Home Blog Page 978

Štete od prirodnih katastrofa blizu 85 milijardi dolara

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Deset najgorih prirodnih katastrofa je u 2018. godini prouzrokovalo štetu od najmanje 84,8 milijardi dolara, navodi se u studiji humanitarne organizacije “Christian Aid”.

Ekstremni vremenski uslovi izazvani klimatskim promenama pogodili su svaki naseljeni kontinent u ovoj godini, a studija je pokazala da “klimatske promene imaju poguban uticaj na živote mnogih ljudi”, kaže Ket Krejmer, koja rukovodi radom te britanske organizacije.

“Najskuplje” prirodne katastrofe u 2018. godini bili su uragani “Florens” i “Majkl”, pošto su izazvali štetu od najmanje 32 milijarde dolara kada su protutnjali kroz SAD, Karibe i delove centralne Amerike, navodi se u izveštaju, a prenosi agencija Rojters.

Sjedinjene Američke Države su, takođe, pretrpele gubitak od najmanje devet milijardi dolara zbog požara koji su odneli više desetina života, uništavajući takođe hiljade domova u Kaliforniji.

Japan je tokom leta bio pogođen katastrofalnim poplavama, da bi u jesen usledio snažan tajfun “DŽebi”. Te dve katastrofe su zajedno napravile štetu od preko 9,3 milijardi dolara, dodaje se u izveštaju.

Suše u Evropi, poplave u južnoj Indiji i tajfun “Mangkhut” na Filipinima i u Kini su takođe među “najskupljim” prirodnim katastrofama u 2018. godini.

Iz te organizacije navode da će rastuće temperature nastaviti da prouzrokuju ekstremne vremenske uslove, zbog čega su apelovali na sveobuhvatniju akciju kako bi se sprečilo globalno zagrevanje koje će najteže pogoditi najsiromašnije zajednice.

Izvor:  RTV

Milisav Pajević

Pogledajte 12 najlepših slika Srbije! (FOTO)

Foto: "Slike Srbije"/Geza Farkaš

U organizaciji internet platforme “Slike Srbije”, u periodu od 1. decembra 2017. do 24. decembra, je održan konkurs “100 najlepših slika Srbije”. Projekat je imao za cilj da, u duhu zadužbinarstva u novom tehnološkom dobu, sakupi i prikaže jedinstvene i neponovljive pejzaže naše domovine.

“Ponosni na ono što imamo, želimo da prikažemo lepotu iz svih mogućih i nemogućih uglova. Da na jednom mestu svi možemo da uživamo u magičnoj lepoti njenih brda i planina, njiva, voćnjaka i pašnjaka, jezera i reka, šuma i livada, izvora i vodopada, pećina i kanjona, gradova, sela i manastira, biljaka, životinja i ljudi”, navode “Slike Srbije”. U svojoj nameri su i uspeli i magija srpskih predela je na tek jedan klik od vas: https://www.slikesrbije.rs/rang-lista-prvi-krug.

U drugom krugu glasanja od 100 fotografija izabrano je 12 najboljih. Pogledajte ih u nastavku:

1. “Metohija pod maglom, u pozadini planina Paštrik u sutonu, pogled sa Šar-planine, Kosovo i Metohija”

Foto: “Slike Srbije”/Boban Stojanović

2. “Pravo mesto za fotografiju severnom stranom Rtnja”

Foto: “Slike Srbije”/Branko Radičević

3. “Via Ferrata Berim, Ibarski Kolašin, Zubin Potok”

Foto: “Slike Srbije”/Dragiša Mijačić

4. “Beogradska Amazonija – Beljarica, Dunav/Zemun/Pupinov Most”

Foto: “Slike Srbije”/Igor Manov

5. “Nizak vodostaj Dunava izazvao je pojavu predivnih peščanih sprudova i plažu Štrand pretvorio u gradsku atrakciju. Novi Sad, 28.09.2018.”

Foto: “Slike Srbije”/Marija Konjik

6. “Crni vrh, Divčibare. Izlazak sunca uz prelep pogled na Tometino Polje”

Foto: “Slike Srbije”/Đorđe Gostović

7. “Krdo krenulo prema suncu. Na putu od Zrenjanina, prema Beogradu”

Foto: “Slike Srbije”/Milanka Dimić

8. “Jutro u Carskoj bari”

Foto: “Slike Srbije”/Vladimir Gagić

9. “Jesen na Povlenu”

Foto: “Slike Srbije”/Dejan Ristov

10. “Kraljevo, Srbija”

Foto: “Slike Srbije”/Dušan Teofilović

11. “Kanjon reke Uvac zimi”

Foto: “Slike Srbije”/Geza Farkaš

12. “Žitno polje, zlatno bogatstvo, Šuljamačka glavica, Srem”

Foto: “Slike Srbije”/Jelena Tupenarac

Jelena Kozbašić

Otpad ima značajan uticaj na životnu sredinu kopna i mora Crne Gore

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Otpad u moru, naročito plastični, predstavlja sve izraženiji problem, a plastične kese kao otpad imaju značajan uticaj na životnu sredinu kopna i mora, navodi se u Nacrtu Izveštaja o regulatornom okviru i postojećoj praksi u Crnoj Gori za korišćenje plastičnih kesa.

Nacrt je predstavljen na sastanku Savetodavnog tela projekta “UNEP MARINE LITTER” koji sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, a finansira se iz sredstava Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija.

Ovim Izveštajem su obuhvaćeni i analizirani svi postojeći zakonski propisi iz oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori i dat pregled zakonskog okvira u zemljama Evropske Unije i Mediterana.

Upoređivanjem sa međunarodnim okvirom, u Izveštaju je ukazano na nedostatke u domaćim propisima i date su preporuke za njihovu dopunu i unaprjeđenje, kako bi se i kod nas uspostavio efikasan sistem upravljanja ovom vrstom otpada.

Takođe, u okviru Izveštaja analizirane su najbolje prakse drugih zemalja koje uvođenjem naplate plastičnih kesa, ali i popularizacijom korišćenja alternativnih, papirnih ili platnenih kesa, uspešno upravljaju ovim problemom.

Izveštaj takođe daje preporuke za primjenu nekih od mehanizama i u Crnoj Gori, prvenstveno na dobrovoljnoj osnovi, radi smanjenja korišćenja plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu.

Imajući u vidu da je ovo prvi Izveštaj u Crnoj Gori koji se bavi problematikom plastičnih kesa, kao otpadom koji ima značajan uticaj na životnu sredinu kopna i mora, od izuzetnog značaja je bila diskusija u okviru koje su učesnici preneli svoja iskustva, mišljenja, predloge i sugestije za unapeđenje ovog dokumenta.

Na sastanku je istaknuta važnost svih projekata koji doprinose prikupljanju relevantnih informacija i merodavnih podataka radi uspostavljanju efikasnijeg upravljanja otpadom, koji na plaže dolazi iz mora i reka.
Za izradu dokumenta je angažovana ekspertkinja Maša Tomković, saopšteno je iz JP za upravljanje Morskim dobrom.

Finalna verzija ovog Izveštaja, koja će biti dostupna relevantnim insitutucijama u Crnog Gori, ali i svoj zainteresovanoj javnosti se očekuje početkom 2019. godine.

Milisav Pajević

U Užicu održan javni uvid u Plan detaljne regulacije Stari grad

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U Svečanoj sali Gradske kuće održan je javni uvid u Plan detaljne regulacije Stari grad.

– Obzirom na veliko interesovanje građana za razvoj ove lokacije, ali i aktivnosti koje je Grad Užice sproveo u prethodnom periodu. za dalje aktiviranje i razvoj same lokacije, kao prepreka se pojavilo nepostojanje planskog osnova za dalji razvoj područja.

Naša želja i potreba je da izradom jednog kvalitetnog planskog dokumenta dobijemo mogućnost za dalji razvoj te lokacije, naveo je ovim povodom zamenik gradonačelnika Užica Nemanja Nešić.

– Zahvaljujući programu Evropske unije EU PRO koji je finansijski podržao ceo ovaj projekat, mi smo pokrenuli postupak izrade Plana i javnom raspravom treba da opredelimo i usmerimo dalji razvoj područja u tri ključna aspekta. Prvi aspekt je uspostavljanje komunikacione veze između državnog puta i same tvrđave kroz izgradnju pešačkog mosta. Drugi aspekt za koji nam je potrebna planska osnova odnosi se na samu konzervaciju i rekonstrukciju fortifikacije, a treći aspekt se odnosi na razvoj šireg poteza same lokacije kroz planiranje i kasnije izgradnju zabavnih, rekreativnih i komercijalnih sadržaja, rekao je Nešić.

Nešić je istakao i da očekuje da se kroz razgovor i kvalitetnu diskusiju dođe do najboljeg mogućeg rešenja koji se tiče razvoja ovog područja:

– Bitno je da se izradi kvalitetan Plan na osnovu koga će kasnije celo područje oko Starog grada dobiti sve one sadržaje koji će činiti da tvrđava, koja je simbol Užica, postane mesto od koga će određeni broj Užičana i živeti.

Milisav Pajević

Javno preduzeće “Vojvodinašume” investira u šumsku mehanizaciju

JP "Vojvodinašume"
JP “Vojvodinašume”

Javno preduzeće “Vojvodinašume” preuzelo je juče tri nova forvardera, tačnije šumska traktora koji su stigli iz Slovenije.

Kako kažu u tom preduzeću, to će im mnogo značiti u svakodnevnom radu i dodaju da je time nastavljeno investiranje u šumsku mehanizaciju.

Milisav Pajević

Tokom praznika pojačane kontrole veterinarske inspekcije

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Veterinarski inspektori Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planiraju pojačan nadzor nad prometom hrane životinjskog porekla u vreme nastupajućih praznika.

Pojačan nadzor u prometu se obavlja u skladu sa principima analize rizika (rizična mesta, rizični načini poslovanja, nedozvoljena trgovina i sl.) a u svakom slučaju na mestima gde se u praznične dane očekuje veća ponuda ali i potražnja.

Veterinarska inspekcija, u skladu sa podelom nadležnosti i ovlašćenjima koja poseduje, obavlja stalni nadzor u objektima koji proizvode, skladište i stavljaju u promet hranu životinjskog porekla. Кontrole bezbednosti i kvaliteta hrane u prometu sprovode se kontinuirano, kroz samostalne, organizovane i kontrole po prijavama potrošača.

Кontrolišu se svi subjekti koji stavljaju hranu životinjskog porekla u promet – specijalizovani maloprodajni objekti (mesare, ribarnice, prodavnice mlečnih proizvoda), prodavnice delikatesa, samoposluge, megamarketi, restorani, poslastičarnice, pekare, kiosci brze hrane i zelene pijace.

Veterinarska inspekcija koja vrši nadzor nad proizvodnjom i prometom hrane životinjskog porekla u svih 25 upravnih okruga, je u periodu od 01. januara 2018. godine do 30. novembra 2018. godine, kroz 7.359 redovnih i vanrednih službenih kontrola u specijalizovanim maloprodajnim objektima (mesare, ribarnice, prodavnice mlečnih proizvoda) kao i samoposlugama, prodavnicama delikatesa, ugostiteljskim objektima, objektima brze hrane, pijacama i drugim objektima, utvrdila 1.302 neusaglašenosti.

Tom prilikom naređeno je 1.231 korektivnih mera, izdato je 1.039 rešenja i podneto je 232 prijave nadležnim prekršajnim i privrednim sudovima.

Razlog povlačenja hrane je najčešće nedostatak sledljivosti u proizvodnji i prometu, nepostojanje propisane deklaracije na proizvodima, istek roka trajanja proizvoda, ali i mikrobiološki parametri iznad referentnih vrednosti za određenu hranu.

Navedeni efekti službenih kontrola hrane predstavljaju rezultat povećanog obima vanrednih nadzora u prometu koji su izvršeni, naročito sa uzorkovanjem radi kontrole bezbednosti hrane.

Foto: https://pixabay.com

Visina kazne za subjekte u poslovanju sa hranom, bilo da se radi o proizvodnji ili prometu, su propisane Zakonom o bezbednosti hrane. Iznos kazne zavisi da li se radi o privrednom prestupu, prekršaju ili fizičkom licu, odnosno o vrsti učinjenog kaznenog dela, a konačnu kaznu propisuje nadležni Sud.

Iznos kazni je predviđen Zakonom o bezbednosti hrane i za pravna lica i iznosi od 300.000 – 3.000.000 dinara, za preduzetnike od 250 – 500.000 dinara, a za fizička lica od 30 – 50.000 dinara.

Skreće se pažnja potrošačima da hranu životinjskog porekla kupuju na mestima koja su pod nadzorom veterinarske inspekcije, kao i da obrate posebnu pažnju na označavanje i deklarisanje hrane u prometu, kao i da ne kupuju hranu životinjskog porekla na neregistrovanim mestima odnosno da se u potpunosti ponašaju sa pažnjom dobrog kupca, te da svaku uočenu nepravilnost bez odlaganja prijave nadležnom veterinarskom inspektoru.

U vreme sezone svinjokolja, apeluje se da se bez izuzetaka pregledaju uzorci zaklanih svinja na prisustvo trihinele, kako bi se izbegle neželjene posledice po zdravlje građana.

Milisav Pajević

Pljevlja, Nikšić i Podgorica imaju loš kvalitet vazduha

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Kvalitet vazduha se u Crnoj Gori konstantno meri u pet gradova, a na prvom mestu, po zagađenju su uvek Pljevlja, saopštio je dr Borko Bajić s Instituta za javno zdravlje.

On je podsjetio na poslednje podatke Agencije za zaštitu životne sredine, prema kojima su u novembru, od 29 dana koliko su trajala merenja, u čak 23 koncentracije zagađujućih čestica bile iznad dozvoljenih vrednosti.

– U Nikšiću je to bilo za 16 dana, a u Podgorici u devet dana, rekao je Bajić, navodeći da će u januaru imati podatke za decembar.

Bajić je, gostujući u Jutarnjem programu Nacionalnog javnog servisa, saopštio da kvalitet vazduha, recimo u Podgorici, zavisi od regiona, te zemalja u okruženju.

– To je jedan sloj, onda je sledeći sloj kvalitet vazduha drugih gradova u Crnoj Gori, treće je ono što mi ovde proizvodimo, saobraćaj, kolektivna i individualna ložišta, rekao je Bajić.

Milisav Pajević

Štedite prašak, vodu i struju uz inovativni veš koji možete da nosite nedeljama!

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li biste nosili donji veš nedeljama bez pranja?

Dobro ste pročitali. Pitala sam vas da li biste proveli nedelje ne menjajući nešto što bi trebalo da menjate na dnevnom nivou.

Pomisao na to me, najblaže rečeno, zgražava, ali inovativni izum danskog preduzeća Organic Basics nam omogućava upravo menjanje veša nekoliko puta mesečno. Ideja nije potekla iz lenjosti Danaca da vode računa o higijeni i zdravlju, već s namerom očuvanja životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash/Lauren Fleischmann

Recimo da svaki dan u toku godine perete i sušite 5 kg veša! Nakon 365 dana upražnjavanja ovih aktivnosti “obogatićete” našu atmosferu sa oko 440 kilograma ugljen-dioksida. S obzirom na to da, igrom slučajeva, niste jedini stanovnik Zemlje koji poseduje mašine za pranje i sušenje veša, ovaj broj se mnogostruko uvećava i naizgled bezazlena radnja neizmerno je štetna po našu planetu.

Prema istraživanju fondacije Elen Mekartur, potrošnja naftnih derivata od strane tekstilne industrije će se do 2050. godine utrostročiti, a emisije štetnih gasova, za koje je ovaj sektor proizvodnje odgovoran, porašće sa 2 odsto u 2015. na 26 odsto.

Preporuke za usmeravanje mode ka održivosti i većem nivou zaštite životne sredine su odstranjivanje opasnih supstanci i mikrovlakana iz procesa, produžetak roka trajanje odeće, reciklaža, ušteda resursa i upotreba obnovljivih izvora za napajanje fabrika energijom. U eri brze mode i garderobe niskog kvaliteta, ovi saveti deluju kao da će da završe isto kao kada vam drugari kažu da se ne javljate bivšem dečku ili devojci ili mama upozorava da obučete deblju jaknu – nerealizovano, naravno.

Bez obzira na to koliko se ideal održive mode čini nedodirljivim, ekološki osvešteni ljudi i dalje ulažu napore da se ovaj cilj jednog dana i dostigne. Među njima je i kompanija Organic Basics.

Sigurno vas zanima u čemu je “kvaka” – kako, zaboga, da nosite isti donji veš nekoliko nedelja, a da se pri tom ne razbolite. Ne toliko tajna “tajna” je u srebru. Ovaj metal poseduje antibakterijska svojstva koja “iskorišćava” čak i američka agencija za vazduhoplovstvo i istraživanje svemira (NASA) u jaknama za astronaute.

Organic Basics veš ima premaz od srebra koji ubija 99,9 odsto bakterija i neprijatnog mirisa. Modeli se prave od 100 odsto recikliranih materijala, a tretman srebrom je odobren od strane sistema za održivu proizvodnju tekstila Bluesign.

Oko 50 hiljada kupaca “pazarilo” je do sada otprilike 200 hiljada Organic Basics proizvoda. Pakovanje dvoje bokserica za muškarce košta 6,6 hiljada dinara, a dvoje gaćica za žene 5,8 hiljada.

Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da je oko 66 odsto potrošača spremno da robu ili uslugu plati nešto više od uobičajenog ukoliko ona nosi “održivi” predznak, što ide u prilog zelenom poslovanju Danaca.

Ipak, ukoliko odlučite da nosite njihov veš od srebra, savetujem da ga pre putovanja avionom zamenite običnim pamučnim komadima. Zamislite koliko bi vam bilo neprijatno da vas obezbeđenje na aerodromu skine do gole kože!

Jelena Kozbašić

Akcioni plan Rezervata biosfere “Golija-Studenica”

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U Кonaku manastira Studenica u Studenici, nedavno je održan je skup na temu: Akcioni plan Rezervata biosfere “Golija-Studenica” (2016-2020) – Realizacija u periodu 2016-2018. godine.

Organizator ovog skupa je upravljač Parkom prirode “Golija” Javno preduzeće “Srbijašume”, a na skupu učestvuju predstavnci sledećih institucija: Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Кraljeva, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine iz Novog Sada, predstavnici lokalnih samouprava Ivanjice i mesne zajednice Studenica, predstavnici lokalnog stanovništva sa područja Golije, nevladine organizacije: Planinska zajednica Golije, Кraljevskog akademskog prirodnjačkog društva “Balkan” iz Кraljeva i predstavnici šumskih gazdinstava koji upravljaju Parkovima prirode “Zlatibor”, “Radan” i “Golija”.

Na skupu je bilo reči o tome da li se Rezervatom biosfere “Golija-Studenica” upravlja efikasno i šta je sve do sada urađeno prema Akcionom planu Rezervata biosfere “Golija-Studenica” (2016-2020), koji je prihvaćen od strane Međunarodnog koordinacionog saveta za rezervate biosfere u Parizu.

Učesnici su predložili šta sve treba uraditi u narednom periodu kako bi područje Golije zadržalo taj status prilikom provere od strane UNESCO Savetodavnog komiteta za rezervate biosfere 2025. godine.

Deo Parka prirode “Golija” dobio je 2001. godine međunarodni status Rezervata biosfere “Golija-Studenica” (površine 53.804 hektara na području opština Ivanjica i Кraljevo) i postao deo UNESCO svetske mreže rezervata bisofere. U svetu trenutno ima svega 686 rezervata biosfere u 122 zemlje.

Milisav Pajević

Kragujevac u preventivne mere odbrane od poplava uložio 11,2 miliona dinara

Foto: Grad Kragujevac

 

Foto: Grad Kragujevac

Tokom 2018. godine svi subjekti sistema zaštite i spasavanja, javna i javno – komunalna preduzeća, osposobljena pravna lica i organi grada aktivno su bili uključeni i izvršavali postavljene zadatke – zaključeno je na sednici Štaba za vanredne situacije grada Kragujevca, na kojoj je razmatran izveštaj o sprovedenim aktivnostima i usvojen plan rada za narednu godinu.

Pored ostalog, sprovedene su preventivne mere čišćenja i uređenja propusta, odvodnih kanala i vodotokova drugog reda.

Regulisano je staro korito reke Uglješnice, Bresničkog, Divostinskog, Кozujevačkog i Vinjištanskog potoka, očišćeno korito reke Jasenice u dužini od 3000 metara i regulisano korito Lepenice u dužini od 2700 metara. Vrednost radova je 11,2 miliona dinara.

Godinu je zbog obilnih padavina obeležilo reaktiviranje starih i pojava novih klizišta, kao i šteta na usevima nakon olujnog nevremena 13. juna na području Masloševa i Stragara gde je procenjena šteta u iznosu od 60,2 miliona dinara.

Građanima koji su tokom godine pretrpeli štetu usled požara, poplava, udara groma, klizišta i olujnog vetra za saniranje posledica isplaćeno je 6,4 miliona dinara.

U narednoj godini, rečeno je na sednici Štaba za vanredne situacije, prioritet je usvajanje operativnog plana odbrane od poplava kao i plana zaštite i spasavanja.

Na sednici je razmatrana i prodaja pirotehničkih sredstava pred nastupajuće praznike.

Prema rečima Miroslave Petrović načelnice sektora za inspekcijske poslove i komunalnu policiju, kao i svake godine, u skladu sa zaokonom i ovlašćenjima, komunalna policija vrši aktivnosti na suzbijanju nelegalne prodaje pirotehničkih sredstva.

Nadzor je pojačan na svim pijacama i javnim površinama u gradu.

Кontrola će i dalje biti pojačana, a u okviru mera prevencije, u svim školama učenici će biti upoznati sa mogućim posledicama upotrebe pirotehničkih sredstava.

Milisav Pajević

Benzinska stanica u Novom Sadu modernizovana po ekološkim standardima

Foto: NIS
Foto: NIS

Kompanija NIS modernizovala je benzinsku stanicu u Novom Sadu, u Bulevaru cara Lazara bb.

Reč je o NIS Petrol maloprodajnom objektu koji je kompanija NIS rekonstruisala na mestu postojeće benzinske stanice u skladu sa najstrožim svetskim tehničkim i ekološkim standardima.

NIS Petrol benzinska stanica “Novi Sad 11“ raspolaže modernom opremom i dvostranim multipleks aparatima za točenje goriva, a kupcima su 24 sata na raspolaganju goriva evro pet kvaliteta, proizvedena u domaćoj Rafineriji nafte Pančevo, kao i bogat izbor dopunskog asortimana.

Pored standardnih derivata, rekonstruisani NIS Petrol maloprodajni objekat u svoju ponudu uvrstio je i premijum G-Drive goriva vrhunskog kvaliteta, benzin G-Drive 100 kao i premijum G-Drive dizel derivat.

Modernizovana NIS Petrol benzinska stanica „Novi Sad 11“ u potpunosti je usmerena na zadovoljenje potreba i pružanje vrhunske usluge savremenim potrošačima, a kompanija NIS je povodom otvaranja NIS Petrol maloprodajnog objekta pripremila posebne pogodnosti za potrošače.

