Home Blog Page 96

EU: Usvojena uredba o evropskom standardu zelenih obveznica

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Savet je usvojio uredbu o evropskom standardu zelenih obveznica, kojom se utvrđuju jedinstveni zahtevi za izdavaoce obveznica koji žene da koriste oznaku evropska zelena obveznica (eng. European green bond) ili evropski standard zelenih obveznica (eng. EuGB).

Ovakve obveznice predstavljaju jedan od glavnih instrumenata za finansiranje investicija koje se odnose na zelene tehnologije, energetsku efikasnost i efikasnost resursa, ali i na održivu saobraćajnu infrastrukturu i istraživačku infrastrukturu, navodi se na sajtu Saveta.

Usvojena uredba jeste dalji korak u sprovođenju strategije EU o finansiranju održivog rasta i prelasku na zelenu ekonomiju. Novim standardima podstaći će se doslednost i uporedivost na tržištu zelenih obveznica, od čega će korist imati kako izdavaoci, tako i investitiori zelenih obveznica.

Obveznice će biti usklađene sa taksonomijom EU, što će značiti izdavačima da pokažu da finansiraju legitimne zelene projekte. EU Taksonomija predstavlja klasifikacijski alat koji pruža jasne informacije o tome koje su investicije i aktivnosti održive, pružajući pomoć investitorima i kompanijama da ulažu u ekološki prihvatljive ekonomske aktivnosti. S druge strane, i poverenje investitora će biti povećano zahvaljujući okviru koji smanjuje rizike koje predstavlja zeleno pranje.

Pročitajte još:

Celokupan prihod od ovih obveznica moraće da se uloži u ekonomske aktivnosti koje su usklađene sa taksonomijom EU za održive aktivnosti, pod uslovom da su ti sektori već obuhvaćeni njom.

Za one koji još nisu obuhvaćeni, kao i za određene vrlo specifične aktivnosti, postojaće takozvani džep fleksibilnosti od 15 odsto.

Energetski portal

ŠTA JE POJEFTINILO, ŠTA POSKUPELO OD HRANE U SVETU

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)

Pojedini proizvodi su u proteklih 365 dana doživeli pad cena i to uglavnom zato što su u periodu pre toga imali nerealno visoki rast.

Analizom cena prehrambenih proizvoda na svetskim berzama u poslednjih godinu dana, istraživanje agencije Piksel pokazalo je da je najviše porasla cena šećera i to 46,3 odsto, prati ga kakao s 45,9, krompir koji je skuplji za 11,9, a losos za 10,2 odsto.

Ostali proizvodi su u proteklih 365 dana doživeli pad cena i to uglavnom zato što su u periodu pre toga imali nerealno visoki rast. Tako je cena pšenice smanjena za 37,2 odsto, suncokretovog ulja 34,9 a kafe za 32,1 odsto. Cena kukuruza na svetskim berzama je pala za godinu dana 28,6 odsto, govedine 15,4 odsto, piletine za 13,6 procenata a soje, pirična, mleka i čaja za nešto manje od 10 odsto.

Analitičari očekuju da će energetska kriza, politička nestabilnost na istoku Evrope kao i na Bliskom istoku, uz klimatske promene, i dalje pritiskati cene agrarnih proizvoda prema gore.

PROČITAJTE JOŠ:

Inflacija u Italiji i Španiji zbog maslinovog ulja

S druge strane, istraživanja tržišta beleže i skok cena, pa je prema mesečnim “Blumbergovim” indeksima, primetna razlika u ceni maslinovog ulja. To dalje, navode u izveštaju, dovodi do inflacije u Italiji i Španiji, a evo i kako.

Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanska i španska domaćinstva troše maslinovo ulje za pripremu pica i paelja, pa se zbog skoka cene ove namirnice uvećao i iznos potreban za sastojke za pripremu ovih tradicionalnih jela. Cena sastojaka za picu “margaritu” u septembru je porasla za 8,2 odsto na godišnjem nivou, dok je cena za pravljenje paelje skočila u istom mesecu za 20,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Dok je ukupna inflacija u obe zemlje bila znatno ispod ovih nivoa, sa 5,6 odsto u Italiji i 3,3 odsto u Španiji, cena ključnog sastojka raste. U Italiji je maslinovo ulje poskupelo za 43 odsto prošlog meseca u odnosu na godinu ranije, dok je u Španiji poskupelo još više – za 67 odsto na godišnjem nivou, uprkos tome što je ta zemlja najveći svetski proizvođač i izvoznik ovog proizvoda.

Globalne cene maslinovog ulja dostigle su rekordne vrednosti prošlog meseca, premašivši 8.900 dolara po toni i otprilike udvostručivši se u odnosu na prošlu godinu zbog izuzetno suvog vremena na Mediteranu, gde se proizvodi dve trećine svetske proizvodnje maslinovog ulja.

Suša je štetila usevima, kao i dovela do širenja štetočina i bolesti. U svom septembarskom izveštaju, Ministarstvo poljoprivrede SAD revidiralo je svoju prognozu globalne proizvodnje maslinovog ulja za 2022-23. na 2,5 miliona tona, četvrtinu niže i od prethodne godine i od petogodišnjeg proseka.

 Izvor: EURACTIV

Futuristički pogled na energetiku do kraja decenije

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-hausmann)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Svet se našao u kompleksnoj energetskoj situaciji nakon talasa pandemije, potom pitanja energetske krize kao glavne teme širom sveta, i vrlo teških međunarodnih odnosa.

Međutim, paralelno sa tim, na globalnom nivou pokušava se sa obuzdavanjem klimatskih promena na duže staze, potenciranjem korišćenja OIE, kao jedinog ispravnog održivog puta u energetskom sektoru. Kako to nije moguće odmah ostvariti, zadaju se postepeni ciljevi.

Nove vizije budućnosti globalnog energetskog sektora iscrtane su u najnovijem izdanju World Energy Outlook 2023, nudeći progresivnu sliku prelaska na čistu energiju do 2030. godine, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Čiste tehnologije preuzimaju dominaciju i redefinišu konvencionalne energetske paradigme, potkrepljujući novu eru održivosti, inovacija i ekološke odgovornosti.

Novi izveštaj Međunarodne agencije za energiju je izložio podatke pomenutog izdanja koje  predviđa budućnost gde električni automobili neumorno voze putevima, s brojem koji je desetostruko veći od današnjeg. Solarna energija je u ekspanziji, producirajući električnu energiju koja nadmašuje trenutni celokupni energetski sistem Sjedinjenih Država, dok se udeo obnovljivih izvora u globalnoj električnoj energiji penje ka 50 odsto.

PROČITAJTE JOŠ:

U ovoj revolucionarnoj klimi, fosilna goriva postepeno gube svoj teren, ali su ipak, još uvek, vrlo prisutna. Previđa se smanjenje učešća fosilnih goriva u globalnom energetskom snabdevanju sa stabilnih 80 odsto na 73 odsto do 2030. godine, dok se za emisije ugljen-dioksida (CO2) očekuje da dostignu svoj vrhunac do 2025. godine. 

Photo-illustration: Pixabay

Očekuje se da će Kina postati dominantan igrač, čineći skoro polovinu ukupnog povećanja globalne potražnje za gasom od 2022. do 2026. godine, koristeći resurse za pogon svojih industrijskih sektora.

Svet će takođe biti svedok proširenja globalnog LNG (tečnog prirodnog gasa) kapaciteta od 25 odsto u istom periodu, što će podstaći Sjedinjene Države da učvrste svoj stav kao najvećeg izvoznika LNG-a kroz razvoj novih postrojenja, navodi se takođe u izveštaju IEA. Međutim, prema predviđanjima, ukoliko bi se desilo da svet poveća svoj proizvodni kapacitet za 800 GV novih solarnih kapaciteta do kraja decenije, došlo bi do 20 odsto smanjenja proizvodnje električne energije na ugalj u Kini, navodi se na sajtu IEA. 

Energetski portal

Koliko veštačka inteligencija troši energije

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Veštačka inteligencija (AI) razvija se brzo i još brže postaje svakodnevna navika, naročito mlađih generacija, što upućuje na pitanje – da li će u budućnosti postojati segment društvenog života koji nije prožet njom i do kojih granica?

Ukoliko dalji razvoj bude pravilno usmeren, AI može i te kako da doprinese borbi protiv klimatskih promena. Međutim, istraživanja stručnjaka su pokazala da veštačka inteligencija troši veliku količinu energije, zbog čega se njen doprinos dekarbonizaciji dovodi u pitanje.

Kako navodi agencija dpa, osim bota za obradu teksta ChatGPT, tu su, uz mnogo drugog, autonomni automobili, sistemi pametnog grejanja, dijagnostika u medicini i administracija u privredi.

Tim naučnika iz Amsterdama je ustanovio da AI zahteva količinu struje koliku troše pojedine države, te se navodi dalje da centri za obradu podataka trenutno imaju udeo od četiri do pet odsto svetske potrošnje energije. Uz uobičajene hardvere, kao što su kompjuteri i telefoni, procenat se povećava na osam, a očekuje se da će kroz naredne godine porasti na čak 30 odsto.

Pročitajte još:

Samo je za trening AI modela potreban celodnevni rad više stotina grafičkih kartica, od koje svaka pojedinačno troši oko 1.000 vati. Poređenja radi, jedna kartica troši struje koliko i rerna u kuhinji, a ovakav proces treninga traje nekoliko nedelja.

Kako bi se smanjila upotreba energije, naučnici rade na redukovanju računskih zahteva AI, a to čine i tehnološke kompanije. Međutim, do većih pomaka verovatno je da neće doći za manje od nekoliko godina.

Velika količina energije potrebna je ne samo u procesu treninga AI, već i kasnije tokom rada. Primera radi, ChatGPT vuče struju svaki put kada generiše tekst.

Holdanski naučnik Aleks de Vris rekao je da bot za rad može da potroši 564 megavat-časova struje dnevno, prenosi agencija dpa. Ovaj naučnim objasnio je da Gugl trenutno obrađuje do devet milijardi pretraga dnevno, te da ukoliko bi svaka pretraga aktivirala AI, trošilo bi se oko 29 teravata-časova struje godine, što je ekvivalentno godišnjoj potrošnji Irske.

Kako se navodi, ovo ipak ostaje ekstremni scenario do kojeg neće doći u bližoj budućnost. Ipak, Gugl već uvodi AI u neke svoje pretrage i radi na daljem razvoju uvođenja.

Energetski portal

Kako da se smanji „strujni udar“ na račune građana u grejnoj sezoni, stručnjaci imaju preporuke

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Grejna sezona je počela. Na evropskom tržištu situacija sa strujom i gasom je stabilna, struje ima dovoljno, i u protekle dve nedelje došlo je do neznatnog rasta cene struje, kaže za RTS stručnjak za energetiku Željko Marković. U Srbiji se na struju greje između 15 i 20 odsto građana. Od novembra struja je skuplja, ali EPS će davati popuste za štednju i do 50 odsto.

Energetska kriza i rekordne cene struje naterale su Brisel da pokrene reformu tržišta električne energije koja će obezbediti stabilno snabdevanje kroz dugoročne ugovore po prihvatljivim cenama i uz povećanje udela zelenih kilovata.

Ali gotovo dve godine nije bilo saglasnosti članica o rešenju, u Lukseburgu je prošle sedmice napravljen kopromis koji su nazvali „opšti pristup novom dizajnu tržišta električne energije“.

Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da je situacija na evropskom tržištu struje poprilično stabilna i da struje ima.

,,Došlo je do malog rasta cena u prethodnih 15 dana, tako da se trenutno na tržištu cena električne energije kreće od 140 do 145 evra po megavat-satu. Prvi kvartal sledeće godine, od januara do marta, prodaje se po 175 evra po megavat-satu“, kaže Marković.

Što se tiče tržišta gasa, i tu je situacija stabilna, navodi Marković i dodaje da se ugovori kreću od 56 do 58 evra po megavat-satu. To je više nego što je bilo na početku meseca.

,,Kreće zimski period, pa malo i cene reaguju, odnosno rastu“, objašnjava Marković.

Pročitajte još:

Preporuke za štednju

U Srbiji se na struju greje između 15 do 20 odsto naših građana, neki se greju, neki samo dogrevaju. Od novembra struja će biti skuplja, ali istovremeno EPS će davati popuste za štednju – umanjenje računa može biti i do 50 odsto.

Marković kaže da što se tiče štednje, uvek su isti saveti, prvo da budemo racionalni u potrošnji električne energije, da je koristimo onda kad nam treba, da je ne rasipamo, a naravno ukoliko smo u mogućnosti i da smanjujemo potrošnju zamenom uređaja za energetski efikasnije uređaje.

Prema njegovim rečima, primena svih tih mera bi trebalo da se odrazi na račun.

Marković kaže da se ušteda ne odnosi na prošlu godinu gde smo takođe apelovali na štednju, već se ta ušteda može ostvariti u odnosu na ono što je bilo pre dve godine.

,,Gleda se ono što je povoljnije za kupca, da li je to taj isti mesec pre dve godine ili taj isti mesec prošle godine. Gde je napravljena veća ušteda, ta ušteda će se računati za popust“, objasnio je Marković.

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Novi dizajn tržišta električne energije

Evropska unija napravila je opšti dogovor oko novog dizajna tržišta električne energije. Međutim, te reforme tržišta struje kočila je nuklearna energija.

,,Poenta je u tome da, kao i kod nas što je primenjeno, postoje aukcije za obnovljive izvore energije i tzv. ugovori za razliku, koji garantuju cenu onim proizvođačima i to je jedan vid državne pomoći, odnosno subvencija, da bi se razvijalo to tržište“, kaže Marković.

Ono što je bilo traženo jeste da se u okviru toga i nuklearna energija tretira kao izvor obnovljive energije, čemu su se protivile određene države, predvođene naročito Nemačkom. Ona je ugasila svoju nuklearnu energiju i prosto je smatrala da će to napraviti nelojalnu konkurenciju kod onih država koje su bazirane na nuklearnoj energiji kao što je Francuska, navodi Marković.

Međutim, sada je postignut kompromis, tako da će se moći raditi i aukcije i za nuklearnu energiju, ne samo za obnovljive izvore, moći će da se subvencioniše i nuklearna energija kroz formulaciju „nefosilna goriva“.

Da li se ugalj opire dekarbonizaciji i po koju cenu

Uglja se ne odriču svi, Nemačka ih recimo čuva u rezervi. I Rumunija je tražila prolongiranje zatvaranja svojih termoblokova do 2032. godine.

Prema njegovim rečima, one države koje se baziraju na proizvodnji električne energije iz uglja, kao što je i naša država, a u Evropi je najveći proizvođač iz uglja Poljska, naravno da se opiru jer žele da proizvode više električne energije.

,,Prosto nemaju dovoljno vremena da zamene proizvodnju iz uglja. To opet rezultuje visokim taksama za emisiju ugljen-dioksida koja ide kroz EU“, kaže on.

Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Kod nas je kao pandan tome uveden „sibam“, odnosno prekogranična kontrola ugljen-dioksida, gde ćemo i mi biti kažnjavani, tako da i mi moramo da isto razmišljamo o dekarbonizaciji, podvukao je Marković.

Ove godine je uveden nadzor, ali u budućnosti će biti uvedena i ta taksa kod nas. „Jedan od načina da izbegnemo tu taksu jeste da i mi uvedemo sistem trgovine emisijama“, objasnio je Marković.

Međutim, mi smo tu u malo nepovoljnijem položaju jer Evropa kada je uvodila imala je i besplatne emisije, pa su polako smanjivali, a mi bismo odmah morali da plaćamo te emisije što bi bilo skupo za nas, ukazuje Marković.

EU priprema novi paket za energiju iz vetra

Marković kaže da je problem u proizvodnji energije iz vetra u tome što je došlo do stagnacije, ali ne samo stagnacije nego i do konkurencije koju prave kineski proizvođači evropskim proizvođačima opreme iz vetra.

Sličan problem je sa solarnom energijom, samo što sa solarnom energijom imamo drugi problem, gde se 90 odsto komponenti za solarne panele uvozi iz Kine kod evropskih proizvođača, pa postoji opasnost velike zavisnosti i od kineskog tržišta.

,,Evropa sada pokušava da nađe načine i put kako da u slučaju vetroelektrana napravi da se ta oprema koja se proizvodi u Evropi koristi za izgradnju vetroelektrana, pa se predlaže da se ne ide uvek na najnižu cenu, nego da se da šansa kroz neke druge načine toj opremi da ona bude ugrađena“, napominje Marković.

Što se tiče solara, tu postoji opasnost uvođenja carina, kaže Marković i dodaje da ako se carine uvedu onda će biti manja proizvodnja opreme pa samim tim i manji broj instaliranih elektrana.

Izvor: RTS

Predstavljanje Izveštaja iz senke Koalicije 27

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)
Foto-ilustracija: Pixabay

Deseti godišnji Izveštaja iz senke Koalicije 27, biće predstavljen u ponedeljak 30. oktobra 2023. sa početkom u 11 časova u prostorijama Privredne komore Srbije.

Koaliciju 27 čini grupa organizacija civilnog društva koje prate i doprinose procesu usklađivanja propisa Republike Srbije sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promena, kao i procesu primene pomenutih propisa.

Ovogodišnji Izveštaj iz senke pod nazivom „Zelena agenda bez agende“, bavi se ključnim događajima u oblasti životne sredine i klimatskih promena u periodu od aprila 2022. do aprila 2023. godine, daje preporuke za jačanje procesa prenošenja i sprovođenja zakonodavstva EU obuhvaćenog Poglavljem 27, ali i osvrt na sprovođenje Zelene agende u Republici Srbiji.

Pročitajte još:

Kao i prethodne, i ove godine integralni deo Izveštaja predstavljaju Zelene karte koje prikazuju ocenu primene politika zaštite životne sredine lokalnih samouprava u Srbiji. 

Događaj je podeljen u tematske celine:

  • Predstavljanje glavnih zaključaka i preporuka Izveštaja iz senke 2023. godine
  • Izazovi u sprovođenju politika zaštite životne sredine na lokalnom nivou u Republici Srbiji
  • Da li smo i koliko napredovali u reformama u oblasti zaštite životne sredine

Više informacija o Koaliciji 27 i dosadašnjim Izveštajima iz senke pogledajte ovde.

