Home Blog Page 950

Smeće sa Fruške Gore poštom vraćeno vlasnici u Vrdnik

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Račun za struju bačen na Fruškoj Gori bio je povratna karta da se čitav džak đubreta uredno spakovan vrati svojoj vlasnici u Vrdnik. Ana Pejić, šezdesetčetvorodišnja penzionerka iz Rume, je pronašla pomenuti džak na putu ka svojoj vikendici na Fruškoj Gori.

Nije joj bilo teško da se zaustavi, ispretura po đubretu kako bi pronašla dokaze o počiniocu dela, a a zatim sve uredno pokupi i spakuje i paket za slanje. Napisala je i pismo uz paket, ali priznaje da se potpisala kao član Ekološkog pokreta Vojvodine, uprkos tome što to nije, kako bi postigla svoj cilj i izmamila osećaj krivice kod primaoca paketa i pisma. Slika i priča se brzo proširila mrežama i ovaj potez je naišao na veliku podršku.

“Jedino mi je žao što nisam mogla da vidim njenu reakciju u trenutku kada je otvarala paket i videla da joj se smeće vratilo”, priča Ana za portal Espreso, “Teško mi je da zamislim šta je u nečijoj glavi ko putuje kilometrima da bi istovario džak vreća u predivnu šumu.”

Ana priča da ovo nije prvi put da ovako reaguje i da je nedavno na putu ka svojoj kući zatekla čitavu deponiju i desetak razbacanih džakova đubreta. Istom metodom istraživanja, ona i suprug utvrdili su da smeće pripada uglednoj profesorci sa Vračara, koja takođe tu ima vikendicu. Nije im bilo teško da pokupe smeće i džakove i uredno joj odnesu u dvorište vikendice.

Ona i suprug kažu da su ideju dobili od Iraca. Boraveći u Dablinu naučili su kako se tamo kažnjavaju ovakva dela. Irci đubre vrate vlasniku, sa uplatnicom za kaznu od 400 evra i sutradan u lokalnim novinama objave informaciju šta je uradio i objave njegovu sliku iz lične karte.

Valjevo uspostavlja sistem za upravljanje vodovodnom mrežom

Foto: Grad Valjevo

Gradsko veće Valjeva je na poslednjoj sednici dalo saglasnost na Program poslovanja i Program upravljanja i održavanja seoskih vodovoda JКP „Vodovod-Valjevo“za 2019. godinu.

Foto: Grad Valjevo

Utvrđen je predlog Odluke o poveravanju poslova na izgradnji, održavanju i rekonstrukciji objekata javnog vodovoda u 2019. godini, kao i predlog rešenja o davanju saglasnosti na Odluku o cenama radova za izgradnju, održavanje i rekonstrukciju objekata javnog vodovoda i kanalizacije i na Program za povećanje efikasnosti i smanjenja gubitka u vodovodnom sistemu Valjevo.

Razlog za donošenje ovog programa je da se uspostavi sistem za upravljanje vodovodnim sistemom grada Valjeva, sa posebnim usmerenjem na povećanje efikasnosti funkcionisanja i smanjenje gubitaka vode u cilju poboljšanja funkcionisanja vodovodnog sistema grada Valjeva i poslovanja ovog preduzeća.

U ovoj godini, programom su planirani radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže, priključnih cevi i zamena vodomera korisnika u devet ulica u ukupnoj vrednosti od 30.000.000,00 dinara.

Milisav Pajević

Nova inicijativa za dodelu nagrade „Marco Polo“

Foto: pixabay

U okviru saradnje zemalja Centralno-istočne Evrope sa Kinom – Platforma 16+1, pokrenuta je nova inicijativa za dodelu nagrade „Marco Polo“. U saradnji sa Centrom za turističku saradnju sa Kinom (TCC) u Budimpešti i kineskim partnerima, ova nagrada se dodeljuje za orginalne turističke rute koje obuhvataju najmanje tri zemlje i turističke proizvode bazirane na istoriji, tradiciji i kulturi.

Foto: pixabay

Zlatne, srebrne i bronzane medalje nagrade „Marco Polo“ mogu osvojiti kineski ili turistički partneri  iz zemalja centralne i istočne Evrope CEE (turoperatori, turističke agencije itd), koji  budu napravili najbolji projektni predlog.  U sklopu projekta moraju da se nađu sledeći elementi: lokalna istorija, tradicija, kultura, kao i posebno interesantna turistička ponuda koja će obuhvatati najmanje tri zemlje iz centralne i istočne Evrope.

Više informacija o nagradi i aplikacioni obrazac, možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Porasla prosečna izvozna cena Gaspromovog gasa

Foto: gasprom.com

Prosečna izvozna cena Gaspromovog gasa mogla bi da se kreće od 230 do 250 dolara za 1.000 kubnih metara gasa u 2019. godini, izjavila je danas generalna direktorka kompanije Gasprom Eksport, Elena Burmistrova.

Foto: gasprom.com

„Želim da vas podsetim da je cena za 1.000 kubnih metara u 2016. godini iznosila 167 dolara, u 2017. je bila 197 dolara, a u 2018. godini već 245,5 dolara.

Trenutno uočavamo blagi pad cena, ali ako pogledamo najnovije tržišne podatke, predviđam ovogodišnju cenu od 230 do 250 dolara”, izjavila je Burmistrova, prenosi agencija Tass.

Takođe je navela da je prosečna izvozna cena Gaspromovog gasa porasla za 24,6 odsto u 2018. godini i da je dostigla 245,5 dolara za 1.000 kubnih metara.

Član upravnog odbora te kompanije Oleg Aksjutin kaže da je Gasprom povećao svoj udeo na evropskom tržištu na 36,7 odsto u 2018. godini sa 34,7 odsto iz 2017. godine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Sve boje snega: Čovek pozeleni od zavisti, a sneg od – zagađenja

Foto: YouTube (screenshot)

Moja apsolutno nenaučna procena je da se upotreba rečenica koje počinju sa “ne” u životu jednog čoveka uveća barem dvostruko onog trenutka kada postane roditelj. “Ne stavljaj prste u utičnicu!”, “Ne možeš da dobiješ sladoled pre ručka!”, “Ne klackaj se na stolici!”, “Ne-ćemo ti uzeti psa za rođendan!”… Jedna u nizu ovih odričnih konstrukcija je i “Ne jedi žuti sneg!”. A šta je sa zelenim? Ili crnim?

Foto: YouTube (screenshot)

Naučnici iz Kanade su otkrili da nije preporučljivo da se čak ni kristalno beo sneg unosi u ljudski organizam zato što i on sadrži izuzetno sitne čestice prljavštine koje potiču iz auspuha automobila. Međutim, najotrovniji je onaj zeleni. U ruskom gradu Pervouralsku snežni pokrivač je poprimio upravo tu neobičnu boju.

Pojava je izazvala zabrinutost lokalnog stanovništva o razornosti uticaja koji na njihovo okruženje ostavljaju zagađenje, neefikasno upravljanje otpadom i aktivnosti tamošnje hemijsko-metalurške fabrike.

Mnogi stanovnici Pervouralska veruju da je sneg “pozeleneo” usled curenja hemikalija iz obližnjeg proizvodnog pogona.

Ipak, portparol fabrike Vsvold Oreškin je istakao da nema potrebe za dizanjem uzbune. “Sneg ne predstavlja pretnju za zdravlje ljudi i dece. Ovo je Pervouralsk. Ovde postoji čitav niz industrijskih postrojenja. Ukoliko uzmemo uzorke snega sa bilo kog mesta, primetićemo prisustvo mnoštva opasnih supstanci”, kazao je on.

Roditelji i učitelji se ne slažu sa njegovim tvrdnjama. Naglašavaju da su se pojedina deca porazboljevala nakon što se zeleni sneg pojavio u blizini predškolske ustanove u ovom ruskom gradu.

Slične okolnosti su se odigrale i 2016. godine kada se iz spornog preduzeća izlio zeleni potok. Nesreću su tada pripisali zakrčenju u kanalizacionom sistemu nastalom usled nagomilavanja smeća još od sovjetske ere.

Foto: Twitter @MetAlertIreland (screenshot)

Sve boje snega

Na promenu boje snežnih padavina nekada utiču i prirodni fenomeni.

Vrsta alge, Chlamydomonas nivalis algae, može da izazove da sneg deluje ružičasto ili crvenkasto, što je pojava koju su primetili naučnici već u 19. veku. Prošle godine se istočnom Evropom proširio narandžasti sneg. Objašnjenje za taj fenomen stručnjaci su pronašli u prašini i pesku poreklom čak iz Sahare.

Deset godina ranije, narandžaste pahulje u Sibiru nisu bile rezultat nanosa vetra iz Afrike nego vazdušnog zagađenja. Iako naziv serije sugeriše da je narandžasto novo crno, u sibirskom scenariju je situacija obrnuta – crno je novo narandžasto. Područje razvijene proizvodnje uglja u Rusiji je u decembru 2018. bilo prekriveno crnim snegom. Pretpostavlja se da krivica leži na postrojenju koje je bezupešno filtriralo svoje izduvne gasove. Vlasti su tom prilikom bile optužene da su farbale prljavi sneg u belo kako bi prikrile tragove zagađenja.

Jelena Kozbašić

Da li je vaša kompanija dostavila izveštaj o proizvodima koji spadaju u posebne tokove otpada

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine može se pronaći spisak preduzeća koja do sada nisu dostavila izveštaje o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada (Obrazac PTP2).

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Spisak je napravljen na osnovu statističkih podataka o uvozu proizvoda koji nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Podsećamo da je, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, rok za dostavu izveštaja o proizvedenim, odnosno uvezenim proizvodima 31. mart ove godine sa podacima za prethodnu godinu.

Spisak možete videti ovde.

Milisav Pajević

Umrežavanje lokalnih samouprava Šumadije put ka održivom regionalnom razvoju

Foto> Grad Kragujevac

Na prvoj sednici Saveta Šumadijskog upravnog okruga u ovoj godini predsednicima i predstavnicima opština Šumadijskog upravnog okruga predstavljeni su rezultati i plan rada za 2019. godinu Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja.

Foto: Grad Kragujevac

U ime grada Кragujevca sednici je prisustvovao predsednik Skupštine grada Miroslav Petrašinović.

Govoreći o održivom regionalnom razvoju, Biljana Ilić Stošić, načelnica Šumadijskog upravnog okruga istakla je da je to kontinuiran i upravljan proces koji zahteva dobro organizovani institucionalni okvir.

Stub regionalnog razvoja je međuopštinska saradnja, umrežavanje lokalnih samouprava i partnerstva zasnovana na strateškim interesima potrebama i ciljevima.

Menadžmentom razvojnih projekata, Regionalna razvojna agencija je uključivala opštine sa teritorije Šumadije i Pomoravlja u mnoge međunarodne donatorske inicijative, nacionalne programe za razvoj privrede, brojne projekte za razvoj preduzetništva, rekla je načelnica Ilić Stošić.

Кao akreditovana Regionalna razvojna agencija realizujemo državne programe koji se tiču podrške preduzetništvu, malim i srednjim preduzećima, a primarno se bavi projektima i programima koje se tiču međuopštinske i regionalne saradnje i u tom smislu prošla godina je bila jedna od najuspešnijih, ocenio je Nenad Popović, direktor Regionalne agencije.

Uspeh se ogleda u radu s lokalnim samoupravama.

Uradili smo 25 predloga projekata za različite segmente društveno ekonomskog razvoja od kojih je preko 60 odsto prošlo. Sarađivali smo sa devet ministarstava što je jedan od principa regionalnog razvoja.

U toku je realizacija 11 projekata i to četiri u dunavskom transnacionalnom programu, dva u jadransko- jonskom programu i realizovano je četiri programa u okviru Programa regionalnog ruralnog razvoja u Srbiji koji se finansira od strane Švajcarske agencije za razvoj i saradnju, SDC.

Reč je o projektima u oblasti vinarstva, proizvodnje rakije, podrške ženama na selu i razvoja turizma.

Кroz različite mere i programe u toku prošle godine a koji se realizuju preko Razvojne agencije Srbije i Fonda za razvoj, obezbeđeno je 60 miliona dinara za naše preduzetnike i tu je naravno važan aspekt tehničke podrške koju mi pružamo.

Od prošle godine radimo i kontrolu namenskog trošenja sredstava Fonda za razvoj, kaže Popović a kao najvažnije principe uspešnog regionalnog razvoja direktor je istakao međuopštinsku saradnju, međuresorna saradnja i strateško planiranje radi identifikovanja specifičnosti sektora sa najviše potencijala.

U planu za 2019. godinu Nenad Popović je istakao pokretanje velikog regionalnog projekta u oblasti lovnog turizma.

Milisav Pajević

Pet nacionalnih parkova Crne Gore predstavljeno na Sajmu turizma „fre.e“ u Minhenu

Foto: MORT

Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa NTO CG, turističkom privredom i lokalnim turističkim organizacijama, predstavili su ponudu za ljubitelje aktivnog odmora na Sajmu turizma „fre.e“ u Minhenu, od 20-24. februara godine.

Foto: MORT

Nacionalni parkovi Crne Gore, nakon najznačajnijih turističkih sajmova u Beču, Štutgartu i Ljubljani, učestvovali su zajedno sa NTO CG, turističkom privredom i lokalnim TO, na Sajmu turizma u Minhenu, događaju koji je okupio preko 1.300 izlagača,“ izjavio je direktor JPNPCG Elvir Klica.

„Broj inostranih turista raste iz godine u godinu, što potvrđuje da promocija parkova na međunarodnim sajmovima daje rezultate.

Ono što takođe daje rezultate je saradnja sa NTO CG, kao i uvezivanje turističke ponude, primorja i NPCG u saradnji sa ukupnom turističkom privredom i turističkim agencijama.‟

„Turistička ponuda svih pet nacionalnih parkova Crne Gore je raznovrsna i autentična, i ujedno karakteristična za prostor koji predstavlja. Rafting rekom Tarom kroz jedinstveni kanjon „Suze Evrope“, krstarenje Skadarskim jezerom kroz živopisne pejzaže, pešačenje, biciklizam i kampovanje u prirodi, planinarenje brojnim markiranim stazama, samo su deo turističke ponude koja nudi aktivni odmor u netaknutoj prirodi. I to je ono što privlači turiste iz Nemačke koji u sve većem broju dolaze u Crnu Goru i posjećuju naše parkove“, zaključio je Klica.

Pored promocije turističke ponude, na crnogorskom štandu održan je i niz prezentacija u okviru sajma „BR-Showbühne“ najgledanije televizije južnog dela Nemačke.

Posetioci sajma imali su priliku da se informišu o mogućnostima za planinarenje, biciklizam, kitesurfing, kao i o drugim outdoor aktivnostima, avanturističkim ponudama i kampovanju u Crnoj Gori.

Na sajmu, koji okuplja preko 1,3 hiljade izlagača, pored NTO CG i NPCG, turističku ponudu predstavile su i lokalne turističke organizacije Bara, Tivta, Ulcinja i Podgorice, HG Budvanska rivijera i Montenegro Stars, hotel Verde, turističke agencije 3e Travel, Anitra travel agency i Rams.

Milisav Pajević

Crna Gora dodeljuje sredstva za uzgoj lekovitog i aromatičnog bilja

Foto: pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore raspisalo je javni poziv za dodelu podrške uzgoju višegodišnjeg lekovitog i aromatičnog bilja za 2019. godinu.

Foto: pixabay

Investicije koje se podržavaju odnose se na podizanje novih zasada nabavkom sertifikovanog semenskog i sadnog materijala višegodišnjeg lekovitog i aromatičnog bilja (smilja, matičnjaka, lavande, pelina, itd.), kao i na nabavku opreme za modernizaciju primarne proizvodnje tj. nabavku sistema za navodnjavanje “kap po kap”.

Korisnici podrške po ovom Javnom pozivu su poljoprivredna gazdinstva, koja moraju biti upisana u Registru poljoprivrednih gazdinstava kod Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u trenutku podnošenja zahteva za odobravanje podrške.

Minimalna površina zasada u zasnivanju je 0,3 hektara. Investicija se mora započeti i realizovati u 2019. godini, a za nabavku sadnog materijala, prihvatljiva za podršku je i investicija započeta nakon 15. novembra 2018. godine. Podržava se nabavka isključivo novih materijala i opreme.

Minimalna vrednost investicije iznosi 500 eura, a maksimalna podrška iznosi do 50 odsto od prihvatljivih troškova investicije, maksimalno do 5.000 eura po jednom gazdinstvu godišnje.

Nakon završetka investicije, proizvođači Ministarstvu dostavljaju Zahtev za odobravanje podrške sa pratećom dokumentacijom. U zavisnosti od vrste investicije, dostavljaju se potrebna dokumenta: fotokopija lične karte, posedovni list, dokaz o kupljenoj i plaćenoj opremi i sadnom materijalu i Sertifikat o priznavanju sadnog materijala izdat od strane Uprave za bezbednost hrane,veterinu i fitosanitarne poslove, itd.

Rok za dostavljanje zahteva za odobravanje podrške je 1. novembar ove godine.

Uzgajivačima lekovitog i aromatičnog bilja na raspolaganju i druge mere podrške

Osim podrške koju mogu ostvariti kroz ovaj Javni poziv, uzgajivačima višegodišnjeg lekovitog i aromatičnog bilja na raspolaganju je bespovratna podrška po hektaru kroz program direktnih plaćanja u biljnoj proizvodnji, podrška za izgradnju bunara i bistijerni, nabavku mehanizacije i drugi.

Informacije u vezi sa ovim Javnim pozivom možete dobiti u Direktoratu za ruralni razvoj i Odjeljenju za savetodavne poslove u biljnoj proizvodnji, i putem telefona: 020-482-150.

Milisav Pajević

Započeta modernizacija Paraćinskog vodovoda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Završena je četvrtina projekta modernizacije Paraćinskog vodovoda koju finansiraju Vlada Nemačke i Evropska Unija.

Cilj ovih investicija je da se obezbede dovoljne količine vode i da se modernijim praćenjem sistema vodosnabdevanja izbegnu gubici na mreži.

Direktor vodovoda Nebojša Simić je rekao da se vrši zamena i postavljanje mernih uređaja za protok vode tamo gde je to potrebno kako bi se utvrdilo koliko je vode prošlo kroz pojedine delove, kao i bušenje dva bunara. Postavljena su dva merača na glavnom izvoru na Karađorđevom brdu i jedan merač protoka od rezervoara prema Ćupriji.

U toku su i finalni radovi na bušenju dva bunara koje Vodovod gradi iz sopstvenih sredstava. Njihova vrednost iznosi više od 11 miliona dinara.

Projekat podrazumeva i zamenu glavnog cevovoda u dužini od 9,5 kilometara, rekonstrukciju vodovodne mreže u centru grada i još nekoliko aktivnosti koji će rešiti probleme gubitka vode i čestih kvarova na dotrajaloj vodovodnoj mreži.

Ovaj projekat se izvodi iz kredita Nemačke Razvojne banke KfW i u saradnji sa Ministarstvom građevinarstva,saobraćaja i infrastrukture. Završetak radova planiran je za 2023. godinu.

Prognozira se da će, rešavanjem svih poteškoća, Paraćin imati za oko 20 odsto više vode.

Vlada Srbije donela Program upravljanja vodama

Foto: Pixabay.com

Vlada Republike Srbije donela je Program upravljanja vodama kojim je utvrđeno da će ukupna državna ulaganja ove godine biti 3,9 milijardi dinara, od čega je 3,7 milijardi za nove poslove.

Foto: Pixabay.com

Za uređenje i korišćenje voda planirano je 755 miliona dinara državnog ulaganja a od toga će izgradnja brane sa akumulacijom “Arilje”, čija je prioritetna namena snabdevanje vodom za piće Čačka, Gornjeg Milanovca, Arilja, Požege i Lučana, biti finansirana sa 450 miliona dinara, dok će sa 51 milion dinara biti plaćeni radovi na brani “Stubo-Rovni” kod Valjeva.

Iz budžeta Republike Srbije sa gotovo 2,9 milijardi dinara biće finansirano uređenje vodotoka i zaštita od štetnog dejstva voda, od čega će 1,3 milijardi dinara biti potrošeno na održavanje vodnih objekata za uređenje vodotoka, za zaštitu od poplava, erozija i bujica, a sa 544 miliona dinara biće finansirano održavanje objekata za odvodnjavanje.

