Udruženje pčelara predložilo članovima da deo državne pomoći ulože u zajedničku fabriku „Naš med“

Kako prenosi Nova ekonomija, najveće domaće strukovno udruženje pčelara Savez pčelarskih organizacija Srbije pozvao je svoje članove da odvoje polovinu državne pomoći od 100 evra i ulože taj novac u zajedničku fabriku za otkup i preradu meda „Naš med“ u Rači, čije je otvaranje odloženo, zbog pandemije.

„Pogon neće moći da krene sa plasmanom meda ako hitno ne obezbedimo neophodna sredstva koja daleko prevazilaze 10.000.000 dinara za naredni period, a realno očekujemo da će u tom periodu Pogon ostvariti promet meda koji će mu omogućiti samoodrživost, jer u ovoj godini ćemo konačno imati izvesne količine bagremovog meda“, piše u saopštenju SPOS-a.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jez Timms)

Pogon je izgrađen sredstvima SPOS-a, države Srbije i Opštine Rača.

U Srbiji ima oko 15 hiljada registrovanih pčelara, ali zvanične procene govore da se duplo više domaćinstava bavi ovim poslom – oko 30 hiljada.

Proizvodnja meda varira od 6 do 9.500 tona godišnje. Dve trećine toga čine sortne vrste, bagremov i suncokretov med, dok ostatak spada u poliflorne vrste: livadski, cvetni, medljikovac i ostale vrste, pokazuju zvanični podaci.

Za sve koji se na to odluče, dodaje se u saopštenju, rok za uplatu je 15. jun 2020. Dodaje se da i da je potrebno još investicija kako bi fabrika počela sa radom.

Pčelarstvo inače zahteva velike i dugoročne investicije, a pored toga spada i u neizvesne i niskoprofitne delatnosti. Dodatni problem pčelarima, često stvaraju otkupljivači, ali i falsifikatori meda. Savez pčelarskih organizacija Srbije, zbog toga je i došao na ideju da izgradi sopstvenu fabriku za otkup i preradu meda, koja će biti „vlasništvo svih pčelara SPOS-a i nema gazdu koji očekuje profit, već će profit biti ugrađen u cenu meda za pčelara“, dodaje se u njegovom saopštenju.

SPOS podseća da je pogon vlasništvo svih pčelara SPOS-a i nema gazdu koji očekuje profit, već će profit biti ugrađen u cenu meda za pčelara.

Od prvog dana plasmana meda, apsolutno svi troškovi rada Pogona biće javno dostupni svim pčelarima SPOS-a, kao i svi ugovori sa kupcima meda, tako da će se razviti apsolutno poverenje kako sa pčelarima, tako i sa potrošačima meda.

Svaki pčelar koji preda med Pogonu radi daljeg plasmana, imaće informaciju po kojoj ceni je svaki drugi pčelar predao. Tako se zaustavlja praksa da neki pakeri meda pojedinim pčelarima daju veće otkupne cene kako bi oni svojim autoritetom ubedili više drugih pčelara da po cenama nižim od realnih predaju med.

Pogon ne samo da će omogućiti pčelarima sa manjim brojem košnica da sami plasiraju med u tegli SPOS-a i tako postignu veću cenu, već će u najskorije vreme nakon nabavke opreme za tegliranje meda, vršiti otkup retkih medova koji se sad skoro nikad ne otkupljuju kao posebna i vredna vrsta meda (pravi livadski med, šumski, bagremčev, repičin i slično), i to po visokim cenama, te ih plasirati kao ekskluzivu u izabranim marketima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Schantl)

Kada se med pčelara nađe na tržištu bez posrednika i bude dobro marketinški obrađen, automatski će porasti i cena meda na malo kod pčelara na kućnom pragu. Jer, svaki pravi potrošač sada će imati priliku da konačno nabavi pravi med sa garancijom kvaliteta, i za to je spreman da plati veću, tj. realnu cenu.

U Srbiju je krajem aprila 2020. uvezen med iz Moldavije po krajnjoj ceni od 2,2 evra. Takav prirodni med ovih dana će se bez problema moći naći u trgovinama, po cenama već od 450 dinara. To vodi u krah pčelarstva, tj. u probleme koje sada imaju recimo Hrvatska ili Italija, koje su preplavljene kineskim medom sumnjivog kvaliteta uvezenim po smešnim, nemogućim cenama.

Na osnovu serijskog broja svake tegle SPOS-a u prometu, svaki potrošač će tačno moći da zna sa kog terena je taj med sakupljan, u koje vreme, čak i od kojih pčelara je med u toj tegli. To će razviti izuzetno jako poverenje sa potrošačima, te će na kraju oni kupovati samo med iz Srbije.

Kada se tržište stabilizuje i cena meda konačno postane realna u Srbiji, svaki pčelar će imati motiva da dalje širi pčelinjake i samim tim ostvari veći prihod, a sa dovoljnim brojem košnica, i živi od pčelarstva!

Izvor: Nova ekonomija, Savez pčelarskih organizacija Srbije

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti