Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Potrošnja uglja porasla je za 3,3 odsto 2022. godine, što iznosi 8,3 milijarde tona. Povećanje je prvenstveno uzrokovano energetskim i industrijskim sektorima Azije, uprkos tome što su Evropa i Sjedinjene Države odstupile od uglja.
Povećanje u Aziji, osetno je u zemljama poput Kine, Indije i jugoistočne Azije, štaviše, predviđa se da će globalna trgovina ugljem porasti za više od 7 odsto u 2023. zbog pada cena, privlačeći kupce, navodi se u izveštaju Međunarodne agencije za energiju.

Očekuje se da će upotreba uglja u Evropi naglo pasti ove godine, pre svega zbog širenja kapaciteta OIE, ali i oporavljanja nuklearnih i hidroelektrana u nekim delovima. Nedavno je i Belgija odlučila da produži rad svoja dva nuklearna reaktora do 2035. godine.
Različiti regionalni trendovi ogledaju se i u potražnji, pa je tako u SAD-u potražnja pala za 24 odsto, dok je u EU-u potražnja pala za 16 odsto, tokom prve polovine godine. S druge strane, na drugom kraju sveta, potražnja Kine i Indije porasla je za pet odsto, prema izveštaju agencije.
Tako je Kina, ove godine u martu, postavila nove mesečne rekorde, i premašil 400 miliona tona. Pored Kine, Indija kao drugi veliki proizvođač, u istom periodu, proizvela je 100 miliona tona uglja.
Potpuno suprotni trendovi u energetici zabeleženi u SAD-u doveli su do prepolovljene proizvodnje uglja u odnosu na 2008. godinu, kada su SAD bile najveći proizvođač uglja na svetu. U Sjedinjenim Državama, pomeranje sa uglja je takođe naglašeno i nižim cenama prirodnog gasa.
Energetski portal