Izvor: PKS

GRID-Ženeva širi svest: Zašto je vađenje peska globalni ekološki izazov?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kopriva)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hiroko Yoshii)

U poslednjim mesecima svedočili smo ubrzanju klimatske krize. Od šumskih požara, oluja, zemljotresa, poplava, do leda na Antarktiku koji je na najnižim nivoima od 1978. godine. 

Centralno mesto u praćenju ovih promena zauzima GRID-Ženeva (Globalna baza podataka o resursima – Ženeva), kao deo Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP). Osnovana 1985. godine, ova institucija je plod partnerstva između Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) sa Švajcarskom saveznom kancelarijom za životnu sredinu i Univerzitetom u Ženevi. Glavni zadatak GRID-Ženeve je pretvaranje složenih podataka u razumljive informacije, sa posebnim naglaskom na predviđanje ekoloških problema. U saradnji sa 70 partnera, poput NASA-e, ovaj centar prati niz pokazatelja klimatskih promena, kao što su globalne temperature, požari i nivo CO2, navodi se na sajtu UNEP-a. 

Jedan od primera je njihov rad na problemu vađenja peska, problem koji je dugo već zapostavljen. Vađenje peska iz okeana ima negativne ekološke posledice, što je GRID-Ženeva dokumentovala u nekoliko izveštaja. 

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Chen)

Vađenje peska je dakle globalni ekološki problem koji je često previđen. Pesak je, nakon vode, najčešće korišćen prirodni resurs na svetu. Masovno se koristi u različitim industrijama, naročito u građevinskoj industriji, kao komponenta betona. Svake godine globalno se troši oko 50 milijardi tona peska, prema nekim podacima. Način njegove ekstrakcije često je problematičan, i utiče na ekosistem. To su ogromne količine peska povučene sa morskog dna, što razara morski život – proces može uništiti habitate morskih organizama, uključujući mikroorganizme koji su ključni za prehranjivanje riba. 

GRID-Ženeva se bavio problemom vađenja peska kako bi podigao svest o ovom problemu i promovisao održive prakse ekstrakcije peska. Njihovi izveštaji i analize pomogli su u ilustraciji štetnih efekata ovog procesa i potakli su diskusiju i akciju na međunarodnom nivou. Zbog njihovih napora, UN je usvojio rezoluciju koja se bavi ovim pitanjem. 

Razvili su, i u septebru pustili u rad, novu platformu za praćenje velikih brodova koji iskopavaju pesak u vodenim ekosistemima – platforma je otkrila da se između 4 i 8 milijardi tona peska i drugih sedimenata pomera ili izvlači iz svetskih okeana.

Energetski portal

Koliko će koštati energija iz uglja od 2027? Berlin upozorio na cenu od 200 evra, gorivo bi moglo da poskupi za 40 centi

Foto-ilustracija: Unsplash (Wil Stewart)
Foto-ilustracija: Pexels

Nedostatak akcija koje se tiču klimatskih promena dovešće do toga da će se cena ugljenika u EU do 2027. godine za gorivo za automobile i domove popeti na iznad 200 evra po toni, upozoravaju nemački istraživači.

Nemački istraživači, ipak, nude rešenje za ovaj problem, a to je povećavanje cene domaćeg ugljenika.

Krajem decembra 2022. EU se složila da revidira svoj pristup cenama ugljenika. Od 2027. emisije dizela, benzina i grejanja postaju deo posebnog plana koja se naziva ETS II. Sa odlaganjem mera poput zabrane bojlera, početna cena ovog plana može biti preteće visoka.

,,Ako plan ETS II igra centralnu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva kada bude počeo da se primenjuje 2027. godine, postojeće analize pokazuju da se očekuju cene od preko 200 evra po toni“, kaže berlinska think-tank organizacija Agora Energievende. Njihova analiza se zasniva na „statusu kvo“ klimatskih politika, posebno onih u Nemačkoj.

Ako se ništa ne promeni, cene na pumpi bi porasle za 40 centi po litru kada satovi otkucaju ponoć 31. decembra 2026. Ovakvi brojevi čine nervoznim istraživače i političare.

Pročitajte još:

Šta se dešava te kobne noći?

Sve emisije ugljenika iz drumskog transporta i grejanja će morati da budu usklađene sa ETS sertifikatima koje organizuju trgovci gorivom – količina sertifikata je ograničena i brzo će se smanjiti.

Briselski poslanici insistiraju da će cena biti ograničena na 45 evra po toni ugljenika do 2030. godine.

Dogovoreni tekst plana možda neće ispuniti očekivanja.

,,Intenzivno smo se time bavili i možemo sa sigurnošću reći da nismo sigurni u vezi sa planom“, objašnjava Simon Miler, šef nemačkih operacija Agore Energivende, govoreći u Berlinu 19. oktobra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Jer dok je početna procena koju je sprovela Evropska komisija predviđala cenu od 45 evra, Berlaimont je „očekivao da će sve iz ‘Fit for 55’ (klimatski paket EU) biti primenjeno na vreme i da sve zemlje ispunjavaju svoje klimatske ciljeve“, dodao je on.

Nemačka će verovatno propustiti svoje klimatske ciljeve za 2030. za više od 200 miliona tona, dok su zakonodavci EU u Briselu ozbiljno ublažili nekoliko vitalnih zakona. Direktiva o zgradama se trenutno ukida, dok je reforma poreza na energetike zaglavljena godinama.

,,Ako ovo uključimo u ukupnu sliku, vidimo da postoji značajan rizik od viših cena“, kaže Miler, što je značilo da postoji potreba za „političkom akcijom“.

300 evra po toni 2030. godine, ili čak „naredne godine, bilo bi previše i moglo bi da dovede do slabjeg prihvatanja konkretnih akcija koje se tiču klimatskih promena“, rekao je Jens Spahn, portparol za energetiku nemačke konzervativne CDU, koja trenutno ima iznad 30 odsto i tipuje da predvodi sledeću vladu.

Političari se suočavaju sa hodom po tankoj žici. Francuski pokret žutih prsluka – koji je protestovao zbog povećanja poreza na gorivo – pokazao je političarima da građani mogu, i da će da iznesu svoje nezadovoljstvo klimatskim akcijama zasnovanim na cenama. Berlin brine zbog nasilnog protivljenja pokušaju da se zabrane grejači na fosilna goriva umesto da se oslanja na signale cena ugljenika.

,,Mislim da morate da nastavite sa neophodnom osetljivošću da biste imali neophodno prihvatanje. U svakom slučaju, ove 2020-te će biti prilično iscrpljujuće“, naglasio je on.

Šta je rešenje?

Istraživači predlažu rešenje prema kojem bi se prihvatanje povećalo tako što će prebacivanje biti manje naglo. Ovo bi se moglo postići bržim povećanjem trenutne cene ugljenika u Nemačkoj uz preraspodelu prihoda građanima.

Danas, sektori obuhvaćeni ETS II podležu nominalnoj ceni ugljenika od 30 evra po toni emisija – od 2025. ta cena će biti minimalno 55 evra.

Kada se pokrene ETS II, Nemačka bi trebalo da snosi deo troškova za siromašnije zemlje, savetuje istraživački centar. Ovo bi se moglo postići postavljanjem minimalne domaće cene od 120 evra putem poreza na energiju kako bi se rezervisalo više sertifikata za ostatak Evrope.

Izvor: EURACTIV

Potpisani ugovori za nabavku nove mehaničke opreme

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Fore)
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljoprivreda je kičma svake ekonomije i jedan od fundamentalnih aspekata održivog razvoja i opstanka društava. Kako bi se podstakao razvoj i modernizacija poljoprivrednog sektora u Vojvodini, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo uložio je značajna sredstva u nabavku nove priključne mehanizacije za lokalne poljoprivredne proizvođače. Korak simbolizuje predanost unapređenju i adaptaciji poljoprivredne prakse u skladu sa savremenim zahtevima i tehnologijama.

Potpisivanje ugovora je organizovano sa poljoprivrednim proizvođačima iz Vojvodine, u vrednosti 313,6 miliona dinara, kao deo inicijative za osavremenjivanje poljoprivrednih procesa i tehnologija. Ova sredstva trebalo bi da omoguće nabavku novih mašina i opreme neophodne za različite faze poljoprivredne proizvodnje, uključujući primarnu i dopunsku obradu zemljišta, đubrenje, setvu, sadnju, zaštitu bilja, ubiranje useva i transport.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Na konkurs je stiglo 2.269 prijava, ali je 1.475 ispunjavalo propisane uslove, a sredstva su osim fizičkim licima tačniije nosiocima registrovanih gazdinstava, dodeljena i pravnim licima i zemljoradničkim zadrugama u određenom broju, saopšteno je na sajtu Pokrajinskog sekretarijata.

Ukupno 520 korisnika je dobilo sredstva na osnovu ovog konkursa. Bespovratna sredstva su odobrena u iznosu do 60 odsto ukupnih prihvatljivih troškova investicije, dok su određene kategorije, kao što su mladi poljoprivrednici mlađi od 40 godina i žene nosioci poljoprivrednih gazdinstava, imale pravo na do 70 odsto bespovratnih sredstava.

Ovo je samo jedan korak u podršci održivom i inovativnom razvoju poljoprivrede u regiji, koji pokazuje posvećenost unapređenju poljoprivrednih praksi i podsticanju lokalnih proizvođača na usvajanje savremenih i efikasnijih metoda rada.

Energetski portal

EU razmatra produženje ograničenja cene gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)
Foto-ilustracija: Pixabay (tudor-radu)

Zemlje evropske unije razmatraju potrebu za produženjem važenja ograničenja cene gasa, koje je postavljeno na 180 evra po MWh, zbog mogućeg povećanja cene gasa usled sukoba na Bliskom istoku i oštećenja gasovoda Balticconector.

U izveštaju Evropske komisije, predstavljenom zemljama članicama EU, navedeno je da ograničavanje cene gasa nije dovelo do negativnih posledica.

Snabdevanje gasom zemalja EU je nastavljeno, a njegova cena pala je za skoro 90 odsto u poređenju sa prošlogodišnjim maksimalnim vrednostima, prenosi Komersant, pozivajući se na FT koji je imao uvid u dokument EK.

Istovremeno, kako su ocenili evropske diplomate i zvaničnici, sukob Izraela i Hamasa, kao i „sabotaža“ na estonsko-finskom gasovodu, mogli bi negativno da utiču na snabdevanje gasom naredne zime. Prema izvorima, EU bi trebalo da obezbedi „osiguranje“ za takav scenario.

PROČITAJTE JOŠ:

Za produženje važenja gornje granice cene gasa, pored EK izjasnila se i Nemačka, jer je ta mera omogućila da se ubrza izdavanje dozvola za izgradnju vetroelektrana i solarnih elektrana. Nemačke vlasti smatraju da je postala očigledna zavisnost Evrope od neobnovljivih resursa.

Ministri energetike zemalja EU uveli su gornju granicu cene gasa u decembru prošle godine. Ograničenje se aktivira ako cena gasa u TTF gasnom čvorištu u Holandiji pređe limit, a cena mora biti najmanje 35 evra viša od cene tečnog prirodnog gasa na svetskom tržištu. Mera je uvedena zbog naglog povećanja cena gasa u Evropi nakon smanjenja ruskih isporuka.

Izvor: Biznis.rs

Šta će sve Srbija izvoziti u Kinu bez carine, a koje kineske proizvode ćemo mi kupovati

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tata Zaremba)

Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom otvara vrata za bescarinski izvoz oko 10.000 srpskih proizvoda. Kod nas će sa tog tržišta dolaziti 2.000 proizvoda manje. Država kaže – uglavnom ono što ne proizvodimo sami. Očekuju da će sporazum povećati obim domaće privrede i dovesti nove investitore.

Na dan kada sporazum stupi na snagu, u Kinu ćemo bez carine izvoziti sveže voće, prerađevine od mesa i povrća, džem, pivo, vodu. Ti proizvodi čine 60 odsto liste domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koje je Srbija kandidovala za ukidanje carina. 

U tu grupu, između ostalog, spadaju i uljarice, pivo, mineralna voda.

Za 16 odsto proizvoda sa liste, carine će se do potpunog ukidanja, smanjivati narednih pet godina. Na njoj su sveže i sušeno povrće, od voća – kruške i grožđe, potom žvakaće gume, voćni sok, kečap i neki konditorski proizvodi. Država možda najveći zamajac očekuje u izvozu vina. aće privrede i dovesti nove investitore.

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković kaže da će to značiti za našu ekonomiju, privredu, nova radna mesta kao i, kako je istakla, za nesigurnost koja se trenutno uvukla zbog situacije na tržištu gde se poslovni partneri menjaju.

„Primera radi, vino se danas carini po stopi od 42 odsto. U narednih pet godina to će biti nulta stopa“, naglašava Tanaskovićeva.

Za dve decenije, izvoz srpskog vina u Kinu porastao je sa 80 na 380.000 litara. Prodajemo im uglavnom vino dobrog kvaliteta za oko sedam evra po boci. Stručnjaci kažu da su spremni da plate i više.

Prof. dr Darko Jakšić sa Instituta za primenu nauke u poljoprivredi ukazuje na to da je prednost u činjenici da EU nema ovakav sporazum sa Kinom.

PROČITAJTE JOŠ:

„Tako da se mogu očekivati i ulaganja domaćih, ali i investitora iz Evropske unije – da se uz pomoć ovog sporazuma poveća i površina vinograda, ali i da se osnuju nove vinarije kojih je sve više i više, skoro 500 u ovom trenutku“, ističe Jakšić.

I u Privrednoj komori očekuju da bi sporazum mogao da dovede nove investitore koji bi dodali vrednost srpskoj izvoznoj listi koja je trenutno uglavnom sirovinska. Inače, srpskim proizvodom smatra se onaj koji je napravljen od najmanje 51 odsto domaćih sirovina.

Foto-ilustracija: Pixabay

„To su pre svega sveže voće i povrće, određene količine mesa što je značajan podsticaj za obnavljanje stočnih fondova koji su značajno kalirali poslednjih 10 godina“, kaže Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.

Od industrijskih proizvoda iz Srbije u Kinu bez carine će ići proizvodi od gvožđa i čelika, kotlovi za centralno grejanje, pumpe za gorivo, hidraulična turbina, bela tehnika, sedišta, drvo, farmaceutski i kozmetički proizvodi, sredstva za čišćenje, proizvodi od plastike, mineralna đubriva, tekstil.

To važi i za farmaceutske i kozmetičke proizvode, sredstva za čišćenje, mineralna đubriva, plastične proizvode, ogrevno drvo, tkanine.aće privrede i dovesti nove investitore.

U narednih pet godina biće ukinute i kineske carine na srpske kablove u auto-industriji, auto-gume, keramičke pločice, klima-uređaje, zamrzivače, toplotne pumpe, viljuškare.“

Ovde postoji značajna šansa da privučemo deo evropskih partnera koji bi videli kao kapiju, centar prodora ka istoku. To mogu biti građevina, poljoprivreda, IT komponente“, napominje doc. dr Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Po stupanju sporazuma na snagu, Kinezi će nam bez carina izvoziti žive životinje, palmino ulje, pirinač, šitaki pečurke, kelj, špargle, plavi patlidžan, kokosov orah, banane, ananas i avokado. Liberalizaciju će sačekati kupus, sojino brašno, mešavine povrća.

Izvor: RTS

Kompanija Metalfer na putu ka održivoj budućnosti

Foto: Metalfer
Foto: Metalfer

Kao rezultat kombinovanja najnovijih tehnologija, korišćenja obnovljivih izvora energije, recikliranja otpada i smanjenja emisije gasova stvoren je novi proizvod koji je u potpunosti u skladu sa principima održivosti. Naime reč je o Metalfer® Zelenom Čeliku koji se već koristi u proizvodnom programu kompanije.

„Kroz projekte Zelene agende trudimo se da aktivno doprinesemo globalnim naporima ka održivosti. Od velike važnosti su nam inovacije koje smanjuju ekološki otisak, povećavaju energetsku efikasnost i omogućavaju odgovorno korišćenje resursa. Smatramo da naše investicije nisu samo poslovni poduhvati već odgovori na hitne ekološke izazove. Metalfer se zalaže za transformaciju industrije prema održivom poslovanju, gde ekonomska efikasnost i ekološka odgovornost idu ruku pod ruku, a sve u skladu sa osnovnim postulatima cirkularne ekonomije”, istakla je dr Jelena Zakonović, CEO Metalfer Steel Mill.

Pored žiga „Čuvarkuća“ koji kompanija već godinama poseduje, njihova posvećenost održivosti se sada ogleda i u sticanju EPD sertifikata koji se odnosi na sve njihove gotove proizvode, a svedoči o usklađenosti proizvoda sa međunarodnim ekološkim standardima, uključujući i gotovo kompletnu upotrebu recikliranih materijala i transparentnu sledljivost u skladu sa ekološkim smernicama.

„Metalfer ne proizvodi samo čelik – mi oblikujemo održivu budućnost. Sticanje EPD sertifikata je rezultat posvećenosti našeg tima i on reflektuje pre svega našu težnju ka potpunom integrisanju ekološke održivosti u svim aspektima našeg poslovanja“, dodala je dr Zakonović.

Njihov novi proizvod “zelen” je zbog: korišćenja obnovljivih izvora energije, reciklaže otpada, efikasne upotrebe resursa, smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, upotrebe održivog materijala, korišćenja zatvorenog vodnog sistema, čistijih postupaka i tehnologije, učešća u održivim inicijativama, kao i zbog obrazovanja, nauke i transparetnosti i izveštavanja.

Izvor: Metalfer

EU: porast OIE zahteva veću saradnju zarad bolje fleksibilnosti energetskog sistema

Foto: Pexels (Jem Sanchez)
Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)

Povećanje fleksibilnosti u sistemu električne energije Evropske unije postaće potreba kako budu rasli i kapaciteti obnovljive energije u narednim godinama.

Novi zajednički izveštaj Agencije za saradnju energetskih regulatora (ACER) i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), ukazuje na to da bi članice Evropske unije mogle da iskoriste sinergiju saradnje za oslobođenje fleksibilnosti i poboljšanje energetske bezbednosti, istovremeno doprinoseći dugoročnoj klimatskoj neutralnosti, navodi se na sajtu EEA.

To bi, kao ključno, uključivalo bolje prekogranično planiranje i predviđanje, poboljšanu upotrebu interkonektora, kao i finansijske podsticaje i pouzdane informacije za potrošače električne energije kako bi prilagodili potražnju kada je to potrebno. Poboljšana elektroenergetska interkonekcija leži u osnovi, a ono što je potrebno jeste da se izgradi više mreža preko granica i da se bolje iskoristi postojeći kapacitet mreža.

Pročitajte još:

Kako bi se održao korak sa rastom OIE iz varijabilnih izvora, kao što su solar i vetar, potrebno je da se fleksibilnost udvostruči, s obzirom na cilj Evropske unije za obnovljive izvore za 2030. godinu od 42,5 odsto. Interkonektori omogućavaju efikasan protok električne energije preko granica tamo gde je najpotrebnija.

Da bi podstakle zajedničke politike preko granica, države članice bi mogle da uvedu regionalnu saradnju na fleksibilnosti u svoje nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) i uključe detaljne energetske podatke u svoje projekcije emisija gasova staklene bašte.

Kako se navodi na sajtu, fleksibilnost je sposobnost elektroenergetskog sistema da se prilagodi promenljivoj proizvodnji i potrošnji energije. Fleksibilnost se može obezbediti u različitim vremenskim okvirima, kao što su dani, nedelje ili godišnja doba i različitim tehnologijama. Trenutno, gasna postrojenja vršne proizvodnje pružaju veliki deo fleksibilnosti, ali sa tranzicijom čiste energije, potrebne su druge vrste resursa fleksibilnosti i sa strane potražnje i ponude. Suočavanje sa izazovom fleksibilnosti olakšava primenu obnovljivih izvora energije i donosi koristi evropskim državama članicama i potrošačima.

Energetski portal

Kozmetika umivena prirodom

Foto: Royal Balm
Foto: Royal Balm

Kozmetička industrija nameće potrošačkom društvu nove vrednosti lepote, da bi se zatim utrkivala sa konkurencijom u ispunjavanju novih nametnutih zahteva istog društva. U začaranom krugu negde se ispustila istinska vrednost lepote prožete zdravljem, baš kao i njen preduslov – zdrava priroda. U katalogu estetskih brendova jarkim zelenim okvirom izdvaja se jedan, zdravljem i prirodom umiven kozmetički brend, Royal Balm. Znanjem, ljubavlju i uz podršku svog životnog saputnika Katarina Milosavljević ubira plodove planine Rtanj, prerađuje ih i donosi u naše domove.

Odluka o proizvodnji inspirisana je željom da za sebe i svoju porodicu pronađe pravu prirodnu kozmetiku. U to vreme, pre deset godina, ponuda na tržištu bila je veoma slaba, a proizvodi koji su se i nazivali prirodni bili su lošeg sastava. Podstaknuta time, Katarina se upustila u potragu za uljima koja bi poboljšala kvalitet kozmetičkih proizvoda.

U FOKUSU:

Još od ranog detinjstva učila je od svoje bake o lekovitim biljkama, koje su vremenom postale njena ljubav i hobi. Upravo je ta mogućnost da znanje upija od malih nogu za nju bila veoma značajna jer, kako kaže, nije lako da gradski čovek postane i poljoprivrednik, zato što se te veštine usvajaju tokom života i deca ih uče od rođenja.

Foto: Royal Balm

Ipak, bile su joj potrebne godine strpljenja i napora da nadogradi i usavrši osnovna znanja – učeći sve o nezi svake biljke pojedinačno, koju porodično gaje. Dodatan izazov predstavljao je pronalazak kvalitetnih i čistih sastojaka, a upustivši se u njega, shvatili su da je najbolje rešenje pronalazak zemlje na kojoj će sami moći da sade biljke i dobijaju najkvalitetnije sirovine.

Danas se njihov zasad prostire na dva hektara zemlje, na kojoj uzgajaju smilje, lavandu, hajdučku travu, žalfiju, kantarion, neven i gavez. Ujedno razmišljaju o nekoj novoj vrsti biljke koja bi dodatno doprinela nezi kože. Za proizvodnju je potrebno i hladno ceđeno organsko ulje, koje ne proizvode sami, ali nabavljaju od proverenih proizvođača.

Objašnjavajući proces proizvodnje, Katarina kaže da je potrebno vreme i veliki trud. Deo biljaka destiliraju, a drugi deo šuše, nakon čega sledi ekstrahovanje u hladnoceđenom ulju. Posao se nastavlja time što se ulja nakon maceracije cede i filtritaju i tek tada su spremna za upotrebu i pripremu proizvoda.

U ponudi imaju pet vrsta krema podeljenih prema tipovima kože, zatim tri vrste seruma i tonike. Pored toga, proizvode pet vrsta hidrolata, četiri etarska ulja, dva specijalna ulja i sedam melema. Zbog sadržaja etarskih ulja, kozmetika ima i svojstvo aromaterapije. U raznovrsnim kombinacijama sastojaka svaki proizvod ima poseban biljni miris, zbog čega nije potrebno u sastav uključiti parfeme.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

I dalje udišemo prekomerno zagađen vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Agencija za zaštitu životne sredine je objavila je Godišnji Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji za 2022. godinu. Povećan je broj mernih mesta, a podaci pokazuju, kao i prethodnih godina, da je vazduh u gotovo svim gradovima, na godišnjem nivou, prekomerno zagađen.

Iza nas je polovina godine kada smo uživali u čistom vazduhu, a ispred nas ona polovina godine gde očekujemo veći broj dana gde će biti povećano zagađenje vazduha. Meteorološki uslovi su takvi da se zagađujuće supstance zadržavaju nižim slojevima atmosfere i zato što počinje grejna sezona.

Godišnja granična vrednost za suspendovane čestice PM2.5 je 25 µg/m³. Najveće prekoračenje zabeleženo je u Novom Pazaru čak 43 mikrograma po kubnom metru, zatim slede Užice, Valjevo, Pančevo, Smederevo, Pirot, Beograd, Kraljevo, Čačak, Kosjerić, Subotica, Niš.

Dr Mirjana Perišić, sa Instituta za fiziku u Beogradu, Laboratorije za fiziku životne sredine, napominje da iz godine u godinu izveštaji opisuju situaciju koja je jako loša.

„Većina građana u Srbiji udiše vazduh jako lošeg kvaliteta. To je treća kategorija vazduha. Jako zagađen vazduh u kojem je većina zagađujućih materija prekoračila svoje granične vrednosti. Ono što je još lošije od toga to je da se zaključci baziraju uglavnom na koncentraciji jako malog broja zagađujućih materija, svega nekoliko. U većim gradovima je to i do deset, u manjim gradovima svega dve, tri zagađujuće materije“, naglašava Perišićeva.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

Zelene tačke u izveštajima o kvalitetu vazduha koje govore da je vazduh dobrog kvaliteta, govore samo da su na tom mernom mestu u stvari merene dve, tri zagađujuće materije i da su PM2,5 čestice izostavljene, a koje su najznačajnija zagađujuća materija u ambijentu, naglašava sagovornica Slavice Gligorijević.

„Ono što je poznato, jeste da hiljadu zagađujućih materija i više od toga u urbanoj sredini može da bude štetno po ljudsko zdravlje. Može da bude toksično, mutageno, kancerogeno i sve su to efekti koji dovode do preuranjenih smrti i obolevanja od različitih oblika respiratornih i drugih bolesti“, ističe dr Perišić.

Zbog toga je neophodno unaprediti monitoring, prvenstveno u pogledu broja zagađujućih materija koje se mere, jer samo tako možemo pouzdano odrediti šta su izvori zagađenja. U urbanim sredinama to su najčešće individualna ložišta i to u ovom hladnijem periodu godine, saobraćajne aktivnosti i industrijske aktivnosti, pre svega energetski sektor.

Dosadašnji izveštaji pokazuju da je 2019. godine bio loš kvalitet vazduha u svim gradovima u Srbiji, da bi zatim bio zabeležen određeni trend pada koji se može povezati sasmanjenjem antropogenih aktivnosti, aktivnosti industrije i privrede u periodu pandemije koronavirusa.

„Možemo reći da se situacija u atmosferi još uvek nije dovoljno stabilizovala i nije se vratila na ono pređašnje, mada su male razlike koje možemo da uočimo, prvenstveno kroz naučna istraživanja i u tim izveštajima koje publikuje Agencija za zaštitu životne sredine“, dodaje Perišićeva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakonska obaveza za nadležne institucije je da obaveštavaju javnost uvek kada je u pitanju povećano zagađenje vazduha. U Evropskoj uniji postoji prognoza zagađenja vazduha koja je vezana za meteoprognozu. Perišićeva napominje da su naše baze podataka već dovoljno popunjene i pored toga što se prati mali broj zagađujućih materija, ali da se već na osnovu dosadašnjih podataka da se na osnovu funkcionalne zavisnosti meteorologije sa zagađenjem dobije i predikcija.

Krajem prošle godine Vlada Srbije je usvojila prvi strateški dokument Program zaštite vazduha do 2030.godine sa Akcionim planom. Za njegovu primenu potrebno je 2,6 milijardi evra. Poznato je da je aero-zagađenje jedan od vodećih faktor rizika za ljudsko zdravlje a posledica je oko 12.000 prevremenih smrti godišnje u Srbiji, navodi se u dokumentu Vlade. Ako se ostvare mere predviđene Programom zaštite vazduha do 2030. godine, kako stoji u tom dokumentu, broj slučajeva prevremene smrti usled izlaganja povećanim koncentracijama PM2,5 čestica, 2030. godine će se smanjiti na oko 7.400 slučajeva.

Izvro: RTS

Konkurs za 12. generaciju mladih lidera Delta Holdinga

Foto: Delta Holding

Završavaš fakultet i želiš da ideš preko? OK, kreni – ali preko mosta, Brankovog, Gazele, Starog železničkog, i pravo u Delta Holding, na konkurs za 12. generaciju Mladih lidera!

Već 12 godina traje ovaj jedinstveni program kompanije Delta Holding. Namenjen je mladima koji su tek stekli fakultetsku diplomu, ili se nalaze na završnoj godini studija. Oblast obrazovanja nije bitna, jer odabrani kandidati ulaze u neki od delova kompanije koji se bave vrlo raznolikim biznisima. Tamo u praksi stiču znanja o modernom poslovanju u konkretnoj oblasti rada.

„Verujemo u mlade i dajemo im priliku. Tražimo kandidate koji imaju želju za učenjem, ambiciju, energiju, prilagodljivost. U našoj kompaniji oni će dobiti priliku da rade na važnim projektima koji im daju odgovornost, jer ovo je posao, a ne praksa. U tome neće biti sami, jer svaki odabrani Mladi lider ima svog mentora, iskusnog i posvećenog kolegu, od kojeg će dobiti savet ili podršku“, kaže Ivanka Novaković, direktor ljudskih resursa Delta Holdinga.

„Ovaj progam je značajan za Deltu, jer kroz njega obnavljamo i jačamo svoje kadrove. Značajan je i za širu zajednicu, jer mlade i obrazovanje ljude zadržavamo da grade karijeru I da se razvijaju u svojoj zemlji.“

Konkurs za 12. generaciju Mladih lidera otvoren je od 16. oktobra do 5. novembra u ponoć.

Prijave sa biografijom mogu se poslati isključivo online, na adresi www.mladilideri.rs .

Broj Mladih lidera koji će biti primljeni u program nije unapred limitiran. Konačna lista učesnika u programu biće određena posle završenih testiranja, na osnovu kvaliteta i interesovanja koje pokažu kandidati.

Od 2012. godine do danas kroz program Mladi lideri prošlo je 400 kandidata. Više od 150 mladih lidera danas radi u Delti, neki već i na visokim menadžerskim pozicijama.

Izvor: Delta Holding