Milisav Pajević

Radovi na vodovodnim mrežama na Savskom vencu, Zvezdari, Barajevu i Novom Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay

Potrošači opštine Savski venac ostaće bez vode danas od 7.30 do 24 sata u ulicama Brankovoj, Zeleni venac i Jug Bodanovoj, na parnoj strani, saopšteno je iz JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas od 8.30 do 18 sati bez vode će ostati i potrošači opštine Zvezdara u Žičkoj ulici.

Redovno ispiranje vodovodne mreže na opštini Barajevo počeće danas i trajaće do 1. marta. Povremene prekide u snabdevanju i umanjen pritisak vode od 22 do 6 sati, od 25. do 26. februara imaće potrošači duž Lipovačkog puta, zatim od 26. do 27. februara potrošači u naselju Barajevo, od 27. do  28. februara korisnici u naselju Baćevac i Meljak i od 28. februara do 1. marta potrošači u naseljima Šiljakovac, Guncati i Vranić.

Sutra od 9 do 22 sata bez vode će biti potrošači opštine Novi Beograd u Bloku 44 oivičenom ulicama Jurija Gagarina, Gandijevom i Nehruovom, kao i potrošači u Gandijevoj ulici 167 i 169.

Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđene su auto-cisterne.

Iz „Vodovoda” apeluju na građane da pripreme neophodnu zalihu vode za piće i osnovne potrebe.

Sve dodatne informacije potrošači mogu dobiti u Kontakt centru JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” na telefon 3606-606, a obaveštenja o planiranim radovima i kvarovima na mreži mogu se potražiti i na web-adresi www.bvk.rs.

Milisav Pajević

Mont Everest, najviša deponija na svetu!

Foto-ilustracija: Unsplash (James Wheeler)

Mont Everest je najviša planina sveta i “para oblake” na oko 8844 metra iznad nivoa mora. Iako bi bilo logično da pomislimo da je negativan uticaj ljudi na ovoj lokaciji prilično ograničen zbog otežanog pristupa, nagomilavanje smeća je postalo ozbiljan problem. Kina je, iz tog razloga, osobama bez dozvole za penjanje zabranila pristup logoru na oko 5200 metara smeštenom na tibetanskoj strani planine. Turisti, dakle, mogu da osvoje samo vrhove Mont Everesta ispod ove nadmorske visine, a za sve preko toga je neophodno da plate skupe planinarske dažbine koje dostižu cenu i od nekoliko hiljada evra.

Foto-ilustracija: Unsplash (James Wheeler)

Tibetanski kamp je bio popularan među kineskim posetiocima zato što mu je moguće prići automobilom. Tokom 2015. godine zabeleženo je više od 40 hiljada poseta.

S obzirom na to da će 2019. biti izdato najviše 300 dozvola, da će penjanje biti dozvoljeno samo u proleće i da će boravak u ovom logoru bez tog dokumenta biti zabranjen, očekuje se značajno manji broj poseta. Sve navedene mere donesene su u cilju smanjenja količine otpada.

Odgovornost za rastuće zagađenje Mont Everesta se pripisuje uglavnom turistima. Udruženje planinara je saopštilo da je tokom 2018. oko 370 tona smeća bilo uklonjeno iz područja na nižim tačkama u odnosu na kineski kamp, a više od 9 tona na višim.

Među novouvedenim pravilima je i prikupljanje depozita u iznosu od oko 4500 hiljade evra ako bi grupa alpinista doživela bezbednosnu nesreću ili izazvala ekološke probleme. Njega treba da isplate kompanije-predvodnice ekspedicija, a, ukoliko se penjanje odigra bez ikakvih poteškoća, novac će im biti vraćen.

Kina će takođe naplaćivati taksu za otpad od oko 1300 evra po pojedincu. Svaki planinar biće obavezan da sa sobom spusti 8 kilograma smeća da preda vlastima.

Ovogodišnja operacija čišćenja Mont Everesta obuhvatiće i pokušaj odstranjivanja leševa ljudi koji su tragično stradali u tzv. zoni smrti na preko 8 hiljada metara. Hladnoća i nepristupačnost predstavljaju prepreke za blagovremeno spuštanje tela, ta ona na planini ostaju godinama pa čak i decenijama.

“Prometniji” put ka krovu sveta kreće sa juga, iz Nepala.

Jelena Kozbašić

UNICEF upozorava na povećan rizik od prirodnih katastrofa na Zapadnom Balkanu

Photo: Pixabay

Na Zapadnom Balkanu se do kraja 21. veka može očekivati povećan intenzitet nepredvidivih poplava, suša i toplotnih talasa, što će imati negativan učinak na BDP svih zemalja, na više privrednih sektora i konačno na živote i egzistenciju stanovnika, navodi se u izveštaju UNICEF-a.

Photo: Pixabay

„Svetski izveštaj o riziku iz 2017. godine svrstava Bosnu i Hercegovinu u zemlju visoke izloženosti prirodnim opasnostima. Klimatske promene i visoka izloženost prirodnim i veštačkim opasnostima dodatno otežavaju društveno-ekonomski razvoj zemlje”, stoji u izveštaju, prenosi Klix.ba.

UNICEF navodi da uprkos očitim trendovima učestalosti katastrofa nije podstaknut odgovarajući pristup upravljanja tim katastrofama uzrokovanim klimatskim promenama.

Kako se dodaje, od 145 lokalnih samouprava u BiH, za 91 se smatra da ima vrlo značajan rizik od poplava i klizišta, dok se za 27 lokalnih samouprava smatra da su visokog rizika.

Navodi se da posledice svih prirodnih katastrofa mogu biti razorne, a da je prema proceni sprovedenoj nakon poplava u maju 2014. godine 81 lokalna samouprava bila pogođena sa 75 posto štete.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Oko pola miljarde dinara za funkcionisanje i održavanje kanala Hidrosistema DTD

Foto: Vode Vojvodine

Ove godine planirano je da se u funkcionisanje i održavanje kanala Hidrosistema DTD uloži oko 478 miliona dinara.

Foto: Vode Vojvodine

Samo u održavanje kanala HS DTD planirani su radovi u vrednosti od oko 306 miliona dinara.

Najveći deo ovih sredstava – oko 96 miliona dinara, opredeljen je za izmuljenje kanala plovnom mehanizacijom.

Ostatak sume za održavanje biće usmeren na radove na košenju podvodnog rastinja, uklanjanje vegetacije na obalama kanala, sečenje šiblja, popravku inspekcionih staza, kao i radove na samim objektima na HS DTD.

Za funkcionalne poslove, koji obuhvataju pripremne i poslove nadzora, izdvojeno je 143 miliona dinara, a za usluge snimanja, ispitivanja i izrade projektne dokumentacije 29 miliona dinara.

Svi ovi radovi i aktivnosti izvode se u cilju poboljšanja funkcionalnosti kanalske mreže Hidrosistema DTD i kako bi se korisnicima omogućilo nesmetano korišćenje vode, ali i poboljšali uslovi kako za odvodnjavanje u vreme povećanih padavina, tako i za navodnjavanje u sušnom periodu.

Milisav Pajević

Održana info radionica u Somboru za poljoprivrednike o IPARD-u II i ruralnom razvoju

Foto: Grad Sombor

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Bačka prošlog četvrtka je u okviru projekta „Održivi lokalni i regionalni razvoj Bačke – Međuinstitucionalna saradnja kao ključ razvoja ruralnih sredina u regionu“ održana info radionica za poljoprivrednike.

Foto: Grad Sombor

U prostorijama Poljoprivredne stručne službe Sombor okupljenim poljoprivrednim proizvođačima predstavljeni su podsticaji i podrška Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i rezultati 2018. i planovi za 2019. godinu.

Svetlana Roljević Nikolić i Biljana Grujić iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede Beograd predstavili su podsticaje Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i podršku razvojnih fondova na teritoriji AP Vojvodine u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Na ovoj info radionici o aktuelnim i budućim merama podrške poljoprivrednicima u okviru programa „IPARD II – instrument za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja“ govorio je Vlado Кovačević iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede Beograd.

O temi koja je možda najinteresantnija za manje poljoprivredne proizvođače „Modeli poslovnog udruživanja i umrežavanja poljoprivrednika po modelu i praksi EU (proizvođačke grupe; LAG)“ poljoprivrednim proizvođačima je govorila Vesna Paraušić, Institut za ekonomiku poljoprivrede Beograd.

Ispred Gradske uprave i Odeljenja za poljoprivredu sastanku je prisustvovala Gordana Cvetićanin.

Milisav Pajević