vodostaj Dunava otežava transport kamena, zbog čega su radovi u jednom periodu bili čak i obustavljeni, ali se očekuje da će sve ipak biti završeno u predviđenom roku, odnosno polovinom decembra ove godine.

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Leva obala reke Dunav kod naselja Vajska izuzetno je podložna erozionim procesima usled kojih se obala stalno obrušava i pomera ka odbrambenom nasipu. Stabilizacijom obale zaštitiće se objekti crpne stanice i osiguraće se prva odbrambena linija u slučaju poplava.

Crpna stanica „Labudnjača“ je izgrađena 1963. godine i odvodnjava slivno područje od 5.489 hektara, opremljena je sa dva električna agregata ukupnog kapaciteta 4,0 metara kubnih po sekundi.

Sanacija, koja je vredna 159 miliona dinara, finansira se iz Budžetskog fonda za vode APV. Izvođač sanacionih radova je VD „Dunav“ AD Bačka Palanka kao nosilac posla ispred grupe ponuđača koju čine „PTP Dubrava“ DOO Bajmok i „Dunav i Tisa“ DOO Sombor.

Milisav Pajević

Obeleženo 200 godina pošumljavanja Deliblatske peščare

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan juče je u Novom Sadu,  na svečanosti obeležavanja „200 godina pošumljavanja Deliblatske peščare“ rekao da šume imaju preko 300 funkcija, ali najvažnija je što proizvode kiseonik koji znači život i da je zato važno pošumljavanje kako bi u borbi sa klimatskim promenama obezbedili opstanak i zdravu životnu sredinu budućim generacijama i Srbiji.

Ministar  Goran Trivan je, čestitajući  dva veka  pošumljavanja Deliblatske peščare, ukazao da je to značajan jubilej i za Vojvodinu i za Srbiji i podsetio da je Deliblatska peščara možda najbolja paradigma nemerljive štete koju smo kao civilizacija činili životnoj sredini, nebrigom, nepostojanjem svesti i odgovornosti za životnu sredinu uništavanjem šuma i prirode  i  borbe da  prevladaju šume a ne pesak. „Eolska erozija je sama po sebi  najdevastirajući proces na čitavoj  planeti i zato je pošumljavanje gotovo jedino, ali svakako najbolje, najefikasnije  i najjeftinije rešenje, a šume su naš resurs u borbi protiv klimatskih promena, erozije i poplava“, rekao je ministar.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je naveo da se na konkurs za pošumljavanje koje je  Ministarstvo prvi put objavilo javilo samo 14 lokalnih samouprava, da je 12 imalo valjanu projektno-tehničku dokumentaciju i pozvao institute i fakultete da pomognu opštinama  u tom poslu kako bi u narednoj godini mogle da sa pripremljenim projektima dobiju sredstva za pošumljavanje kao i za druge investicije u bolju životnu sredinu koja je merilo i boljeg života  građana i civilizovanosti svake sredine.

Skupu su se obratili i o značaju Deliblatske peščare i pošumljavanja govorili predstavnici JP „Vojvodinašume“, Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Deliblatska peščara predstavlja geomorfološki i biogeografski fenomen ne samo Panonske nizije, već i čitave Evrope, kao i značajan genetski resurs naše zemlje.

Prvo pošumljavanje je započeto 1818. godine za vreme Marije Terezije. Deliblatska peščara danas predstavlja poslednju i najveću oazu peščarske, stepske, šumske i močvarne vegetacije Panonske nizije, kao jedan od najvećih centara biodiverziteta u Evropi i područje od izvanredne, univerzalne vrednosti za zaštitu prirode i nauku.

Svečanost obeležavanja ovog značajnog jubileja bila je i prilika da se uruče zahvalnice  institucijama i partnerima  koji su dali doprinos razvoju Deliblatske peščare koju je dobilo i  Ministarstvo zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Ispunjena sva merila za otvaranje pregovora u okviru Poglavlja 11

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Vlada Republike Srbije usvojila je juče na sednici Zaključak o usvajanju Akcionog plana za preuzimanje, usvajanje i sprovođenje pravnih tekovina EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u okviru pristupnih pregovora Republike Srbije sa Evropskom unijom.

