Home Blog Page 919

Niš će biti prvi „pametni grad” u Srbiji

Foto: Milisav Pajević

Gradonačelnik Niša Darko Bulatović je prošle subote sa potpredsednikom Vlade Republike Srbije i ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom Ljajićem i ministrom finansija Sinišom Malim prisustvovao sastanku sa rukovodstvom kompanije „Huavej”.

Foto: Milisav Pajević

Bulatović je, nakon susreta, izrazio zadovoljstvo činjenicom da je grad Niš obuhvaćen Memorandumom o saradnji između Vlade Srbije i kompanije „Huavej” o izgradnji „pametnih gradova”.

„Načelno je dogovoreno da Niš bude prva lokalna samouprava u Srbiji u kojoj bi trebalo da bude realizovan projekat pametnih gradova.

U tom smislu ćemo u narednom periodu odabrati tri komunalna servisa od testiranih sedam, koji će biti obuhvaćeni pilot projektom.

Projekat pametnog grada će u budućnosti znatno olakšati svakodnevni život stanovnika Niša”, rekao je Bulatović.

Potpredsednik „Huavej” Li Đijan istakao je da će delegacija te kompanije u naredne četiri nedelje posetiti Niš, kako bi na terenu razmotrili koji bi komunalni servisi bili najpogodniji za implementaciju projekta „pametnih gradova”.

On je dodao i da bi Niš mogao biti dobar primer razvoja koncepta „pametnih gradova” ne samo u Srbiji, već i u Evropi.

Milisav Pajević

AP Vojvodina dodelila 80 miliona dinara za plasteničku proizvodnju

Foto: pixabay.com

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević, uručio je prošle nedelje 125 ugovora poljoprivrednicima iz Vojvodine o dodeli bespovratnih sredstava za podizanje i opremanje plastenika.

Foto: pixabay.com

Sekretar Radojević je istakao da je ukupna vrednost ovih ugovora oko 132 miliona dinara, od čega je iz pokrajinskog budzeta izdvojeno nepunih 80 miliona dinara.

„Realizacijom ovih investicija u Vojvodini će pod plastenicima biti novih, blizu 125.000 kvadratnih metara plasteničke proizvodnje.

Ja verujem da je to jedini model da mali i srednji poljoprivrednici izbore svoje mesto na tržištu, tako što će intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju,pri čemu je povrtarska svakako jedan od načina“, rekao je Radojević.

Radojević je istakao da najveći broj korisnika ovih sredstava čine mladi poljoprivrednici do 40 godina i žene – nosioci poljoprivrednih gazdinstava, koje su se opredelile za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Radojević je podsetio da je za prethodne tri godine, Pokrajinska vlada izdvojila oko 220 miliona dinara za proizvodnju u zaštićenom prostoru. On je naveo i da od 2017. godine ima 50 odsto više para namenjenih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima za sve vrste subvencija, i pozvao poljoprivrednike iz naše pokrajine da aktivno prate sve konkursne linije i iskoriste ponuđene mere da investiraju u svoju proizvodnju. On je ukazao na nivo subvencija koji je izuzetan i dostiže čak do 70 odsto.

Najveći broj ugovora dodeljen je poljoprivrednicima iz opština: Ruma, Bačka Palanka, Novi Sad i Odzaka, koji su pokazali najveće interesovanje za ovu meru agrarne politike.

Milisav Pajević

Do 2050. u morima više plastike nego ribe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Ujedinjenih nacija, 30 odsto riba otrovano je plastikom, do 2050. godine u morima će biti više plastike nego ribe.

Plastične kese se proizvode od polietilena, naftnog derivata koji se razgrađuje čak hiljadu godina, a otrovne hemikalije pritom dospevaju u tlo, jezera, reke i mora.

Prema proceni američkog Zavoda za zaštitu životne sredine, svetska potrošnja plastičnih kesa dostigla je godišnji nivo do 1000 milijardi komada.

Od toga, samo se manje od jedan posto reciklira zbog visokih troškova – skuplje je plastičnu kesu reciklirati nego napraviti novu. Priroda plaća najveći danak, jer ostalih 99 posto zagađuje mora, reke i jezera, vetar ih raznosi po kopnu, kanalizacija odnosi u vode i slično

Zabeleženo je gotovo bezbroj dokumentovanih slučajeva smrti životinja koje su, zamenivši plastičnu kesu za hranu, progutale istu, a onda umirale u bolovima zbog začepljenja ili nemogućnosti daljeg prehranjivanja. Desetine hiljada kitova, ptica i kornjača svake godine umire zbog plastičnih kesa na moru.

Takođe, mnogo je slučajeva u kojima su ptice, ribe, kornjače ili druge životinje ostale zapetljanje u njima i danima umirale u mukama. Brojne zemlje širom sveta shvatile su opasnost koju predstavljaju plastične kese, zbog čega je veliki broj njih zabranio ili uveo poreze na njihovu upotrebu.

Izvor: Nacionalna geografija

Željka Vesić

Zašto Australija ubija dva miliona mačaka?

Foto-ilustracija: Pixabay

Kada kažemo “divlja mačka”, prva pomisao su nam uglavnom tigrovi, leopardi i jaguari. Postoje i nešto manje opasne divlje mačke – lutalice (feral), nedruštvene prema ljudima. Ipak, slatki krzneni “odmetnici” predstavljaju državne neprijatelje u Australiji. Država je odlučila da do 2020. godine ubije dva miliona tih sisara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mačke ne smetaju isključivo Australijancima – i njihove komšije Novozelanđani su negativno nastrojeni prema ovim četvoronošcima, a ekstremisti iz oblasti zaštite životne sredine predlažu čak i budućnost bez njih.

Odakle tolika odbojnost prema mačkama na južnoj Zemljinoj hemisferi?

Odgovor je jednostavan. Mačke, pogotovo divlje, ubijaju.

U Australiju su dovedene u 17. veku kako bi pomogle stanovništvu da se reši miševa i pacova. Od tada su se namnožile u ogromnim razmerama, te trenutno prekrivaju 99,8 odsto teritorije države. Populacija divljih mačaka varira između 2,1 i 6,3 miliona jedinki. Prvobitno su pripitomljene, ali su ih vlasnici puštali iz svojih domaćinstava kako bi efikasnije obavljale zadatak istrebljenja glodara.

Iako su srodne kućnim mačkama, one koje žive u divljini su primorane da love kako bi opstale. Stručnjaci pretpostavljaju da su upravo one odgovorne za nestanak dvadeset urođenih australijskih vrsta, kao i da su mnoge vrste potisnule na liste ugroženih.

“Australija je jedini kontinent na Zemlji, osim Antarktika, na kojem se živi svet razvijao u odsustvu mačaka, zbog čega su naše divlje životinje ranjive na njih”, objasnio je naučnik Gregori Endrjuz.

Konzervacionisti su procenili da svakog dana divlje mačke tamo ubiju 1,7 miliona vodozemaca i oko milion ptica.

Na ostrvu, odsečenom od ostatka planete, živi oko 80 odsto sisara i 45 odsto ptica koje u drugim krajevima Zemlje ne postoje van zatočeništva, što pretnju od mačaka kao invazivne vrste čini još ozbiljnijom.

Jelena Kozbašić

Ima li ajkula u Jadranskom moru?!

Foto: pixabay

U Jadranskom moru živi populacija morskog psa modrulje koje nisu opasne za ljude, ali su veoma ugrožena vrsta o kojima se mora voditi računa, izjavio je šef Laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u Institutu za biologiju mora Kotor Aleksandar Joksimović.

Foto: pixabay

„To je grandiozna vrsta koja već 400 milijardi godina živi na ovoj planeti i moramo imati poštovanja prema njoj.

Nažalost ajkule koje se ulove na parangale se vrlo brzo uguše, jer moraju non-stop da plivaju, tako da su one sporedni deo ulova, a na taj način se definitivno pravi velika šteta ekosistemu.

One za ljude nisu opasne, i u našim vodama nema potencijalnih vrsta koje su opasne za ljude”, rekao je Aleksandar Joksimović za podgorički Dan.

On je, prenosi CDM, upozorio da su najviše opasni susreti sa morskim psima na velikoj udaljenosti od obale, na pučini, jer ajkule u svom sistemu organa imaju specifične senzore, osećaju elektro magnetna polja i talase, tako da sve što se nađe u morskoj tišini za njih predstavlja plen.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Modernizacija Rafinerije nafte u Pančevu je prioritet NIS-a

Foto: NIS

U prvom kvartalu 2019. godine NIS je nastavio realizaciju strateških projekata na kojima će se zasnivati dalji razvoj kompanije.

Foto: NIS

Ukupan obim investicija iznosi 8,3 milijarde dinara što je šest odsto više nego u prva tri meseca 2018. godine.

Najviše ulaganja ostvareno je u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, dok je od pojedinačnih projekata prioritet bio nastavak investicija u Duboku preradu u Rafineriji nafte Pančevo, čime će rafinerija postati jedna od najmodernijih u Istočnoj Evropi.

Pored toga, učinjeni su konkretni koraci u realizaciji još dva kapitalna projekta. U martu je započeta izgradnja termoelektrane-toplane (TE-TO) Pančevo, na lokaciji Rafinerije nafte, koju NIS realizuje u partnerstvu sa „Gasprom energoholdingom“. Takođe, NIS je u saradnji sa MET grupom nastavio angažovanje na projektu vetroparka „Plandište“.

Pokazatelj EBITDA (dobit pre plaćanja kamata, poreza na dobit i amortizacije) iznosi 6,3 milijarde dinara, dok je neto dobit 158 miliona dinara.

Na ostvarene finansijske rezultate NIS grupe u prvom kvartalu uticale su niže prosečne cene nafte u odnosu na prvo tromesečje 2018. godine, kapitalni remont u Rafineriji nafte Pančevo i veća amortizacija. Obaveze NIS grupe po osnovu javnih prihoda iznose 40 milijardi dinara.

Kada je reč o operativnim pokazateljima, u prvom kvartalu 2019. godine proizvedena je 321 hiljada uslovnih tona nafte i gasa, dok ukupan obim prerade nafte i poluproizvoda iznosi 599 hiljada tona. Istovremeno, ostvaren je promet naftnih derivata od 726 hiljada tona.

U fokusu NIS grupe bilo je i unapređenje pokazatelja u oblasti bezbednosti na radu pa je tako Indikator povreda sa izgubljenim danima (pokazatelj LTIF) smanjen 38 odsto u odnosu na prvi kvartal prethodne godine.

„Kapitalni projekti i dalji razvoj NIS-a ostaju naš prioritet i u 2019. godini. Od posebne važnosti za nas su modernizacija Rafinerije nafte u Pančevu i radovi na izgradnji postrojenja za duboku preradu. Takođe, u saradnji sa partnerima nastavljamo aktivnosti na izgradnji termoelektrane toplane u Pančevu i realizaciji projekta vetroparka Plandište. Pored toga, u fokusu NIS-a u nastavku godine biće povećanje operativne efikasnosti i unapređenje finansijskih i operativnih rezultata na nivou cele grupe“, izjavio je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a.

Milisav Pajević

Tokom prvomajskih praznika sačuvajmo zelene površine, parkove i šume

Foto: pixabay.com

Javno-komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ iz Beograda apeluje na sugrađane koji će prvomajske praznike provesti na nekom od gradskih izletišta da iza sebe ne ostavljaju razbacano smeće kako bi zelene površine ostale čiste i uredne.

Foto: pixabay.com

Iz tog razloga ekipe JKP „Gradska čistoća“ će na sva gradska izletišta postaviti dodatne sudove za odlaganje otpada, a biće pojačana i dinamika pražnjenja.

Pored klasičnih kontejnera i zelenih kanti za komunalni otpad, „Čistoća“ će postaviti i plave kante za odlaganje reciklabilnog otpada, s obzirom da na izletištima ima najviše otpada koji može da se reciklira, kao što su plastične flaše, čaše, limenke i staklena ambalaža.

Samo odgovornim ponašanjem Košutnjak, Ada Ciganlija, Topčider, Avala, Zvezdarska šuma i ostali parkovi i izletišta neće postati divlje deponije.

Takođe, „Čistoća“ apeluje na izletnike da budu pažljivi sa raspaljivanjem roštilja i vatre, te da to rade samo na mestima koja su za to predviđena. Neugašena vatra predstavlja veliku opasnost, jer može da izazove požar i ugrozi ljudske živote i prirodu.

JKP „Gradska čistoća“ nije u obavezi da čisti šume, parkove i druge zelene površine i zato apeluje na sve izletnike da se otpad sakupi u kese i odloži u najbližu kantu ili kontejner, kojih će na svim izletištima biti dovoljno.

Milisav Pajević

Polaganje za licence za gazdovanje šumama u Somboru

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Za zaposlene diplomirane inženjere šumarstva sa položenim državnim stručnim ispitom koji rade u JP „Vojvodinašume“ ŠG „Sombor“- Sombor organizovano je polaganje ispita za sticanje licence za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šumama.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Osim zaposlenih u ŠG „Sombor“, stručni ispit su polagali i pojedini zaposleni iz Direkcije JP „Vojvodinašume“, kao i jedan diplomirani inženjer šumarstva koji nije zaposlen u JP „Vojvodinašume“.

Ispit se sastojao od terenskog i usmenog dela.

Terenski deo stručnog ispita održan je u ŠU „Bački Monoštor“ i ŠU „Apatin“ i to u konkretnim sastojinskim prilikama na području gazdinskih jedinica „Monoštorske šume“ i „Zaštićene šume“.

Na terenskom delu ispita kandidati su demonstrirali znanja iz oblasti doznake stabala za seču, procene sortimentne strukture, određivanja intenziteta seče kod proreda i slično.

Usmeni deo ispita održan u prostorijama šumske uprave.

Milisav Pajević

SAD uvele embargo na naftu iz Venecuele

Foto-ilustracija: Pixabay

Američki embargo na venecuelansku naftu stupio je juče na snagu, a cilj je da se predsednik Nikolas Madura natera na ostavku dodatnim slabljenjem ionako oslabljene venecuelanske privrede, prenosi portal Seebiz.

Foto-ilustracija: Pixabay

Američkim kompanijama je zabranjeno ne samo da kupuju naftu od venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA i njenih podružnica nego i svim pravnim licima u inostranstvu da se koriste američkim bankovnim sistemom za nabavku nafte iz te zemlje.

To je jedna od mera koje je najavio predsednik SAD Donald Tramp radi rušenja venecuelanske vlade i dovođenja na vlast opozicionog lidera Huana Gvaida.

SAD i više od 50 drugih zemalja priznali su Gvaida kao predsednika Venecuele, pošto se on u januaru na mitingu proglasio za privremenog predsednika.

Venecuela je krajem 2018. izvozila pola miliona barela na dan u SAD, a tri četvrtine naftnih prihoda su dolazile od američkih kupaca.

Većina zemalja u svetu, uključujući Rusiju i Kinu, i dalje priznaju Nikolasa Madura za legitimnog predsednika Venecuele.

Milisav Pajević

Kako Beč reguliše temperaturu vazduha?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ulica Ciglergase u centru Beča bi, u sklopu jednog pilot-projekta, trebalo da postane prva ulica s mogućnošću regulacije temperature vazduha.

Naučnici već decenijama upozoravaju da se globalni porast temperatura negativno odražava na živa bića na Zemlji. Prve posledice klimatskih promena se već osećaju kroz promenu lokalnih klimatskih obeležja i stvaranje takozvanih urbanih toplotnih ostrva.

Prepoznavši neophodnost suočavanja sa ovim izazovom, austrijska prestonica je odlučila da u jednoj od svojih ulica sprovede projekat kako bi temperatura u bečkom okrugu Neubau bila podnošljivija. Sa između 50 do 55 toplih dana godišnje, Neubau važi za jedan od okruga sa najvišim temperaturama u Beču.

Očekuje se da će rekonstrukcija Ciglergase ulice, ozelenjavanje površina, uvođenje sistema za hlađenje i ovlaživanje vazduha, kao i postavljanje izvora pitke vode, rezultovati snižavanjem temperaturama i posledično poboljšanjem kvaliteta života tamošnjih stanovnika.

Očekuje se da će troškovi projekta iznositi oko 2,4 miliona evra. Sedamdeset odsto potrebnog iznosa doći će iz gradske kase, a trideset odsto finansiraće Neubau iz sopstvenog budžeta.

Orao belorepan pušten u Selevenjsku pustaru

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Orao belorepan (Haliaeetus albicilla) kojeg su meštani Bogojeva pronašli prošle nedelje kako pluta iznemogao u kanalu, uspešno je oporavljen u Prihvatilištu ZOO vrta Palić.

Nakon stručne procene veterinara za divlje životinje, da je orao u dobroj fizičkoj kondiciji, stručni tim Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i JP “Palić-Ludaš” pustili su ženku belorepana u zaštićeno područje Selevenjske pustare.

Milisav Pajević

Da li smo na korak od večnih baterija?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači Univerziteta u Teksasu, iz grada San Antonija, rade na novoj generaciji baterija. Napajaju se strujom i, ukoliko eksperiment uspe, te baterije gotovo nikada ne bi morale da se dopunjuju.

Svakodnevica u kojoj bateriju vašeg mobilnog telefona ne biste morali da punite mogla bi postati realnost ukoliko bi eksperiment koji sprovodi Itan An, student Univerziteta u Teksasu, bio uspešan.

“Želimo da razvijemo uređaj koji funkcioniše gotovo u potpunosti bez baterija”, ističe taj mladi istraživač.

Ta mogućnost zasnovana je na dve sitne stvari: tankom sloju ugljenika, jednom debljem atomu grafena i eletrona – naelektrisanih čestica koje već sada snadbevaju većinu električnih uređaja koje koristimo.

Pošto se elektroni konstantno stalno okreću – spinuju nose i drugi oblik energije. Naučnici pokušavaju da iskoriste pojavu koju su označili pojmom spintronik.

Međutim, do sada su istraživači uspeli da iskoriste svega dva odsto energije elektrona dobijene njegovim okretanjem – spinovanjem.

Hebin Roj, jedan od angažovanih studenata, obašnjava da tim istraživača koristi mašinu da bi napravio rešetku od graflena kako bi zadržao i pomerio elektrone i skupio mnogo više energije.

“Upotreba graflena je novi pristup u dobijanju energije okretanjem elektrona. Ne samo da su izvor jakih nanomaterijala već je moguće menjati ili podešavati njihovu elektroprovodljivost”, kaže Roj.

Ukoliko im ovo pođe za rukom – mogućnosti su velike. Mogu doprineti tome da se baterije gotovo nikada ne pune i omogućiti izvor energije za kvantne kompjutere koji bi koristili pokretne elektrone. Slično kao što se delići informacija koriste u procesu programiranja.

“Ako budemo uspešni prilično ćemo uvećati energetsku efikasnost što je pogotovo važno za kvantne računare”, ukazuje Itan An, mozak projekta.

Istraživače je podržalo Odeljenje za naučna ispitivanja američkog vazduhoplovstva kojima su potrebne baterije koje se na terenu neće isprazniti.

Izvor: Glasamerike.net

Biorazgradivi proizvodi za ličnu higijenu

četkica_za_zube
Foto-ilustracija: Unsplash (Superkitina)
četkica_za_zube
Foto-ilustracija: Unsplash (Superkitina)

Stanovnici Zemlje svake godine odbace više od pet miliona četkica za zube.

Kompanija The Humble Co., osnovana 2013. godine u Švedskoj od strane stomatologa, je jedan od predvodnika revolucije artikala za ličnu higijenu. Proizvodnja, pakovanje i odlaganje uz najmanji mogući uticaj na životnu sredinu odlikuju poslovanje kompanije.

Četkice su izrađene od bambusa, koji pored biorazgradivosti karakteriše i izuzetno brz rast, poseduje prirodna antibakterijska svojstva pa mu nisu potrebni pesticidi ili đubriva.

Pakovanje ovih četkica se pravi od recikliranih materijala i takođe se razgrađuje u prirodi.

Ukoliko se odlučite da ih uvrstite u svoju negu zuba, njihovom kupovinom finansiraćete humanitarne projekte širom sveta.

Švedska kompanija u svojoj ponudi ima i prirodnu pastu, konac za zube, žvakaće gume, štapiće za uši, čistač jezika i slamčice.

Više informacija možete da pronađete na njihovom sajtu: https://thehumble.co/.

Brazilski par obnovio Atlansku šumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro tri stotine vrsta biljaka, preko 170 vrsta ptica, preko 30 vrsta sisara, 15 vrsta vodozemaca i još toliko vrsta gmizavaca,  čine novi bogat ekosistem Atlanske šume, zahvaljujući dvodecenijskom trudu proslavljenog fotografa i njegove supruge.

Svetski poznati fotograf Sebastijao Salgado i njegova supruga Lejla Vanik, osnovali su devedesetih godina malu organizaciju “Instituto Terra” koja je do sada posadila četiri miliona mladica stabala, potpuno obnovivši područje nekadašnje Atlanska šume.

U trenutku kada su se uhvatili u koštac sa ovim problemom, oko 85% nekadašnje prašume bilo je uništeno krčenjem.

Fotograf koji je osvojio sva relevantna svetska priznanja u svojoj oblasti, vratio se devedesetih u Brazil, nakon boravka u Africi i izveštavanja sa užasa genocida u Ruandi. Zatekao je velika područja Atlanske šume u svom rodnom mestu ogoljena i pusta.

Zemlja je bila bolesna, sve je bilo uništeno. Tek oko 0,5 odsto je bilo pod šumom. Tada je moja žena predložila da posadimo šumu. Posle mnogo godina naš napor se isplatio, životinje su počele ponovo da se vraćaju”, rekao je ovim povodom Gardijanu Sebastijao Salgado.

Na uporednim fotografijama područja od 1998. pa do danas, koje je par napravio, vidi se drastična razlika. Na prvim slikama vidi se suva zemlja i tek nekoliko čitavih biljaka, dok se danas zemlja gotovo i ne vidi od količine zelenila.

Željka Vesić

Pojačana kontrola veterinarske inspekcije tokom uskršnjih i prvomajskih praznika

Foto: pixabay

U vreme nastupajućih uskršnjih i prvomajskih praznika usled povećanog prometa hrane životinjskog porekla veterinarski inspektori Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pored redovnih, sprovode i pojačane, takozvane, akcijske kontrole na teritoriji Republike Srbije.

Foto: pixabay

Pojačane kontrole rade se u skladu sa analizom rizika i na mestima gde se u praznične dane očekuje veća ponuda, ali i potražnja.

Veterinarska inspekcija obavlja stalni nadzor u objektima koji proizvode, skladište i izlažu u promet hranu životinjskog porekla.

Кontrole bezbednosti i kvaliteta hrane u prometu sprovode se kontinuirano, kroz samostalne, organizovane i kontrole po prijavama potrošača.

Кontrolišu se svi subjekti koji stavljaju hranu životinjskog porekla u promet – specijalizovani maloprodajni objekti (mesare, ribarnice, prodavnice mlečnih proizvoda), prodavnice delikatesa, samoposluge, megamarketi, restorani, kiosci brze hrane i zelene pijace.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede apeluje na potrošače da se ponašaju sa „pažnjom dobrog kupca“ odnosno da se upoznaju sa svim svojstvima hrane pre odluke o kupovini i da hranu koja je propisno deklarisana kupuju na mestima koja su za to registrovana.

Svaku sumnju na bezbednost hrane ili njenu kvalitativnu ispravnost, građani bez odlaganja mogu prijaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji, kako bi inspektori u toku vanrednog nadzora mogli preduzeti zakonom propisane korektivne mere kao i sankcionisati subjekte u poslovanju hranom koji nesavesno posluju.

Iznos kazni je predviđen Zakonom o bezbednosti hrane i za pravna lica i iznosi od 300.000 – 3.000.000 dinara, za preduzetnike od 250 – 500.000 dinara, a za fizička lica od 30 – 50.000 dinara.

Milisav Pajević

Konkurs za oslikavanje zgrada i kuća sa Starog grada u okviru Rekonstrukcija

Foto: Rekonstrukcija

U septembru prošle godine je u Beogradu bio održan prvi festival “Rekonstrukcija”, a platno za radove uličnih umetnika je predstavljala nekadašnja zgrada Beobanke. U okviru drugog izdanja festivala, muralisti izlaze iz okvira građevinskog zdanja na Zelenom vencu i sa svojim sprejevima i pretećom opremom se usmeravaju na zgrade i kuće u prestoničkoj opštini Stari grad. Organizatori upućuju poziv svim stambenim zajednicama i vlasnicima porodičnih kuća iz ovog kraja koji su voljni da svoje objekte prepuste u ruke rekonstruktora.

Prijavljeni objekti koji ispunjavaju uslove konkursa biće oplemenjeni umetničkim radovima istaknutih muralista tokom ovogodišnjeg festivala „Rekonstrukcija“, koji će se realizovati u javnim prostorima u centru Beograda od 6. do 8. septembra.

Foto: Rekonstrukcija

„Drugo izdanje festivala ‘Rekonstrukcija’ odvijaće se pod sloganom Ajmo napolje, koji poziva sve sugrađane i sugrađanke Beograda, kao i goste glavnog grada, da se aktivno uključe u umetničke intervencije tokom manifestacije, a pomenuti konkurs je prvi korak u susret realizaciji zajedničkih aktivnosti sugrađana sa umetnicima. Glavna ideja festivala jeste da nas sve podseti i podstakne na konstruktivno korišćenje ulica i drugih javnih prostora kao mesta za stvaralaštvo, okupljanje i igru“, ističu organizatori “Rekonstrukcije”.

Javni poziv je otvoren do 3. juna 2019. godine. Pravo učešća imaju stambene zajednice/vlasnici nepokretnosti – porodične kuće, koje ispunjavaju konkursom predviđene uslove.

Za zgrade: da su registrovane u skladu sa Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada („Službeni glasnik RS“, broj 104/2016) i da postoji odluka Skupštine stambene zajednice doneta običnom većinom glasova prisutnih članova, sa pismenim saglasnostima za učešće na konkursu za oslikavanje zgrade muralom.

Za porodične kuće: dokaz o vlasništvu objekta; u slučaju suvlasništva nad objektom, saglasnost drugog/ih suvlasnika koji nije/su podnosilac/ci prijave.

Za zgrade i porodične kuće: da se zgrada/porodična kuća nalazi na teritoriji Gradske opštine Stari grad, da zgrada/porodična kuća – predmetni objekat nije utvrđen za kulturno dobro, ne nalazi se u okviru kulturno-istorijske celine, ne uživa status dobra pod prethodnom zaštitom i ne nalazi se u okviru prethodno zaštićene celine, da zgrada/porodična kuća ispunjava uslove koje su vezane za oslikavanja murala.

Opširnije informacije u vezi sa konkursom i dokumentacijom potrebnom za prijavljivanje možete naći na: www.facebook.com/streetsmartbelgrade i www.starigrad.org.rs.

Prijava za učešće na konkursu mora biti podneta na prijavnom obrascu koji je propisala komisija, a koju učesnici mogu preuzeti na stranici udruženja „Street smart“: www.facebook.com/streetsmartbelgrade, Festivala „Rekonstrukcija“: www.facebook.com/FestivalRekonstrukcija ili na pisarnici Uprave gradske opštine Stari grad, u Beogradu, Makedonska 42.