Do 7. januara vozači će na novootvorenoj benzinskoj stanici imati priliku da G-Drive goriva premijum kvaliteta sipaju po ceni standardnog benzina, odnosno evro dizela.

Pored toga, do 7. januara kupce očekuju i prigodni pokloni iz bogate ponude robe široke potrošnje koja je dostupna na novoj NIS Petrol benzinskoj stanici.

Savremena NIS Petrol benzinska stanica u Novom Sadu rekonstruisana je u okviru procesa razvoja i modernizacije maloprodajne mreže kompanije NIS koja poseduje najveću mrežu benzinskih stanica na domaćem tržištu.

NIS nastavlja modernizaciju svojih maloprodajnih objekata koji potrošačima nude visokokvalitetne derivate evro 5 kvaliteta proizvedene u Rafineriji nafte Pančevo, širok spektar dopunskog asortimana, kao i visok nivo usluge.

Milisav Pajević

Toplane traže veće cene grejanja

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grejanje iz daljinskih sistema je dobro, većina greje i noću. Ali zbog skupljeg mazuta i gasa, više toplana traži veće cene grejanja koje nisu menjane od 2015.

Lokalne samouprave uglavnom ne odobravaju zahteve, pa će se većina građana i dalje grejati po starim cenama.

Od 60 toplana saglasnost za povećanje cena dobilo je tek sedam daljinskih sistema.

Uredba o formiranju cena grejanja je jasna – toplane mogu korigovati cene nagore ukoliko energenti poskupe više od tri odsto. Nadležni ocenjuju – zahtevi toplana za povećanje cena grejanja su osnovani.

– Razlog za tako nešto je poskupljenje gasa od 21 procenat od početka 2018. godine i mazuta za 27 odsto, a ta dva primarna energenta toplane u Srbiji uglavnom i koriste, kaže Dejan Stojanović, direktor Udruženja toplana Srbije.

– Mi zapravo poslujemo sa problemima koji se odnose na tu razliku u ceni gasa koji kupujemo i cene toplotne energije koju prodajemo jer nismo imali korekciju, kaže Melanija Lojpur iz Zrenjaninske toplane.

Ali promena nema bez odluka lokalnih samouprava, a od oktobra saglasnost za usklađivanje cena dobilo je pet toplana u Smederevu, Vrbasu, Novoj Varoši, Staroj Pazovi i u Nišu, gde je skuplji varijabilni deo računa dok je fiksni pojeftinio. Od Nove godine grejanje će biti nešto skuplje i Sremskoj Mitrovici i Užicu.

– Nova cena će biti 99 dinara po metru kvadratnom. Znači poskupljenje grejanja je 10,2 procenta. Znači od nepunih sto dinara, 70 odsto je za same energente, a 30 odsto je za neko investiciono i tekuće održavanje, kaže Branko Filipović, izvršni direktor Gradske toplane u Užicu.

Po Uredbi, cene mogu ići i nadole. Očigledno da lokalne samoprave kalkulišu jer cena nafte poslednjih mesec i po dana pada pa ne odobravaju poskupljenja.

– Toplane će raditi kalkulacije cena uglavnom, ako im cene energenata pojeftine za pet i više odsto. One su čak i obavezne da koriguju cene naniže, kaže Zoran Predić, državni sekretar u Ministarstvu energetike.

Toplane i potrošači zatvaraju međusobni krug potraživanja – ako se računi za grejanje redovno izmiruju, i toplane mogu redovno da plaćaju energente.

Izvor: RTS/ Ružica Vranjković

Milisav Pajević

Japan od jula naredne godine ponovo odobrava komercijalni lov na kitove

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Japan je juče saopštio da će u julu naredne godine ponovo odobriti komercijalni lov na kitove, što je već izazvalo lavinu kritika u svetu.

Portparol japanske vlade Jošihide Suga saopštio je da će lov ove vrste biti ograničen na japanske teritorijalne vode i ekonomske zone, prenosi Bi-Bi-Si.

U saopštenju japanske vlade navodi se da Međunarodnu komisija za kitove (IVC) nije dovoljno posvećena jednom od svojih ciljeva – podržavanju održivog komercijalnog lova na kitove, već da je usmerena samo na očuvanje brojnosti ovih životinja, navodi u tekstu Bi-Bi-Si.

U vladinom saopštenju se kaže i da će se Japan povući iz IVC kao i da je konzumiranje mesa kita deo kulture te zemlje.

Međutim Bi-Bi-Si ukazuje i na podatak da, prema pisanju japanskih novina Asahi, meso kita čini tek 0,1 odsto svog mesa koje se proda u toj zemlji.

Zvaničnici iz Australije, ministarka inostranih poslova Marisa Pejni i ministarka za zaštitu životne sredine Melisa Prajs navele su da su “izuzetno razočarane” odlukom Japana, prenosi Bi-Bi-Si.

Reagovala je i organizacija Grinpis u Japanu, pozvavši vladu da preispita odluku uz upozorenje da bi ovaj potez mogao da izazove brojne kritike učesnika samita G20 koji se održava u Japanu 28. i 29. juna 2019. godine.

Međunarodna komisija za kitove (IVC) 1986. godine zabranila je komercijalni lov na kitove, pošto su neke vrste bile dovedene skoro do izumiranja.

Kitovi su i poslednjih 30 godina lovljeni u Japanu, ali u okviru naučnog programa, koji je bio odobren kao izuzetak od zabrane.

U Japanu se svake godine ulovi između oko 200 i 1.200 kitova, uz objašnjenje da se istražuje stopa prisutnosti da bi se utvrdilo da li su kitovi ugroženi ili ne.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Permanentno obrazovanje i jačanje kompetencija inspekcija

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Permanentno obrazovanje i jačanje kompetencija inspekcija, na svim nivoima, jedan je od preduslova za napredak u oblasti zaštite životne sredine u celini.

Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini, Ministarstva zaštite životne sredine je 2017. godine započeo aktivnosti permanentnog obrzovanja kroz pet treninga za 100 lokalnih inspektora iz 100 gradova i opština.

Zaključeno je da unapređenje ujednačenosti, efikasnosti i kvaliteta primene propisa nije moguće sprovesti samo kroz inspekcijski nadzor.

Na osnovu iskazanih potreba inspektora planirani su seminari za 2018. godinu.

Permanentno obrazovanje tokom 2018. godine je osim inspektora za zaštitu životne sredine na svim nivoima uključilo relevantne inspekcije drugih ministarstava, sudije, tužioce, organe koji izdaju dozvole, stručne organizacije, predstavnike privrede, naučne institucije i nevladine organizacije, koje su međusobno višestruko povezane u sprovođenju propisa iz oblasti zaštite živote sredine u okviru svojih nadležnosti.

Aktivnosti permanentnog obrazovanja 2018. godine Sektor je realizovao je kroz tri tematska seminara:

Zaštita prirode – nadzor i predostrožnost, Tara, 27 – 30.06.2018. godine
Otpad – nadzor i predostrožnost, Bor, 25 – 27.09.2018. godine
Industrijske emisije – nadzor i predostrožnost, Stara Pazova, 10 – 1.11.2018. godine

Posebna novost su bile panel diskusije koje su otvorile vrata za zajedničko koordinisano rešavanje višegodišnjih problema u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Neočekivana posledica skoka štetnih emisija: Losos gubi sposobnost da namiriše opasnost

Foto-ilustracija: Pixabay

Osnovno čulo za ribu losos je čulo mirisa. Ono joj je neophodno kako bi osetila dolazak grabljivica i izbegla ih, nanjušila plen i, pred kraj života, pronašla put ka potocima u kojima se izglegla. Tamo se mresti i ugine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Proizvodnja štetnih gasova raste. Okeani upijaju ugljen-dioksid (CO2) iz atmosfere i postaju sve kiseliji. Viša koncentracija CO2 snižava pH vrednost vode i može da utiče na način na koji losos “prima” i odgovara na mirise.

Naučnici sa Vašingtonskog univerziteta i Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA) iz Sjedinjenih Američkih Država otkrili su da porast kiselosti okeana ugrožava čulo mirisa lososa kižuč.

Istraživački tim je u laboratoriji postavio tri rezervoara slane vode različitih nivoa pH – trenutni prosek, predviđen prosek za 50 godina i predviđen prosek za 100 godina. Riba je u tim uslovima živela dve nedelje.

Nakon tog vremenskog perioda, naučnici su podvrgli losose seriji testova ponašanja i nervnog sistema kako bi utvrdili da li je čulo mirisa pretrpelo bilo kakve promene. U akvarijum sa ribom ubacili su miris lososove kože koji ukazuje na napad predatora. Životinje iz rezervoara sa trenutnim nivoima ugljen-dioksida su na mirisni nadražaj odreagovale uobičajeno. Ostalim nije zasmetao, niti ih je uznemirio.

Analizom nervne aktivnosti u mozgu i nosu istraživači su shvatili da riba koja je živela u vodi više kiselosti može da oseti “miris opasnosti”, ali ne i da pripremi adekvatan odgovor. Na kraju su potvrdili da je kod životinja iz kiselije sredine izmenjena i tzv. ekspresija gena.

“Mislimo da losos u kiselijoj vodi i dalje oseća miris, ali signali se u mozgu obrađuju na različit način i tada dolazi do potencijalnog ‘menjanja’ sadržaja primljene poruke”, rekao je jedan od autora izveštaja Čejs Vilijams. “Losos se oslanja na svoj nos u mnogim bitnim životnim situacijama, od navođenja i pronalaska hrane do otkrivanja grabljica i razmnožavanja. Iz tog razloga nam je bilo važno da otkrijemo kako će budući nivoi CO2 da se odraze na morske ekosisteme”, dodao je on.