Usvajanje ovog dokumenta navedeno je kao jedno od dva merila za otvaranje pregovora u oblasti Poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj. Akcioni plan za Poglavlje 11 sadrži plan i dinamiku usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja sa pravnom regulativom Zajedničke poljoprivredne politike EU u pretpristupnom periodu.

Akcion plan za Poglavlje 11 zvaničnim putem biće dostavljen Evropskoj komisiji, kao odgovor na prvo merilo za otvaranje pregovora u Poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj.

S obzirom na to da se drugo merilo (podnošenje zahteva za poveravanje realizacije budžeta za IPARD II) smatra ispunjenim, usvajanjem Akcionog plana ispunjena su sva merila za otvaranje pregovora u Poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj.

Milisav Pajević

Priroda nas čini zdravijim i lepšim

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode se priključio obeležavanju Svetskog dana hrane i projektu „Urbani povrtari” koji je organizovalo Društvo Raspustilište iz Novog Sada. Kompletan program je održan prošlog ponedeljka u prostoru Društva Raspustilište, izložbenom prostoru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, dvorištu i arboretumu.

Održano je preko dvadeset različitih radionica, predavanja, projekcija eko filmova, izložba i konzumiranje zdrave hrane.

Zavod je za ovu priliku osmislio i realizovao poseban edukativni program pod nazivom: “Priroda nas čini zdravijim i lepšim”.

Program je promovisao zdrav način življenja kroz druženje sa prirodom, razne aktivnosti u prirodi, pešačenje, planinarenje, korištenje šumskih plodova, lekovitog bilja, pozitivno razmišljanje.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Program se sastojao od četiri komponente: Obilazak arboretuma Zavoda, upoznavanje sa različitim vrstama drveća i njihovim plodovima, Upoznavanje sa ugroženim biljnim i životinjskim vrstama Vojvodine (Prirodnjačka izložba), eko bioskopa (zaštićena prirodna dobra Novog Sada) i likovne radionice (grafika prirode).

Kroz edukativni program Zavoda je prošlo oko 700 dece školskog i predškolskog uzrasta.

Cilj celokupne manifestacije je bio da naši najmlađi nauče kako se proizvodi i koristi zdrava hrana, ali i da nam priroda pruža mnogo darova koji nas čine zdravijim i lepšim, i da se moramo truditi da je poštujemo i sačuvamo.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U realizaciji programa učešće su uzeli: Mirjana Mlađenović – dipl.ing.poljoprivrede-hortikulture, Bojana Došenović – dipl. geograf turizmolog, Dragan Jajić – likovni pedagog, akademski grafičar i dr Oliver Fojkar – dipl. biolog, dr poljoprivrednih nauka.

Program je realizovan uz podršku Omladinskog saveza udruženja “Novi Sad omladinska prestonica Evrope – OPENS 2019”, Pokrajinskog sekretarijata sa sport i omladinu i Grada Novog Sada.

Milisav Pajević

Energetska tranzicija u Srbiji je moguća

Foto: GIZ

Projekti u oblasti bioenergije u Srbiji su složeni, ali izvodljivi, a za to je ključna razmena iskustava iz prakse i upoznavanje sa uspešnim poslovnim modelima – zaključeno je na konferenciji “Poslovni modeli za realizaciju održivih projekata u oblasti bioenergije” održanoj juče u Privrednoj komori Srbije u Beogradu. Na konferenciji su se okupili predstavnici državnih institucija, lokalnih samouprava, privrednici i eksperti iz Srbije i inostranstva.

Skup su, uz podršku Kancelarije za javna ulaganja Republike Srbije, organizovali Privredna komora Srbije, Stalna konferencija gradova i opština u okviru projekta “BioVill” i program “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji”, koji u okviru nemačke razvojne saradnje sprovodi GIZ.

Foto: GIZ

„U okviru postojeće zakonske regulative u Srbiji moguće je realizovati projekte upotrebe biomase za grejanje javnih objekata. To dokazuju primeri Priboja i Pirota. Ovi gradovi istovremeno potvrđuju da upravo organi lokalne vlasti kreiraju okruženje neophodno za razvoj i implementaciju ovih projekata. Njihova motivacija je, pre svega, ekonomska ušteda, smanjenje zagađenja, veća efikasnost i niži troškovi održavanja, a naročito vizija prelaska na korišćenje zelenih energija“, rekla je na konferenciji Milica Vukadinović, stručni savetnik GIZ-ovog programa „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji”.

Važnost strateškog opredeljenja gradova i opština za uspeh projekata u oblasti bioneregije, potvrdio je i Miodrag Gluščević, predstavnik Stalne konferencije gradova i opština: ”Po Zakonu o energetici  toplotna energija je u nadležnosti lokalne samouprave, a novi Zakon o stanovanju i održavanju stambenih zgrada daje im u zadatak da savetuju građane o pitanjima energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora energije i tako podižu svest građana o važnosti energetske tranzicije. Da bi opštine krenule putem kojim su krenuli Priboj, Pirot, Vrbas, Kragujevac i Šabac potrebno je da postoji politička volja i razumevanje ove problematike. Takođe važan je i kapacitet lokalnih samouprava da iznesu čitav proces planiranja, tehničke dokumentacije i obezbeđivanja finansijskih sredstava.”

Ekonomski aspekt projekata u oblasti bioenergije posebno je podvukao Kristijan Litalik (Christian Letalik) iz C.A.R.M.E.N udruženja iz Nemačke. “Pored svih ostalih aspekata, kod biomase veoma je važna kalkulacija cene. Cena mazuta je izuzetno nestabilna i ima tendenciju rasta, za razliku od biomase koja  ima uravnoteženu cenu, često sa tendencijom pada.”

Foto: GIZ

Posebna pažnja tokom konferencije posvećena je konceptima energetskog zadrugarstva i javno-privatnim partnerstvima za isporuku toplotne energije. Prof. Dr-Ing. Frаnk Šolvin (Frank Scholwin), iz Instituta zа biogаs, uprаvljаnje otpаdom i energetiku iz Vаjmara, ukazao je da 50% energije iz obnovljivih izvora u Nemačkoj dolazi iz energetskih zadruga. “Prednost ovog modela je u tome što u njemu mogu učestvovati svi građani i što direktno podstiče ekonomski razvoj lokalne zajednice i otvaranje novih radnih mesta,” rekao je profesor Šolvin.

Na konferenciji su, između ostalih, predstavljeni primeri bioenergetskog sela Busingen u Nemačkoj, ali i sela Kostojevići u opštini Bajina Bašta, jedinog sela u Srbiji koje ima sistem daljinskog grejanja i za koji je urađen koncept kako da postane energetski nezavisno.

“Selo Kostojevići je jedino selo u Srbiji koje se toplotnom energijom snabdeva iz toplane. Prelaskom toplane sa mazuta na biomasu ostvariće se finansijske uštede, novac će se zadržati u lokalnoj zajednici jer u selu ima dosta šumovlasnika, a istovremeno doprineće se i smanjenju zagađanja i održanju biodiverziteta. Posledično se očekuje se da će koncept bioenergetskog sela doprineti i daljem razvoju lokalne sredine  u svim oblastima privrede i turizma. Model sela Kostojevići u budućnosti će biti od koristi i drugim lokalnim zajednicama koje se odluče na ovakav korak”, kaže Dragana Ivanović, predstavnik Opštine Bajina Bašta.

Još 7 dana do otvaranja RENEXPO® BIH – energija, voda i zaštita životne sredine

Foto: RENEXPO

Sledeće nedelje, evropska platforma za obnovljive izvore energije, upravljanje vodama i zaštiti životne sredineRENEXPO® BIH, otvoriće svoja vrata u kongresnom centru hotela Hills, u Sarajevu. Dvadeset četvrtog i dvadeset petog oktobra prepoznatljivi sajam i stručne konferencije biće mesto poslovnog povezivanja biznis lidera, stručnjaka, donosioca odluka i privrednika predstavljajući budućnost ekološkog i ekonomskog razvoja kroz praktične primene u Bosni i Hercegovini.

Foto: RENEXPO

Ulaz na sajam je besplatan uz obaveznu registraciju putem sledećeg linka: http://www.cloud.dow-media.com/de/freeticket_bih/?L=0&c=TWVkaWphIHBhcnRuZXJpIFJFTkVYUE/CriBCSUg=.

Posetite štandove 80 izlagača koji dolaze iz 20 različith zemalja, održite sastanak i na taj način pronađite nove poslovne partnere, dogovorite saradnju ili se jednostavno informišite. Kompanije poput Andritz Hydro, Kössler GmbH & Co KG, Urbas Maschinenfabrik Ges.m.b.H., KAWASAKI Gas Turbine Europe GmbH, SWF Krantechnik GmbH i  mnoge druge očekuju Vas u sajamskoj hali. Listu izlagača 2018 možete da pogledate ovde: http://services.reeco.eu/en/exhibitors/sarajevo-renexpo-bih/?mode=bih.

Prateći svetsku praksu, organizator REECO Grupa iz Nemačke odlučila je da predstavi  univerzitete u sajamskoj hali, ali i startup kompanije i time ih približi potencijalnim partnerima iz državne uprave i sveta biznisa, a istovremeno profesionalnu javnost upozna sa njihovim radom.

Razmena znanja, aktivni dijalozi i poslovne aktivnosti u različizim oblastima ekološkog razvoja i ove godine biće predstavljene kroz bogat konferencijski program koji je realizovan uz podršku resorsnih institucija Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujući kompanijama poput Coca Cola HBC,  Kemis- BIH, KPA-Unicon, Profec Ventus, Mikrokreditnoj fondacija PARTNER i mnogim drugima, ulaz na konferencije je besplatan uz obaveznu registraciju na linku: http://www.renexpo-bih.com/bs/registracija-za-konferenciju/.

Celokupni konferencijski program pogledajte na: http://www.renexpo-bih.com/bs/konferencije/program-konferencije/3-konferencija-odrzivo-upravljanje-vodama-otpadnom-vodom-u-bih/.

Organizator REECO Grupa želi Vam dobrodošlicu i uspešnu posetu sajmu.  Za sve ostale informacije posetite sajt manifestacije: www.renexpo-bih.com.

Otvoren 14. Međunarodni festival organskih proizvoda Biofest

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proglašenjem bioproizvođača i bioproizvoda godine u Subotici je otvoren 14. Međunarodni festival organskih proizvoda Biofest.

Ovogodišnji fokus je na Industriji informacionih tehnologija (IT) jednoj od najzdravijih privrednih grana u Srbiji koja beleži stalni rast.

S druge strane, kako je istaknuto, u poljoprivredi leže veliki potencijali, koji još uvek nisu iskorišćeni, posebno u organskoj proizvodnji, koja je u svetu, takođe, u stalnom porastu.

Organska poljoprivreda Srbije na jednom mestu i ove godine na subotičkom Biofestu donosi ono najbolje što organska industrija Srbije nudi.

Dvodnevni festival organske proizvodnje i ove godine okuplja stručnjake koji će na panel diskusijama suočiti stavove po pitanju digitalizacije u ovoj industriji, internet kupovine, ali i uticaja klimatskih promena.

Festival je organizovan po četrnaesti put, na Otvorenom univerzitetu, uz dodelu priznanja za bioproizvođača, odnosno bioproizvod godine, kao i obilazak organskih farmi u regionu Subotice, koja je pionir ove vrste poljoprivrede u Srbiji.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Za poslednje dve nedelje 286 požara na teritoriji Južnobačkog okruga

Foto: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Za poslednje dve nedelje 286 požara u atarima Južnobačkog okruga, a u istom periodu prošle godine 54.

Sve nadležne službe, uključujući i inspektore Uprave za vanredne situacije, vanredno su na terenu i samo je za dva dana ispisano osam prekršajnih naloga.

– Imamo 11 velikih požara, materijalna šteta 1.600.000 dinara. Uz sve to ugožena je bezbednost saobraćaja, pali se pored magistralnih puteva gde se i mi nalazimo i kako onda vozač da reaguje kada uđe u gust dim, kaže Milan Novaković, načelnik Južnobačkog okruga.

Kada dođe do većih požara, trebalo bi napomenuti da se smanjuju kapaciteti vatrogasnih službi u nekoliko mesta, jer su mnogobrojne ekipe angažovane na gašenju vatrene stihije što je bio slučaj u okolini Zrenjanina.

Inače, kazne su 10.000 dinara za fizička lica, a od 300.000 do 1.000.000 dinara za fizička lica.

– Paljenje strništa pored bezbednosnog aspekta, ima još jednu negativnu stranu, a to je da se zemljište degradira i u njemu uništavaju korisni mikroorganizmi, dodaje Novaković.

Na taj način plodonosni sloj zemljišta prekriven je pepelom i pretvara se u prašinu koju odnosi vetar i nestaje sloj, važan u daljoj proizvodnji. Zato se preporučuje zaoravanje, dok neki imaju druge viđenje i smatraju da je za setvu pšenice pri suši u ovom periodu bolje paliti strniku.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

U Skupštini AP Vojvodine novi prostor posvećen Ciljevima održivog razvoja

Foto: Skupština AP Vojvodine

 

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Kako bi otvorili novi prostor za politički dijalog i podizanje svesti o značaju ostvarivanja globalnih Ciljeva održivog razvoja, Vlada Švajcarske i Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP podržali su renoviranje i opremanje sale u zgradi Skupštine AP Vojvodine.

Ova aktivnost realizovana je na inicijativu Skupštine AP Vojvodine, a nakon svečanog uručenja i potpisivanja dokumenta o primopredaji, predsednik Ištvan Pastor izrazio je veliku zahvalnost Vladi Švajcarske i UNDP na ovoj, kako je naglasio, najvažnijoj donaciji koju je pokrajinski parlament dobio u poslednjih desetak godina.

– Ovom donacijom smo brzo, u jednom dahu, uspeli da tehnički modernizujemo i oplemenimo jednu od naših sala. Istovremeno, postali smo i aktivni učesnici važnog, šireg procesa koji se odnosi na promociju Ciljeva održivog razvoja. Veoma smo zahvalni Vladi Švajcarske i UNDP-u što su u nama prepoznali posvećenog i odgovornog partnera, istakao je predsednik Pastor i dodao da je, kao nastavak ove uspešne saradnje sa UNDP i švajcarskom vladom, dogovoreno da početkom naredne godine u Skupštini APV bude organizovana tematska sednica posvećena upoznavanju pokrajinskih poslanika sa Ciljevima održivog razvoja.

Foto: Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine

Predstavnica švajcarske vlade i načelnica sektora za demokratsko upravljanje Švajcarske kancelarije za saradnju gospođa Saša Miler, učestvovala je u ceremoniji otvaranja i naglasila da globalni Ciljevi održivog razvoja treba da budu prilagođeni potrebama svake lokalne zajednice, s obzirom na to da države, regioni, gradovi i opštine nemaju iste razvojne potrebe i probleme.

– Lokalne skupštine mogu da daju konkretan doprinos ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja jer one opredeljuju budžetska sredstva, stvaraju neophodne pravne okvire i pozivaju izvršnu vlast na odgovornost, istakla je v.d. stalne predstavnice UNDP-a, Steliana Nedera, govoreći o značaju lokalnih parlamenata kao pokretača napretka ka ostvarenju Ciljeva održivog razvoja na lokalnom nivou.

Renoviranjem i opremanjem sale posvećene Ciljevima održivog razvoja u ukupnoj vrednosti od 18.150 evra, u Skupštini APV stvoreno je novo mesto za susrete odbornika sa mladima, organizacijama civilnog društva, za međuparlamentarnu razmenu i politički dijalog o napretku ka ostvarenju razvojne agende do 2030. godine, ukazujući na poboljšanje uslova života građana u lokalnim zajednicama u Vojvodini i šire.

Milisav Pajević

Škotski lekari prepisuju “prirodu” kao lek: Umesto antidepresiva, pričajte s ponijem ili prošetajte psa

Foto-ilustracija: Pixabay

Još su stari Latini bili svesni zdravstvenih blagodeti živog sveta koji nas okružuje. Govorili su da lekar leči, a priroda ozdravljuje. Odavno je, dakle, poznato da dnevna doza zelenila, plavog neba i prirodnih mirisa pozitivno utiče na naše fizičko i mentalno zdravlje, a latinsku tezu su vekovima kasnije naučno utemeljila mnoga istraživanja naših savremenika.

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li vam je poznat osećaj smirenosti, popravljenog raspoloženja i pročišćenog uma nakon boravka na selu? Za samo sat i po vremena provedenih u šumovitom predelu smanjuje se aktivnost dela mozga povezanog sa depresijom. Stanovnici gradova češće razvijaju mentalne poremećaje i za oko tri puta su više utučeni u odnosu na žitelje ruralnih oblasti.

