Home Blog Page 920

Vlada Crne Gore rešava problem otpadnih voda u Bokokotorskom zalivu

Foto: pixabay

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o realizaciji projekta „Vodosnadbevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv” i prihvatila Ugovor o finansiranju i projektu.

Foto: pixabay

Prilikom predstavljanja Informacije navedeno je da je Opština Kotor, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, KfW bankom i Vodacomom, nominovala ovaj projekat za donatorska sredstva u okviru trećeg poziva za projektne prijave iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Upravni odbor WBIF-a pozitivno je ocenio projekat i odlučeno je da će iznosom od 4,58 miliona evra biti finasirana izgradnja kanalizacione mreže u Risnu i Perastu, čime će biti rešeno prioritetno pitanje prikupljanja otpadnih voda u ovim primorskim mestima, što predstavlja prvu fazu celokupnog projekta.

Imajuću u vidu da su na ovaj način obezbeđena sredstva samo za izgradnju jednog dijela pomenute investicione mere, planirano je da se na osnovu već dodeljenih donatorskih sredstava i već pripremljene projektne dokumentacije, kandiduje i preostali dio projekta, kako bi se dobila finansijska sredstva u potpunom iznosu od 9,1 milion evra i na taj način zaokružio sistem, u smislu povezivanja kanalizacione mreže naselja Risna i Perasta na centralni kanalizacioni sistem Opštine Kotor i zajedničko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat.

Milisav Pajević

Više od polovine svake deponije čini otpad iz naših kuhinja

Foto: NALED
Foto: NALED

Podizanje svesti, edukacija građana, usklađivanje sa zakonima i primena inovacija, osnovni su koraci ka boljem upravljanju ostacima hrane u Republici Srbiji.

To su osnovnu zaključci okruglog stola održanog u utorak u Novom Sadu, na temu upravljanja ostacima hrane a u organizaciji NALED-a.

Slobodan Krstović, projektni menadžer NALED-a predstavio je projekat, ciljeve i najavio faze projekta koji će se u naredne dve godine sprovoditi, od harmonizacije propisa u oblasti upravljanja organskim otpadom do kampanja podizanja svesti i edukacije građana.

Projekat sa realizuje u saradnji sa Nemačkom razvojnom agencijom, a u ime ove agencije se na početku okupljenima obratila Sanela Veljkovski, projektni menadžer agencije. Ona je istakla koliko je važno uspostavljanje privatno javnih partnerstava u ovoj oblasti, na kojima Nemačka razvojna agencija potencira, sklapajući partnerstva sa javnim kompanijama

Bojan Gligić, regionalni menadžer kompanije EsoTron, koja se bavi sakupljanjem otpada jestivog ulja i sakupljanja i prerade neopasnih organskih otpada, napomenuo je da skoro 60% svake deponije čini organski otpad i istakao koliko bi zapravo odvajanje i prerada organskog otpada doprineli zdravijem i čistijem okruženju. Tek nešto manje od polovine svake deponije čini građevinski materijal, plastika, papir, staklo, metal i slično.

“Naša kompanije sakuplja jestiva ulja sa preko 3 000 lokacija u čitavoj Srbiji, 8 000t sakupljenog jestivog ulja iznosi 5 600t ušteđenog ugljen-dioksida” , istakao je Gligić i dodao da je njihov cilj pretvaranje otpada u zelenu energiju i uspostavljanje ciklusa cirkularne ekonomije. Smanjenje organskog otpada dovodi do smanjenja površine deponije, dobijanje zelene električne energije, otvaranje novih zelenih radnih mesta, što ima višestruke ekološke i ekonomske dobiti.

Foto: NALED

Podršku projektu pružio je i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, a u ime ove institucije okruglom stolu je prisustvovala Brankica Tabak, podsekretar ovog tela.

“Prosečan stanovnik Republike Srbije generiše 318kg  otpada godišnje, a prosečna količina kuhinjskog otpada iznosi 900 000t godišnje”, izneo je u svom obraćanju profesor Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu, Vlada Filipović. On je prikazao analizu stanja o upravljanju ostacima u RS i prikazao kako stanje na terenu izgleda, ali je izneo i preporuke prevencije nastanka viškova i preporuke za unapređenje sistema upravljanja hranom.

Nakon izlaganja predstavnika institucija koje direktno učestvuju u projektu usledila je diskusija prisutnih o problemu. Među prisutnima su bili predstavnici iz redova institucija, lokalnih samouprava, profesora, sakupljača i reciklera.  Generalni zaključci učesnika kretali su se oko toga je da potrebno od najranijeg doba edukovati decu i građane o značaju reciklaže ali i da je potrebno još mnogo toga uraditi na informisanju građanja koji žele u tome da učestvuju. Saglasili su se da su zakoni države velika kočnica, jer inspekcije koje postoje u velikom broju slučajeva ne rade svoj posao kako treba, upravljanje komunalnim otpadom nije dozvoljno privatnim kompanijama i nema dovoljno saradnje između ovih preduzeća i države, jer tema najčešće nije “politički isplativa”.

Željka Vesić

Poljoprivrednici zainteresovani za biogasne elektrane

Foto: Udruženje "Biogas"
Foto: Udruženje “Biogas”

Za razliku od fosilnih goriva, biogas je trajno obnovljivo gorivo, budući da se proizvodi od biomase. Korišćenje biogasa pomaže poboljšanju energetskog bilansa zemlje i doprinosi očuvanju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine. Biogas je veoma fleksibilno gorivo i može se koristiti za proizvodnju toplotne energije, kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (u kogenerativnom postrojenju) ili za kombinovanu proizvodnju električne, toplotne i rashladne energije (trigeneracija).

Budući da smo ovo izdanje posvetili čistoj energiji, rešili smo da saznamo šta se dešava na domaćem tržištu biogasa. Premda znamo da ovaj energent nije dovoljno zastupljen u našoj zemlji i da je njegov potencijal veći od trenutne primene, pitali smo Danka Vukovića, predsednika Upravnog odbora Udruženja „Biogas”, o mogućnostima za razvoj biogasnog sektora u našoj zemlji. On nam je objasnio kako funkcioniše ovo nevladino i neprofitno udruženje i koji su njihovi planovi za budućnost.

EP: Udruženje „Biogas” osnovano je 2012. godine sa ciljem razvoja i podsticanja proizvodnje električne energije iz biogasa. Da li ste zadovoljni rezultatima koje ste do sada postigli? 

Danko Vuković: Neposredno nakon našeg osnivanja, 2013. godine donesena je uredba koja je praktično zaustavila razvoj biogasa u Srbiji. U saradnji sa IFC – Svetskom bankom izradili smo studiju o uslovima za poboljšanje razvoja biogasnog sektora, čije argumente je uvažilo i Ministarstvo energetike. Upravo ove argumente su i dodali u uredbu. Donošenje uredbe iz 2016. godine, koja je i trenutno na snazi, smatramo jednim od svojih najvećih uspeha. Ova uredba je zaslužna za ubrzan razvoj biogasnog sektora u Srbiji. Naše udruženje neprestano radi na poboljšanju uslova za razvoj biogasnog sektora i mi smo konstantno u komunikaciji sa relevantnim resornim ministarstvima kako bismo zadate ciljeve i ostvarili.

EP: Ko su članovi i partneri vašeg udruženja i koju vrstu podrške pružate svojim članovima?

Danko Vuković: Naše udruženje trenutno broji 32 člana, a strukturu članova čine vlasnici elektrana, potencijalni investitori, akademske institucije i drugi. Udruženje redovno organizuje panele, seminare, radionice i praktične obuke. Osim edukativnog, odnosno informacionog, aspekta našeg angažovanja, mi smo na raspolaganju našim članovima za sve savete, kao i za pomoć prilikom komunikacije sa resornim ministarstvima, a pre svega Ministarstvom energetike.

EP: Da li se Ministarstvo oslanja na vašu stručnost pri donošenju zakonskih i podzakonskih akata, a kakvu vrstu pomoći vi možete da očekujete od njih?

Danko Vuković: Sa Ministarstvom energetike imamo odličnu saradnju na svim nivoima i uvek se trudimo da budemo objektivni u svim stavovima, ali i da te stavove potkrepimo nezavisnim analizama koje radimo u saradnji sa IFC – Svetskom bankom. Do sada je Ministarstvo uvažavalo naše stavove i preporuke i verujemo da će se to nastaviti u budućnosti.

Foto: Udruženje “Biogas”

EP: S obzirom na to da ljudi često ne razlikuju elektrane na biomasu od onih na biogas, objasnite nam njihove posebnosti?

Danko Vuković: Iako obe vrste elektrana koriste biomasu kao „gorivo”, ključna razlika je u načinu funkcionisanja, odnosno u procesu proizvodnje električne energije. Kod elektrana na biomasu (drvo, otpad i dr) supstrat sagoreva i greje vodu, a potom vodena para pokreće gasnu turbinu. Kod biogasnih elektrana, supstrat kao što su silaža, otpad iz proizvodnje hrane ili stajnjak, razgrađuje se u velikim posudama – fermentorima na tačno određenoj temperaturi pri čemu kao nusprodukt raspadanja organske materije nastaje biogas koji u sebi sadrži visok procenat metana, a koji se dalje koristi u klasičnim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i na taj način pokreće generator za dobijanje električne energije.

EP: U Srbiji oko 21 odsto energije na godišnjem nivou dolazi iz OIE. Koliki udeo u tome ima biogas?

Danko Vuković: Ukoliko gledamo sve obnovljive izvore energije, uključujući i velike hidroelektrane kao što je Đerdap, energetski udeo biogasa u OIE je zanemariv jer iznosi svega 0,8 odsto. Međutim, ako posmatramo samo OIE koji su obuhvaćeni podsticajnim merama, udeo proizvodnje iz biogasa iznosi 11 odsto.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA decembar 2018 – februar 2019.

Sanacija deponije građevinskog materijala u Vrbasu

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

U toku je sanacija deponije građevinskog materijala koja se nalazi na rubu Ulice Milivoja Čobanskog u Vrbasu, nadomak nekadašnje fabrike „Mepol“. Uređenje ove deponije, koja se  prostire  na 20 hiljada kvadratnih metara, obavlja se po rešenju Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

Ovo je drugo po redu ove godine uređenje građevinske deponije, saopštava Javno komunalno preduzeće “Komunalac”. Ovo smetlište namenjeno za odlaganje šuta, zemlje i ostalog građevinskog materijala se često zatrpava. Teškom mehanizacijom otpad će se nagurati u obližnju depresiju, a potom  nivelisati i poravnati teren.

Iz  Poslovne  jedinice “Čistoća“ apeluju da se na deponiju odlaže isključivo građevinski otpad, kako bi se njen vek produžio. Takođe, mole da se  ne zatrpavaju kanali za odvođenje atmosferskih voda, koji se nalaze uz smetlište, jer to u mnogome otežava i produžava posao.

Akcija će trajati tri do četiri radna dana.

Svet prošle godine ostao bez više deset miliona hektara tropske šume

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom prethodne godine nestalo je više od 12 miliona hektara tropskih šuma, što je površina Nikaragve, saopštio je danas Institut za prirodne resurse u svetu (WRI).

Kako navodi ovaj institut iz Vašingtona, od ukupne površine nestalih tropskih šuma, 3,64 miliona su primarne tropske šume koje su od ogromnog značaja za klimu i biodiverzitet.

Prema platformi Global Forest Watch za praćenje gubitka tropskih šuma krčenjem, 2018. se rangira kao četvrta najgora godina.

Prethodne tri najgore rangirane godine bile su 2016, 2017. i 2014. godina.

Zemlje koje najviše pogadja ovaj problem su Brazil, Indonezija, Demokratska Republika Kongo, Kolumbija i Bolivija.

 

Izvor: Beta

Željka Vesić

Obaveštenje za učesnike Eko foto-konkursa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 26. aprila do 6. maja, Energetski portal neće raditi iz redakcije na adresi Bulevar oslobođenja 103/3, te sve učesnike Eko foto-konkursa koji svoje fotografije i ugovore pošalju za vreme našeg odsustva obaveštavamo da povratnu informaciju o njihovom primanju neće dobiti tokom navedenog perioda i molimo za strpljenje.

Fotografije pristigle od 26. aprila do 2. maja biće u konkurenciji za najlepše fotografije pete nedelje.

Rezultati glasanja za četvrtu i petu nedelju će kasniti. Hvala na razumevanju!

Srećne uskršnje praznike želi vam Energetski portal!

Čuvajmo šume tokom praznika

Foto: pixabay.com

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu apeluje na građane da se prilikom odlaska u prirodu tokom prvomajskih praznika odgovorno ponašaju, odnosno da ne pale vatru na otvorenom prostoru u prirodi ukoliko ta mesta nisu za to predviđena i obezbeđena, kao i da ukoliko uoče vatru-požar odmah obaveste MUP na broj 193, odnosno najbližu šumsku upravu.

Foto: pixabay.com

Najavljene visoke temperature za predstojeće praznike, kao i intenzivno obavljanje poljoprivrednih radova, veoma će pogodovati nastanku šumskih požara u narednom periodu, a kao što je poznato, prema statističkim pokazateljima, u 98 odsto slučajeva njihov uzrok je ljudski faktor, odnosno nepažnja, nemar ili namerno paljenje, podseća Uprava za šume Ministarstva u saopštenju koje je dostavljeno medijima.

U nameri da se predupredi nastanak šumskih požara, kao i u cilju preventivne zaštite šuma, Ministarstvo apeluje da se ne pale vatre prilikom obavljanja poljoprivrednih radova, odnosno spaljivanje suve trave, niskog rastinja i smeća na otvorenom prostoru.

„Takođe, ukazujemo da seča stabala, koja nisu obeležena/označena, nije u skladu sa planskim dokumentima gazdovanja šumama, te samim tim i nezakonita, odnosno kažnjiva”, navedeno je u saopštenju Uprave za šume.

Milisav Pajević

Kako je Gugl obeležio Dan planete Zemlje 2019?

Foto: Google (screenshot)

Sigurno ste već primetili da za pojedine bitne datume, poput dana rođenja značajnih naučnika, dana nastanka prve fotografije crne rupe ili dana početka proleća na severnoj Zemljinoj hemisferi, internet pretraživač Gugl tematski prilagodi logo tom dešavanju. S obzirom na to da je ovo najkorišćeniji pretraživač interneta na svetu, na ovaj način kompanija Gugl obrazuje svoje mnogobrojne korisnike. Jednostavnim klikom na sličicu dobijate više informacija o određenoj ličnosti, važnom istorijskom događaju ili smeni godišnjih doba.

Da nisam guglala nešto, vrlo verovatno recepte, 5. novembra 2018. nikada ne bih saznala da je Majkl Dertuzos bio čovek koji je u dvadesetom veku predvideo koliko će životi naših savremenika biti oblikovani upotrebom kompjutera. Pre oko 50 godina, on je, uslovno rečeno, bio svestan da ću jednog dana o njemu da čitam na ekranu laptopa, a ne na stranicama knjiga. Gugl me je podsetio i na znanje stečeno na časovima likovnog u osnovnoj školi o pećini Altamira i praistorijskim crtežima bizona i divljih konja na njenim zidovima koji i posle 36 hiljada godina uspešno odolevaju zubu vremena. Bilo bi vrlo bezveze smetnuti s uma tzv. Sikstinsku kapelu paleolitske umetnosti, te mi je drago da sam zajedno s Guglom “slavila” upravo ovu pećinu.

Pretraživač je i za Dan planete Zemlje 2019, 22. april, “odbacio” svoje prepoznatljivo plavo-crveno-žuto-plavo-zeleno-crveno ruho i crtežima predstavio šest neobičnih Zemljana:

Foto: Google (screenshot)
  • pticu najvećeg raspona krila, albatrosa,
  • najviše drvo – crvenu sekvoju,
  • najmanju žabu i kičmenjaka, vrstu iz Papue Nove Gvineje, Paedophryne Amauensis,
  • jednu od najvećih vodenih biljaka – džinovski lokvanj,
  • ribu dželenkantiformesa, jednu od najstarijih vrsta koja našu planetu naseljava već 406 miliona godina i
  • skokune koji su među stvorenjima koji nastanjuju najdublje Zemljine slojeve.

Više informacija o neobičnim stanovnicima Zemlje možete da pronađete na sledećem linku: https://www.google.com/doodles/earth-day-2019.

Povrh toga, kompanija Gugl je odlučila da u saradnji sa Naučnom akademijom iz Kalifornije i fondacijom Elen Mekartur kreira program “Tvoj plan, tvoja planeta”. Kroz interaktivne kvizove, savete i vizuelne podsticaje, on svojim korisnicima nudi lako savladivo gradivo o tome kako da čuvaju vredne resurse kojima raspolažemo.

Guglov učenik i borac za zaštitu životne sredine postanite “kujući” sopstveni plan ovde: https://yourplanyourplanet.sustainability.google/.

Jelena Kozbašić

 

Najbolje fotografije treće nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Petar Zambo

Galerija najlepših fotografija Eko foto-konkursa još jednom je proširena, i to najlepšim fotografijama po izboru žirija u periodu od 12. do 19. aprila. Novine u njoj možete da pogledate na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Fotografije su još jednom ocenjivali fotograf Bojan Džodan i umetnički fotograf Stanko Kostić, ULUPUDS, renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, proslavljeni glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika našeg portala.

Svake nedelje trajanja Eko foto-konkursa, autori tri najlepša dela se plasiraju u finale takmičenja i dobijaju priliku da osvoje novčane nagrade u vrednosti od 50, 25 i 15 hiljada dinara. Ukoliko želite da učestvujete, prijavite se na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/eko-foto-konkurs/.

Fotografija Petra Zambo je dokaz da najlepše fotografije ne predstavljaju nužno uvek lepote netaknute prirode, već ponekad i njen poslednji vapaj za izbavljenjem od stega čoveka.

Foto: Petar Zambo

Pored Zambo, u najuži izbor treće nedelje je ušla i Biljana Gađanski, ispred čijeg objektiva se našlo sklonište.

Foto: Biljana Gađanski

Slađana Pantelić je takođe jedan od autora koji su se kvalifikovali za poslednji krug našeg konkursa.

Foto: Slađana Pantelić

Maja Gojković nova predsednica Odbora za zaštitu životne sredine

Foto: Milisav Pajević

Odbor za zaštitu životne sredine održao je danas 21. sednicu,  na kojoj je izabrao predsednicu Narodne skupštine Maju Gojković za predsednicu Odbora za zaštitu životne sredine.

Foto: Milisav Pajević

Član Odbora Radoslav Cokić, iz Poslaničke grupe Srpska napredna stranka (SNS), predložio je predsednicu Narodne skupštine Maju Gojković za predsednicu Odbora, imajući u vidu da su pred Odborom važni zadaci i izazovi na putu ka Evropskoj uniji, kao i da bi Odbor mogao da radi mnogo bolje nego do sada.

Cokić je naglasio i da izborom predsednice Narodne skupštine za predsednicu Odbora ovo radno telo i oblast životne sredine dobija veći značaj.

Zoran Despotović, član Odbora iz Poslaničke grupe Srpska radikalna stranka (SRS), je rekao da nema ništa protiv predloženog kandidata, ali da smatra da ni drugi predlog za predsednika Odbora ne bi umanjio težinu koju Odbor ima.

Snežana Bogosavljević Bošković iz Socijalističke partije Srbije je istakla da je to najbolji mogući predlog, i da ima puno pozitivnog iskustva u radu sa predsednicom Skupštine i u okviru delegacije pri Interparlamentarnoj uniji, te da smatra da će biti izuzetno dobar predsednik Odbora za zaštitu životne sredine i da će doprineti unapređenju ove oblasti, imajući u vidu da je predana svakom poslu koji joj se poveri.

Ljubinko Rakonjac iz stranke Zeleni Srbije, sa liste SPS, takođe je rekao da podržava predlog i da smatra da će to dati snagu Odboru da ne bude samo eksponent Ministarstva zaštite životne sredine, već da bude i kontrolor rada Ministarstva i da pomogne Ministarstvu na važnim zadacima.

Maja Gojković se nakon izbora za mesto predsednice Odbora zahvalila na podršci i rekla da joj je želja da pokrene rad Odbora i da to radno telo u budućnosti mnogo bolje funkcioniše, da redovno razmatra izveštaje Ministarstva životne sredine i da bude jedan od najaktivnijih odbora.

Gojković je podsetila da Odbor nije funkcionisao u prethodnih nekoliko meseci i da sada mora aktivnije da radi, budući da ima ključnu ulogu u budućnosti, pošto je pred nama otvaranje pregovaračkog poglavlja koji se odnosi na zaštitu životne sredine.

Gojković je rekla da su pred Odborom brojni zadaci na izazovima koji se tiču zaštite životne sredine, te da je potrebno da se u narednom periodu odredi član Odbora u Komisiji Narodne skupštine za istragu posledica NATO bombardovanja 1999. godine po zdravlje građana Srbije, kao i uticaj na životnu sredinu, sa posebnim osvrtom na posledice koje je ostavila upotreba projektila sa osiromašenim uranijumom, kao i član koji će učestvovati na Konferenciji o klimatskim promenama u Ženevi. Gojković je zamolila zamenicu člana Odbora iz Poslaničke grupe Demokratska stranka (DS) Gordanu Čomić da se u okviru njene Poslaničke grupe obave konsultacije u vezi sa zamenikom predsednika Odbora, imajući u vidu da je osnovna funkcija Odbora kontrolna i da je uobičajeno i dobro da zamenik predsednika Odbora bude iz opozicije i bude proaktivan.

Sednici Odbora, koja je sazvana na osnovu člana 71. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, do izbora novog predsednika predsedavao je najstariji član Odbora Borisav Kovačević, iz Poslaničke grupe Partija ujedinjenih penzionera, koji je objasnio da je, imajući u vidu da je Ivana Stojiljković, koja je bila predsednica Odbora, podnela ostavku na mesto narodnog poslanika 24. decembra prošle godine, bilo potrebno da Odbor izabere novog predsednika.

Sednici su prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Žarko Bogatinović, prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, Maja Gojković, Borka Grubor, Zoran Despotović, Aleksandra Jevtić, Jasmina Karanac, Borisav Kovačević, Nada Lazić, Gordana Čomić, Ivana Nikolić, dr Ljubinko Rakonjac, Dragan Jovanović, Milena Turk, Radoslav Cokić i Violeta Lutovac Đurđević.

Milisav Pajević

Počinje izbor za najlepšu baštu Novog Sada

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Svi građani Novog Sada pozvani su da učestvuju u izboru za najlepšu baštu u maju i prvoj polovini juna, da bi 15. juna bio proglašen pobednik.

Akciju organizuju Color press grupa, Novosadska televizija, list Dnevnik, uz podršku Grada Novog Sada, a u žiriju će biti poznate ličnosti i stručnjaci iz oblasti hortikulture.

Organizatori će uskoro objaviti mejl adrese, brojeve telefona i otvoriti Fejsbuk stranicu, gde će građani moći da se prijavljuju, sredinom juna će biti proglašeni finalisti, a 15. juna i pobednik.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Odgovornost za kvalitet vazduha je na lokalnim samoupravama

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Republike Srbije Goran Trivan razgovarao je juče sa predstavnicima gradskih i opštinskih samouprava Beograda, Niša, Užica, Smedereva, Valjeva i Kosjerića, o rešavanju problema zagađenja vazduha u tim sredinama.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ove opštine su po podacima Agencije za zaštitu životne sredine identifikovane sa najvećim brojem dana u kojima je tokom godine povećana koncentracija zagađujućih materija u vazduhu.

Ministar Trivan je podsetio da zbog zagađenog vazduha, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji godišnje umre 6500 ljudi i da je prioritetno pitanje rešavanje tog problema.

„Ključ za rešavanje aerozagađenja je na lokalu, u opštinama i gradovima gde se građani suočavaju sa tim problemima. Odgovornost za kvalitet vazduha u sredinama iz kojih dolazite je vaša, svake lokalne samouprave i njenog rukovodstva“, rekao je ministar i izrazio spremnost Ministarstva zaštite životne sredine da pomogne u rešavanju tog problema.

U otvorenom razgovoru sa ministrom Trivanom i njegovim saradnicima, predstavnici lokalnih samouprava su ukazali na izvore aerozagađenja u gradovima i opštinama iz kojih dolaze, na probleme u njihovom otklanjanju i izneli primere dobre prakse u rešavanju problema zagađenja vazduha.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tokom sastanka izneti su podaci Agencije za zaštitu životne sredine po kojima je tokom prošle godine Užice imalo 154 dana sa povećanom koncentracijom zagađujućih materija, Beograd 74, Smederevo 146, Kosjerić 86, Valjevo preko 70 dok su se u vazduhu u Nišu u 54 dana pokazale dominantnim PM čestice.

Predstavnici lokalnih samouprava su potvrdili da su najveći izvori lošeg kvaliteta vazduha individualne ili gradske kotlarnice koje kao energent koriste mazut ili ugalj, stari automobili i dizel vozila i saobraćajna regulacija.

Tokom razgovora su tražena i predlagana rešenja za realizaciju planova, programa i mera za otklanjanje aerozagađenja i unapređenje kvaliteta vazduha koje su opštine i gradovi po zakonu obavezne da izrade, dostave Ministarstvu zaštite životne sredine na saglasnost, a potom primenjuju.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Morate sami sebi pomoći, da bi vam i mi pomogli. Hoćemo da zajedno rešavamo vaš problem ali morate da uradite svoj deo posla, planove i programe. Ako pokažete da ste u budžetu vaših opština predvideli finansijska sredstva za ozelenjavanje, da otvarate pluća vaših gradova i opština sadnjom novih stabala, da ste ugasili bar jednu kotlarnicu koja kao energent koristi mazut i Ministarstvo će vam pružiti i stručnu i finansijsku podršku“, rekao je Trivan.

On je ukazao da bez planova i projekata se ne može trošiti ni budžet opština niti aplicirati za projekte kojima bi se rešavalo aerozagađenje ili drugi ekološki problemi.

Ministarstvo je, rekao je Trivan, i ove, kao i prošle godine, pre neki dan objavilo konkurs, za pošumljavanje, koji je na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, i pozvao opštine da apliciraju. Podsetio je da je pošumljavanje najednostavniji i najefikasniji način borbe sa aerozagađenjem i klimatskim promenama.

Na kraju sastanka je zakučeno da će predstavnici lokalnih samouprava u nalaženju praktičnih rešenja za probleme zagađenja vazduha u njihovim sredinama imati otvorenu, redovnu komunikaciju i konsultacije kao i podršku Sektora za upravljanje životnom sredinom, Odeljenje za zaštitu vazduha Ministarstva zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Šta možete da očekujete drugog dana sajma Renexpo?

Foto: Renexpo
Foto: Energetski portal

Međunarodni sajam RENEXPO® Energy, Waste & Water je po šesti put u Beogradu okupio istaknute stručnjake, privrednike i donosioce odluka i pružiti priliku za uspostavljanje poslovnih kontakata, razmenu znanja i primere uspešne prakse u sektoru voda i energetike.

Više od 120 kompanija iz 25 zemalja predstavlja napredna tehnička rešenja, inovacije, savremene materijale i opremu, kao i ekonomske i ekološke aspekte primene.

Kao ponosan partner sajma, Energetski portal je prisutan na štandu A20 tokom trajanja sajma.

Radujemo se susretu i prilici da vas dočekamo na sajmu Renexpo.

Pročitajte još:

Današnji program je dostupan na sledećem linku: http://renexpo-belgrade.com/sr/konferencije/program-konferencije-2019/, a registracijom na http://www.cloud.dow-media.com/de/freeticket_water/?&L=0 možete da mu prisustvujete besplatno.

EPS nabavio nove agregate za brže otklanjanje kvarova

Foto: EPS

Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ nabavilo je četiri mobilna dizel električna agregata snage 1.100 kVA za napajanje električnom energijom trafostanica tokom radova, što će omogućiti da ekipe EPS brže intervenišu, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Foto: EPS

Dva agregata olakšaće remonte i radove na elektromreži na području Beograda, a po jedan na distributivnim područjima Niša i Кraljeva.

Ukupna vrednost ove investicije je 82 miliona dinara.

„Кrajem prošle godine nabavili smo opremu koja omogućava lakše pronalaženje i bržu popravku kvarova na podzemnim vodovima niskonaponske i srednjenaponske mreže. Sada smo nabavili četiri najmodernija mobilna agregata koji će se koristiti prilikom radova na trafostanicama”, rekao je Grčić tokom posete zaposlenih na obuci za upravljanje agregatima u Beogradu.

Grčić je dodao da agregati imaju dve identične ćelije, da jedan agregat menja trafostanicu od 10 kV, kao i da su u stanju da održe autonomiju između 10 do 20 sati u zavisnosti od toga da li radi jedna ili dve ćelije.

Da bi uspešno obavio svoj posao i proizvedenu električnu energiju sigurno isporučio do tri i po miliona korisnika, EPS stalno ulaže u distributivnu mrežu i nabavku najmodernije opreme.

„Ovo je veoma dobra investicija, za kratko vreme bićemo u mogućnosti da intervenišemo i pojavimo se na mestu na kojem je potrebno u slučaju nekog kvara”, istakao je Grčić i dodao da će zaposleni u EPS-u stalno unapređivati svoja znanja.

Mobilni agregati su novi alat za bolje i sigurnije usluge EPS-a i dvadesetak montera i inženjera iz Niša, Кraljeva i Beograda sa velikim entuzijazmom učestovalo je u obuci za korišćenje ove najsavremenije opreme.

Milisav Pajević

Sastanak o kvalitetu vazduha sa građanima iz okoline železare Smederevo

Foto: Agencije za zaštitu životne sredine

U prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine održan je sastanak sa predstavnicima sela (Ralja, Radinac i Vranovo) iz okruženja kompleksa železare Smederevo sa ciljem sagledavanja veličine problema aerozagađenja u ovoj zoni.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Sastanku su prisustvovali i gradonačelnica Smedereva dr Jasna Avramović kao i direktor Agencije Filip Radović sa saradnicima.

Izraženo je puno razumevanje za probleme građana i dogovoreno je da se u najkraćem roku postavi uzorkivač suspendovanih čestica PM10 na odgovorajućoj lokaciji u ovoj zoni.

Takođe je planirano intenziviranje sastanaka koje će koordinirati Agencija na temu donošenja kratkoročnih i srednjoročnih mera u cilju smanjenja zagađenja vazduha, odnosno zaštite zdravlja ljudi, u kome bi učestvovali i predstavnici resornog ministarstva i kompanije HBIS.

Milisav Pajević

Čisti se mulj iz Dunava kod Štranda

Foto: JVP Vode Vojvodine

U toku je čišćenje 20.000 kubika mulja koje bi znatno olakšalo prolaz brodova i čamaca, a kako navode u Vodama Vojvodine, rok završetka radova predviđen je za polovinu maja.

Foto: JVP Vode Vojvodine

„Svi akteri koji su zatečeni na tom prostoru imaju potrebu za normalnom komunikacijom, ovaj deponovani materijal je to onemogućavao i upravo ćemo omogućiti normalan protok na tom delu Dunavca”, kaže Slavko Vrndžić, direktor JVP „Vode Vojvodine”.

Kod pojedinih sugrađana javila se zabrinutost da će pesak biti zamenjen muljem.

Nadležni iz „Gradskog zelenila” navode da nema potrebe za brigom te da će plaža biti čista i spremna za početak kupališne sezone.

„Što se tiče peska, on će prvo biti ručno očišćen, a potom i mašinski. Gradsko zelenilo poseduje dve mašine za prosejavanje peska, naravno, ne samo pre sezone, nego i svakog dana pre otvaranja kapija Štranda, dakle pre osam sati ujutru, svih pet meseci, koliko traje kupališna sezona”, kaže Ivan Nožinić, Gradsko zelenilo. Štrand će za kupače biti otvoren 1. maja.

Izvor: RTV/Milenko Krišan

Milisav Pajević