Home Blog Page 998

Vlada Crne Gore usvojila Izveštaj o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom za 2017. godinu

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je na 97. sednici, kojom je predsedavao premijer Duško Marković, usvojila Izveštaj o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom za 2017. godinu.

U Izveštaju, koji sadrži pregled preduzetih zakonodavnih i drugih aktivnosti navedeno je da dostavljeni podaci ukazuju da je u Crnoj Gori u 2017. godini sakupljeno 254.523 tona komunalnog otpada sa kabastim i tzv. „zelenim“ otpadom, što iznosi približno 98 odsto procenjene količine proizvedenog komunalnog otpada.

Takođe, je navedeno da jedinice lokalne samouprave nisu organizovale upravljanje neopasnim građevinskim otpadom u skladu sa Zakonom te da je potrebno da jedinice lokalne samouprave nastave preduzimanje aktivnosti na popisu neuređenih odlagališta koji bi trebao da sadži podatke o lokacijima sa koordinatama, procenjenim količina otpada na tim lokacijama, fotografijama i planom sanacije.

Vlada Crne Gore je ukazala jedinicama lokalne samouprave da je neophodno da na propisan način vode precizne evidencije o otpadu, što je i njihova zakonska obaveza, te da nastave aktivnosti na popisu neuređenih odlagališta kao i da organizuju upravljanje neopasnim građevinskim otpadom u skladu sa Zakonom.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je zaduženo da u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, nastavi kontinuirani rad na jačanju ekološke svesti u mikro sredinama o ekološkim i ekonomskim prednostima pravilnog upravljanja otpadom.

U diksusiji, u kojoj je učestvovalo više članova Vlade Crne Gore, ukazano je na potrebu preduzimanja dodatnih aktivnosti na podizanju svesti građana o odlaganju otpada.

Predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković je najavio da će sa predsednicima opština lično razgovarati na ovu temu i da će se založiti za jačanje pritiska na lokalne komunalne službe kako bi bile revnosnije i delovale efikasnije.

Milisav Pajević

Uručeni sertifikati pčelarima

Foto: Grad Berograd
Foto: Grad Berograd

Gradski sekretar za privredu Milinko Veličković uručio je juče sertifikate učesnicima uspešno završene obuke za pčelare, koja je održana na oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta „Radmilovac” u Leštanima.

Obuka za pčelare rezultat je saradnje Grada Beograda i ovog fakulteta, a obučeno je trideset polaznika za pet dana, od čega je tokom jednog dana bila organizovana praktična primena.

Milinko Veličković je izrazio zadovoljstvo zbog velikog interesovanja ljudi za ovu obuku.

– Narednih godina planiramo da broj polaznika bude veći, kao i da sama obuka duže traje. Proizvodnja meda je ozbiljna privredna grada i važan segment poljoprivrede, a u prilog tome govore i činjenice da u Beogradu ima 70 hiljada registrovanih košnica i tri i po hiljade registrovanih proizvođača meda. Prošle godine proizvedeno je oko 120 tona meda na teritoriji Beograda, što pokazuje da proizvodnja meda nije samo hobi već i ozbiljan posao, istakao je Veličković.

On je podsetio da grad ovu vrstu besplatne obuke organizuje godinama i najavio da 14. novembra počinje besplatna obuka za organsku proizvodnju.

Dr Mića Mladenović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, koji je držao obuku, naveo je da su svi polaznici pokazali veliko interesovanje i još veće znanje na izlaznom testu.

On je naznačio da su ocene bile veoma dobre, što pokazuje da su svi polaznici ostvarili svoj cilj. Kako je zaključio, polaznici su sada osposobljeni da samostalno vode pčeljnjake i da obezbede solidnu egzistenciju za svoju porodicu.

Grad Beograd je ove godine izdvojio podsticajna sredstva u oblasti pčelarstva i to za nabavku opreme u vrednosti od dvadeset miliona dinara, što je znatno više nego lane, kada je izdvojeno osam miliona dinara.

Milisav Pajević

Jednokratna plastika dobra samo u rečniku, ne i u ruci: Single-use – reč 2018.

Foto-ilustracija: Unsplash

Ova godina protiče u znaku borbe protiv plastike, pogotovo one za jednokratnu upotrebu. Upravo iz tog razloga, rečnik Kolins je, u konkurenciji od 4 i po milijarde reči, za reč 2018. godine i izabrao single-use. Za-jednu-upotrebu.

