Home Blog Page 94

Holandski KLM nastavlja da leti za Beograd i tokom zime

Foto: Top One
Foto: Top One

U svom zimskom redu letenja, koji je počeo juče, 29. oktobra, i trajaće do 31. marta 2024, holandska avio-kompanija KLM Royal Dutch Airlines leteće do 157 destinacija, pokrivajući 92 evropska i 65 interkontinentalnih odredišta. Avio-linija Beograd-Amsterdam, uvedena 2021. godine, pokazala se kao uspešna, pa će i u zimskom redu letenja KLM imati dva dnevna leta na ovoj ruti.

U evropsku mrežu destinacija KLM ove zime uvodi Marsej i povećava kapacitet putnika za sedam odsto. Što se tiče Severne Amerike, avio-kompanija će leteti za 19 destinacija u Kanadi, SAD-u i Meksiku uz povećanje putničkih kapaciteta za 20 odsto i dostupnost nove Premium Comfort klase za većinu američkih destinacija. Takođe, KLM će ka Panami saobraćati svakodnevno, dok će do Kostarike leteti četiri puta nedeljno.

Od karipskih destinacija KLM će svakodnevno leteti za Kurasao, Arubu i Boner, a četiri puta nedeljno za Sent Marten. Južnoameričke destinacije koje su uključene ove zime u KLM-ovu mrežu letova su: Argentina, Brazil, Čile i Kolumbija, do kojih će avio-kompanija saobraćati svakodnevno, dok će Peru, Ekvador i Surinam imati šest letova na nedeljnom nivou. Na afričkom kontinentu, KLM će imati usluge prevoza do dve destinacije u Južnoafričkoj Republici (Johanesburg i Kejptaun), tri destinacije u Tanzaniji (Kilimandžaro, Dar es Salam i Zanzibar), kao i letove za Najrobi (Kenija), Akru (Gana), Lagos (Nigerija), Kigali (Ruanda) i Entebe (Uganda).

Pročitajte još:

Kapacitet letova KLM-a za Aziju još nije dostigao pretpandemijski nivo, tako da će avio-kompanija imati svakodnevne letove za Peking, Šangaj, Bangkok, Tokio, Mumbai, Delhi, Dubai i Bali sa zaustavljanjem u Singapuru, četiri nedeljna leta za Hong Kong, pet za Bengaluru i za Džakartu  sa zaustavljanjem u Kuala Lumpuru, šest za Seul, dok će do Osake KLM leteti tri puta nedeljno.

Destinacije koje KLM više neće opsluživati ove zime su Barbados, Kuvajt, Bahrein i Muskat, a kapacitet oslobođen sa ovih letova biće raspoređen na drugim rutama.

Nova KLM-ova Premium Comfort klasa sada je dostupna u svim avionima tipa Boeing 787-9 i 787-10, dok će do kraja zime biti na raspolaganju putnicima i u avionima Boeing 777-300. 

Izvor: TOP ONE

Veći budžet i više mera za poboljšanje kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kristen Morith)

Unapređenje kvaliteta vazduha i zaštita životne sredine postali su centralne tačke u najnovijim naporima Vlade Republike Srbije, prema zvaničnom saopštenju. Različite strategije i mere su utvrđene kako bi se postigao ovaj cilj, uključujući zamenu energenata u domaćinstvima i javnim objektima, unapređenje energetske efikasnosti, pošumljavanje, zabranu paljenja strnjike, kao i poboljšanje infrastrukture za električna vozila.

Poseban fokus stavljen je na modernizaciju energetskih sistema kroz zamenu zastarelih i zagađujućih energenata ekološki prihvatljivijim alternativama. Usvojenim budžetom za 2024. godinu, biće izdvojena značajna sredstva za ove inicijative, uključujući milijardu dinara za gašenje kotlarnica i zamenu energenata u javnim institucijama.

Pored toga, postoji i plan za energetsku sanaciju stambenih i javnih objekata, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), sa investicijama vrednim 64,5 miliona evra. Projekat će se fokusirati na unapređenje energetske efikasnosti kroz sanaciju oko milion metara kvadratnih grejne površine, navodi se u saopštenju na sajtu Vlade Srbije.

PROČITAJTE JOŠ:

Mere zaštite vazduha donose već vidljive rezultate, sa smanjenjem broja dana sa povećanim zagađenjem vazduha u različitim gradovima, poput Beograda i Bora, gde je zabeleženo značajno smanjenje nivoa sumpor-dioksida i dana sa povećanim zagađenjem, u odnosu na prethodne godine. Iako na problemu zagađenja ima još mnogo da se radi kada je u pitanju naša zemlja, saopštenje ukazuje da je srednja vrednost sumpor-dioksida 10 puta manja nego pre 10 godina, dok je budžet izdvojen za životnu sredinu 18 puta veći za 2024. godinu u odnosu na 2010.

Foto-ilustracija: Pixabay (Bergadder)

U cilju promocije održive mobilnosti, planirana je i zamena starih vozila i proširenje mreže punjača za električna vozila duž javnih puteva. Takođe, biće nastavljene i subvencije za domaćinstva koja unapređuju svoje energetske sisteme, sa fondom od 45 miliona evra obezbeđenim u saradnji sa Svetskom bankom.

Pošumljavanje takođe igra ključnu ulogu u ovim naporima, s planovima za pošumljavanje slabije kvalitetnih poljoprivrednih površina u različitim gradovima, kao što su Beograd, Zaječar, Kragujevac i Pirot.

Sve ove inicijative predstavljaju deo šireg plana i kontinuiranog rada na zaštiti i unapređenju kvaliteta vazduha u Srbiji, pokazujući značajno povećanje budžeta i resursa namenjenih zaštiti životne sredine.

Energetski portal

Za uklanjanje divljih deponija u Vojvodini 320 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinska vlada izdvojila je 320 miliona dinara za uklanjanje divljih deponija na poljoprivrednom državnom zemljištu.

Prema rečima podsekretara Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Aleksandra Panovskog sredstva su dobili gradovi i opštine Zrenjanin, Žitište, Čoka, Ruma, Nova Crnja, Inđija, Novi Kneževac, Beočin, Sečanj, Odžaci, Alibunar, Irig i Bečej.

“Ovim projektima će sa divljih deponija u AP Vojvodini biti uklonjeno i odloženo blizu 125.000 kubnih metara otpada, čime će se osloboditi gotovo 25 hektara poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini”, rekao je Panovski.

Potpisnik ugovora u ime Opštine Beočin bio je pomoćnik predsednice opštine Goran Pekez koji je istakao da su ovim ugovorom opredeljena sredstva u iznosu od 5.658.559 dinara za čišćenje divljih deponija nastalih na državnom poljoprivrednom zemljištu u Rakovcu i Lugu, preneo je sajt Opštine Bečej.

Pročitajte još:

Predlogom pokrajinske skupštinske odluke o budžetu AP Vojvodine za 2024. godinu, koji je usvojila Pokrajinska vlada, obim pokrajinskog budžeta utvrđuje se u visini od 108,4 milijarde dinara.

Energetski portal

Dr Danijela Kirovski o svom istraživačkom projektu: „Smanjili smo emisiju metana kod krava za 46 odsto”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Cotton)
Foto-ilustracija: Pixabay

Dr Danijela Kirovski je redovni profesor na katedri za fiziologiju i biohemiju Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu, ali njeno zvanje ne otkriva njenu užu specijalnost, u kojoj je ove godine napravila veliki istraživački pomak.

Ona se, naime, već više od 20 godina bavi metabolizmom visokomlečnih krava, a poslednjih par godina je i rukovodilac projekta MitiMetCattle, koji je podržao Fond za nauku Republike Srbije. Ranije ove godine, tokom marta i aprila, njen istraživački tim sproveo je glavni projektni ogled i dobio izrazito upečatljive rezultate, piše Klima101.

„Smanjili smo emisiju metana kod krava za 46 odsto”, objašnjava Danijela, „ali takođe smo imali i povećanje proizvodnje i poboljšanje kvaliteta mleka.”

Rešenje je pre svega u – braon morskim algama. Ali da bismo razumeli kako, pitali smo Danijelu da nas provede kroz čitav postupak: kako to krave emituju metan, zašto ga emituju, i kako se tim emisijama može upravljati uz pomoć ishrane?

Pročitajte još:

Krava metan proizvodi u buragu, delu svog želuca, a zatim 95 odsto tog metana emituje u atmosferu – podrigivanjem

Mada je teško dati tačnu brojku, odavno je poznato da stočarstvo ima nezanemarljiv udeo u globalnim emisijama gasova staklene bašte: procene se kreću između 11 i 19 odsto ukupne količine emisija, pre svega u obliku metana koji krave podriguju.

„Krava pripada grupi preživara i njen želudac se sastoji iz više delova”, kaže Danijela. „Jedan od njih je burag, koji zapravo predstavlja fermentacionu komoru. Burag je jako bogat mikroorganizmima koji su u stanju da prevedu stočnu hranu – koja je ljudima neupotrebljiva – u visokokvalitetne animalne proizvode.”

Kako dodaje Danijela, krava je zbog toga zapravo nezamenljiva u svojoj ulozi u ljudskoj ishrani, usled svoje sposobnosti da od niskovredne stočne hrane „proizvodi” vrednu hranu za ljude, pre svega mlečne proizvode.

Međutim, u tom procesu postoji jedno veliko „ali”.

„U toku varenja u buragu oslobađa se vodonik, koji je štetan za životinju”, objašnjava naša profesorka. „Zbog toga su u buragu razvijene tzv. metanogene bakterije, koje su najefikasniji akceptori vodonika. One vodonik primaju, vezuju ga u metan (CH4) i zatim emituju.”

„U pitanju je metabolički put kojim se iz kravljeg želuca uklanja štetni vodonik. Krava 95 odsto tog metana nastalog u buragu zatim izbaci podrigivanjem.”

U pitanju je, drugim rečima, nezgodan problem: emisije metana u stočarstvu, koje treba smanjiti kako bi se ispunili ciljevi zauzdavanja klimatskih promena, zapravo su deo metaboličkog procesa kojim krave održavaju svoje zdravlje.

Emisije metana kod krava mogu se prepoloviti uz pomoć jednostavnog dodatka ishrani u vidu braon morskih algi

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

„Cilj našeg projekta je da se taj proces zameni”, objašnjava Danijela, „da se metanogene bakterije zamene bakterijama koje imaju istu ulogu, ali koje umesto na proizvodnju metana energiju usmeravaju na proizvodnju mleka.”

Ovakve promene zapravo nisu novina, ali su do sada bile uslovno rečeno teorijske i, kako kaže naša sagovornica, mahom neprimenjive:

„Vi imate razne rezultate koji su laboratorijski, gde su dobijeni rezultati da su uz pomoć određenih nutrijenata smanjene emisije metana za 80 do 90 odsto, ali ako niste našli alternativni metabolički put, krava kojoj biste dali takav nutritivni dodatak bi se ubrzo razbolela, pa i umrla.”

Nasuprot tome, projekat dr Danijele Kirovski bio je u potpunosi okrenut, kako kaže, in vivo a ne in vitro pristupu, to jest pravim životinjama u realnim uslovima u kojima žive na farmama u Srbiji.

„Ispitivali smo više dodataka ishrani”, kaže Danijela. „Dodavali smo tamine, radili smo sa belim lukom. Ali smo najbolji rezultat, kada smo prepolovili emisije metana ali i povećali proizvodnju mleka, dobili uz pomoć braon morskih algi.”

U pitanju je, kako kaže naša sagovornica, poznato rešenje koje je dostupno i u Srbiji i širom sveta, a nije zapravo ni skupo u odnosu na prednosti koje donosi farmerima.

Naime, prilikom upotrebe braon morskih algi u ishrani krava, metanogene bakterije u kravljem buragu zamenjuju se tzv. propiogenim bakterijama.

“Propiogene bakterije su te koje omogućavaju neophodni, alternativni metabolički put”, pojašnjava Danijela, „one primaju vodonik ali umesto metana kao proizvod nastaju propionati, jedinjenja koji su sastavni delovi glukoze. A glukoza je jedan od sastavnih delova laktoze.”

„Naš ogled smo postavili tako što smo imali pripremni period od 10 dana. Zatim smo dodavali nutritivne dodatke, i kad su u pitanju braon morske alge, mi smo posle 15 dana primene tih algi u ishrani primetili smanjenje emisija od 35 odsto, a posle 30 dana smanjenje od 46 odsto u odnosu na kontrolnu grupu krava koja nije dobijala taj dodatak”, ističe Danijela.

„To znači da možemo da prepolovimo emisije metana za mesec dana, i to ne samo kod jedne krave, već u čitavoj industriji.”

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Klima101

MIXKON SPAJA INDUSTRIJU, ŽIVOTNU SREDINU I LJUDE

Foto: Mixkon
Foto: Mixkon

Otpad većine fabrika stvara deponije, kontaminira zemljište i podzemne vode, a često značajno utiče i na velike vodene površine. Neretko se fabrike pozicioniraju u blizini nekog izvorišta vode zbog potreba proizvodnje, poput postrojenja za stvaranje električne energije, hemijske fabrike, čeličane, rafinerije nafte, topionica aluminijuma i drugih, ali retke su one koje prilikom ovog procesa vode računa gde će otpadne vode završiti. Metali, hemikalije, ulja i razne druge supstance kroz otpadne vode najčešće budu vraćene u reku, jezero ili more, kao najlakši način da se fabrika reši viškova, nakon čega vodeni ekosistemi trpe posledice. To je samo jedan način industrijskog zagađenja od kog strada mnoštvo živih bića i priroda u celini, jer osim otpadnih voda, na Zemlji se proizvede i preko dve milijarde tona čvrstog otpada po godini, koji onda završava na divljim deponijama ili se spaljuje, dok se samo 16 odsto reciklira.

Jedna aktivnost u industriji koja neminovno stvara velike količine otpada jeste livenje. Livarstvo je tehnološki proces u kom se oblikuju metalni predmeti livenjem nekog rastopljenog metala u određene kalupe kako bi se dobio potrebni odlivak. Rudarska, automobilska, mašinska, građevinska, elektroindustrija i cementare samo su neki od proizvođača koji zavise u velikoj meri od ove delatnosti, jer koriste različite odlivke, odnosno kalupom odlivene predmete od nekog metala, koje potom primenjuju u stvaranju svojih proizvoda. Kako je livarstvo neophodno u proizvodnji, a neophodna je i zdrava životna sredina, našao se neko ko je umeo da primeni tehnološko i tehničko znanje i
obuhvati sve jednom idejom.

U FOKUSU:

Foto: Mixkon

Mileta Bogdanović iz Aranđelovca je inženjer tehnolog za nemetale i građevinske materijale, koji je svoje stečeno iskustvo primenio 2018. godine kada je kao suvlasnik osnovao Preduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom – MIXKON d.o.o. Da se trud i inovativnost isplate, pokazuje nagrada osvojena na Forumu za zelene ideje prošle godine, što je jedna vrsta priznanja preduzetnicima čije su ideje zasnovane na održivom razvoju.

Preduzeće se bavi preradom otpadnog materijala iz livnice koje potom koristi za izradu vatrostalnih materijala koji se primenjuju na izuzetno visokim temperaturama. Kako preduzetnik Mileta objašnjava, otpad se povlači sa deponije Mikro liva, a potom se vrši uvid u hemijski sastav i karakteristike sirovina koje su korišćene. Proizvodi koji nastaju su od alumosilikatnog otpada, a njihova snaga leži u izdržavanju enormno visokih temperatura – od 1.550 do 1.760 °C. Termički agregati sa visokim radnim temperaturama jedan su od načina primene ovakvih materijala, ali se od njih takođe prave i kanalice za transport metala koji se nalaze u tečnoj fazi. Od vatrostalnih materijala preduzeće proizvodi i termoizolacione ploče koje se koriste pri proizvodnji kontinualnog liva. Nakon procesa izrade ovih predmeta oni ponovo mogu biti iskorišćeni u livnicama, ali korisnici mogu biti i termoelektrane, železare i druge industrije koje zahtevaju postrojenja koja rade na ovako visokim temperaturama.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Jesmo li korak bliže solarnim elektranama u svemiru?

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)

Solarni paneli postavljeni na satelitima, pokazali su da prikupljanje sunčevih zraka i njihovo pretvaranje u energiju za potrebu rada satelita jeste moguće, ipak pitanje koje je ostalo jeste da li bi tako dobijena energija mogla da se preusmeri na Zemlju i da li u svemir mogu da se pošalju paneli većih površina?

Naučnici sa Univerziteta Svonsi, uspeli su da razviju nove solarne ćelije od hemijskog jedinjenja kadmijum telurida. Ovako proizvedeni paneli pokrivaju veću površinu, lakši su i imaju značajno veću snagu od postojeće tehnologije. Takođe, nisu skupi za proizvodnju.

Iako je prvobitna ideja bila da ova misija traje godinu dana, šest godina kasnije i dalje traje, što ukazuje na to da su panli izdrživi na zračenje i teške uslove svemira.

Pročitajte još:

Tokom šest godina i 30.000 orbita, prikupljeni podaci pokazali su da nije došlo do raslojavanja ćelija ili njihovog propadanja. Ono do čega ipak jeste došlo je smanjenje snage ćelija kroz vreme. Međutim, naučnici veruju da je ovo samo početak i da će daljim istraživanjima ove performanse biti unapređene.

Neka druga istraživanja pronašla su način na koji mogu dobijenu energiju iz svemira da pošalju na Zemlju. Naime, energija sunca se preko solarnih panela u svemiru pretvara u mikrotalase visoke frekvencije, koji se zatim šalju na Zemlju i dobija energija.

Kriza izazvana klimatskim promenama zahteva iznalaženje različitih načina za dobijanje energije iz obnovljivih izvora. Vrlo je značajno raditi na razvoju ovako dobijene solarne energije, imajući u vidu da je sunčeva energija u svemiru mnogo veća nego na površini planete. Uz to, kao još jednu prednost svemira treba dodati nepostojanje oblaka koji mogu da remete dopiranje sunčevih zraka do solarnih panela.

Katarina Vuinac

X simpozijumu E-mobilnosti

Foto: Vozi na struju
Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)

Na X simpozijumu o E-mobilnosti govoriti, koji će se u organizaciji „E-mobility“ Slovenija i srpske kompanije „Vozim na struju“ održati 15. i 16. novembra u sati u hotelu „Crowne plaza“,  međunarodni stručnjaci govoriće na temu elektro mobilnosti.

Ovaj događaj okupiće predstavnike najvećeg svetskog udruženja za E-mobilnost „AVERE“; tu će biti i predsednik Udruženja najveće baterijske asocijacije u Evropi „HUBA“; svoje pristustvo je potvrdio i predstavnik fabrike „CATL“ najvećeg svetskog proizvođača baterija, a obavezni gosti su i CEO fabrike baterija u Subotici „ElevenES“.

Iz Mađarske dolazi gost koji predstavlja udruženja mađarskih dobavljača automobila i rukovodilac zadužen za međunarodne odnose, a ono što će publiku sigurno zanimati jeste prilika da čuju više o najvećem evropskom poligonu za ispitivanje vozila, „Zalazone“, naročito kada je reč o autonomnim vozilima.

Glavna tema simpozijuma je elektrifikacija velikih flota. Javno preduzeće „Pošta Srbije“ napravilo je iskorak sa flotom električnih dostavnih vozila u Novom Sadu, a očekuju se ubrzo i dostavna vozila u flotama širom zemlje.

CEO kompanije „CENNTRO“ govoriće o izazovima koji su pred velikim kompanijama i kako izgleda tranzicija širom sveta, ali će učestvovati i u panel diskusiji gde će biti prilika da se čuju iskustva koja dolaze iz drugih zemalja.

Iz Hrvatske dolazi predstavnik kompanije „GreenWay“, koji aktivno oblikuje industriju punjenja EV od 2010.god u centralnoj i istočnoj Evropi kao i Velikoj Britaniji, a iz Austrije dolazi kompanija „AVL“, te će učesnici moći da čuju mnogo toga na temu testnih sistema i same implementacije u oblasti elektrifikacije automobilskih tehnologija.

Da li je Srbija spremna za elektrifikaciju?

Čini se da jeste, ali još uvek ima mnoštvo pitanja na ovu temu. Da li su veliki sistemi iako nezavisni od javne infrastrukture, spremni? Ovakvi skupovi su upravo mesta gde može da se čuje i da li je tamo negde uvek bolje ili je naša prednost, ovog puta, upravo u tome što nismo krenuli kad i drugi. Posmatrajući druge Evropske države, stiče se utisak da je Srbija krenula u pravom trenutku, taman da uvidimo gde su drugi grešili.

Izvor: Vozi na struju

Sprečimo stradanje divljih životinja!

Foto-ilustracija: Pixabay (zoosnow)
Foto-ilustracija: Pixabay (terforeign)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) će do kraja ove godine, u okviru projekata kojima rukovodi, Balkan DETOX LIFE i Adriatic Flyway 5, održati četiri radionice na teritoriji Srbije. Teme radionica će biti problemi trovanja divljih i domaćih životnja i učestalost ove pojave, pre svega u Vojvodini, kao i nezakonito izlovljavanje i hvatanje ptica, ali i drugih divljih životinja.

U nedavno objavljenoj „Crvenoj knjizi ptica Srbije“ predstavljene su najugroženije vrste ptica. Podaci su prikupljeni za ukupno 352 pouzdano zabeležene vrste, od kojih je bilo moguće analizirati 255 vrsta ptica. Rezultati su alarmantni jer se čak 123 vrste suočava sa rizikom od iščezavanja, a među činiocima koji ih ugrožavaju izdvajaju se lov, krivolov i sakupljanje jedinki (ugrožava 40 vrsta) i zagađenja koja potiču iz poljoprivrede, među kojima i trovanje pesticidima (ugrožava 44 vrste).

Kao posledica ovih problema i nelegalnih aktivnosti u Srbiji svake godine nastrada stotine hiljada divljih životinja.

Pročitajte još:

„Radionica je otvorena za sve građane, institucije i organizacije jer je ovo široko rasprostanjen problem i tiče se podjednako očuvanja biodiverziteta i zdravlja životne sredine kao i direktno zdravlja nas ljudi. Želimo da u različitim krajevima Srbije čujemo iskustva i probleme koji postoje u vezi sa trovanjem, kao i hvatanjem i ubijanjem životinja. Ova lokalna isksustva su veoma bitna kako bismo mogli da sprečimo neke buduće probleme. Radionicu će voditi stručnjaci DZPPS-a koji već godinama unazad rade na sprečavanju ovih ilegalnih aktivnosti“, pojašnjava Slobodan Marković, ornitolog DZPPS-a i jedan od predavača na radionicama.

Zahvaljujući saradnji sa Upravom za poljoprivredu Grada Sremska Mitrovica, prva radionica će se održati upravo u tom gradu, u utorak 31. oktobra 2023. sa početkom u 11.00 časova u Sali 4, zgrade Gradske uprave. Prijava je obavezna i dostupna je ovde.

Druga radionica će biti održana u Bačkoj Topoli, 3. novembra, 2023. u Biblioteci „Eržebet Juhas“ sa početkom od 13.00 časova. Prijava je obavezna i dostupna je ovde.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Otkriven drevni rečni pejzaž ispod ledenog pokrivača Istočnog Antarktika

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Carroll)
Foto: pixabay

Međunarodni istraživački tim, predvođen univerzitetom Daram i Njukasl, mapirao je pomoću satelitskih i radarskih podataka drevni rečni pejzaž za koji se smatra da je formiran ispod ledenog pokrivača Istočnog Antarktika pre najmanje 14 miliona godina.

Ovaj pejzaž nalazi se na oko 300 kilometara unutrašnjosti od tačke gde se danas ledeni pokrivač susreće sa morem. Područje se sastori od tri reke, a reljef je tako dobro očuvan što upućuje na to da se ledeni pokrivač vrlo brzo formirao.

Naučnici i dalje nemaju dovoljno saznanja o ovom ledenom pokrivaču, a njegovo otapanje usled globalnog zagrevanja predstavlja problem za celu planetu.