Obitavanje u prirodi snižava krvni pritisak i uznemirenost, a povećava sreću. Povoljan uticaj životne sredine na zdravstveno stanje čoveka ogleda se i u smanjenju nivoa agresivnosti i hiperaktivnosti, poboljšanju koncentracije i pamćenja i jačanju imunološkog sistema. Ljudi koji više vremena provode na svežem vazduhu, okruženi florom i faunom, tolerantniji su na bol.

Osamdesetih godina prošlog veka, inspirisani koristima prirode, Japanci su razvili medicinsku tehniku shinrin-yoku, udisanje šumske atmosfere ili kupanje u šumi. Shinrin-yoku je tako postao okosnica japanske preventivne zdravstvene nege. Ideja je jednostavna: opuštena šetnja prirodom ima smirujuća, podmlađujuća i okrepljujuća svojstva.

Devet hiljada dvesta pedeset devet kilometara vazdušnom linijom od Tokija do Edinburga!

Od petog oktobra ove godine, doktori iz Šetlanda (Škotska) ovlašćeni su da svojim pacijentima kao terapiju prepišu boravak u prirodi za ublažavanje simptoma bolesti kao što su visok krvni pritisak, potištenost, stres, dijabetes i srčana oboljenja.

U sklopu programa napravljen je i kalendar sa različitim vanjskim aktivnostima koje mogu da se preporuče bolesniku.

“Iskoračite iz kuće, umirite se i tri minuta osluškujte okolinu”, “Prebrojte ptice u vašem dvorištu”, “Zasadite nekoliko lukovica”, “Pozajmite psa i prošetajte ga”, “Kampujte”, “Pričajte sa ponijem”, “Priredite porodici kompletan obrok napolju”, “Dodirnite more”, “Napravite hotel za bube”… Godina se zaključuje sagledavanjem napretka koji ste napravili tokom perioda upražnjavanja navedenih radnji.

Čitav kalendar možete da pogledate na sledećem linku: https://www.healthyshetland.com/site/assets/files/1178/730-1309-17-18_nature_prescriptions_calendar_4sep.pdf.

Priroda kao lek neće potisnuti konvencionalnu medicinu, već će se koristiti kao dopuna postojećim tretmanima. Pobornici principa nadaju se da će se na ovaj način pacijenti podstaći da više vremena provode u parkovima i šumama blizu bolnica.

Iako su se recepti za prirodu ukorenili jedino u Šetlandu, javnost je zainteresovana da se novi zdravstveni pristup proširi širom Ujedinjenog Kraljevstva.

Jelena Kozbašić

Tradicionalno takmičenje „Zelenilo – Beograd” u orezivanju krošnji stabala i žive ograde

Foto: JKP „Zelenilo – Beograd”

 

Foto: JKP „Zelenilo – Beograd”

Uoči 89. rođendana, JKP „Zelenilo – Beograd” održalo je tradicionalno takmičenje zaposlenih ovog preduzeća u orezivanju krošnji stabala i žive ograde, saopšteno je iz „Zelenila”.

Takmičenje se održava trinaestu godinu zaredom i realizovano je na opštini Novi Beograd.

Svake godine na ovaj način preko hiljadu stabala i nekoliko hiljada metara šiblja bude orezano u toku dva takmičarska dana, što doprinosi uređenijem i lepšem prostoru, stoji u saopštenju JKP „Zelenilo – Beograd”.

Milisav Pajević

U Kostolcu pušten u rad uzorkivač suspendovanih čestica do 10 mikrona (PM10)

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na lokaciji automatske merne stanice za merenje kvaliteta vazduha Kostolac pušten je u rad sekvencijalni uzorkivač suspendovanih čestica do 10 mikrona (PM10) u gradu koji je, zbog blizine termoenergetskog postrojenja, potencijalno ugrožen povišenim koncentracijama ovog polutanta.

Uzorkivač će, ne samo omogućiti precizne informacije o koncentracijama suspendovanih čestica tokom 365 dana, nego će se u laboratoriji Agencije za zaštitu životne sredine analizirati koncentracija teških metala u njima.

Na osnovu ovakvog analitičkog procesa moguće je pouzdano izvršiti ocenu stanja kvaliteta vazduha u Kostolcu i po potrebi doneti neophodne mere radi zaštite zdravlja stanovnika.

Milisav Pajević