Rečnik je svoj izbor obrazložio rečima: “Za-jednu-upotrebu, pojam za opisivanje predmeta koji snose krivicu za uništavanje životne sredine i utiču na lanac ishrane, je Kolinsova reč 2018. godine. Proizvodi za jednokratnu upotrebu, često plastični, koriste se samo jednom pre nego što se odbace. Prizori plutanja plastike, kao što su slamčice, flaše i kese, u udaljenim okeanskim zonama bili su povod za pokretanje kampanje za smanjivanje njene upotrebe na globalnom nivou.”

Foto-ilustracija: Unsplash

Nastojimo da prestanemo da koristimo proizvode poput slamčica, štapića za uši i plastičnog posuđa i da im pronađemo manje škodljive alternative. Kod nekoga je ova odluka podstaknuta razvijenom ekološkom svešću. Poneko izabere da stvari iz marketa nosi u cegeru zgrožen prizorom fotografije kita kojem je glave došla upravo plastika, a poneko želi da sačuva od dva do pet dinara koliko se naplaćuju plastične vrećice po srpskim marketima. Nekoga motivišu šokantni podaci iz medija: “U Tihom okeanu pluta ‘ostrvo smeća’ veličine dve Francuske”.

Pojedinci odstrane plastiku iz svog života zbog zakonskih propisa, a nekome posuđe od plastike ostaje van domašaja ruku zbog kompanijskih pravila.

Ipak, nije važno šta je razlog da našu prirodu zagađuje makar i jedna plastična čaša po čoveku manje, važno je samo da ona nije upotrebljena.

Činjenica da su u najuži izbor za Kolinsovu reč godine ušle i reči “vegan” i fitnes trend “plogging”, u okviru kojeg ljudi u toku trčanja prikupljaju smeće, pokazuje buđenje naše “zelene” svesti.

Ostali suparnici reči single-use bili su i MeToo (slogan feminističkog pokreta pod kojim žene dele svoja negativna iskustva sa muškarcima) i Floss (pobednički ples u popularnoj video igri).

Jelena Kozbašić

Deset stambenih zgrada u Paraćinu rešilo problem vodosnabdevanja

Foto: pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Udruženje građana “BID zone Korzo” je tokom dva konkursa sredinom godine omogućilo stambenim zgradama, odnosno skupštinama stanara u Paraćinu, da reše svoje probleme sa vodosnabdevanjem viših spratova tokom leta, kreditiranjem kupovine ili servisiranja pumpi za vodu i instalacija za povećanje pritiska u mreži.

Problem je na ovaj način prvi put počeo da se rešava, a deset stambenih zgrada koje su dobile kredite završile su poslove i postavile pumpe.

Ukupan fond za ovu namenu bio je 1,2 miliona dinara, svaka zgrada je imala na raspolaganju sredstva u iznosu od 80 do 100 hiljada dinara, što je za svaki stan, putem kredita na godinu dana, mesečno zaduženje od 300 do 600 dinara, u zavisnosti od urađenog i veličine zgrade.

Očekuje se da će sledeće godine bar isti broj zgrada rešiti problem jer će se u fond, isplatom kredita, vratiti novčana sredstva.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

 

Indija gradi održivi grad od nule

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Neboderi, luksuzni stanovi, neonski znaci i zakrčeni putevi… Ovo su samo neke od asocijacija koje nam padaju na pamet kada pomislimo na savremene gradove. London, Tokio, Njujork, Meksiko Siti, svi su oni nastali spontano i svi se suočavaju sa istim izazovima poput zagađenja vazduha, saobraćajnih gužvi i nagomilanog otpada.

A šta ako bismo mogli da počnemo ispočetka i izgradimo potpuno čistu utopiju?

Upravo se to dešava u Indijskoj državi Andra Pradeš gde su lokalne vlasti angažovale poznatog britanskog arhitektu Normana Fostera kako bi projektovao novu prestonicu za provinciju Amaravati. Na projektu takođe učestvuje poznata konsultantska kuća Surbana Jurog a cilj im je da stvore zelene poslove i prvoklasnu infrastrukturu u zelenom gradu koji će koristiti svoje resurse održivo.

Iz kompanije su izjavili da će grad pokrivati oko 217 kvadratnih kilometara i da će za njegovu izgradnju koristiti podatke iz istraživanja o održivim gradovima koji su prikupljani godinama. Takođe, koristiće najnovije tehnologije koje su razvijene u Indiji.

U centru garada, nalaziće se park površine 5.5 kilometara koji je inspirisan Sentral parkom u Njujorku.

Veliki trotoari pod hladom koji će podsticati ljude da idu peške, mnogo zelenih površina, široko rasprostranjena upotreba solarne energije i električni transport su samo deo planova koji će biti realizovani u narednih 25 godina.

Svi ovi problemi bili su aktuelna tema na Svetskom ekonomskom forumu o gradovima i urbanizaciji a biće sve bitniji kako se svetska populacija bude selila u gradove. Prema nekim procenama čak 70% ljudi će živeti u gradovima do 2050. godine.

Prema procenama ovaj grad će koštati oko 6.5 milijardi dolara a mogao bi da generiše oko 5 milijardi dolara u državnu kasu. To bi dalje samo pospešilo upotrebu naprednih tehnologija poput veštačke inteligencije, vozila bez vozača, interneta, 3D štampanih materijala, biotehnolgija i naprednih materijala a stručnjaci smatraju da je upravo u ovim tehnologijama budućnost održivosti i zelenih gradova.

Milan Zlatanović

Predstavnicima 14 lokalnih samouprava dodeljena sredstva za projekte energetske efikasnosti

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić najavio je danas da će Budžetski fond za unapređenje energetske efikasnosti Republike Srbije u 2019. godini iznositi 500 miliona dinara, koliko je ukupno iznosio u prethodne četiri godine.

Antić, koji je sa predstavnicima 14 lokalnih samouprava potpisao ugovore o dodeli sredstva za projekte energetske efikasnosti u ovoj godini, podsetio je na to da je budžetski fond za te namene za 2018. godinu iznosio 125 miliona dinara, a da je u prethodne tri godine u njemu bilo ukupno 400 miliona dinara.

– Ovo je poziv za sve vas da se spremite za sledeću godinu, jer ćemo imati ozbiljne tendere i moći ćemo da pokrijemo veliki broj opština i projekata, istakao je ministar.

On je ukazao na to da se takve investicije otplate u dve-tri godine, te da su mere energetske efikasnosti do sada dale rezultate, jer je u proseku za 40 odsto smanjena potrošnja energije u objektima gde su one sprovedene.

Efekti mera su, kako je podvukao, višestruki i ogledaju se u uštedi enregije, doprinosu energetskoj sigurnosti i borbi protiv klimatskih promena.

Antić je istakao da je Ministarstvo dobilo snažnu podršku i predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić, ali i Ministarstva finansija, u tome da se učine daleko snažniji koraci u pravcu energetske efikasnosti.

Ministar je najavio i formiranje fonda za energetsku efikasnost koji će raspolagati sa 10 miliona evra godišnje i dodatnim sredstvima koja će opredeliti EU.

Do sada su mere energetske efikasnosti u Srbiji, u koje je uloženo 415 miliona dinara, sprovedene u 39 javnih objekata, istakao je on, pohvalivši pojedine opštine čiji primer može da motiviše i druge lokalne samouprave da pripreme dobre projekte.

Ljubovija, Gadžin Han i Svilajnac su treći put konkurisali i dobili sredstva iz pomenutog budžetskog fonda za svoje projekte, a Kragujevac i Knjaževac drugi put dobijaju podršku.

Sredstva za 2018. godinu su dobili i Osečina, Bosilegrad, Krupanj, Irig, Kraljevo, Kragujevac, Ćuprija, Velika Plana, Svilajnac, Kanjiža, Bela Palanka i Knjaževac.

Antić je ukazao na to da je proteklih nekoliko godina napravljeno mnogo važnih, pionirskih koraka u promociji energetske efikasnosti.

Vrednost danas potpisanih ugovora je oko 180 miliona dinara, pri čemu Ministarstvo učestvuje sa 125 miliona dinara, dok ostatak predstavlja doprinos jedinica lokalnih samouprava.

Ministar je izrazio zahvalnost lokalnim samoupravama zbog toga što su prepoznale energetsku efikasnost kao važan cilj, predvidele sredstva i ponudile projekte koji su pobedili u oštroj konkurenciji i našli se u grupi projekta koja će dobiti sredstva.

Projekti tih lokalnih samouprava kojima su dodeljena sredstva radi finansiranja projekata u oblasti efikasnog korišćenja energije u 2018. godini odabrani su na konkursu na koji se odazvalo 39 lokalnih samouprava.

Milisav Pajević

Bicikilistička ruta – Evropski Amazon

U velikoj sali SO Apatin prošle nedelje održana je prezentacija projekta Bicikilistička ruta – Evropski Amazon („Amazon of Europe Bike Trail”) .

U pitanju je INTERREG projekat finansiran iz dunavskog transnacionalnog programa, koji spaja pet država (Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska i Srbija), jednom biciklističkom rutom.

Ideja i cilj projekta jeste spajanje područja budućeg prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav.

U projekat je uključeno 15 projektnih partnera iz pet zemalja, sa područja tri reke, koji će kroz jedinstveni brand i održivi proizvod “AoE Bike Trail”, uspostaviti organizacioni i informacioni sistem za pronalaženje jedinstvene ponude za uživanje u rečnim krajolicima.

Rezultat projekta će biti više od 1000 kilometara zajedničke biciklističke rute duž obe strane.

U Srbiji su učešće u ovom projektu dobili grad Sombor i opština Apatin.

Ukupna vrednost projekta iznosi tri miliona i 160 hiljada evra, a sredstva koja se odnose na partnere iz Srbije jesu 270 hiljada evra.

Implementacija ovog projekta započela je 1. juna ove godine, a realizacija će trajati tri godine.

Prezentaciju je otvorio direktor TO Apatin, Nemanja Jović, koji je prisutnima predstavio ceo projekat.

– Izuzetno nam je drago što smo postali partner u jednom ovako važnom i perspektivnom projektu koji će se u naredne tri godine realizovati. Projekat “Bicikilistička ruta – evropski Amazon” je od velikog značaja za region i izuzetno je važno što su Sombor i Apatin postali deo ovog projekta. Apatin je okretnica na ruti, što podiže značaj našeg učešća, a verujem da će se u naredne tri godine mnogo toga učiniti kroz realizaciju ovog projekta, što će svakako pomoći razvoj turizma u Apatinu, a mi kao destinacija sa izraženim prirodnim lepotama i bogatim kulturnim nasleđem imamo sve predispozicije da ga maksimalno iskoristimo na, pre svega, finansijsku dobrobit svih stanovnika opštine Apatin, rekao je Nemanja Jović.

Gosti na radionici, bili su profersori PMF-a Vladimir Marković i Vanja Pavluković, koji su prisutnima govorili uopšteno o cikloturitzmu, benefitima koje ono donosi, kao i o primerima dobre prakse u okruženju i celoj Evropi.

Milisav Pajević

Novi Registar OCD Bosne i Hercegovine u oblasti zaštite životne sredine

Foto: http://bih.rec.org
Foto: http://bih.rec.org

Organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine u Bosni i Hercegovini pozvane su da popune sveobuhvatni upitnik, a glavni zaključci ove analize nalaze se u ovom Registru koji je dostupan u štampanoj i elektronskoj formi.

Ukupno 103 organizacije civilnog društva iz BiH učestvovale su u ovom istraživanju.

Registar je uradio REC Kancelarija u Bosni i Hercegovini, a  namenjen je svima koji sarađuju sa organizacijama za zaštitu životne sredine, kao i onima koji su aktivni u ovim organizacijama i predstavlja besplatan izvor informacija za sve zainteresovane.

Upisivanje u registar rađeno je na dobrovoljnoj bazi.

Registar organizacija civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Zorana Mihajlović: Planirane reforme u oblasti finansija, privrede, poljoprivrede i energetike unaprediće poslovno okruženje u Srbiji

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je juče da su planirane reforme u oblasti finansija, privrede, poljoprivrede i energetike, koje će dodatno unaprediti poslovno okruženje u Srbiji.

Zorana Mihajlović je, na predstavljanju rezultata “Bele knjige 2018”, izjavila da da je najveći napredak postignut u građevinarstvu i transportu, ali da je potrebno još efikasnije sprovođenje reformi i u drugim oblastima.podsetila na to da je uvođenje elektronskih građevinskih dozvola dovelo Srbiju u prvih deset, odnosno 11 na svetu, na “Duing biznis” listi Svetske banke.

– Nadamo se da ćemo moći da i u drugim oblastima budemo tako visokorangirani kao što smo u izdavanju građevinskih dozvola. Naš cilj je moderna Srbija i da idemo napred u svemu što radimo, poručila je Mihajlović.

Kad je reč o građevinarstvu, ona je naglasila da je planirano da do kraja 2020. godine imamo u potpunosti elektronski katastar, i dodala da je u toku sprovođenje i projekta e-Prostor, koji se odnosi na digitalizaciju prostornih planova.

U “Beloj knjizi 2018“, Savet stranih investitora uvrstio je građevinsko zemljište i izgradnju, zajedno sa transportom, među tri oblasti sa najboljim učinkom u sprovođenju preporuka ovog poslovnog udruženja u protekloj godini.

Savet stranih investitora je poslovna asocijacija koje okuplja 122 kompanije, čije ukupno ulaganje u Srbiju iznosi više od 33 milijarde evra, i koje direktno zapošljavaju više od 100.000 ljudi u Srbiji.

Milisav Pajević

Milutin Folić: Cilj je okretanje ekoloških hijerarhija u saobraćaju

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Grad poput Beograda ima kontinuitet razvoja. Ne možete i ne treba da u jednom mandatu promenite ceo grad. Ono što može da se uradi jeste da se pravilno definišu strateški ciljevi i pravac razvoja grada, rekao je glavni urbanista Milutin Folić za „Ilustrovanu politiku”.

–  Mi smo pre nekoliko godina usvojili Strategiju razvoja grada Beograda i novi generalni plan, što su dva najvažnija dokumenta. Oni su nam omogućili da odredimo na koji će se način naša prestonica razvijati. Prvo je izmeštanje industrijske zone iz centra grada, čime se na tim prostorima omogućuje izgradnja gusto naseljenih stambeno-poslovnih kompleksa i na taj način grad razvija unutar svojih prirodnih granica. Racionalno treba koristiti postojeću infrastrukturu, a ne stihijski, kao kada su nastajala divlja naselja bez plana, za koje i dan-danas rešavamo osnovne životne uslove, poput kanalizacije i vodovoda, istakao je Folić.

Spuštanje Beograda na reke je drugi cilj.

– Počeli smo sa uklanjanjem pruge koja razdvaja delove Palilule, pa ćemo i tu povezati grad sa rekom, naveo je Folić.

Treći cilj je okretanje ekoloških hijerarhija u saobraćaju, gde će pešaci, biciklisti i javni gradski prevoz imati prioritet.

– Sve što se planira u gradu biće rađeno u tom duhu. Kada se projektuje jedan bulevar ili ulica, prvo se misli na pešake, zatim na bicikliste, javni gradski prevoz, pa tek onda na automobile. To je promena koju je Evropa doživela pre nekoliko decenija, a Beograd je bio van tog novog svetskog trenda. Konačno smo odlučili da nam to bude prioritet i da naša prestonica ide u korak sa Bečom, Kopenhagenom, Ljubljanom i drugim gradovima koji se okreću humanizaciji, naglasio je Folić.

Beograd je gotovo u svakom svom delu odsečen od reka. Imamo jedan jedini mali deo koji se transformisao, a to je Beton hala i svedoci smo koliko taj deo dobro funkcioniše, dodao je on.

– Prostor Beograda na vodi, nekadašnja skladišta i pruge, uspeli smo da očistimo i na tom mestu sada nastaje jedan novi grad, grad koji vezuje Beograd sa rekama. Najveći akcenat tu stavljamo na javni prostor. Prvo je uređen kilometar priobalja, rade se saobraćajnice, drvoredi, biciklističke staze, parkovi, a uporedo sa tim je i izgradnja zgrada. Imamo i prugu koja je još 1972. godine prema planu bila predviđena za izmeštanje ako bi Beograd izašao na svoje reke, što do današnjih dana nije urađeno. Pre šest meseci tu su prolazili vozovi koji su prenosili opasne materije kroz centar grada. Uspeli smo to da izmestimo i ta trasa će biti predmet najveće transformacije, gde će biti beogradski linijski park, rekao je Folić.

Glavni urbanista se osvrnuo i na sređivanje parka Ušće, koji je oživljen novim sadržajima, uz ideju da se i on u nekom delu integriše sa rekom.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Češka spremna da pomogne Srbiji u procesu usvajanja evropskih ekoloških tekovina

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se juče sa ambasadorom Češke Republike u Srbiji Tomašom Kučtom, s kojim je vodio otvoren i prijateljski razgovor o aktuelnim pitanjima u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je ukazao da su dobri odnosi Srbije i Češke osnova za nastavak saradnje koja će doprineti realizaciji ciljeva za dobrobit životne sredine dveju zemalja i regiona.

– Evropske zemlje prednjače kada je u pitanju zaštita životne sredine, i ova iskustva su značajna Srbiji koja razvija dobre odnose u oblasti životne sredine sa svim zemljama u regionu, istakao je Trivan.

On je izrazio spremnost Srbije da u procesu uključivanja u zajednicu evropskih država koristi iskustva zemalja koje su tim putem već prošle, i tako izbegne moguće greške i ubrza proces pristupanja EU.

Trivan je naglasio da je Ministarstvo utvrdilo stanje i potrebe lokalnih samouprava po pitanju realizacije projekata za zaštitu životne sredine, što je dobra osnova za dalje investiranje u ovu oblast, naročito u oblast prerade otpadnih voda i upravljanje komunalnim otpadom.

– Budno pratimo šta rade zemlje u okruženju, a u onome što želimo da postignemo, svesni smo da ne možemo sami. Imamo solidnu nauku, znanje, ali nam nedostaju investicije i deo tehnologije, istakao je.

Ambasador Kučta je izrazio spremnost svoje zemlje da pomogne Srbiji u postupku pridruživanja Evropskoj uniji, i prenese pozitivna i negativna iskustva Češke u procesu usvajanja evropskih ekoloških tekovina, kako u pogledu strateških pitanja, tako i manjim projektima za rešavanje konkretnih problema u životnoj sredini.

Razmenjujući stavove o aktuelnim problemima i trendovima u životnoj sredini, sagovornici su se saglasili da postoji obostrana otvorenost i zainteresovanost za proširenje saradnje dve zemlje u zaštiti životne sredine.

Dogovoreno je da se razmena iskustava i saradnja intenziviraju pre svega po pitanjima pošumljavanja, remedijacije zemljišta, zaštite predela i upravljanja zaštićenim područjima, a da se prvi susret s češkim stručnjacima održi već u martu mesecu naredne godine.

Milisav Pajević

Smanjite brzinu, šišmiši u letu! BiH prva u svetu uvela saobraćajni znak za opasnost od šišmiša

Foto: Centar za krš i speleologiju

Članovi Centra za krš i speleologiju postavili su u subotu 3. novembra 2018. godine prvi saobraćajni znak opasnosti koji upozorava na šišmiše u pećini. To je prvi takav znak u svetu (koliko znamo postoje za divljač, divlje svinje, kengure). Dozvolu za postavljanje znaka odobrila je Direkcija za ceste Zeničko-dobojskog kantona. Znak je postavljen sa obe strane ulaza u pećinu / tunel Ponikva na regionalnoj cesti koja iz Vareša vodi preko planine Zvijezde u dolinu Krivaje. Ova pećina je jedna od pet pećina u svetu kroz koje celom dužinom prolazi saobraćajnica.

Foto: Centar za krš i speleologiju

Pećinu Ponikvu naseljava nekoliko vrsta šišmiša: veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros), veliki mišouhi šišmiš/mali mišouhi šišmiš (Myotis myotis/Myotis oxygnathus), veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus), šrajbersijev šišmiš (Miniopterus schreibersii) te širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) i alpski dugouhi šišmiš, (Plecotus macrobullaris). Ova dva poslednja šišmiša su vrlo retke vrste u Bosni i Hercegovini.

Znak je postavljen zato što je već zabeleženo stradanje šišmiša usled sudara sa automobilima. Budući da je pre nekog vremena postavljena javna rasveta (sa bespotrebno jakim osvetljenjem – čitaj: svetlosno zagađenje), verovatnoća novih slučajeva stradanja. Takođe se nadaju da će novi saobraćajni znak biti još jedna turistička atrakcija Vareša.

Izvor: Centar za krš i speleologiju

U Priboju posađene 134 sadnice u sklopu projekta “Jedno drvo za jednog ratnika”

Foto: JP "Srbijašume"
Foto: JP “Srbijašume”

Povodom obeležavanja stogodišnjice od Prvog svetskog rata i u sklopu projekta “Jedno drvo za jednog ratnika”, u Priboju su nedavno posađene 134 hortikulturne sadnice u čast poginulim oficirima, vojnicima i civilima u Velikom ratu, čiji su zemni ostatci pohranjeni u spomen kosturnici u porti hrama Svetog Velikomučenika Lazara u Priboju.

Hortikulturni sadni materijal je zasađen u portama hramova Svetog Velikomučenika Lazara i Vaskrsenja Hristovog u Priboju, u porti manastira Svetog Georgija u Mažićima, u krugu konaka manastira Svetog Nikolaja Miriklijskog u Pribojskoj Banji i dvorištima osnovnih škola Vuk Karadžić i Nikola Tesla u Priboju i Pribojskoj Banji.

