Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Inovacije predstavljaju pokretačku snagu savremenog društva, jer kroz nove ideje i pristupe nastaju rešenja koja unapređuju kvalitet života i podstiču ekonomski razvoj. Inovatori ne prihvataju ograničenja već tragaju za načinima da nešto učine bržim, jednostavnijim i korisnijim. Jedan od njih je i Zoran Dujaković, inovator iz Republike Srpske, koji je po drugi put dobio zvanje mastera inovacija, koje dodeljuje OPEC Fund for International Development (OFID) – međunarodna razvojna organizacija osnovana s ciljem podrške inovacijama i projektima održivog razvoja.
Iza sebe ima impresivan opus nagrada i priznanja za inovacije, a izdvajaju se one na polju zaštite životne sredine, u sektoru auto-industrije, medicine, gde je u ovoj oblasti razvio imobilizator koji u potpunosti menja gips. Pored inovatorstva, bavi se ronjenjem, i to kao instruktor sa međunarodnim licencama, te speleologijom. Zato i nije iznenađenje da je inovacija za koju je dobio priznanje, korisna za speleoronjenje.

Baveći se i sam ovom disciplinom, uvideo je koliko je opasno kada tokom ronjenja ne može da se izroni na površinu, pa je napravio uređaj koji omogućava bezbednu i ekološki prihvatljivu dopunu ronilačkih boca. Ovaj patent nazvan je podvodni punjač vazduha i tečnih medija i u Evropi je već za njega nagrađivan.
Posebna tehnika sprečava vodu da uđe u ronilačku bocu, pa se može dopuniti do vrha kao da ste na površini i tako omogućiti nastavak daljeg ronjenja. Zahvaljujući podvodnom punjaču vazduha i tečnih medija, moguće je, na primer, izvući naftu iz potonulog tankera a da se ta nafta ne izlije u more.
Kada je u pitanju inovatorstvo na našim prostorima, kaže da nema interesovanja investitora za ulaganje i zato planira da sam finansira izradu nekoliko stotina primeraka i ponudi ih ronilačkim centrima širom sveta.
Prvi put nagradu master inovacija dobio je pre dve godine na ciklusu izložbi u Americi, koja je dodeljivanja u šest gradova, od kojih je u pet dobio zlatnu medalju.
— Pored mene, bilo je još učesnika iz Bosne i Hercegovine. Ako se dobiju tri ili više zlatnih medalja, imaš pravo na to zvanje. Mislim da je te godine bilo 60 ljudi u svetu koji su dobili to priznanje. Prošle godine nisam ništa izlagao, a ove godine onlajn sam učestvovao u Japanu i Australiji. Oni svu dokumentaciju pripreme za sve te izložbe, ako su u okviru jednog ciklusa, i isti dan zasedaju komisije, pa nema lobiranja kao kod nas — priča Dujaković, ističući koliko su ozbiljni instituti koji se ovim bave.
U skorijoj budućnosti patent konusne turbine trebalo bi da razvija i testira u Nepalu. Ovu zemlju je posetio pre godinu dana.

— Tamo sve funkcioniše dok ima dana i sunca, ali naveče već u osam se ide na spavanje. Jako su loši sa energentima. Od onih jakova suše balegu i mešaju sa kerozinom, i to dobro greje. S obzirom na to da nemaju mnogo nusproizvoda, greju jako kratko tokom dana. Takođe, imaju problem i sa infrastrukturom što se tiče energetike, a nekako su došli do mene i ponudili mi da radim sa njima, tj. da pokušamo da napravimo prototip. To bi bilo za jedan institut u okviru univerziteta — priča Dujaković.
Kod ovog izuma osnovna ideja je jedna cev, koja sa patentnim detaljima koji se nalaze unutar nje i generatorom može da proizvodi određenu količinu energije, u zavisnosti od promera, dužine, nagiba, protoka vode.
— Ovi elementi se, bez obzira na proračune, moraju pokazati u praksi — napominje on, dodajući da je zbog nedavne revolucije u ovoj zemlji njegov odlazak tamo za sada odložen.
Dujaković, koji se inovatorstvom bavi već dugi niz godina, do sada je prijavio više radova Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, kao i Internacionalnom patentnom zavodu. Prvi rad zaštitio je još 2007. godine, a bila je to mobilna skela za rad na visinama.
Jedan od njegovih ranijih radova za koji je osvajao medalje jeste detekcioni sistem za stalnu i terensku detekciju osoba, životinja i predmeta, bez rizika za vodiča i za psa.
Priredila: Jasna Dragojević
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA