Home Blog Page 913

Aktivnosti na izgradnji elektroenergetske infrastrukture za napajanje Đalovića pećine

Foto: Vlada Crne Gore

Ugovorom o izgradnji elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja kompleksa Đalovića pećine, koji su juče potpisali Uprava javnih radova i doo „Elektro tim” iz Budve, Vlada Crne Gore nastavlja sa aktivnostima u cilju turističke valorizacije ove lokacije.

Foto: Vlada Crne Gore

Za ugovorenu investiciju kroz Kapitalni budžet Vlada Crne Gore je opredelila 989.433 evra, a rok za završetak radova je pet meseci od uvođenja izvođača u posao.

Izgradnjom elektroenergetske infrastrukture stvoriće se uslovi za dalji nastavak razvoja kompleksa same Đalovića pećine i njenih sadržaja.

U tom cilju, Uprava javnih radova je takođe sa budvanskim „Elektro timom” juče potpisala i ugovor o opremanju ćelije 35 kV u trafostanici „Nedakusi” u Bijelom Polju, u vrednosti od 29.766 evra, a nedavno je sa danilovgradskim preduzećem „Eurozox” ugovorena izgradnja primarne elektroenergetske infrastrukture za to područje, za što će iz kapitalnog budžeta biti izdvojeno 700.000 evra.

Predviđene investicije u elektroenergetsku infrastrukturu, pored toga što će obezbediti napajanje budućeg kompleksa manastira Podvrh, žičare i same Đalovića pećine, ujedno će doprineti značajno pouzdanijem i kvalitetnijem napajanju električnom energijom domaćinstava na tom delu bjelopoljske opštine.

Đalovića pećina i kompletno područje u njenoj okolini spadaju u najperspektivnije lokacije za unapređenje turističke ponude Crne Gore.

U uređenje ovog kompleksa Vlada Crne Gore će investirati oko 20 miliona evra, a ukoliko zahtevni građevinski radovi na terenu budu tekli planiranom dinamikom, očekuje se da za posetioce bude spreman krajem naredne godine.

Milisav Pajević

Paraćin aplicira za sredstva EUPRO programa u Srbiji

Foto: Milisav Pajević

Opština Paraćin je i ove godine aplicirala za sredstva EUPRO, evropskog Programa podrške razvoja lokalnih samouprava u Srbiji, projektom razvoja geoinformacionog sistama.

Foto: Milisav Pajević

Paraćinskoj lokalnoj samoupravi je odobreno 75 hiljada evra za finansiranje projekta, predloženog na javnom pozivu, uz obezbeđeno učešće iz opštinskog budžeta.

Sredstva iz ovog evropskog programa podrške, namenjena su implementaciji i razvoju geografskog i informacionog sistema opštine, boljem upravljanju resursima i investicijama, unapređenim i kvalitetnijim uslugama koje pruža građanima i privredi, odnosno efikasnijem sistemu podataka određenih sektora u oblasti planiranja, valorizacije kulturnog i urbanog nasleđa, turističkih potencijala, turističkih resursa, javne imovine i ekonomskih potencijala za privlačenje investicija u opštini Paraćin.

Podsećanja radi, prošle godine Paraćinu je kroz EUPRO program, uz obezbeđeno učešće, odobreno oko 300 hiljada evra za nastavak izgradnje infrastrukture i otvaranje novog bloka parcela u Industrijskoj zoni Zmič”, zbog interesovanja investitora da prošire postojeće kapacitete ili izgrade nove proizvodno poslovne objekte u zoni, u kojoj je dosadašnjim investicijama omogućeno brzo obezbeđivanje potrebnih uslova za početak realizacije poslovnih planova lokalnih, regionalnih i stranih preduzeća i kompanija.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Gradovima i opštinama za inovacione kapacitete 209 miliona dinara

Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije donela je uredbu kojom je utvrdila program podrške podizanju inovacionih kapaciteta jedinica lokalne samouprave kroz koji će sa 209 miliona dinara ove godine biti podržani projekti gradova i opština kako bi život građana bio bezbedniji, jednostavniji i jeftiniji, objavljeno je u Službenom glasniku.

Foto: Vlada Republike Srbije

Program će sprovoditi Kabinet ministra bez portfelja Nenada Popovića zaduženog za inovacije i tehnološki razvoj, a po projektu grad ili opština mogu biti podržani sa maksimalno 40 miliona dinara.

Opšti cilj programa je unapređenje inovacionih kapaciteta gradova i opština u Srbiji kroz sveobuhvatni pristup digitalnoj transformaciji javnih usluga, privrede i društva koji bi trebalo da omogući održivu, efikasniju upotrebu resursa, odgovoran odnos prema životnoj sredini i povećanje kvaliteta života građana.

Novac opredeljen kroz program će se koristiti za projekte u kojima se implementiraju nove tehnologije i modeli u oblasti bezbednosti, mobilnosti i transporta, javnih i komunalnih usluga, digitalizacije u javnom sektoru, internet i informaciono-komunikacione infrastrukture, digitalizacije u javnom sektoru i zaštite životne sredine.

Sredstva će biće raspodeljena na osnovu rezultata javnog konkursa koji će biti raspisan, navodi se u programu.

Prema podacima UN, broj stanovnika u ruralnim i urbanim sredinama je izjednačen po prvi put 2009. godine, a 2019. godine već 55 odsto stanovnika živi u gradovima, dok UN procenjuju da će 2025. godine 70 odsto svetske populacije živeti u gradovima.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Koje zemlje EU su ispunile ciljeve u oblasti obnovljivih izvora i pre zadatog roka?

Foto-ilustracija: Pixabay

Udeo obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije predstavlja jedan od postulata strategije Evropske unije Evropa 2020. Plan zemalja članica je da barem 20 odsto potrošene energije na nivou zajednice proizvode iz obnovljivih izvora zaključno sa 2020. godinom i da se ovaj postotak do 2030. uveća na barem 32 odsto. Svaka od zemalja je postavila nacionalne ciljeve kojima će doprineti ovoj kolektivnoj težnji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Evropskog zavoda za statistiku Eurostata, jedanaest od ukupno dvadeset osam članica je, do sredine februara 2019, dostiglo planirani udeo obnovljive energije u energetskom miksu.

Iako je pred sebe stavila najozbiljniji zadatak među zemljama Evropske unije, Švedska je upravo jedna od onih koje su “pogodile mete” i to pre isteka roka, te trenutno i više od zacrtanih 49 odsto svojih energetskih potreba podmiruje iz obnovljivih izvora energije. Finska i Danska su bile nešto manje ambiciozne, ali su takođe uspele da premaše svoja prvobitna nastojanja – 38 odnosno 30 odsto energetske potrošnje, poreklom iz OIE.

Zemlje Skandinavije su svakako predvodnice energetske tranzicije u okviru Evropske unije, i što se tiče ambicioznosti ciljeva i što se tiče brzine njihovog ostvarivanja. Prate ih Estonija (25 odsto), Rumunija (24 odsto), Litvanija (23 odsto), Hrvatska (20 odsto), Italija (17 odsto), Bugarska (16 odsto), Češka (13 odsto) i Mađarska (13 odsto).

Najniže ciljevi u oblasti obnovljive energije, u skopu Evrope 2020, sebi su postavili Luksemburg (11 odsto) i Malta (10 odsto).

Otklon od fosilnih goriva je posledično rezultovao i u smanjenim emisijama ugljen-dioksida u energetskom sektoru.

Proračuni Eurostata su pokazali da su tokom 2018. emisije ugljen-dioksida opale za 2,5 odsto u poređenju sa godinom ranije. Najveći pad je zabeležen u Portugalu, za 9 odsto, Bugarska, za 8,1 odsto i Irska, za 6,8 odsto.

U čak osam članica Evropske unije je primećen negativan trend skoka emisija: Letonija, Malta, Estonija, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Finska i Litvanija.

Podsećamo da je Srbija donela odluku da do 2020. poveća udeo obnovljive energije u finalnoj potrošnji sa 21,2 odsto u 2009. na 27 odsto.

Jelena Kozbašić

Svetski dogovor o smanjenju plastičnog otpada u okeanima

Photo: Pixabay

Vlade 187 država postigle su dogovor o kontroli kretanja plastičnog otpada između nacionalnih granica u cilju smanjenja količine plastike koja završi u svetskim okeanima.

Photo-illustration: Pixabay

Dogovor je postignut na kraju dvosedmičnog sastanka koji je održan u Ženevi pod pokroviteljstvom UN-a.

Države su dogovorile da će izmeniti Bazelsku konvenciju koja reguliše kretanje opasnih materijala iz jedne zemlje u drugu.

Cilj je suzbijanje opasnih uticaja plastičnog zagađenja širom sveta te transparentnija i bolje regulisana svetska trgovina plastičnim otpadom.

Rolf Pajet, izvršni sekretar u agenciji UN-a za Bazelsku, Roterdamsku i Stokholmsku konvenciju, rekao je kako je ponosan što je postignut sporazum koji zemlje obavezuje da prate kretanje plastičnog otpada van svojih granica.

Zagađenje plastikom proglašeno je ogromnim ekološkim problemom svetskih razmera. Prema procenama, u okeanima se nalazi 100 miliona tona plastike od čega između 80 i 90 odsto dolazi sa kopna.

„Ovo je ključni prvi korak prema zaustavljanju trenda u kojem zemlje u razvoju postaju odlagališta svetskog plastičnog otpada, naročito otpada iz bogatih zemalja. Države moraju osigurati izvoz isključivo čiste plastike koja se može reciklirati”, rekao je Von Hernandez, globalni koordinator pokreta Break Free From Plastica.

Dodao je kako reciklaža nije dovoljna ističući da proizvodnja plastike mora biti znatno smanjena kako bi se učinkovito rešila kriza plastičnog zagađenja.

Zvaničnici UN-a za zaštitu životne sredine saopštili su da sporazum nije potpisalo nekoliko zemlja, između ostalih i SAD.

Izvor: Klix.ba

Milisav Pajević

Suzbiti nezakonito delovanje u nacionalnim parkovima Crne Gore

Foto: MORT

U Upravi Nacionalnog parka Skadarsko jezero na Vranjini održan je sastanak Radne grupe, koja je 2018. godine konstituisana na zahtev JP Nacionalni parkovi Crne Gore, u cilju praćenja turističke sezone u NP Skadarsko jezero i suzbijanja vršenja svih oblika nezakonitog delovanja.

Foto: MORT

Osim predstavnika JP Nacionalni parkovi Crne Gore i NP Skadarsko jezero, sastanku su prisustvovali predstavnici nadležnih institucija i inspekcijskih organa: Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Uprave pomorske sigurnosti, Lučke kapetanije Bar, Uprave policije, Odeljenja granične bezbednosti Tuzi, Uprave za inspekcijske poslove, Poreske uprave, Opštine Bar, te Komunalne policije, sa ciljem da svaka institucija u delokrugu svoje nadležnosti, omogući da predstojeća turistička sezona u ovom zaštićenom području protiče u najboljem redu.

Uzimajući u obzir značaj zajedničke saradnje, predstavnici Radne grupe će svim svojim kapacitetima rešavati izazove u što kraćem roku u saradnji sa upravljačem.

Kada je reč o turističkoj sezoni, predstavnici inspekcijskih organa su stavili u fokus neophodnost rešavanja svih tekućih problema, kao i problema na koje budu nailazili, u najbržem roku, kako bi svi posetioci na kvalitetan način proveli svoj odmor u ovom zaštićenom području.

Direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica je istakao da sve neregularnosti koje se odvijaju u toku sezone jednako imaju negativan efekat kako za upravljača ovim prostorom, tako i za turističke preduzetnike koji regularno i u zakonskim okvirima obavljaju svoje delatnosti.

Više nego ikada ranije JP Nacionalni parkovi Crne Gore kao upravljač ovog zaštićenog dobra, u sinergiji sa ostalim subjektima, će sankcionisati svaku delatnost koja na bilo koji način narušava održivu valorizaciju dobara Parka kao i imidž ove jedinstvene i autentične destinacije.

Milisav Pajević

Počinje komunalno-inspekcijski nadzor u Somboru

Foto: Wikipedia

Odeljenje inspekcije i komunalne policije Gradske uprave Sombora, utvrdilo je plan vršenja komunalno-inspekcijskog nadzora u somborskim selima tokom maja meseca.

Foto: Wikipedia

Prema planu, kontrola komunalnog reda biće realizovana prema sledećem rasporedu:14.05. A. Šantić i Sv. Miletić; 15.05. Кljajićevo; 16.05. Stapar i Doroslovo; 21.05. Čonoplja i Telečka; 22.05. Stanišić i Riđica; 23.05. B. Monoštor; 28.05. Gakovo i Rastina; 29.05. Bezdan i 30.05. B. Breg i Кolut.

Кontakt sa Odeljenjem inspekcije i komunalne policije građani mogu da ostvare i mimo redovnih poseta selima i to na telefon: 025/468-241, putem elektronske pošte na e-mail: komunalnapolicija@sombor.rs, pisanim putem redovnom poštom na adresu: Odeljenje inspekcije i komunalne policije, Trg cara Uroša 1, 25000 Sombor, kao i posredstvom mesne zajednice.

Milisav Pajević

Nevreme i poplave u regionu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslednjih dana u Srbiji se najavljuje opasnost od obilnih padavina i poplavnih talasa, a nevreme je već stiglo u region.

Tako se Zagreb suočava sa jakim olujnim vetrom koji je do sada povredio dve osobe a u Bosni i Hercegovini veliku štetu prave obilne padavine koje su poplavile do sada stotine stambenih objekata.

Jaki, na mahove i orkanski vetar, duva u Zagrebu od nedelje uveče. Na ulicama u svim delovima grada mnogo je polomljenih grana stabala, razbacanih kanti za smeće ili drvenih štandova, ponegde su iščupani semafori. Vatrogasci su na terenu, a policija upozorava građane da ne izlaze napolje ako ne moraju.

Dve osobe su povređene usled jakog i olujnog vetra – pešak na Trgu bana Josipa Jelačića i ženska osoba na koju je pala grana na Črnomercu, objavila je policija.

U prekidu su i neke linije gradskog prevoza, a na terenu su sve gradske službe i vatrogasci. Udari vetra u Zagrebu su jačine i do 100 km/h.

Stotine stambenih objekata poplavljeno je uz rečne tokove na krajnjem severu Bosne i Hercegovine nakon obilnih kišnih padavina koje su to područje pogodile u noći između nedelje i ponedeljka, izvestile su lokalne službe civilne zaštite.

Najviše štete do ponedeljka ujutro registrovano je na području Prijedora, gde su se izlile reke Miloševica i Puharska. Poplavljeno je oko dve stotine kuća, a voda je presekla i puteve koje povezuju naselja oko tih rekama.

Na celom području Prijedora proglašen je prvi stupanj zaštite od poplava. Pripadnici civilne zaštite u punoj su pripravnosti radi evakuacije ugroženog stanovništa i postavljanja dodatnih vreća s peskom.

U Bosanskom Novom voda je prodrla do desetak stambenih objekata. Meteorolozi predviđaju da će takvo stanje potrajati najmanje do 16. maja, a do tada je u zemlji na snazi narandžasto upozorenje na opasne vremenske prilike.

U Srbiji je posle upozorenja Republičkog Hidrometeorološkog zavoda Srbije o obilnim padavinama koje se očekuju, održana sednica Republičkog štaba za vanredne situacije, na kojoj su predložene mere koje se sprovode i formiran operativni tim. RHZS ponovo je upozorio da se od ponedeljka do petka očekuje velika količina padavina, na jugozapadu, zapadu, severu i u centralnim delovima Srbije, od 80 do 120 litara po kvadratnom metru, na istoku i jugoistoku od 40 do 80.

Željka Vesić

 

„Energija koja nas spaja” na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu

Foto: JP Srbijagas

Generalni direktor Javnog preduzeća „Srbijagas” Dušan Bajatović pozdravio je prošle subote na 86. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu delegaciju u kojoj su bili republički ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević, direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković, predstavnici ambasada nekoliko zemalja, pokrajinski i gradski funkcioneri i brojni mediji.

Foto: JP Srbijagas

Na štandu nacionalne gasne kompanije direktor je sa gostima, nakon svečanog otvaranja Poljoprivrednog sajma, razgovarao o snabdevanju i tržištu prirodnog gasa, pozitivnim poslovnim rezultatima, kao i o strateškim projektima u koje je uključen JP „Srbijagas”.

Štand JP „Srbijagas”, koji su već prvog dana Sajma poljoprivrede posetili brojni gosti, poslovni partneri i svi oni koji su zainteresovani za priključenje na mrežu prirodnog gasa, nalazi se odmah na ulazu u Hali Master Novosadskog sajma. Moto, odnosno slogan pod kojim se ove godine predstavlja državna gasna kompanija je „Energija koja nas spaja”.

Milisav Pajević

Požarevac dobija reciklažni centar

Foto: pixabay

Od 2020. godine otpad sa područja grada Požarevca neće se više odlagati na postojećoj deponiji, koja je već nekoliko decenija privremena.

Foto: pixabay

U budućem Reciklažnom centru otpad sa područja Požarevca, Velikog Gradišta i Golupca, biće selektovan, pakovan i transportovan na regionalnu deponiju u Lapovu.

„Kapaciteti su 115 tona dnevno. Od toga sama linija za separaciju može da obradi četiri tone na sat, tako da je to sa nekim osmočasovnim radnim vremenom 32 tone dnevno, a ostalo ide na transfer stanicu i dalje se vozi na deponiju Vrbak”, kaže Damjan Obućina, sa Tehničko-građevinskog instituta u Novom Sadu.

Požarevac ima višedecenijski problem sa odlaganjem smeća, a postojeća deponija je pravo ruglo grada. Dodatni problem stvaraju i brojne seoske divlje deponije, na kojima leži preko milion kubnih metara otpada.

„Mi smo već krajem prošle godine i ove godine krenuli sa čišćenjem divljih deponija na našoj teritoriji. Paralelno sa izvođenjem ovih radova mi ćemo ući i u proces sanacije i rekultivacije ove deponije sanitarne pored koje se nalazimo”, kaže Bane Spasović, gradonačelnik Požarevca.

Požarevački Centar za prikupljanje i razvrstavanje otpada biće jedan od najvećih i najmodernijih u Srbiji. Za njegovu izgradnju grad Požarevac izdvojio je skoro dvesta miliona dinara, a trebalo bi da bude završen do septembra ove godine.

Izvor: RTS/Novica Savić

Milisav Pajević

Kina i Srbija sarađuju u oblasti upravljanja vodama

Foto: JP Srbijavode

Delegacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sastala se prošle subote sa delegacijom Kine koju je predvodio zamenik ministra vodnih resursa Lu Guihiu povodom predstavljanja projekta za unapređenje vodoprivrede, podizanja kvaliteta upravljanja vodama i vodosnabdevanja Srbije.

Foto: JP Srbijavode

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boban Kostić rekao je novinarima posle sastanka u zgradi JVP „Srbijavode” da je poseta delegacije Kine u sklopu saradnje dve zemlje u okviru kineske inicijative „Pojas i put”.

„Sastanak se odnosio na probleme u oblasti voda sa kojima se suočavaju Kina i Srbija”, rekao je Kostić i naveo da je sastanak bio konstruktivan i kvalitetan.

Generalni direktor JVP „Srbijavode” Goran Puzović rekao je da su na sastanku definisani mogući vidove saradnje i pomoći Kine u savladavanju problema vezanih za sektor voda u Srbiji.

„Definisali smo četiri osnovne tačke saradnje Kine i Srbije u oblasti voda”, kaže Puzović.

Objasnio je da se pomoć odnosi na pripremu i izradu tehničke dokumentacije u izgradnji zaštitnih sistema za odbranu od poplava.

Druga tema je, kaže, razvoj navodnjavanja u Srbiji i iskustva i znanja koja može da prenese Kina kao ogromna zemlja koja se, dodaje, suočava sa mnogo većim problemima od Srbije.

Treći vid pomoći je, navodi, u pripremi mapa vezanih za eroziju i bujice, a četvrti, razvoj vodoprivrednog informacionog sistema i sistema rane najave.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Saradnja USAID i tri lokalne samouprave na polju energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i gradovi Niš, Čačak i Pančevo potpisali su danas Memorandum o razumevanju u cilju unapređenja efikasnosti njihovih gradskih toplana. Potpisivanju su prisustvovali zamenica gradonačelnika Čačka Milica Dačić, gradonačelnik Niša Darko Bulatović, gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov i pomoćnik direktora USAID Brok Birman.

“Ovo je sjajna prilika da radimo na održivosti u energetskom sektoru, energetska efikasnost pomoći će održivosti kao i kvalitetu usluge koju dobijaju potrošači . To će doprineti poboljšanju grejanja u ova tri grada koji su deo projekta i nadam se da će i druge opštine poželeti da nešto učine na sličan način”, istakao je predstavnik USAID-a.

Gradonačelnik Niša, Darko Bulatović, naglasio je da veruje da će ovo potpisivanje omogućiti dalje korake u projektu unapređenja energetske efikasnosti i da veruje da će kao grad i toplana dati tome puno doprinos u vidu sredstva i podrške.

“Energetska efikasnost i korišćenje alternativnih izvora energije jeste strateško opredeljenje lokalne samouprave, odnosno grada Pančeva, u prilog tome kazuju i sredstva koja smo mi ranije privukli za podizanje kvaliteta sistema daljinskog grejanja i shodno tome ova saradnja sa USAID-om nam daje priliku da i dalje nastavimo u tom pravcu” , rekao je gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov.

Izvor: Tanjug

Željka Vesić

 

Javne konsultacije o nacrtima zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Grad Kragujevac

U Кragujevcu je u petak u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije a u saradnji i uz podršku Organizacije za evropsku bezbednosti i saradnju (OEBS) – Misije u Srbiji i Mrežom Arhus centara Srbije održan konsultativni sastanak o Nacrtu izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu i Uredbe o učešću javnosti u izradi određenih planova i programa u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Grad Kragujevac

Prema rečima Tine Janjatović, samostalne savetnice u Sektoru za strateško planiranje i projekte u Ministarstvu zaštite životne sredine planirana su dva ciklusa javnih konsultacija za nacrte zakona koja će se održati u pet gradova Srbije u saradnji sa Arhus centrima.

Cilj konsultacija je da se u skladu sa Arhuskom konvencijom omogući učešće javnosti u izradi propisa u najranijoj fazi kada su sve opcije otvorene i kada je u toku kreiranje odredbi kojih će se držati propisi.

Pre održavanja javne rasprave otpočeli smo ovu konsultaciju sa najširom javnošću da vidimo koja su mišljenja i komentari o nacrtima propisa kako bismo imali otvoren odnos i pospešili komunikaciju resornog ministarstva i građana, kaže predstavnica ministarstva Tina Janjatović.

Savetnica za zaštitu životne sredine u OEBS-u u Srbiji Olivera Zurovac Кuzman podsetila je na početak aktivnosti vezanih za primenu principa Arhuske konvencije koju je Republika Srbija ratifikovala 2009. godine kao i na osnivanje prvog Arhus centra.

Do danas smo nastavili sa podrškom Arhus centara i vlasti na lokalnom, državnom nivou i nezavisnim institucijama na unapređenju ljudskih prava vezanih za zaštitu životne sredine.

Takav vid saradnje na najbolji način prikazuje kako se primenjuje princip učešća građana u kreiranju politika i zakona iz oblasti životne sredine, jer građani na direktan način daju svoj doprinos u izradi suštinski važnih zakona, kaže Zurovac Кuzman, savetnica u OEBS-u

Govoreći o obaveštavanju građana u Кragujevcu, Dragan Marinković, šef Službe za zaštitu životne sredine Gradske uprave za prostorno planiranje, urbanizam, izgradnju i zaštitu životne sredine je rekao da se javnost o projektima koji se planiraju informiše putem sajta, dopisa mesnim zajednicama kao i putem lokalne štampe.

Međutim, kao najbolja praksa ustanovljeno je obaveštenje po mesnim zajednicama na teritoriji gde je planiran određeni projekat jer tako imamo najbolji odziv i učešće građana, rekao je Marinković.

O nacrtima izmena i dopuna zakona i nacrtu uredbe kao i važnosti inkluzivnog procesa donošenja odluka kragujevačkoj javnosti govorili su predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i nezavisni stručnjaci.

Izvor: Grad Kragujevac

Milisav Pajević

Podela PVC kanti na Čukarici i Voždovcu

Foto: pixabay.com

JKP „Gradska čistoća” nastavlja akcije podele PVC kanti domaćinstvima u naseljima sa individualnom izgradnjom na opštinama Čukarica i Voždovac, saopštavaju iz ovog gradskog preduzeća.

Foto: pixabay.com

Tokom ovog vikenda po dve PVC kante će dobiti 570 domaćinstava u ulicama Petra Drapšina, Vinogradi i Avalski put, a do kraja meseca još 600 domaćinstava će se priključiti novoj tehnologiji sakupljanja i odvoženja otpada.

Akciju su svojim prisustvom podržali su i predsednik opštine Čukarica Srđan Kolarić i član gradskog veća Zoran Adamović, koji su sa sugrađanima razgovarali i o drugim aktivnostima koje se sprovode na toj opštini.

„Tokom tri meseca sprovodimo akcije u kojima će biti podeljene PVC kante za reciklabilni i kućni otpad za više od 2.400 domaćinstava na opštinama Novi Beograd, Čukarica, Voždovac i Palilula. Ova tehnologija sakupljanja, selektovanja i odnošenja otpada je do sada dala odlične rezultate, jer znatno utiče na smanjenje formiranja divljih deponija u Beogradu, ali i povećava količinu otpada koja ide na dalji proces reciklaže, čime se smanjuje opterećenje deponije u Vinči“, istakao je Marko Popadić, direktor JKP „Gradska čistoća” i dodao da je za 14 godina više od 60.000 domaćinstava uključeno u ovaj sistem odvoženja otpada.

„Nastavićemo razvoj ovog načina rada, tako da će kante za reciklabilni otpad dobijati i skupštine stanara u centralnim gradskim opštinama, sa kojima ćemo potpisati i ugovor o preuzimanju ambalažnog otpada, čime se sprečava nesavesno raznošenje sekundarnih sirovina koje se mogu reciklirati”, rekao je Popadić.

Svako domaćinstvo u naseljima u kojima se prelazi na tehnologiju odvoženja otpada putem PVC kanti dobija po dve takve kante. Plava kanta namenjena je za odlaganje reciklabila, a kanta zelene boje za odlaganje klasičnog kućnog smeća. Kante su zapremine 240 litara, a sugrađanima će znatno biti olakšano samo odlaganje, ali i izbacivanje otpada, čime će imati kvalitetniju komunalnu usluga.

U „Čistoći“ napominju i da je održavanje kanti, ali i njihova popravka ili eventualna zamena usled oštećenja, isključivo obaveza korisnika.

Kante su namenjene samo za odlaganje komunalnog i reciklabilnog otpada, zbog čega se apeluje na njihove nove vlasnike da kante ne koriste za odlaganje šuta, zemlje, pepela i žara, jer to dovodi do trajnog oštećenja kante koju će morati da zamene o sopstvenom trošku.

Akcija besplatne podele kanti sugrađanima koji žive u naseljima sa individualnom izgradnjom pokrenuta je sa ciljem da se poboljša organizacija odnošenja smeća, a i da se reši problem u uskim ulicama gde nije moguće postaviti kontejner.

Kante će se uručivati svaki vikend do kraja meseca u periodu od 8 do 14 časova, a sugrađanima će biti predočena dinamika pražnjenja i odvoženja smeća, tako da je jedina njihova obaveza da određenim danom u nedelji kante ostavljaju ispred svojih kapija, na ulici, jer radnici „Čistoće” nemaju pravo da ulaze na privatan posed.

Svi sugrađani koji ne budu u mogućnosti da kante preuzmu tokom ove podele, naknadno se mogu javiti pogonima na opštini Voždovac i Čukarica kako bi dobili kante za svoje domaćinstvo.

Milisav Pajević

Ujedinjeno Kraljevstvo nedelju dana za proizvodnju struje nije sagorevalo ugalj!

Foto-ilustracija: Pixabay

Od Industrijske revolucije u drugoj polovini 18. veka do danas, Ujedinjeno Kraljevstvo se u proizvodnji električne energije u velikom obimu oslanjalo na ugalj. Njegova odluka i napori da do 2025. godine iz svog energetskog miksa odstrani prljavi energent su utoliko značajniji, baš kao i prvih nedelju dana u njegovoj istoriji koje je provelo ne sagorevajući ugalj da bi napajalo domaćinstva i privredu električnom energijom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva od crne sedimentne stene organskog porekla u trajanju od sedam dana je postignuta zahvaljujući obnovljivim izvorima energije, prirodnom gasu i nuklearnoj energiji.

Prema pisanjima britanske medijske kuće Gardijan, ovaj važan korak ka čistijem energetskom tržištu je otpočeo poslepodnevnim časovima 1. maja.

Neprekidno smanjivanje učešća elektrana na ugalj u proizvodnji električne energije u svrhe borbe protiv klimatskih promena je zaslužno za to što su se štetne emisije ovog sektora na tlu Ujedinjenog Kraljevstva od 2013. prepolovile.

Tokom 2018, gotovo polovinu potrošene energije (49,6 %) u ostrvskoj državi su obezbedili energetski izvori niskog ugljeničnog otiska, uključujući obnovljivu i nuklearnu energiju. Udeo prirodnog gasa je iznosio 43,9 odsto, a uglja samo 6, što je novi rekord.

Jelena Kozbašić

 

Mogu li se povezati požari, klima i ekosistem?

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Istraživači Univerziteta Crne Gore su krajem aprila 2019. godine, sa kolegama sa drugih 38 evropskih univerziteta, inicirali su u Briselu COST akciju „Požari i zemljišni – geo sistemi: nauka i društvo”.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U inicijalnoj fazi uspostavljena je mreža naučnika i praktičara iz cele Evrope uključenih u istraživanje šumskih požara i upravljanje zemljištem sa idejom praćenja dinamike požara, upravljanjem rizika od požara, analizama efekata požara na šumsku vegetaciju, faunu, zemljište i vodu.

U narednom periodu posebne analize će se odnositi na socio-ekonomske, istorijske, geografske, pristupe političke percepcije i upravljanja zemljištem.

Inicijativa povezuje zajednice iz različitih naučnih i geografskih sredina, omogućavajući tokom svog rada u naredne četri godine diskusiju o različitim iskustvima i nastanku novih pristupa istraživanju požara.

Glavni cilj ove akcije je obezbeđivanje sinergijske saradnje između evropskih istraživačkih grupa sa ciljem sintetizovanja postojećih znanja, te definisanja zajedničkog istraživačkog programa koji promoviše integralni pristup stvaranju otpornih predela na požare, uzimajući u obzir biološka, biohemijska i fizička, ali i socio-ekonomska, istorijska, geografska, sociološka i politička ograničenja.

Inicijativa nastala angažovanjem istaživača iz cele Evropre je nužna društvena potreba zbog očekivanog daljeg intenziviranja i geografskog širenja režima požara u uslovima aktuelnih globalnih klimatskih promena.

Požar, klima i ekosistem su interaktivne komponente zemljišnog Sistema, a naučnici sa skupa održanog u Briselu 24. aprila 2019. godine su jasno ukazali na potrebe za novim razvojem i aplikacijama modeliranja zemljišnih sistema interakcija požar-klima-ekosistem.

Crnogorski tim ove COST inicijative sa Univerziteta Crne Gore predvodi doc. dr Velibor Spalević sa Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta i dr Milić Čurović sa Biotehničkog fakulteta, koji su stalni članovi ove inicijative.

Pored Univerziteta Crne Gore ovu COST akciju podržali su i Nacionalni parkovi Crne Gore, koji su kao svoje predstavnike odredili doc. dr Gorana Škatarića i mr Slobodana Stjepovića.

Ova inicijativa predstavlja nastavak ranije uspešno zaključene inicijative Connecteur: Connecting European connectivity Research, 2015-2018.

Milisav Pajević