Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije uvodi energetsku efikasnost u zgrade centralne Vlade

Foto: UNDP Communications Serbia

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) potpisali su ugovor za pružanje tehničke pomoći za projekat energetske efikasnosti zgrada centralne vlasti, kojim je predviđena obnova 28 zgrada, među kojima su Vlada Srbije, Skupština Srbije i Palata Srbija.

Ugovor su potpisale ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović i stalna predstavnica UNDP u Srbiji Fransin Pikap.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je istakla da je polovina zgrada koje će postati energetski efikasne pod zaštitom države, da su uglavnom stare i da troše mnogo energije. Precizirala je da projektno-tehnička dokumentacija treba da se završi do marta ili aprila naredne godine, dok bi u drugoj polovini 2022. trebalo da počnu radovi.

„Projekat znači da će se smanjiti potrošnja energije za 30 odsto, a emisija štetnih gasova, pre svega CO2 za oko 20 odsto“, rekla je Mihajlović.

Ona je navela da je cilj Vlade Srbije da svaka odluka i projekat koji se ugovara mora da ima pozitivno dejstvo na zaštitu životne sredine i mora da omogući da se smanji emisija CO2 i drugih štetnih supstanci u atmosferu.

„Energetska efikasnost je način da se životna sredina učini sigurnijom, a cilj države je da se u narednih nekoliko godina smanji potrošnja toplotne energije najmanje između 20 i 30 odsto, a danas Srbija troši 40 odsto više toplotne energije od svih zemalja EU„, rekla je Mihajlović.

Stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji Fransin Pikap rekla je da projekat nije važan samo za državu, već i za građane, jer štednja energije smanjuje zavisnost od uvoza i pospešuje nacionalnu energetsku sigurnost, ali i smanjuje nepovoljan uticaj na životnu sredinu. To dodatno, kako je navela, čini i srpsku ekonomiju konkurentnom na svetskom tržištu.

„U regionu zapadnog Balkana 36 odsto svih emisija CO2 dolazi iz javnih i privatnih zgrada. Zgrade su takođe najveći potrošač energije, ali kada su projektovane ili prilagođene za efikasniju potrošnju energije, zgrade predstavljaju veliki potencijal za uštedu energije“, rekla je Pikap.

Foto-ilustracija: PixabayU

Dodala je da su u okviru projekta Ministarstvo rudarstva i energetike i UNDP uradili su Studiju o uštedi energije u javnim zgradama centralne Vlade, koja je bila osnova za odobrenje kredita Razvojne banke Saveta Evrope.

„Očekivano smanjenje potrošnje primarne energije u ovim zgradama moglo bi da iznosi 260 miliona kWh, što je jednako količini električne energije koju Grad Novi Sad, na primer, potroši za javno osvetljenje u periodu od deset godina. Pokazalo se da bi energetska obnova 28 zgrada mogla da smanji emisiju CO2 za 58.000 tona za 10 godina, a poređenja radi, ovo je isto kao sagorevanje 320 vagona uglja“, navela je Pikap.

Ministarstvo rudarstva i energetike je ovim projektom predvidelo izradu energetskih sertifikata i detaljnih energetskih pregleda zgrada, studija opravdanosti i projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada u Beogradu, ukupne površine 208.000 metara kvadratnih, od čega je polovina pod zaštitom države.

Sledeći korak je, kako je ukazala Mihajlović, realizacija energetske obnove zgrada o čemu su Vlada Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike ugovorili zajam od 40 miliona evra od Razvojne banke Saveta Evrope koji je odobrio Odbor direktora CEB-a u novembru 2019. godine. Zajam je potpisao ministar finansija Srbije, u martu 2020. godine, a ratifikovala Skupštine Srbije u novembru 2020. godine.

Izvor: UNDP Communications Serbia

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti