Home Blog Page 1008

Da li ćemo zbog klimatskih promena morati da se oprostimo od kukuruza?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Posledice klimatskih promena podrazumevaju česte toplotne talase i produžene periode suše širom Evrope, baš kao što smo imali priliku da iskusimo ovog leta. Sve ovo može uticati na to da naši usevi propadaju. Razmevanje kako to promene temperature utiču na useve je ključna stvar u ublažavanju posledica globalnog zagrevanja.

Tim stručnjaka je, upravo iz ovih razloga uradio studiju u kojoj su isprobavali različite modele uzgoja različitih vrsti useva. Ono što su zaključili jeste da bi povećanje temperature naškodilo nekim sortama dok bi drugim išlo u korist.

„Širom Evrope, povećane temperature ne utiču na useve koji imaju sisteme za navodnjavanje. Jedina vrsta na koju utiču jeste kukuruz.“

Ovakav tip saznanja bi bio ključan za obučavanje zemljodranika da smanje negativne posledice po svoje useve. Razumejući vremenske prilike i kakve one rizike nose po poljoprivredne kulture, zemljoradnici mogu odabrati one vrste koje će se najbolje nositi sa novonastalim prilikama.
„Naši rezultati pokazuju da će suša biti mnogo veći problem u Evropi nego povećanje temperature,“ izjavio je profesor Jurgen Olesen sa odeljenja za agroekologiju na Arhuškom Univerzitetu u Danskoj.

„Ovo znači da poljoprivrednicima neće ići u korist da uzgajaju kukuruz kako Evropa bude postajala sve toplija.“

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Dodeljena sredstva za rekonstrukciju starih i izgradnju novih ribnjaka

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević, uručio je juče ugovore korisnicima, koji su ostvarili pravo na sredstva iz budžetskog fonda za razvoj lovstva u Vojvodini, kao i korisnicima druge konkursne linije za podršku u okviru rekonstrukcije starih i izgradnju novih ribnjaka.

U okviru prvog konkursa, uručeno je 49 ugovora, čija je vrednost preko 44 miliona dinara. Prava na ta sredstva ostvarilo je 27 lovačkih udruženja sa teritorije AP Vojvodine.

Dr Radojević je istakao da je učešće Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u ovoj investiciji blizu 29 miliona dinara, dok sredstva korisnika iznose oko 15 miliona dinara.

– Na ovaj način ćemo unaprediti lovno-tehničke objekte, i u okviru linije koju smo prošle godine uveli – a reč je o nabavci terenskih vozila – doprinećemo boljem i efikasnijem radu korisnika lovišta, ukazao je Radojević.

On je rekao da je primećeno značajno interesovanje lovačkih udruženja po ovom osnovu, te da će Sekretarijat i u narednom periodu nastaviti sa izdvajanjem sredstava za terenska vozila, koja su neophodna u radu svih lovišta u našoj pokrajini.

Ove godine Sekretarijat je načinio jedan iskorak, a reč je o ugovoru koji potpisuje sa JP „Vojvodinašume“. Radi se o uzgajalištu za divlje svinje,u lovištu posebne namene.

Ukupna vrednost projekta, prema Radojevićevim rečima je oko 14 miliona dinara, u čemu Sekretarijat učestvuje sa blizu pola sredstava. Na ovaj način, dodao je Radojević, biće napravljen jedan kvalitetan reprocentar, koji je u interesu i daljeg razvoja lovnog turizma.

Foto: Pixabay.com

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu uručio je juče i ugovore korisnicima koji su ostvarili pravo na podsticajna sredstva za unapređivanje ribarstva. Reč je o četiri ugovara u ukupnoj vrednosti 48 miliona dinara. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu u projektima izgradnje i rekonstrukcije vojvođanskih ribnjaka, po ovoj konkursnoj liniji, učestvuje sa oko 18 miliona dinara, a korisnici izdvajaju oko 31 milion dinara.

– Na ovaj način ćemo rekonstruisati 46 hektara postojećih ribnjaka, i izgraditi novih 18 hektara, istakao je Radojević. On je podsetio da je mera podrške za ovu privrednu granu uvedena prošle godine, kao i da je za ove dve godine Sekretarijat, zajedno sa korisnicima, uspeo da izgradi i rekonstruiše 165 hektara ribnjaka u Vojvodini.

Sekretar Radojević najavio je i izmenu godišnjeg programa za lovstvo, koji će se naći na narednoj sednici Skupštine AP Vojvodine, i dodao da veruje da će na ovaj način biti obezbeđena dodatna sredstva za podršku u okviru konkursnih linija gde vlada najveće interesovanje, a reč je o nabavci terenskih vozila.

Milisav Pajević

Javni oglas za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji AP Vojvodina

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pixabay.com

JVP „Vode Vojvodine“ raspisalo je juče javni oglas za prikupljanje pisanih ponuda za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji AP Vojvodina u poljoprivredne svrhe.

Ukupna površina zemljišta koje se daje u zakup je oko 245 hektara.

Oglas je namenjen zainteresovanim pravnim i fizičkim licima koji uvid u dokumentaciju od značaja za ovaj postupak mogu dobiti na veb sajtu preduzeća www.vodevojvodine.rs ili na oglasnim tablama u sedištu preduzeća u Novom Sadu ili u radnim jedinicama preduzeća u Somboru, Odžacima, Vrbasu, Novom Bečeju, Zrenjaninu i Vršcu. Za dodatne informacije, zainteresovani se mogu obratiti na imejl vodzemkom@vodevojvodine.rs.

Rok za podnošenje ponuda za za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji AP Vojvodina u poljoprivredne svrhe je četvrtak, 8. novembar, u 10.30 sati.

Komisijsko otvaranje ponuda obaviće se u sredu, 14. novembra, u 11 sati, u JVP „Vode Vojvodine“, Bulevar Mihajla Pupina 25, sala na četvrtom spratu.

Link za dokumentaciju nalazi se ovde.

Milisav Pajević

Ljudi su sa Zemlje zbrisali 60 odsto životinjskog sveta od 1970. godine

Foto-ilustracija: Unsplash

U izveštaju koji je za Svetsku fondaciju za prirodu pripremilo 59 svetskih naučnika otkriveno je da su ljudi od 1970. godine uticali na nestanak čak 60 odsto vrsta sisara, ptica, riba, gmizavaca i vodozemaca. Istraživački rad stručnjaka pokazao je kako sve veća potrošnja prirodnih resursa od strane čovečanstva uništava mrežu života stvaranu milijardama godina unazad.

Foto-ilustracija: Unsplash

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 16704 populacije koje su predstavljale više od 4000 životinjskih vrsta.

“Mesečarimo ka rubu ponora”, kazao je izvršni direktor zadužen za nauku i konzervaciju pri Svetskoj fondaciji za prirodu Majk Baret. “Da je svetsko stanovništvo opalo za 60 odsto, ispraznile bi se Severna i Južna Amerika, Afrika, Evropa, Kina i Okeanija“, slikovito je objasnio razmeru naših dela. “Ovo ima daleko veće posledice od gubitka čuda prirode, iako je već ono tužno, i zapravo ugrožava budućnost ljudi. Priroda nije samo lepa, već nam obezbeđuje život.”

Najveći udarac od strane ljudi pretrpela su vodena staništa, čija je populacija opala za 83 odsto. Kao rezultat sloma indijski krokodili dospeli su na ivicu opstanka. Najugroženiji regioni sveta su severna i centralna Amerika, a najteže pogođene vrste su džinovske vidre i majmuni pauci, saznali su istraživači.

Foto-ilustracija: Unsplash

Mnogi naučnici veruju da je u začetku šesto masovno izumiranje, prvo koje je izazvala vrsta Homo sapiens. Analize su pokazale kako su ljudi odgovorni za iščeznuće 83 odsto sisara i polovine biljaka, kao i da bi, čak i da se uništavanje zaustavi istog trenutka, prirodnom svetu bilo neophodno od 5 do 7 miliona godina da se oporavi.

Gubitak prirodnih staništa, često u svrhu proširenja poljoprivrednog zemljišta, predstavlja najpogubniji faktor po vrste. Čovek značajno utiče na čak tri četvrtine Zemljine površine. Nezanemarljivi razlozi za izumiranje su i ubijanje zarad ishrane, kao i hemijsko zagađenje.

Izvršna direktorka Fondacije Tanja Stil zaključila je: “Mi smo prva generacija koja je svesna da uništava planetu i poslednja koja može da učini nešto na tom polju.”

Jelena Kozbašić

Ulica Svetog Save u Srbobranu dobija novi drvored

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pixabay.com

U skladu sa projektom rekonstrukcije i uređenja ulice Svetog Save, koji se sprovodi u cilju dobijanja prostorno uređenije celine, potrebno je sprovesti niz pripremnih radnji kako bi se uspešno realizovao projekat uređenja drvoreda u navedenoj ulici, od mosta na Velikom bačkom kanalu do semafora na uglu ulica Svetog Save i Karađorđeve.

“Radovi će se izvoditi u skladu sa projektom za izvođenje “Projekat pejzažne arhitekture” – Rekonstrukcija, koji je izradio “X GREEN Inženjering” doo, Kornatska br. 2, Beograd, broj projekta PZI27/2017, od decembra 2017. godine.

Radovi su otpočeli 29. oktobra ove godine nakon završetka perioda vegetacije a rok za završetak radova je 45 radnih dana (radovi će se obavljati u skladu sa vremenskim uslovima, nepovoljni vremenski uslovi produžavaju rok trajanja radova).

Nakon uklanjanja drvoreda izvršiće se sadnja standardnih sadnica visokog i ujednačenog kvaliteta iz registrovanih rasadnika koji imaju odlike prve klase, i to sadnice koje su otporne na niske zimske temperature, aerozagađenja i podnose dobro orezivanje.

Novih 150 drvorednih sadnica biće posađeno u narednom periodu, koje će za razliku od prethodnog drvoreda biti iste vrste, a planirana je sadnja Carpinus betulus Fastigiata.

Vrši se sadnja Piramidalnog graba, radi se o kontejnerskoj sadnji gde je svaka sadnica visine od 4,5-5 metara”, navodi se u saopštenju kabineta predsednika opštine Srbobran.

Milisav Pajević

Konkurs za bespovratno sufinansiranje radova na uređenju fasada u Rumi

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Opština Ruma je raspisala Javni poziv za učešće na javnom konkursu za bespovratno sufinansiranje radova na uređenju fasada i poboljšanju energetske efikasnosti objekata kolektivnog stanovanja.

Predmet konkursa je dodela sredstava za bespovratno sufinansiranje radova na uređenju fasada i poboljšanju energetske efikasnosti objekata kolektivnog stanovanja u Rumi.

Učešće opštine Ruma u sufinansiranju radova može iznositi maksimalno 2/3 od vrednosti neophodnih radova.

Dodatne informacije se mogu dobiti u Odeljenju za urbanizam i građenje Opštinske uprave opštine Ruma, Orlovićeva 5, na telefon 433-910 (šef odeljenja, Tanja Drobac).
Rok za podnošenje prijava je od 1. do 16. novembra ove godine.

Milisav Pajević

Uređuje se Bresnički potok kod Kragujevca

Foto: Grad Kragujevac

 

Foto: Grad Kragujevac

U sklopu uređenja MZ Filip Kljajić u toku si i radovi na uređenju Bresničkog potoka.

Pored čišćenja korita od osušenog granja i rastinja u dužini od jednog kilometra, čisti se i prostor oko potoka.

Ovo će ujedno, u slučaju obilnijih padavina, sprečiti zagušenja i poplave, kao što je bio slučaj ranijih godina.

U okviru uređenja MZ Filip Kljajić, posle skoro dve decenije, postavljanjem šest reflektorskih sijalica, biće osvetljen prostor ispod nadvožnjaka u ulici Jovana Ristića.

To je javna površina sa velikom frekvencijom prolaznika, koju pored građana MZ Filip Kljajić, koriste i žitelji Bresnice kao i jednog dela naselja Pivara.

Najveći problem u smislu bezbednosi imala su deca iz tih naselja pri povratku iz škole u večernjim satima. Kretanje u neosvetljenom prostoru bilo je nebezbedno i za članove Centra za negovanje tradicionalne kulture “Abrašević“ koji se nalazi u neposrednoj blizini.

Zahvaljujući razumevanju Gradske uprave grada Kragujevca konačno je rešen višedecenijski problem u ovom delu grada, kazao je odbornik Milan Zečević.

Sledeći korak je postavljanje pristupne rampe za lica sa posebnim potrebama i majke sa bebama u kolicima kako bi brže i bezbednije mogli da prelaze preko nadvožnjaka.

Milisav Pajević

Za životnu sredinu od najvećeg značaja je namensko trošenje „zelenog dinara“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je danas na panelu „Šesto prolazno vreme – otključavanje reformi?“ koji je organizovala Američka privredna komora u Srbiji povodom predstavljanja izveštaja o rezultatima petog godišnjeg istraživanja poslovne klime i investitora  u Srbiji.

Američka privredna komora okupila je na panelu najviše predstavnike Vlade Republike Srbije iz sedam po njima najznačajnijih oblasti, među kojima i oblasti zaštite životne sredine.

U izveštaju, između ostalog, stoji da je preko deset posto ispitanih kompanija ukazalo da je neophodno da se povećaju izdvajanja za oblast zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je rekao da oblast zaštite životne sredine još uvek ne zauzima mesto koje bi trebalo kao jedno od prioritetnih pitanja, ali da je Srbija na putu da sledi razvijeni svet. Za godinu dana, Ministarstvo je pokrenulo neka od ključnih ekoloških pitanja, postiglo značajne rezultate na jačanju podrške javnog mnjenja unapređenju stanja životne sredine u našoj zemlji, i snažno povećalo prisustvo Srbije u najznačajnijim međunarodnim organizacijama i regionu kao zemlja koja pravi ključne korake u pogledu životne sredine, sumirao je ministar neke od rezultata Ministarstva. U sektoru zaštite životne sredine investicije su veoma značajne, dodao je.

– Oblast zaštite životne sredine u narednim godinama će postati jedan od motora društvenog razvoja, i zato je neophodno da ulažemo potrebna sredstva i jačamo kapacitete, istakao je Trivan. Za obezbeđivanje neophodnih ulaganja u životnu sredinu od najvećeg značaja je uspostavljanje namenskog trošenja „zelenog dinara“, odnosno puna dostupnost sredstava prikupljenih na osnovu ekoloških taksi. Odgovarajući na pitanje o mogućem uvođenju novih ekoloških naknada, ministar je istakao da novih nameta za privredu po osnovu zaštite životne sredine Ministarstvo ne planira, a da se „zeleni“ dinar može povećavati obezbeđivanjem obuhvata svih obveznika, odnosno doslednom primenom principa „zagađivač plaća“.

– U Srbiju se u narednim godinama u oblast životne sredine mora investirati oko 15 milijardi evra, a tu se krije povećanje broja radnih mesta, podizanje BDP-a i što je najvažnije, podizanje kvaliteta životne sredine, zaključio je ministar Trivan.

Istraživanje percepcije poslovnog ambijenta u našoj zemlji oko dve stotine privatnih kompanija, članica Američke privredne komore, sprovedeno je kako bi se ukazalo na ključne reformske procese koji će dovesti do unapređenja poslovnog okruženja i time podstaći investicione aktivnosti i otvaranje novih radnih mesta. Ovogodišnjim izveštajem poslovna klima u Srbiji ocenjena je trojkom, kao umereno zadovoljavajuća, što motiviše na zajednički rad na njenom unapređenju.

Milisav Pajević

Oduzete divlje guske zbrinute u Prihvatilištu ZOO vrta „Palić”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Početkom septembra uspešno je realizovana akcija oduzimanja divljih gusaka (Anser anser) koje su protivzakonito držane u zatočeništvu.

Naime, privatno lice iz naselja Bački Vinogradi je na proleće 2018. godine iz prirode u okolini Ludaškog jezera uzelo sedam mladunaca divlje guske.

Upravljač Specijalnog rezervata prirode „Ludaško jezero”, JP „Palić – Ludaš”, prijavio je ovu protivzakonitu radnju.

Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode su uz pomoć Policijske uprave Subotica, pronašli i oduzeli ove guske i dostavili ih u Prihvatilište ZOO vrta „Palić”.

Protiv lica koje ih je protivzakonito držalo, biće pokrenut postupak u skladu sa zakonom.

Po dolasku u Prihvatilište, ove guske su pregledane, zbrinute i obeležene mikročipovima.

Krajem septembra je uočeno da se njihovo stanje popravlja, te su puštene u otvoreni deo Prihvatilišta, odakle mogu spontano i samostalno odleteti u prirodu.

Tom prilikom je osnovcima iz okoline Subotice održano predavanje o važnosti očuvanja divljih vrsta i načinima zbrinjava, uz demonstraciju obeležavanja divljih vrsta.

Deca su sa oduševljenjem pomagala u sprovođenju ove plemenite aktivnost.

Milisav Pajević

Neprimeren pokušaj pritiska na Tendersku komisiju za izgradnju solarne elektrane na Briskoj Gori

Foto: Vlada Crne Gore

 

Foto: Vlada Crne Gore

Povodom zahteva za izuzeće ministarke Dragice Sekulić, predsednice Tenderske komisije u postupku davanja u zakup zemljišta radi izgradnje solarne elektrane na lokalitetu Briska Gora, Vlada Crne Gore smatra da je reč o flagrantnoj zloupotrebi instituta izuzeća.

Zahtev koji je podnet bez prethodno donete odluke o izboru ponuđača, odbijamo ne samo kao neosnovan, već i kao neprimeren pokušaj pritiska na Tendersku komisiju, odnosno Vladu Crne Gore.

Uvereni da iza takvog zahteva stoji namera da se Vlada Crne Gore onemogući u vođenju ekonomske politike i zaštiti nacionalnog interesa, odlučni smo da sprečimo da sila privatnog kapitala posluži kao instrument opstrukcije države i njenih institucija, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore.

Milisav Pajević

Veliki protesti u Londonu zbog klimatskih promena

Foto: pixabay
Screenshot: twitter @extinctionr

Više od 1000 aktivista blokiralo je puteve oko Parlamentarnog trga pozivajući na akciju u vezi sa klimatskim promenama.

Petnaest aktivista koji su blokirali puteve do Parlamentarnog trga, u prvim fazama rastuće kampanje “građanske neposlušnosti” uhapšeno je. Više od hiljadu ljudi novooformljenog pokreta “Extinction Rebellion” (Pobuna protiv izumiranja) izdalo je Deklaraciju o pobuni na Parlamentarnom trgu u Londonu u sredu. Ovo je pokušaj da se pažnja preusmeri na sve veće klimatske probleme.

U protestu učestvovale su čitave porodice, penzioneri i tinejdžeri. Oni su seli na put blokirajći saobraćaj Londonske najprometnije raskrsnice dok su više od dva sata ljudi raznih profila držali govore upozoravajući na klimatsku krizu koja se dešava.

Članica parlamenta iz Zelene partije, Moli Skot Kato rekla je masi: “Mi smo ovde jer imamo veliku ljubav prema, i konekciju sa prirodom. Mi moramo da se pobunimo. Kada vam zakon govori da podržite nešto protiv čega ste, morate preduzeti nenasilne i direktne korake.”

Protest je usledio jedan dan nakon mračnog upozorenja naučnika da su ljudi istrebili oko 60% svih vrsta, tj. toliko da je budućnost ljudi ugrožena.

Protest održan u sredu bio je simbolični početak kampanje građanske neposlušnosti čiji će organizatori dovesti do toga da veliki delovi Londona budu neprohodni sledećeg meseca.

Organizatori su očekivali da se pojavi nekoliko stotina ljudi ali kada ih je pristiglo više od hiljadu, glasanjem su odlučili da blokiraju put ispred parlamenta. Neki od njih vezali su se lancima a neki su se držali za ruke kada se pojavila policija.

Dvadesetosmogodišnjak Feliks je bio jedan od onih koji su se vezali lancem za svog saborca. On je izjavio:”Nered koji danas izazivamo nije ništa u poređenju sa onim što naše vlade rade ne preduzimajući ništa da zaustave ekološku krizu. Nikada nisam bio privođen ranije ali se osećam kao da moram da uradim nešto!”

Organizacija planira veliku kampanju masovne građanske neposlušnosti koja počinje sledećeg meseca i tvrdi da je na stotine ljudi voljno da bude uhapšeno u svojim naporima da ukažu na ozbiljnost situacije. Akcija će kulminirati na “sedećim” protestima na Parlamentarnom trgu 17. novembra i nizom planiranih blokada mostova grada.

“Pobunjenike” je podržalo preko 100 akademika širom Ujedinjenog Kraljevstva.

U saopštenju koje su poslali Gardijanu prošle nedelje rekli su da je nemogućnost političara da se nose sa klimatskim kolapsom i rastućim izumiranjem vrsta znači da je socijalni poredak poremećen i da je, ne samo naše pravo, već i dužnost da se pobunimo protiv njihovih metoda kako bismo omogućili opstanak naše vrste.

Organizatori su takođe zaključili da je izlaznost od srede pokazatelj snage i frustracije mase kao i  želje da se nešto uradi. “Ljudi više ne žele da sede i gledaju političare i korporacije koji nas vode direktno u ekološku katastrofu. Ovo je drastična situacija i zahteva drastične poteze.”

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Okrugli sto „Upravljanje Parkom prirode Zlatibor“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Okrugli sto na temu „Upravljanje Parkom prirode Zlatibor“ održan je 26. oktobra 2018. godine u Kongresnom centru „Romanija“ Studentskog odmarališta „Ratko Mitrović“ na Zlatiboru.

Okrugli sto održan je u organizaciji upravljača ovim prirodnim dobrom, JP „Srbijašume“, u cilju okupljanja svih zaiteresovanih strana za zaštitu, očuvanje i razvoj Parka prirode „Zlatibor“ kroz proces participativnog upravljanja.

Pozivu upravljača na razgovor o upravljanju zaštićenim područjem odazvao se veliki broj učesnika, i to: predstavnici resornog ministarstva, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, opština na kojima se Park prostire, stručnih institucija, sektora lovstva i turizma, investitora i upravljača naših najvećih zaštićenih područja.

U radu okruglog stola, kao predstavnici institucija koje su dve najznačajnije zainteresovane strane za zaštitu i razvoj PP „Zlatibor“, učestvovali su predsednik Opštine Čajetina, Milan Stamatović i Igor Braunović, v.d. direktora JP „Srbijašume“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Rad skupa otvorili su, uvodnim obraćanjima, predstavnik Ministarstva zaštite životne sredine, Lidija Stefanović i iz Nadzornog odbora JP „Srbijašume“, predsednik Miloš Srećković i prof. dr Milan Medarević.

Ovim povodom Zavod za zaštitu prirode Srbije, na osnovu čijeg predloga i Studije zaštite je proglašen Park prirode „Zlatibor“, predstavio je temu „Uslovi zaštite prirode za izradu prostorno-planske dokumetacije, planova, programa, projekata i osnova za izvođenje radova i aktivnosti u Parku“, na koju je prezentaciju održala Dragana Petraš, prostorni planer i koordinator izrade Studije zaštite PP „Zlatibor“.

U prezentaciji je prikazan rad Zavoda na valorizaciji prostora za zaštitu, metodologija zaštite prirodnih vrednosti prostora kroz određivanja granica zaštićenog područja i tri režima zaštite unutar granica prirodnog dobra sa objašnjenjem dozvoljenih, ograničavajućih i zabranjenih aktivnosti koje nosi svaki od tri režima zaštite, a koji su jedan od osnovnih elemenata za davanje uslova zaštite prirode.

Ovim povodom D. Petraš istakla je da se, od ukupne površine PP „Zlatibor“, u prvom režimu zaštite u kome jedino nisu dozvoljene nikakve aktivnosti, osim naučno-istraživačkog rada i kontrolisane edukacije, nalazi svega 5% od ukupne teritoriji Parka. Takođe, rekla je da su Prostorno planska i razvojna dokumenta svih opština za delove PP „Zlatibor“, koji se nalaze na njihovoj teritoriji, razmatrana i uvažena u određivanju režima zaštite, kao i da su uvaženi privredni i infrastrukturni planovi kroz konsultacije sa predstavnicima opština i stanovnika zlatiborskih naselja.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na okruglom stolu predstavljeno je još osam tema od interesa za upravljanje zaštićenim područjem: Obaveze upravljača PP „Zlatibor“ (JP „Srijašume“), Izrada prostornog plana područja posebne namene PP „Zlatibor“ (Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture), Aktivnosti JP „Skijališta Srbije“ u PP „Zlatibor“ (JP Skijališta Srbije), Izgradnja gondole i drugih sadržaja u PP „Zlatibor“ (JP „Gold gondola“, Čajetina), Gazdovanje šumama u PP „Zlatibor“: planski dokumenti u šumarstvu, promena namene šuma i šumskog zemljišta (Uprava za šume, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), Gazdovanje lovištitma i ribarskim područjima u PP „Zlatibor“ (Sektor za lovstvo ribarstvo i turizam), Izgradnja MHE u PP „Zlatibor“ (Šumarski fakultet i JP „Srbijavode“), Organizacija sistema upravljanja zaštićenim područjima u Srbiji – predlozi za unapređenje (Institut za šumarstvo) i Saradnja sa organizacijama civilnog sektora – Participativno upravljanje zaštićenim područjima (WWF).

Nakon tematskih prezentacija usledila je diskusija u okviru koje su na pitanja u ime Zavoda za zaštitu prirode Srbije odgovarali dr Dragana Ostojić, načelnik Odeljenja za zaštićena područja i Vladan Bjedov, šef Odseka za zaštitu biodiverziteta. Kao jedan od zaključaka diskusije istaknuta je visoka stručnost Zavoda za zaštitu prirode u izradi Studije zaštite i uslova zaštite prirode za PP „Zlatibor“, uz poštovanje i primenu participativnog pristupa, i uvažavanje interesa lokalnih zajednica i stanovnika kako bi se omogućio razvoj koji je usklađen sa očuvanjem prirodnih vrednosti Parka u sprovođenju upravljačkog koncepta koji omogućava razvoj uz očuvanje prirodnih vrednosti.

Za sve učesnike skupa JP „Srbijašume“ su organizovle stručni obilazak PP „Zlatibor“ predstavljanjem lokaliteta Tornik, Čigota i Gostilje.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Milisav Pajević

Zagađenje vazduha nas ubija i zaglupljuje

Foto-ilustracija: Unsplash

Masovni ubica koji nam je svima poznat, ali zakon ne može da mu stane na put – barem ne hapšenjem: Vazduh.

Svetska zdravstvena organizacija obelodanila je da više od 90 odsto čovečanstva udiše prljav vazduh i da nečistoće u atmosferi na godišnjem nivou posledično izazivaju 7 miliona smrti. Ovo ih čini četvrtim najčešćim uzrokom umiranja na planeti.

Sitne čestice, uobičajeno nastale kao posledica sagorevanja fosilnih goriva, dospevaju do plućnog krvotoka i vode bolestima disajnih organa i kardiovaskularnim oboljenjima. Njihov uticaj osećaju i bebe dok su još u materici – naučnici su dokazali i povezanost vazdušnog zagađenja sa prevremenim rođenjima, skokom stope smrtnosti novorođenčadi, smetnjama u razvoju i čak – leukemijom. Njegov doprinos ispoljava se i na naše raspoloženje i pamćenje kroz depresivna stanja i demenciju.

Međutim, ovde se ne okončavaju sumorne procene o tome kako loš kvalitet vazduha degradira kvalitet našeg života.

Foto-ilustracija: Unsplash

Hronična izloženost štetnim materijama u atmosferi dovodi do značajnog opadanja rezultata koje ostvarujemo na proverama znanja jezika i testovima računanja, otkriće je novog istraživanja sprovedenog u Kini. Na ovom eksperimentu Univerzitet u Pekingu sarađivao je sa Jejlom iz Sjedinjenih Američkih Država.

S obzirom na to da zagađenje vazduha nije isključivo problem Kineza, ono nas “zatupljuje” uglavnom sve, s izuzetkom srećnika koji mogu da dišu punim plućima.

Prosečan uticaj opasnih gasovitih jedinjenja, čađi i prašine na intelektualne sposobnosti čoveka jednak je gubljenju jedne godine školovanja, ocenili su kineski i američki stručnjaci u svom radu “Uticaj izloženosti zagađenju vazduha na kognitivne performanse”, kod pojedinih osoba i više godina.

Otkud uopšte korelacija između naše inteligencije i udisanja nečiste smeše gasova i kako ju je kinesko-američki tim primetio i potvrdio?

Naučnici su analizirali poznavanje jezika i uspešnost rešavanja aritmetičkih zadataka na ukupno 25 hiljada nasumično odabranih pripadnika kineske nacije u periodu od 2010. do 2014. godine. Kroz poređenje nivoa azot-dioksida, sumpor-dioksida i mikro-čestica (PM10), opazili su snažnu uzročno-posledičnu vezu između zagađenja vazduha i mentalnih karakteristika. Istraživanje se zasnivalo na 24 standardizovana matematička problema i 34 pitanja o prepoznavanju reči.

Kinezi su zaključili i da je više oštećenja pretrpeo intelekt ljudi koji su bili pod uticajem zagađenog vazduha duže vremena, posebno onih starijih od 64 godine. Mozak muškaraca ranjiviji je u odnosu na mozak žena, pogotovo niskoobrazovanih, što se pripisuje činjenici da se oni uglavnom bave fizičkim poslovima na otvorenom. Pored toga, više ispašta naš rečnik nego računanje.

Stručnjaci preporučuju da se zagađenje zauzda oštrijim zakonskim propisima.

Istraživanje je dostupno na sledećem linku: http://www.pnas.org/content/115/37/9193.

I za kraj…

Šta je ibrik i koliko je 3*0+7*(2+1)-17?

Jelena Kozbašić

Vest o otvaranju poglavlja 27 za Crnu Goru bi bila veoma važna

Foto: Kabinet potpredsednika Vlade Crne Gore

 

Foto: Kabinet potpredsednika Vlade Crne Gore

Potpredsednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović sastao se juče sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke u Crnoj Gori dr Robertom Veberom.

Potpredsednik Simović je ambasadoru Veberu poželio dobrodošlicu i uspešnu diplomatsku misiju u Crnoj Gori, istakavši da će Crna Gora i dalje doprinositi razvoju snažnih i prijateljskih odnosa sa Saveznom Republikom Nemačkom. Simović je zahvalio Nemačkoj na snažnoj podršci koju je do sada pružala Crnoj Gori, kako na ekonomskom planu tako i na ispunjavanju zahtevne evropske agende.

Iako je na početku integracionih procesa sve izgledalo, zahtevno, obimno i kompleksno, Crna Gora je postala članica NATO, otvorila je 31 poglavlje u pregovorima za članstvo u EU, u značajnoj meri je usaglasila svoje zakonodavstvo sa evropskim, ojačala administrativne kapacitete i uspešno koristi predpristupne fondove za finansiranje projekata koji doprinose ukupnom razvoju, kazao je Simović.

Poruke koje na temu evropske perspektive Crne Gore dolaze iz Nemačke su vrlo ohrabrujuće, istakao je Simović i dodao da je to posebno važno zbog utiska koji se može steći, da je politika proširenja u zamoru.

Simović je kazao da su poruke Nemačke veoma važne i za Zapadni Balkan i predstavljaju ohrabrenje za dalje iskorake u integracionim procesima. U vezi sa tim Crna Gora posebno ceni uticaj Berlinskog procesa na značajnim projektima za celi region.

Sa druge strane, Crna Gora očekuje da se vrednuju rezultati koje ostvaruje u dostizanju standarda i ispunjavanju merila u pregovaračkom procesu i shodno tome očekujemo pozitivan epilog kada je u pitanju otvaranje poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene. Isto tako očekujemo i pozitivne izveštaje u vezi sa poglavljima 23 i 24, kazao je Simović i naglasio da bez obzira na epiloge, Crna Gora neće stati, jer ispunjavanje standarda EU ne vidi kao uslov za članstvo, već pre svega kao potrebu Crne Gore i svih građana.

Ambasador Nemačke Veber se zahvalio na ukazanom gostoprimstvu i dobrodošlici i kazao da nije teško osećati se dobro u Crnoj Gori, jer je istovremeno lepa i uzbudljiva.

U odnosima dve zemlje u fokusu je pregovarački proces Crne Gore sa EU. Nemačka će i dalje biti partner Crnoj Gori u prevazilaženju izazova na preostalom putu prema članstvu u EU i svim snagama će je podržavati, potvrdio je ambasador Veber. Crna Gora pripada Evropi u političkom, ekonomskom i kulturnom aspektu, dodao je ambasador i zahvalio se na svim naporima koje Crna Gora sprovodi u predpristupnim pregovorima.

Unutar EU su potrebne reforme, ali one ne smeju zaustaviti politiku proširenja. Proces reformi i proces daljeg proširenja Unije se moraju odvijati paralelno, istakao je Veber.

U vezi sa otvaranjem poglavlja 27, ambasador je kazao da se, od kada je započeo mandat u Crnoj Gori, vrlo intenzivno bavi ovim pitanjem. Istakao je da u okviru ove teme postoje dva aspekta, tehnički i politički, i da bi i za Crnu Goru, ali i za celi Zapadni Balkan, vest o otvaranju poglavlja 27 u ovom trenutku bila veoma važna.

Potpredsednik Simović i ambasador Veber su susret iskoristili i za razgovor o intenziviranju saradnje dve zemlje u oblastima investicija, poljoprivrede, turizma i trgovinske razmene.

Milisav Pajević

Dodeljena sredstva za sprovođenje kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini

Foto: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

 

Foto: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Mladen Petković uručio je juče ugovore poljoprivrednim stručnim službama u Vojvodini, koje su dobile sredstva za sprovođenje kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.

Sredstva u ukupnom iznosu blizu 15.000.000 dinara dobilo je 12 poljoprivrednih stručnih službi i, prema rečima pomoćnika Petkovića, na ovaj način biće omogućeno da se sprovede analiza makro i mikro elemenata poljoprivrednog zemljišta na više od 1.000 uzoraka.

– Cilj ovih ugovora je sprovođenje kontrole plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta, te podizanje nivoa kvaliteta proizvodnje na ovim parcelama, kao i smanjenje troškova proizvodnje na osnovu analiza koje će biti urađene, kako bi proizvođači znali koja đubriva i u kojoj meri treba da koriste, naglasio je Petković.

Pozvao je poljoprivrednike da iskoriste usluge stručnih poljoprivrednih službi i urade besplatne analize zemljišta na svojim parcelama, jer će upravo one omogućiti da ostvare kvalitetne pomake u daljoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Petković je naveo da će ova podsticajna mera biti nastavljena i u narednoj godini, jer daje izuzetne efekte kako za poljoprivredne proizvođače, tako i kada je reč o poljoprivrednim stručnim službama koje na ovaj način mogu da iskoriste kapacitete kojima raspolažu.

Pomenuta podsticajna sredstva Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelio je stručnim poljoprivrednim službama u Novom Sadu, Vršcu, Bačkoj Topoli, Rumi, Somboru, Pančevu, Senti, Subotici, Vrbasu, Kikindi, Sremskoj Mitrovici i Zrenjaninu, koje su nadležne za teritorije koje su im raspoređene, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

Milisav Pajević

Nizak Dunav u oktobru – manje struje i prometa na baržama

Vodostaj Dunava počeo je da raste, a iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda prestali su da upozoravaju na nizak plovidbeni nivo. Ipak, on i dalje otežava plovidbu baržama koje prenose daleko manje tereta od svog punog kapaciteta.

I u Hidroelektrani “Đerdap” kažu – ovo je po dotoku vode najgori oktobar otkad rade, što je prouzrokovalo smanjenje u proizvodnji struje za 20 odsto. Ova godina će ostati zabeležena po najnižem dotoku vode, odmah iza 2003.

Od -3 koliko je iznosio, vodostaj se popeo na 39 centimetara. U RHMZ-u navode da su do porasta nivoa vode dovele obilne padavine u zemljama kroz koje Dunav protiče. Da je sada lakše, ali i dalje ne bez problema, dodaju u Lučkoj kapetaniji.

“U prethodnom periodu kada je vodostaj bio niži i ispod nule, a i sada je na nekim deonicama tako, pored toga što ima dubine i što se plovni put kod nas odlično održava, imamo problema sa širinom”,  kaže Boris Oreb iz Lučke kapetanije Novi Sad.

Tako brodovi, na primer, ne mogu istovremeno prevoziti više barži, niti barže mogu poneti robu u punom kapacitetu.

“Vi sad imate situacije gde brodovi koji nose između 800 i 1300 tona, a imate i URSU koja tovari 4500 i 5000 tona, jednostavno ne mogu da plove”, kaže Dragan Panjković iz Luke Novi Sad.

Tako u Luci Novi Sad, gde kamioni obično čekaju u redu na istovar, radnici sada čekaju njih. Dragan objašnjava da je nivo vode pre dva dana bio još niži, te da će ih nizak vodostaj koštati. Biće srećni ako godinu završe sa pretovarenih 750 hiljada tona robe, za razliku od blizu milion i 200 hiljada koliki im je maksimum.

“To je fabrika pod otvorenim nebom. Znači, vremenski uslovi ovde diktiraju šta će da se radi i kako će da se radi. Prvo, cena žitarica na svetskom i domaćem tržištu je bila jedan od parametara koji nije dozvoljavao učestali izvoz ili uvoz, e sada niska voda je dovela do toga da mi praktično tri meseca tavorimo”, dodaje Panjković.

Izvor: N1