Naučnici žele da slično istraživanje sprovedu i na drugim ribljim vrstama, kao i da ustanove da li su, pored mirisa, i druga čula ugrožena.

“Nadamo se da će naša saznanja ‘uzbuniti’ ljude zbog potencijalnih posledica povišenih emisija ugljen-dioksida”, rekao je Endi Ditman, biolog NOAA.

“Kiselost okeana i klimatske promene predstavljaju apstraktne pojave sve dok ne otkrijete njihov uticaj na životinje koje su značajne ljudima”, zaključio je.

Jelena Kozbašić

Dodeljena sredstva iz Fonda za zaštitu i spašavanje Crne Gore

Foto: MUP Crne Gore
Foto: MUP Crne Gore

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je uručilo ugovore dobitnicima sredstava iz Fonda zaštite i spašavanja, a za koja su konkurisale opštinske službe, lokalna udruženja i predstavnici civilnog sektora.

Sredstva iz Fonda za zaštitu i spašavanje po prvi put se dodeljuju ove godine, a na konkurs koji je Ministarstvo raspisalo, odlukom Komisije od 23 pristigla predloga izabrano je deset projekata.

Čestitajući dobitnicima, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić je poručio da je cilj Ministarstva da zajedno sa lokalnim upravama, civilnim sektorom i građanima jača kapacitete sistema zaštite i spašavanja i na taj način zaštiti stanovništvo, imovinu i kulturna dobra od elementarnih i drugih nepogoda.

Ministar je izrazio zadovoljstvo zbog raznovrsnosti pristiglih predloga, kako po pitanju sadržine, tako i u pogledu krajnjih korisnika projektnih sredstava i definisanih projektnih ciljeva.

Od sredstava iz Fonda finansiraće se opremanje službi zaštite i spašavanja, edukacija učenika i građana, razvoj i opremanje radio-amatera, spašavanje iz lavina, edukacija iz prve pomoći, nabavka opreme za gašenje šumskih požara, a kako je ministar kazao, za praćenje realizacije projekata biće zadužena Komisija koja je donela odluku o raspodeli sredstava, a shodno Zakonu o zaštiti i spašavanju.

Na ovaj način, zaključio je ministar, sistem zaštite i spašavanja biće jači i funkcionalniji, i najavio da će se sa raspodelom sredstava iz Fonda nastaviti i u narednoj godini.

Ovom prilikom obratila se i predsednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević koja je izrazila zahvalnost MUP-u i Komisiji na dodeljenim sredstvima koja će biti veoma značajna za povećanje stepena operativnosti, sigurnosti i zaštite.

Takođe je iskazala uverenje da će ovaj primer biti podstrek i za druge da u narednom periodu prijavljuju svoje projekte i na taj način unaprede sopstvene kapacitete ali i celokupan sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

Do raspisivanja javnog konkursa raspoloživa sredstva Fonda bila su 94.000 evra. Na konkursu je učestvovalo ukupno 23 subjekta sa zahtevom od ukupno 191.837 evra sredstava, od kojih je Komisija izabrala deset, u skladu sa kriterijumima i raspoloživim sredstvima u Fondu.

Sredstva su namijenjena za finansiranje projekata za nabavku opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje i finansiranje projekata za podsticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa i drugih aktivnosti.

Ove godine sredstva su dobili: opština Danilovgrad sa projektom „Povećanje operativne spremnosti Službe zaštite za reagovanje u slučaju požara u zatvorenim prostorima“ (9.982,50 evra), Savez radio amatera za projekat „Opremanje mobilnog centra veze, uključujući pokretni repetitor i stacionarne i mobilne radio stanice za rad u okviru „emergency“ komunikacija“ (8.475,90 evra), opština Plužine za projekat nabavke opreme za Službu zaštite i spašavanja (9.320,00 evra), opština Petnjica za nabavku lične zaštitne opreme za pripadnike Službe zaštite i spašavanja (9.982,20 evra), NVO Gorska služba spašavanja Crne Gore za projekat pod nazivom „Lavine opasnost koja vreba“ (10.000 evra), Park prirode „Piva“ za nabavku opreme za nadzornike u Parku prirode (9.005,00 evra), NVO FORS Montenegro za projekat „Otporne zajednice“ (10.000,00 evra), NVO Zeleni dom – Green home za projekat „Ja sam spreman/a“ (9.360,00 evra), Stručna medicinska škola Podgorica za projekat pod nazivom „Nauči prvu pomoć – spasi život“ (8.982,04 evra) i NVU PV INFORMER sa projektom „Edukacija mladih o prevenciji i zaštiti od požara“ (8.892,36 evra).

Milisav Pajević