Pročitajte još:

Procene su da će se planeta zagrejati za dva stepena Celzijusa, zbog čega će nivo mora do 2100. godine porasti za oko pola metra, a najveći doprinos tome upravo će dati topljenje ovog ledenog pokrivača. Zbog toga su ovakva istraživanja i otkrića vrlo značajna, kako bi se što je bolje predvidela budućnost, kada je reč o ovoj temi.

Dodatno, predviđanja su da ukoliko temperatura u daljoj budućnosti bude nastavila da raste, te se poveća za tri do sedam stepeni Celzijusa, ledeni pokrivač bi mogao da se povuče sa ovog područja.

Istočni antarktički ledeni pokrivač predstavlja jedan od dva velika ledena pokrivača na Antarktiku, a ujedno je i najveći na planeti.

Energetski portal

Podrška ratarima kroz razmenu mineralnog đubriva

Foto-ilustracija: Unsplash (Jed Owen)
Foto-ilustracija: Pixabay (die9ov)

Vlada Republike Srbije donela je inovativnu odluku koja ima za cilj podršku ratarima u teškim tržišnim uslovima. Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odlučeno je da će Republička direkcija za robne rezerve realizovati robnu razmenu sa primarnim proizvođačima, nudeći do 36.000 tona mineralnog đubriva NPK za ratarske kulture u zamenu za merkantilnu pšenicu i kukuruz roda 2023. i 2024. godine, saopšteno je na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Ova inicijativa predstavlja dodatnu podršku proizvođačima kako bi bili bolje pripremljeni za novu sezonu setve, obezbeđujući neophodne inpute za uspešnu proizvodnju. Razmena je otvorena za fizička lica i nosioce poljoprivrednih gazdinstava, što će olakšati i unaprediti proizvodne procese mnogih proizvođača.

PROČITAJTE JOŠ:

U teškim periodima, država pokušava da se pokaže kao pouzdan partner, trudeći se da olakša teškoće koje proizvođači mogu doživeti zbog fluktuacija na tržištu.

Očekuje se da će ovaj potez doprineti stabilizaciji tržišta ratarskih kultura i podstaći jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje, čime se unapređuje otpornost sektora na tržišne neizvesnosti i doprinosi održivom razvoju ruralnih zajednica u Srbiji.

Energetski portal

Raspisan Javni poziv za zelene inovacije

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Pozivaju se javna i privatna preduzeća, istraživačke institucije, organizacije civilnog društva, udruženja poljoprivrednika, zadruge, poljoprivredna gazdinstva, lokalne samouprave i upravljače zaštićenih područja da predlože inovativna poslovna rešenja za zelenu tranziciju u sledećim oblastima Zelene agende za Zapadni Balkan:

  • dekarbonizacija (smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte),
  • smanjenje zagađenja životne sredine sa fokusom na čist vazduh,
  • zaštita i očuvanje prirode i biološkog diverziteta,
  • uspostavljanje održivih sistema za snabdevanje hranom i ruralni razvoj.

Ovaj poziv, uz podršku Evropske unije (EU), Švedske i Švajcarske, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, i u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB), objavljuje Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji. Najbolji pristigli predlozi dobiće mentorsku i tehničku podršku za dalji razvoj, dok će za najuspešnije među njima biti obezbeđeno sufinansiranje kako bi se primenili u praksi.

Prijavljivanje na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju se vrši isključivo elektronskim putem, popunjavanjem onlajn formulara ovde. Rok za prijavljivanje je 24. novembar u 16 časova, kada se završava i poslednji ciklus selekcije rešenja za zelenu tranziciju koja će dobiti podršku do kraja ove godine.

Više informacije možete dobiti putem mejla na: zelena.agenda.rs@undp.org ili telefonom na: 062 609 467.

Zahvaljujući podršci EU i Vlade Švajcarske u ukupnom iznosu od 1,8 miliona dolara koja je dodeljena u prethodnim ciklusima ovog javnog poziva, predvodnici zelene tranzicije u Srbiji trenutno realizuju 31 inovativno rešenje. Priče o nekima od njih možete pročitati ovde.

Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju otvoren je u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji’’ koji, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP Srbija

Potamišje: Novi biser Srbije u zaštiti prirodne i kulturne baštine

Foto-ilustracija: Unsplash (gary-bendig)
Foto-ilustracija: Unsplash (olivier-guillard)

Republika Srbija je obogatila svoj spisak zaštićenih prirodnih dobara proglašenjem „Potamišja“ za Predeo izuzetnih odlika, kategorizovano kao prirodno dobro I kategorije međunarodnog, nacionalnog i izuzetnog značaja. Ovo raznoliko područje, koje se prostire na 22.633 hektara, nudi fascinantan mozaik prirodnih bogatstava na teritorijama Zrenjanina, Sečnja, Kovačice i Opova.

Naravno, područje je prepoznatljivo po Tamišu – reci koja  teče dužinom od 118 km kroz Srbiju, tačnije kroz područje Banata i uliva se u Dunav kod Pančeva.

Pre svega, definicija Predela izuzetnih odlika označava područja prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, a neki od njih su Kosmaj, Avala, Vlasina, Subotička peščara, Vlasina, Miruša, Vršaček planine i druge oblasti.

PROČITAJTE JOŠ:

„Potamišje“ je dom impresivnog biodiverziteta koji se ogleda u raznovrsnim ekosistemima poput vlažnih livada i pašnjaka, aluvijalnih šuma, starih delova rečnog toka, odsečenih meandara, bara i šumo-stepa. Područje je bogato sa 606 taksona viših biljaka, brojnim vrstama beskičmenjaka – oko 49 vrsta, potom ribama, vodozemcima, gmizavacima, 257 vrsta ptica i 58 vrsta sisara. Među njima se ističu i strogo zaštićene vrste, kao što je bela roda, koja u ovom području ima 25 odsto svojih gnezdilišta u Srbiji, saopšteno je na Ministarstvu zaštite životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštićena područja, kao što je „Potamišje“, služe kao utočišta za očuvanje biodiverziteta, zaštitu prirodnih staništa i vrsta, kao i promociju održivog korišćenja prirodnih resursa. Takođe, igraju ključnu ulogu u zaštiti ekoloških procesa i obezbeđivanju ekološke ravnoteže.

Osim prirodnih bogatstava, „Potamišje“ se odlikuje i kulturno-istorijskim nasleđem. Memorijalni kompleks Mihajla Pupina, svetski priznatog naučnika rođenog u selu Idvor, dodatno obogaćuje vrednost ovog područja, povezujući naučnu i kulturnu baštinu sa prirodnim lepotama.

Energetski portal

Završetak izgradnje gasne interkonekcije Srbija-Bugarska u prvim nedeljama novembra

Foto-ilustracija: Unsplash (Bernard Hermant)
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Završni radovi na gasnoj interkonekciji između Srbije i Bugarske su u punom jeku, a očekuje se da će biti kompletirani u prvim nedeljama novembra. Do sada je realizovano oko 98 odsto planiranih radova, a nakon njihovog završetka sledi proces dobijanja neophodnih dozvola za puštanje gasovoda u rad.

Projekat gasne interkonekcije ističe se svojom strateškom važnošću za energetsku infrastrukturu Srbije, pružajući mogućnost diversifikacije izvora snabdevanja gasom. Osim pristupa ruskom gasu, nova interkonekcija otvoriće put ka gasu iz Azerbejdžana, kao i prema LNG terminalima u Grčkoj, čime se poboljšava energetska stabilnost i sigurnost zemlje, istakla je resorna ministarka što je navedeno u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

PROČITAJTE JOŠ:

U toku su i pregovori za saradnju sa azerbejdžanskim kompanijama, a u planu je potpisivanje Memoranduma o razumevanju i komercijalnih ugovora do kraja novembra. Ovim potezima nastoje se stvoriti osnove za kontinuirano i diversifikovano snabdevanje gasom preko nove interkonekcije.

Radovi na projektu nastavljaju se energično, sa ciljem da gasovod postane operativan i počne sa snabdevanjem korisnika što je pre moguće, čime će se dodatno ojačati energetska stabilnost Srbije u narednim godinama.

Energetski portal

EU: Stanje cena električne energije i gasa

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Unsplash (KWON JUNHO)

Povećanje cena struje i gasa započelo je i pre dešavanja između Rusije i Ukrajine, a nagli porast zabeležen je u drugoj polovini 2022. godine, međutim sada dolazi do njene stabilizacije.

Kako bi se ublažio pritisak na potrošače, EU je sprovodila različite mehanizme, među kojima su bile i subvencije.

U prvoj polovini 2023. godine, prosečne cene električne energije za domaćinstva u EU nastavile su da pokazuju rast u poređenju sa istim periodom 2022. godine, sa 25,3 evra za 100 kWh na 28,9 evra za 100 kWh. Prosečne cene gasa su takođe porasle u poređenju sa istim periodom 2022. godine, sa 8,6 evra za 100 kWh na 11,9 evra za 100 kWh u prvoj polovini 2023.

Cena bez poreza na struju i prirodni gas je u padu. Države, delimično, povlače svoje mere podrške. Kao rezultat toga, cene krajnjih kupaca sa porezima su nešto veće od prethodnog referentnog perioda, piše Eurostat.

Pročitajte još:

U prvoj polovini 2023. godine, udeo poreza u računima za električnu energiju i gas se smanjio u poređenju sa prvom polugodištem 2022. godine. Udeo poreza u računima za električnu energiju smanjen je sa 23 odsto na 19 odsto, što je smanjenje od četiri odsto, a kada je reč o računima za gas, udeo poreza je smanjen sa 27 odsto na 19 odsto, što predstavljanje smanjenje od osam odsto. Države članice EU, uvele su vladine subvencije, olakšice ili smanjenje poreza i taksi kako bi ublažile visoke troškove energije.

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Cene električne energije su porasle u 22 zemlje EU u prvoj polovini 2023. godine, u poređenju sa istim periodom 2022. godine. U nacionalnoj valuti, najveći porast cena (+953 odsto) zabeležen je u Holandiji. Ovaj porast je povezan s nekoliko faktora: poreske olakšice iz 2022. godine nisu nastavljene u 2023. godini, a istovremeno su se porezi na električnu energiju za domaćinstva udvostručili. U 2023. godini će biti uveden maksimalni cenovni prag, što će značajno smanjiti cene na svim nivoima. Veliki porasti u nacionalnoj valuti takođe su zabeleženi u Litvaniji za 88 odsto, Rumuniji za 77 odsto i Letoniji za 74 odsto.

Veliki pad cena u nacionalnoj valuti zabeležen je u Španiji za 41 odsto, a sledi Danska sa smanjenjem od 16 odsto. Manji padovi su prijavljeni u Portugalu šest odsto, Malti tri odsto i Luksemburgu s gotovo nulom, 0.4 odsto.

Izraženo u evrima, prosečne cene električne energije za domaćinstva u prvoj polovini 2023. bile su najniže u Bugarskoj sa 11,4 evra za 100 kWh, Mađarskoj sa 11,6 evra i Malti sa 12,6 evra, a najviše u Holandiji sa 47,5 evra, Belgiji sa 43,5 evra, Rumunija sa 42,0 evra i Nemačkoj sa 41,3 evra.

Cene gasa rastu u skoro svim članicama EU, pa je tako između prve polovine 2022. i prve polovine 2023. godine, cena gasa porasla u 20 od 24 članice EU koje prijavljuju ove cene.

Cene gasa u nacionalnim valutama, najviše su porasle u Letoniji za 139 odsto, Rumuniji za 134 odsto, Austriji za 103 odsto, zatim Holandiji za 99 odsto i Irskoj za 73 odsto. Na drugom kraju su bile Estonija, Hrvatska i Italija koje su zabeležile pad između 0,6 odsto i 0,5 odsto, dok je u Litvaniji cena ostala nepromenjena.

Izraženo u evrima, prosečne cene gasa za domaćinstva u prvoj polovini 2023. bile su najniže u Mađarskoj i to 3,4 evra za 100 kWh, Hrvatskoj 4,1 evra i Slovačkoj 5,7 evra, a najviše u Holandiji sa 24,8 evra, Švedskoj sa 21,9 evra i Danska sa 16,6 evra.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 27. oktobra 2023. godine do 03. novembra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 212,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 182,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, a imajući u vidu da je tržište derivatima nafte i dalje nestabilno, Vlada Srbije produžila je period važenja ograničenja cena ovog derivata do 30. novembra 2023. godine.

Energetski portal

Usvojene izmene i dopune uredbi o energetski ugroženom kupcu i upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu, koje će većem broju građana omogućiti popust za električnu energiju, gas ili grejanje, usvojene su na sednici Vlade Republike Srbije.

Penzioneri koji imaju ugovor o snabdevanju električnom energijom na svoje ime, a čija penzija ne prelazi 21.766,26 dinara, imaće pravo na dodatno umanjenje računa u iznosu od 1.000 dinara tokom grejne sezone.

Izmenama Uredbe pravo na umanjenje računa za električnu energiju, gas ili grejanje imaće i domaćinstva čiji su članovi ostvarili pravo na uvećanu novčanu pomoć, a omogućeno je i da se pravo na umanjenje računa stiče po službenoj dužnosti, što će biti omogućeno kroz razmenu podataka između nadležnih institucija i snabdevača.

Pročitajte još:

Na sednici je usvojena i Uredba o načinu i postupku upravljanja otpadom od građenja i rušenja, kojom se prvi put propisuje način upravljanja otpadom koji nastaje izvođenjem građevinskih i drugih radova na izgradnji i rušenju objekata, adaptacijama, renoviranju, rekonstruisanju objekata, izgradnji, održavanju i zameni infrastrukturnih objekata, kao i iskopima za stambenu, industrijsku i putnu infrastrukturu.

Foto-Ilustracija: Pixabay (hhach)

Kako se navodi na sajtu Vlade, poslednjih godina primetna je ekspanzija građevinskih radova i povećan broj gradilišta na kojima se bez izuzetka generiše velika količina otpada, što je dovelo do potrebe da se propišu jasni postupci upravljanja ovom vrstom otpada od njegovog nastanka pa do zbrinjavanja – konačnog odlaganja ili reciklaže.

Takođe, usvojena je i izmenjena i dopunjena Uredba o utvrđivanju plana smanjenja ambalažnog otpada za period od 2020. do 2024. Godine, koja ima za cilj da unapredi upravljanje komunalnim ambalažnim otpadom i podstakne razvoj infrastrukture za odvojeno sakupljanje ambalažnog otpada iz domaćinstva i sektora usluga, malih trgovina i ugostiteljstva.

Izmene Uredbe donose se kako bi se zbrinuo ambalažni otpad nastao od ambalaže koja nije reciklabilna, kao što su višeslojna plastika, metalizirana višeslojna plastika i drugo.

Energetski portal