Ovom događaju prisustvovali su Njegovo Preosveštenstvo Episkop mileševski Atanasije, predsednik opštine Priboj, Lazar Rvović, rukovodilac odeljenja za gajenje šuma JP “Srbijašume” i rukovodilac pomenutog projekta, Zvonimir Baković, direktor Direkcije za izgradnju Opštine Priboj, Zdravko Pešut sa saradnicima i opštinski šumarski inspektor, Jasna Dizdarević.

– Projekat ima tri cilja: istorijski – priliku da se odužimo precima za njihovo veliko delo i žrtvu, socijalni – da se pomogne resocijalizaciji osuđenih lica koja dobrovoljno učestvuju u realizaciji ovog projekta, i treći ekološki – da se podigne nivo ekološke svesti, kroz promociju pošumljavanja i značaj šuma u eri klimatskih promena, istakao je Zvonimir Baković i podsetio da su nosioci ovog projekta Ministarstvo pravde Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, JP “Srbijašume” i Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu a dosadašnju saradnju ocenio kao veoma dobru.

U okviru projekta “Jedno drvo za jednog ratnika” do kraja ove godine biće ukupno posađeno 1.300.000 sadnica.

Zahvaljujući se učesnicima projekta, Episkop Atanasije je rekao da je svako zasađeno drvo izraz ljubavi i poštovanja prema našim precima, izraz naše želje da njihovo hrabro delo i dalje traje, jer je ono izvor nade i hrabrosti.

Milisav Pajević

Treći globalni okrugli sto o velikim izvorima zagađivanja

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Danas i sutra se u Ženevi u organizaciji UNECE i OECD održava treći globalni okrugli sto o velikim izvorima zagađivanja (PRTR register).

Ovom sastanku prisustvuje preko 250 predstavnika zemalja članica i međunarodnih organizacija, predstavnika nevladinog sektora i naučnih organizacija i drugih zainteresovanih strana.

Skup je otvorio gospodin Marco Keiner, Direktor, UNECE i gospodin Dejan Zlatanović, ambasador, stalni predstavnik Republike Srbije pri Ujedinjenim Nacijama u Ženevi.

Ambasador je u svom obraćanju prikazao aktivnosti u Srbiji koje se sprovode u oblasti praćenja stanja u oblasti industrijskog i komunalnog zagađivanja, kao i posvećenost naše zemlje međunarodnim aktivnostima vezanim za PRTR.

Vođenje Registra ispuštanja i prenosa zagađujućih supstanci u našoj zemlji je jedna od aktivnosti koje se sprovode u Odeljenju za Nacionalni registar izvora zagađivanja Agencije za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Otvoren prvi EKO – Maksi supermarket

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je otvaranju ekološke prodavnice – Maksi supermarketa kompanije Delez, prve ovakvog tipa u Srbiji i na Balkanu.

U ovoj prodavnici, kompanija Delez Srbija zamenila je strandardni sistem hlađenja ekološkim sistemom koji je baziran na ugljen-dioksidu, čime je izbacila iz upotrebe standardni freon R404A, što doprinosi zaštiti životne sredine. Inovativno tehnološko rešenje podržano je od strane Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Prilikom obilaska prodavnice, ministar Trivan je upoznat sa tehnološkim rešenjem rashladnog sistema, njegovim ekonomskim i ekološkim prednostima.

Naglašeno je da ovaj sistem znatno smanjuje emitovanje ugljen-dioksida u atmosferu od postojećeg, i da je za 25 posto energetski efikasniji, zbog čega predstavlja značajan iskorak u očuvanju životne sredine. Istovremeno, izbacivanjem iz upotrebe freona u sistemu rashlađivanja, kompanija Delez Srbija u svom poslovanju ostvaruje evropske ekološke standarde.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je izrazio zadovoljstvo što je Srbija učinila još jedan pionirski korak za Srbiju i Balkan, čime je potvrdila svoju posvećenost zaštiti životne sredine u čitavom regionu.

– Eliminisanje freona iz procesa rashlađivanja je izuzetno značajno sa stanovišta zaštite životne sredine, ali tu su i drugi koraci Deleza Srbija kao što je smanjenje upotrebe plastičnih kesa, što su važni rezultati, a još važnija je promena u našim glavama, promena u razmišljanju, da zaštita životne sredine nije samo stvar države, kompanija, ona je stvar svih nas, istakao je Trivan.

Ministar je pozvao kompaniju Delez Srbija da nastavi sa otvaranjem ekoloških prodavnica, i druge kompanije da se pridruže u uspostavljanju ekoloških standarda u svom društveno odgovornom poslovanju.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Posebno je naglasio značaj podrške Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu uspostavljanju prvog ekološkog rashladnog sistema u prodavnici, što je još jedan dokaz da Srbija ima dovoljno znanja i pameti za unapređenje zaštite životne sredine, a ono što još uvek nedostaje je novac.

Kventin Roje, generalni direktor Delez Srbija naglasio je da će kompanija nastaviti da obezbeđuje ekološke standarde u svom odgovornom poslovanju, radi budućih generacija.

– Uveli smo sistem naplate plastičnih kesa, zahvaljujući kojem smo smanjili njihovo korišćenje za više od  65 odsto i počeli da uspešno menjamo navike sugrađana. Zajedno sa potrošačima samo u prošloj godini reciklirali smo više od deset hiljada tona otpada. Odgovornost kompanije ogleda se i u tome da strateški uvodimo promene koje pozitivno utiču na sve nas. Planiramo da do kraja godine otvorimo još ekoloških prodavnica, uz poštovanje najstrožih ekoloških standarda, rekao je Kventin Roje.

Milisav Pajević

Naučnici sekvenciraju DNK svih živih bića kako bi ih spasili od izumiranja

Foto: pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Bolje razumevanje biodiverziteta i održivo korišćenje resursa je jedno od najvećih naučnih i društvenih izazova ovog veka a njegovo prevazilaženje zahteva bolje poznavanje evolucije i odnosa među milionima organizama koji žive na planeti.
Zato, naučnici će sekvencirati genetske kodove svake životinje, biljke i gljive sa teritorije Velike Britanije.

Sekvenciranje je u genetici i biohemiji metoda kojom je moguće utvrditi redosled pojedinih gradivnih elemenata u velikom molekulu. Sekvenciranje DNK je svojevrstan početak istrazivačke revolucije na polju genomike. Od 1995. godine do danas je na taj način sekvenciran genom 330 različitih organizama među kojima i genom čoveka. Dešifrovanje (“otključavanje”) genetičkog koda direktno na “izvoru”, naime na nivou DNK, je od velikog značaja za naučna istraživanja. Ako je DNK sekvenca poznata, moguće odrediti aminokiselinske sekvence kodiranih genskih produkata – protein.

Ovaj veliki projekat nazvan “Darvinovo drvo života” zvanično je počeo 1. novembra. Genetski kod više od 66 000 vrsta će biti analiziran i sačuvan u narednih 10 godina a to će omogućiti prirodnjacima neverovatne uvide u živi svet i način na koji on funkcioniše.Uzorci će biti prikupljeni od strane naučnih timova širom zemlje a biće korišćene najnovije tehnologije u analizi ovog ogromnog broja podataka.

Nakon upozorenja o kolapsu globalnog biodiverziteta, naučnici smatraju da će ovaj projekat moći da nam pomogne da sačuvamo mnoge vrste od izumiranja. Takođe, doneće i druge koristi za čovečanstvo, poput novih lekova, hrane pa čak i goriva.

Ovaj projekat je deo većeg programa pod nazivom Earth BioGenome Project, čiji je cilj da sekvencira genome svih 1.5 miliona vrsta na svetu.
Projekat će koštati oko 100 miliona funti u prvih pet godina.

„Globalno, više od pola vrsta kičmenjaka je izumrlo u poslednjih 40 godina a 23 000 vrsti je ugroženo,“ rekao je profesor, učesnik projekta, Majk Straton.

Poslednjih meseci postalo je jasno da su mnoge vrste u Velikoj Britaniji u opasnosti zbog zagađenja, industrije, poljoprivrede i klimatskih promena.

Ovi genetički podaci pomoći će nam da sačuvamo mnoge vrste tako što će nam pokazati njihove prednosti i slabe tačke, poput sposobnosti da podnesu promenu temperature ili podložnosti određenim bolestima. Ove informacije takođe mogu da nam pomognu da otkrijemo nove vrste, koje nisu odmah očigledne, tj. sve dok se ne analizira njihov DNK. Takođe, sve informacije biće dostupne, pa će svako iz naučne zajednice zainteresovan za ovu temu moći da im pristupi.

Milan Zlatanović