Od inovativne platforme „Budi deo plana”, koja građanima omogućava aktivno učešće u urbanističkom planiranju, do ambicioznih ekoloških projekata i modernizacije infrastrukture, Kragujevac postavlja temelje za budućnost pametnih i održivih zajednica. Razgovarali smo sa Nikolom Dašićem, gradonačelnikom Kragujevca, o ključnim projektima koji ovaj grad vode ka statusu pametnog grada i zelenijeg, efikasnijeg okruženja za život.
Možete li nam reći nešto više o platformi „Budi deo plana” i kako je došlo do toga da osvoji prestižnu nagradu na konkursu Seoul Smart City Prize?

– Kragujevac je prvi grad u Srbiji koji će podići tansparentnost izrade lokalnih i urbanističkih planova. Platforma „Budi deo plana” je inovativan alat koji omogućava građanima i privredi Kragujevca da aktivno učestvuju u urbanističkom planiranju grada. Njen cilj je da svi zainteresovani u realnom vremenu dobiju obaveštenje kada se pokrene inicijativa za izmenu bilo kog planskog dokumenta kako bi mogli da se uključe u proces od samog početka.
Registracijom na platformu „Budi deo plana” građani dobijaju obaveštenja putem imejla, SMS-a ili Vibera, što značajno povećava transparentnost rada lokalne samouprave i omogućava bolju komunikaciju između institucija i zajednice. Eventualne primedbe u zakonskom roku mogu da se podnesu putem platforme u sekciji „Primedbe”.
Projekat je realizovan u saradnji sa NALED-om, uz podršku Geografskog fakulteta u Beogradu, prepoznat je i na globalnom nivou, osvajanjem trećeg mesta u kategoriji Human-CentriCity na prestižnom konkursu Seoul Smart City Prize, koji organizuju Svetska organizacija pametnih gradova (WeGO) i vlada grada Seula. Ovo priznanje se dodeljuje projektima koji pokazuju da pametni gradovi treba da budu usmereni ka ljudima, a ne samo ka tehnološkom napretku. Od ukupno 280 prijavljenih projekata iz celog sveta, Kragujevac se našao među najboljima zahvaljujući inkluzivnom pristupu urbanističkom planiranju i korišćenju digitalnih alata za jačanje učešća građana i privrede u kreiranju razvojnih planova grada.
Da li ovo priznanje znači da je Kragujevac na putu da postane pametni grad? Koji su dalji koraci u tom pravcu?
– Zahvaljujući posvećenosti Vlade Srbije digitalnoj transformaciji, gradimo grad koji koristi podatke i inovacije za rešavanje savremenih izazova. Naša priča je počela izgradnjom Državnog data centra, a nastavila se 2021. godine puštanjem u rad prve nacionalne platforme za veštačku inteligenciju. Danas živimo realnost u kojoj se veštačka inteligencija bavi prevencijom zdravlja nacije, državnom upravom, industrijom i obrazovanjem. Za svega nekoliko godina, Kragujevac i Srbija su se pozicionirali kao važna tačka digitalizacije, kreativnosti i inovacija. Kruna svega je Inovacioni distrikt – treća faza Državnog data centra, čija je izgradnja počela u februaru prošle godine. To će sutra biti srce digitalne ekonomije. Dom Naučno-tehnološkog parka, Nacionalnog centra za informacionu bezbednost, Smart city centar za razvoj pametnih energetskih sistema, mesto gde će se nalaziti još jedan superkompjuter, biznis inkubatori, centar za razvoj robotike. Uz podršku prvog gradskog cloud data centra, donacije NR Kine, koji je pušten u rad 2019. godine, centralizovan je celokupan IKT sistem javnog sektora u nadležnosti Grada. To je omogućilo efikasnu razmenu podataka i značajan broj projekata koji su po svojim osobinama „pametni”.
Jedan od tih projekata je eKGrađanin, mobilna aplikacija i veb-portal, koji omogućavaju građanima da prijave komunalne probleme i predloge, pošalju fotografiju ili lokaciju. Takođe, započeta je instalacija LoRaWAN bežične mreže, za komunikaciju senzora za pametne sisteme. JKP „Vodovod i kanalizacija” je od 2018. godine pokrenulo projekat pametnih vodomera, koji omogućavaju daljinsko očitavanje potrošnje vode.
U FOKUSU:
- Crna Gora gradi puteve ka održivoj mobilnosti
- Umetnost cveta – najlepši front ekološke borbe
- Program koji menja živote
Kragujevac je i prvi grad u Srbiji koji je postao deo „Gugl tranzit” sistema, čime je celokupan gradski i prigradski saobraćaj besplatno dostupan na „Gugl mapama”. Kragujevac je od 2005. godine među prvima u Srbiji uveo LED semafore i skoro sve raskrsnice su digitalizovane zahvaljujući sistemu daljinskog nadzora i upravljanja. S obzirom na to da je porastao broj vozila u gradu, u narednom periodu biće uveden i sistem adaptabilnog upravljanja i veštačke inteligencije, što podrazumeva uvođenje detektora na svakoj raskrsnici. Cilj je da se skrati vreme putovanja, smanje gužve u saobraćaju, a sa ekološkog aspekta smanji emisija izduvnih gasova.
Očigledno je došlo vreme pametnih gradova, u kojima nam savremena tehnologija omogućava da grad „pročitamo”. Pred nama je još mnogo posla u pronalaženju odgovora na različite izazove. Važno je doći do optimalnih rešenja, koja će zadovoljiti potrebe svih građana, a pri tome uštedeti vreme, energiju i novac. Najkraće, da svaki pametan grad bude najbolja verzija sebe.
Održivi grad ne može postojati bez obnovljivih izvora energije. Koji su dosadašnji rezultati?
– Projekat „Balkanski solarni krovovi” samo je jedan u nizu projekata koje Kragujevac realizuje u cilju smanjenja emisije gasova staklene bašte. U odnosu na nivoe iz 1990. godine, zacrtali smo smanjenje za 40 odsto do 2030, sa dugoročnim ciljem neutralisanja ugljenika do 2050. godine. Za postizanje ovih ciljeva, sproveli smo različite mere, kao što su unapređenje energetske efikasnosti u zgradama, povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije i promocija održive mobilnosti. Rezultati pokazuju da smo dali značajan doprinos ovom globalnom naporu.
Na pet javnih objekata u Kragujevcu izgrađene su solarne elektrane za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, u vrtiću „Zeka”, Centru za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja Ljubica”, Javnoj garaži, Srednjoj stručnoj školi i Centru za sport i rekreaciju osoba sa invaliditetom „Iskra”, a u proceduri je i solarna elektrana „Zatvoreni bazen”. Pored toga, u okviru projekta „Solarni paneli u školama Zapadnog Balkana”, šest osnovnih škola – „21. oktobar”, „Sveti Sava”, „Miloje Simović” u Dragobraći, „Natalija Nana Nedeljković” u Velikom Polju, „Dositej Obradović” u Erdeču i „Sreten Mladenović” u Desimirovcu, dobiće status prozjumera, odnosno proizvođača i potrošača električne energije.
Naš prioritet je zeleni održivi sistem i krenuli smo od energetike. Zahvaljujući snažnoj podršci predsednika države, Vlade Srbije i EBRD-a, kotlovi na ugalj zamenjeni su kotlovima na gas. Samo u prvoj grejnoj sezoni aero-zagađenje manje je za 70 posto.
Korak napred su još dva projekta, podržana od strane resornog ministarstva. U cilju uštede energenata za potrebe daljinskog grejanja, obnovljivi izvor biće otpadna energija koju generiše Državni data centar, čiji je kapacitet 1.080 rek ormana. Računi građana, kao ni troškovi toplane i lokalne samouprave, neće biti uvećani, a značajno će doprineti kvalitetu životne sredine i smanjenju zagađenja vazduha. Realizacijom ovog projekta povećava se sigurnost snabdevanja toplotnom energijom i smanjuje zavisnost od uvoza prirodnog gasa. Pored toga, promovišemo energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, uključujući inicijative za smanjenje zagađenja iz individualnih ložišta i stambenih zgrada. Preduzimamo i korake ka statusu zelenog grada, uključujući obavezu ugostiteljskih objekata da ugrade filtere na bazi aktivnog uglja i odluku koja obavezuje investitore da za svaki novoizgrađeni stan ili lokal posade po jedno stablo. To nije više samo pitanje dobre volje, to je i naša obaveza prema budućim generacijama. Gradovi su ključna žarišta klimatskih uticaja, ali isto tako i mesta gde možemo da napravimo najveće promene, da usporimo ovaj proces i umanjimo štetne efekte.
Kako ocenjujete trenutni sistem javnog prevoza u Kragujevcu? Da li postoji prostor za inovacije i unapređenja?
– Godišnja anketa, koju JKP „Šumadija” sprovodi u skladu sa Zakonom o komunalnim delatnostima, važan je mehanizam koji omogućava građanima da iskažu svoje mišljenje i potrebe, čime zajedno unapređujemo kvalitet usluga. Pozitivne ocene, sa preko 90 odsto zadovoljnih građana u oblasti javnog prevoza, svakako su podsticaj. Od novembra 2023. godine, sukcesivno su pristigla 72 nova autobusa koji ispunjavaju sve moguće standarde, a to znači da imaju info-table sa informacijama gde se vozilo nalazi, elektronsko čekiranje, video-nadzor i Wi-Fi uređaje. Međutim, uvek može bolje. Visoko smo postavili ciljeve i svesni smo da je potrebno još više da radimo kako bismo ih ostvarili i dodatno unapredili kvalitet života u našem gradu.
Intervju vodila: Milena Maglovski
Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST