Home Blog Page 9

Digitalizacija je ključ za sigurnu i održivu distribuciju energije

Foto: Siemens
Foto: ljubaznošću Bojana Jankovića

Energetski sektor prolazi kroz najdinamičniju transformaciju u poslednjih nekoliko decenija. Potreba za većom efikasnošću, stabilnim snabdevanjem i smanjenjem negativnog uticaja na životnu sredinu dovela je do toga da digitalizacija postane nezaobilazni deo svakog modernog elektroenergetskog sistema. O tome kako Siemens odgovara na ove izazove, razgovaramo sa Bojanom Jankovićem, rukovodiocem organizacione jedinice Electrical Products u Siemens d. o. o. Beograd.

Energetski sektor se suočava sa brojnim izazovima, od rasta potrošnje do potrebe za većom održivošću. Kako Siemens odgovara na te zahteve?

– Danas je važnije nego ikada da obezbedimo stabilno, efikasno i održivo snabdevanje energijom. U Siemensu smo razvili koncept inteligentne distribucije električne energije na niskom naponu, koji koristi digitalizaciju da poveća efikasnost, smanji troškove održavanja i unapredi bezbednost sistema. Na taj način, digitalizacija ne predstavlja samo tehnički dodatak već ključnu kariku u energetskoj tranziciji.

Osim toga, Siemens primenom svog tzv. DEGREE okvira kroz precizne smernice i ciljeve duž celog lanca poslovanja kreira siguran hod ka održivosti: ovaj pristup podrazumeva, recimo, cirkularni dizajn proizvoda, prediktivno održavanje, optimizaciju pre realizacije pomoću tehnologija poput „digitalnog blizanca”, itd.

Jedan od najčešće spominjanih pojmova je energetska efikasnost. Kako digitalizacija niskonaponskih postrojenja konkretno pomaže u tom segmentu?

– Da bismo smanjili potrošnju, moramo znati gde se tačno energija koristi. Naša rešenja za nadzor i merenje omogućavaju potpunu transparentnost. U praksi to znači da korisnici mogu da prepoznaju „energetske džepove”, mesta gde se energija troši neefikasno, i da optimizuju svoje procese. Na osnovu iskustava iz industrije, digitalni monitoring može doneti i do 30 odsto uštede energije, što je ogromna prednost kako za kompanije, tako i za društvo u celini.

U FOKUSU:

Osim ušteda, važan izazov je i održavanje sistema. Šta donose Siemensova rešenja?

– Tradicionalni pristup, čekati da se kvar dogodi pa reagovati, danas više nije prihvatljiv. Svaki prekid snabdevanja znači gubitke i za operatere i za korisnike. Zato naši sistemi omogućavaju preventivno i prediktivno održavanje, koje podrazumeva prikupljanje podataka u realnom vremenu, njihovu analizu i predviđanje potencijalnih kvarova. Na taj način se dostupnost sistema može povećati i do 15 odsto, uz istovremeno smanjenje troškova održavanja.

Digitalizacija donosi i nove rizike, pre svega sajber napade. Kako ih rešavate?

– Upravo tako, kada sistemi postanu digitalni, automatski postaju i meta. Zato primenjujemo princip defensein-depth, odnosno višeslojnu zaštitu. To znači da se sigurnost obezbeđuje na više nivoa, od fizičkog obezbeđenja postrojenja, preko zaštite komunikacionih mreža, pa sve do sajber funkcija integrisanih u same uređaje. Time obezbeđujemo da distribucija energije bude pouzdana, bezbedna i otporna na napade.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Bugarska i Severna Makedonija dogovorile izgradnju zajedničkog železničkog tunela

Foto-ilustracija: Pixabay

Bugarska i Severna Makedonija potpisale su danas sporazum o pripremi, izgradnji i radu prekograničnog železničkog tunela duž Koridora VIII, infrastrukturnog projekta od velikog regionalnog značaja. Sporazum su potpisali zamenik premijera i ministar saobraćaja i komunikacija Bugarske Karađov, i zamenik premijera i ministar saobraćaja Severne Makedonije Nikoloski.

Evropska komisija, koja projekat podržava značajnim finansijskim sredstvima, saopštila je da potpisivanje predstavlja važnu prekretnicu za obe zemlje, širi region Zapadnog Balkana i Evropsku uniju.

Tunel Koridora VIII biće izgrađen tačno na granici između Bugarske i Severne Makedonije, na pravcu:

Đueševo (Bugarska) – Deve Bair (Severna Makedonija).

Planirani tunel biće deo Trans-evropske transportne mreže (TEN-T) i spada u vodeće inicijative EU u okviru programa Globalna kapija. Kada bude završen, očekuje se da projekat donese značajne društvene i ekonomske koristi i doprinese boljoj povezanosti regiona. Evropska komisija naglasila je i da zajednički rad na ovakvim prekograničnim infrastrukturnim projektima jača dobrosusedske odnose Bugarske i Severne Makedonije, što je važan element u procesu pristupanja Severne Makedonije EU.

Energetski portal

Na Vlasinskom jezeru postavljen splav za gnežđenje strogo zaštićenih čigri

Foto-ilustracija: Unsplasj (Kiran Kumar)

Na Vlasinskom jezeru postavljen je prvi specijalizovani splav za gnežđenje običnih čigri, strogo zaštićene i ugrožene vrste ptica, zahvaljujući saradnji kompanije Henkel Srbija, Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) i Turističke organizacije opštine Surdulica, upravljača Predela izuzetnih odlika Vlasina.

Splav je postavljen u blizini lokaliteta Blato i od proleća će predstavljati sigurno mesto za gnežđenje obične čigre (Sterna hirundo), beličaste ptice prepoznatljive po crvenom kljunu i nogama. Reč je o vrsti koja se hrani sitnom ribom i zglavkarima, a gnezdi se kolonijalno na prirodnim ostrvima i sprudovima – staništima koja su u Srbiji sve ređa zbog izgradnje obaloutvrda, regulacije vodotokova, vađenja šljunka i velikih kolebanja vodostaja.

Procene pokazuju da se u našoj zemlji gnezdi svega 100 do 200 parova obične čigre, zbog čega ova vrsta ima status ranjive (VU) prema IUCN kriterijumima. Novi splav, veličine 6×4 metra i prekriven slojem šljunka koji imitira prirodne uslove, pruža stabilno, bezbedno i izolovano mesto za gnežđenje, uz ogradu koja štiti od predatora i rizika od poplava.

– Postavljanje splava bilo je izuzetno zahtevno, ali zahvaljujući podršci kompanije Henkel, upravljača i lokalne zajednice uspeli smo da obezbedimo potpuno funkcionalnu platformu. Nadamo se da ćemo već naredne sezone videti prve mladunce – rekao je Slobodan Marković, ornitolog DZPPS-a.

Pročitajte još:

Veštačke gnezdeće platforme širom Evrope već su se pokazale kao efikasan način očuvanja populacija čigri, a ovaj projekat predstavlja prvi takav poduhvat u Srbiji. Henkel Srbija ističe da je reč o delu šire strategije održivosti i podrške regenerativnim ekosistemima.

– Čigre su simbol čiste i zdrave prirode, jer tamo gde one žive voda je čista, a ekosistem je u ravnoteži. Ovim projektom želimo da doprinesemo očuvanju biodiverziteta i da podignemo svest o tome koliko su priroda i čista voda važni za sve nas – navela je Aleksandra Radovanović iz kompanije Henkel.

DZPPS apeluje na posetioce Vlasine da ne prilaze platformi, ne koriste dronove i ne stvaraju buku u njenoj blizini kako bi se izbeglo uznemiravanje ovih osetljivih ptica tokom gnežđenja.

Ovaj projekat predstavlja važan korak ka dugoročnoj zaštiti običnih čigri u Srbiji i može poslužiti kao inspiracija za postavljanje sličnih splavova na drugim vodenim površinama u zemlji.

Energetski portal

Subvencije za prenosnu mrežu i nova industrijska tarifa u Nemačkoj?

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-kucharski)

Nemačka vlada predstavila je nacrt zakona kojim se predviđa državna subvencija za troškove prenosne mreže u 2026. godini, sa ciljem da se ublaže pritisci rasta cena električne energije i smanji finansijsko opterećenje za potrošače i privredu. Dokument pod oznakom Drucksache 21/018/2101863 objavljen je krajem septembra 2025. godine kao deo priprema za budžetski i regulatorni okvir za narednu godinu.

U uvodnom delu nacrta navodi se da troškovi prenosa električne energije – koji nastaju transportom struje kroz visoko- i ekstra-visokonaponske vodove do krajnjih kupaca i distributivnih mreža – predstavljaju značajan deo ukupne cene koju plaćaju domaćinstva i preduzeća. Vlada zato smatra da je potrebno delimično rasterećenje mrežnih naknada, kako bi se doprinosilo snižavanju ukupnih troškova nabavke električne energije.

Prema predloženom rešenju, operatori prenosnog sistema trebalo bi da dobiju ukupno 6,5 milijardi evra subvencija zasnovanih na planiranim troškovima za 2026. godinu. Ova mera omogućila bi državi da pokriva deo troškova prenosne mreže (Übertragungsnetzkosten), čime bi se snizile mrežne naknade i tako indirektno umanjila cena struje za sve kupce – i domaćinstva i privredu. Za razliku od ciljanih industrijskih podsticaja, reč je o sistemskoj meri širokog obuhvata, koja se odnosi na celokupno tržište električne energije.

U nacrtu se navodi da ne postoje alternativne mere koje bi u kratkom roku mogle postići isti efekat u ublažavanju troškova energije.

U delu o budžetskim implikacijama precizira se da će subvencija biti finansirana sredstvima Fonda za klimu i transformaciju, uz napomenu da nema dodatnih finansijskih efekata na savezni budžet.

Reakcija BDEW-a: Podrška meri, ali i upozorenja o nužnim ulaganjima

Foto-ilustracija: Unsplash (BLAGOV)

Nemačko udruženje energetske i vodoprivredne industrije (BDEW) objavilo je nedavno saopštenje da podržava zakonsko uređenje subvencije za stabilizaciju naknada prenosne mreže u 2026. godini, ističući da će predloženo rešenje rasteretiti sve potrošače, uključujući korisnike distributivnih mreža.

Udruženje, međutim, naglašava da energetska tranzicija i postizanje klimatske neutralnosti zahtevaju opsežna ulaganja u proširenje i modernizaciju prenosnih i distributivnih mreža. BDEW upozorava da se razvoj mrežne infrastrukture mora uskladiti sa ubrzanim širenjem obnovljivih izvora energije, elektrifikacijom transporta i transformacijom sektora grejanja.

U saopštenju se ističe da ulaganja u mreže stvaraju dugoročne regionalne koristi, otvaraju nova radna mesta i obezbeđuju pouzdanu i bezbednu infrastrukturu prilagođenu promenljivim potrebama kupaca.

BDEW takođe poziva političke donosioce odluka da jasno komuniciraju da efekti subvencija neće biti jednaki za sve kupce, jer struktura mrežnih naknada varira u zavisnosti od nivoa i tipa priključka. Ipak, udruženje ocenjuje da su planirane olakšice „važan i opravdan instrument“.

U tri komentara na nacrt, BDEW posebno naglašava potrebu za:

  • hitnim usvajanjem zakona, kako bi se izbegla pravna nesigurnost i višestruka prilagođavanja cena početkom 2026,

  • obezbeđivanjem da isplata subvencija operatorima ne bude ugrožena proceduralnim komplikacijama,

  • proširivanjem pravila lakšeg prenosa troškova i na slučajeve povećanja mrežnih naknada, jer je reč o troškovima koje snabdevači ne kontrolišu.

Posebna tarifa za velike potrošače?

Nemačka paralelno priprema i drugu, potpuno odvojenu meru, namenjenu isključivo energetski intenzivnoj industriji. Ovaj instrument se razlikuje od sistemske subvencije mrežnih naknada, jer je reč o ciljanoj pomoći za kompanije sa visokom potrošnjom električne energije.

Planirana industrijska cena struje trebalo bi da stupi na snagu 1. januara 2026. godine i podrazumeva uvođenje posebne, znatno niže tarife namenjene velikim potrošačima u prerađivačkoj industriji i teškoj proizvodnji. Cilj ove mere je da se kompanijama obezbedi veća predvidljivost, ublaže posledice dugotrajnog rasta cena struje, ojača konkurentnost i spreči premeštanje proizvodnih kapaciteta van zemlje.

Ministarka ekonomije Katerina Rajhe navela je da je ovaj program u završnoj fazi usaglašavanja sa Evropskom komisijom, jer se radi o modelu državne pomoći koji mora biti potpuno usklađen sa pravilima EU.

Za razliku od opšte subvencije prenosnih troškova, kojom se rasterećuju svi korisnici, ova industrijska tarifa odnosi se samo na ograničeni krug velikih energetskih potrošača i predstavlja dodatni, specijalizovani instrument podrške.

Energetski portal

Crna Gora na putu održive gradnje

Foto-ilustracija: Unsplash/Dean Milenković

Održiva arhitektura čini temelj održivog stanovanja, a upravo održivo stanovanje predstavlja jednu od ključnih karika u smanjenju ugljeničnog otiska gradova, a time i cele države. Ipak, zemlje regiona tek započinju taj proces – malim, ali značajnim koracima ka uvođenju principa održivosti u temelje novih građevina.

Kako uskladiti ubrzani razvoj gradova, nove investicije i infrastrukturne projekte sa očuvanjem kulturnog i prirodnog nasleđa i savremenim zahtevima održivosti? Upravo o ovim pitanjima razgovarali smo sa Mirjanom Đurišić, v. d. generalnog direktora Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore.

Održiva arhitektura postaje ključna tema u savremenom graditeljstvu. Koje trendove u toj oblasti prepoznajete kao najznačajnije u Crnoj Gori i ka čemu težite u narednom periodu kada je reč o razvoju održivih praksi?

Foto: Ljubaznošću Mirjane Đurišić

– U skladu sa proglašenjem Crne Gore ekološkom državom i njenim strateškim opredeljenjem za pristupanje Evropskoj uniji, uspostavljen je dosledan i integralan pristup održivom razvoju. Ovo opredeljenje je potvrđeno nizom međunarodnih obaveza, od Ženevskog protokola do Sporazuma o Energetskoj zajednici, usvajanjem Kjoto protokola, kao i pristupanjem ambicioznim ciljevima EU u vezi sa smanjenjem emisija i povećanjem energetske efikasnosti.

U tom kontekstu, ključan prekretnički iskorak u oblasti održive arhitekture ostvaren je 2016. godine uvođenjem obaveznog Elaborata energetske efikasnosti. Ovaj dokument je prestao da bude luksuz i postao je osnovni alat koji je sve aktere u građevinarstvu prinudio da se ozbiljnije pozabave pitanjem uštede energije, dajući konkretne pokazatelje kvaliteta zgrade. Kao najznačajniji trend sa zadovoljstvom ističemo sve širu primenu složenih fasadnih sistema sa visokim stepenom toplotne izolacije. Ovo je postao novi standard kvaliteta, kako u javnom sektoru, kroz projekte obnove i izgradnje škola i ustanova, tako i u izgradnji elitnih turističkih naselja, poslovnih objekata i hotela. Paralelno s tim, konstantno radimo na podizanju svesti investitora o dugoročnim benefitima energetske efikasnosti, što je dodatno podstaknuto jasnim regulatornim okvirom.

Naš krajnji cilj je da održiva rešenja postanu neizostavan, a ne dopunski deo svakog arhitektonskog projekta. Zbog toga je naša težnja u narednom periodu da ovaj trend unapredimo kroz još kvalitetnije regulatorne okvire i integralni pristup ostvarivanju nacionalnih ciljeva održivog razvoja.

Imajući u vidu da građenje fizičkih struktura u prostoru podrazumeva i integraciju društvenih i ekoloških problema u stvarne strukture, smatram da oblast planiranja i građevinarstva ima ključnu ulogu i odgovornost u ovom procesu. Upravo zbog toga stavljam akcenat na važnost pravilnog i zdravog pristupa u održivoj arhitekturi, jer kroz nju gradimo ne samo zgrade već i održivu budućnost našeg društva.

U FOKUSU:

Arhitektura današnjice mora da pronađe ravnotežu između estetike, funkcionalnosti i energetske efikasnosti. Koji je, po vašem mišljenju, recept za postizanje tog skladnog spoja u projektovanju i gradnji?

– Recept za taj sklad leži u integrisanom projektnom procesu, gde energetska efikasnost nije tek kasni dodatak, već osnovni dizajnerski parametar od samog početka. Kada se koncept energetske efikasnosti – kroz pravilnu orijentaciju, oblik, raspored otvora i izbor materijala – uvaži u najranijoj fazi, on se prirodno spaja sa estetikom i funkcionalnošću. Projekti koji optimizuju dnevnu svetlost i prirodnu ventilaciju značajno smanjuju zavisnost od veštačkih sistema, stvarajući uštedu koja je urođena u samom tkivu zgrade. Ključ uspeha je, kao i uvek, kolaboracija i saradnja. U smislu državnih institucija, odnosno donosilaca odluka, mora postojati međuresorna institucionalna saradnja i konstantna predanost i posvećenost procesu održivog razvoja. Ovde mislim na saradnju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koje se bavi oblastima planiranja i građenja, Ministarstva javnih radova, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja severa, Agencije za zaštitu životne sredine i svih drugih relevantnih institucija, pa tek nakon toga na saradnju arhitekata, inženjera, neimara i investitora, koji moraju da rade zajedno od prvog dana, ali na temelju zdravih odluka državnih institucija po pitanju održivog razvoja, odnosno održive arhitekture koja je ujedno i ključni akter u smislu zdravog razvoja naše zemlje. Kada se svi ovi faktori i elementi usklade, rezultat nije samo ušteda energije već i autentična arhitektura visokog estetskog i životnog kvaliteta – arhitektura koja je istovremeno i lepša i pametnija. Konkretno, što se tiče pitanja održive arhitekture, nju ne treba shvatiti kao jednostavno „ozelenjavanje” ili postavljanje solarnih panela. Prosto moramo imati na umu da naše učešće u građenju struktura ostavlja neizbrisiv trag na zemlji.

Foto-ilustracija: Unsplash/Laurynas Zizys

Svaki izbor – svaka cigla, prozor ili greda – ima težinu. Ne možemo sebi da priuštimo da gradimo strukture koje troše resurse i guše planetu pod plaštom zagađenja. Održiva arhitektura nije hir; ona je neophodnost.

Gradeći na principima održive arhitekture, radi se na minimiziranju štete i, što je još važnije, na aktivnom negovanju životne sredine i povećanju kvaliteta života i blagostanja ljudi.

Rapidnom urbanizacijom i širenjem gradova, primena zelenih krovova u arhitekturi postaje ne samo ekološka potreba već i izraz kreativnosti.

Kada se govori o održivoj gradnji, neizostavno je pomenuti i adaptaciju na klimatske promene sa kojima se trenutno bori čitava planeta i gde je od suštinskog značaja stvaranje održivih i otpornijih urbanih sredina. Da bi se smanjio efekat toplotnih ostrva, potrebno je primeniti različite mere u urbanim prostorima, a jedna od njih je upotreba zelenih krovova i vertikalnih zelenih zidova. Pored toga što ova mera može značajno doprineti povećanju estetskih vrednosti objekata, istovremeno može značajno uticati na smanjenje potrošnje energije u odnosu na objekte sa klasičnim ravnim krovom.

Prateći trendove, kada je primena ovih rešenja u pitanju, u Crnoj Gori se trenutno priprema podzakonska regulativa kojom se uređuju standardi za planiranje stambenih naselja i turističkih kompleksa, kojim se, između ostalog, propisuju pravila za postavljanje zelenih krovova na objektima i stimuliše ova mera na način da se ove površine mogu u određenom procentu uzimati u obzir prilikom obračunavanja propisanog indeksa ozelenjenosti na parceli.

Posmatrajući stanje izgrađenog fonda u Crnoj Gori, šta biste izdvojili kao najslabiju tačku većine objekata i koje bi osnovne segmente trebalo prioritetno unaprediti?

– Najslabija tačka većine objekata, posebno onih izgrađenih u drugoj polovini 20. veka, jeste njihova energetska neefikasnost. Ove zgrade su pravi „propusnici” energije. Imaju minimalnu ili nikakvu toplotnu izolaciju, zastarele prozorske okvire i neefikasne sisteme grejanja. Posledica su enormni gubici toplote, visoki troškovi grejanja za stanare i povećana emisija štetnih gasova. Iz tog razloga se u prethodnom periodu jako puno radilo na termorehabi litaciji kao nacionalnom prioritetu, te je naš fokus da kroz fondove i podsticajne mehanizme ovaj proces učinimo dostupnijim građanima. Ovo nije samo stvar uštede već i poboljšanja kvaliteta života i zaštite životne sredine.

Pored problema sa energijom, crnogorske gradove, posebno primorske, muči i problem nagomilane izgradnje stambenih objekata koja je „progutala” veliki deo javnog prostora. Ovaj problem sa sobom nosi niz posledica, poput zagušenog saobraćaja i zabrinjavajućeg nedostatka kvalitetnih zelenih površina. Kao poseban problem nameće se i način rešavanja parking-prostora.

Pitanje parkinga se često rešava tako što se ispod cele parcele predvidi izgradnja podzemne garaže. Ovo za posledicu ima činjenicu da se platoi zgrada ne mogu koristiti za sadnju parkova i visokog drveća, jer korenje nema prostora za razvijanje – dobijamo čist beton sa minimalnim zelenim površinama.

Foto-ilustracija: Unsplash/Krzysztof Kotkowicz;

Kao put napred, ističe se nasušna potreba za povratkom principima zdravog urbanističkog planiranja. Moramo težiti da preuzmemo postulate iz perioda jugoslovenskog socijalizma, koji su akcenat stavljali na funkcionalno zoniranje, zelene petlje, društvenu infrastrukturu, uz fokus na prostranstvo i svetlost. Blokovi su bili smešteni unutar zelenih prstenova, sa velikim parkovima, sportskim terenima i dečjim igralištima unutar samih stambenih jedinica. Cilj je bio omogućiti stanovnicima direktan pristup prirodi i rekreaciji. Zgrade su bile postavljene sa velikim međuprostorima, što je osiguravalo dovoljno sunčeve svetlosti i provetravanja.

Osnovni cilj je postizanje zdravog života i kontakta sa prirodom, čak i u gradskoj sredini. Upravo se ovi principi – poštovanje zelenih površina, stvaranja samodovoljnih kvartova sa infrastrukturom i planiranje na ljudskoj razmeri – danas prepoznaju kao vredno nasleđe kojem se valja vratiti u suočavanju sa izazovima prekomerne izgrađenosti i nefunkcionalnih gradskih sredina. Oni služe kao podsetnik da urbanizam nije samo izgradnja stanova već i stvaranje zdravih i humanih zajednica.

Naravno da naš zadatak nije samo replicirati prošlost, već je inteligentno iznova interpretirati. Grad budućnosti nije skup statičnih zgrada, već živi organizam koji diše i uči iz prošlosti, prilagođava se sadašnjosti i brine o budućnosti. To je pametno, zeleno i humano okruženje koje poštuje činjenicu da mi samo privremeno upravljamo prostorom koji će nas nadživeti. Tek kada shvatimo da smo mi čuvari, a ne vlasnici tog prostora, možemo početi da gradimo za generacije koje dolaze, na istinskom temelju održivosti.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Trgovanje električnom energijom u Severnoj Makedoniji tokom oktobra 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (chris-liverani)

Prema mesečnom izveštaju Nacionalnog operatora tržišta električne energije – MEMO DOOEL Skoplje, na makedonskoj berzi električne energije u oktobru 2025. godine ostvareno je ukupno 146.498 MWh trgovane energije u segmentu „dan unapred“ (eng. day-ahead market). Prosečna cena iznosila je 7.746,24 denara po MWh, odnosno 125,67 evra/MWh. Prosečna cena električne energije na makedonskom tržištu u oktobru 2025. iznosila je otprilike 14.000 do 14.700 dinara po megavat-satu (MWh), kada se konvertuje u domaću valutu.

Tokom meseca, dnevni prosečni obim trgovine dostigao je 4.725,7 MWh, što ukazuje na stabilnu aktivnost na tržištu. Najveći obim trgovine i najviše cene zabeležene su u periodu dnevnog opterećenja (od 9 do 20 časova), kada je prosečno trgovano 2.768 MWh po ceni od 8.141,7 denara ili 132,1 evro/MWh. U ovom intervalu potražnja je bila najizraženija, što je direktno uticalo na rast cena u odnosu na noćne sate.

Pročitajte još:

U okviru izveštaja navodi se da su ekstremne vrednosti na tržištu dostigle maksimalnih 412,1 MWh po satu, dok je maksimalna cena iznosila 30.826 denara/MWh ili 500,02 evra/MWh. Najniže vrednosti iznosile su 59,9 MWh i 123,4 denara/MWh (2 evra/MWh).

Oktobarski podaci pokazuju nastavak dinamičnog trgovanja i relativno stabilne cene u poređenju s prethodnim mesecima, uz uočljive oscilacije u zavisnosti od potrošnje u različitim delovima dana.

Energetski portal

Biogas kao ključ energetske tranzicije – ima li Srbija snage da iskoristi svoje potencijale

biometana
Foto-ilustracija: Pixabay (JanNijman)

Evropske zemlje sve više udeo prirodnog gasa zamenjuju biogasom. Direktorka Udruženja Biogas Srbija Lidija Zelić izjavila je za RTS da Srbija ima veliki potencijal za izgradnju biogasnih postrojenja, postoji zainteresovanost investitora, ali se dalje suočava sa pravnim i regulatornim preprekama. Ističe da su benefiti biogasa i biometana pre svega ekološki, a kao posledica dolazi i proizvodnja toplotne i električne energije.

Biogas i biogoriva su ekološki energenti koji se dobijaju iz otpada, a u Evropi raste broj postrojenja za njihovu proizvodnju. Danska najavljuje da će do kraja decenije 100 odsto prirodnog gasa zameniti biogasom. Srbija je, i pored velikog potencijala, još uvek u početnoj fazi razvoja tih postrojenja.

Lidija Zelić, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, rekla je da se biogoriva dobijaju iz biomase i koriste za zamenu fosilnih goriva, a među njima je i biometan, koji se dobija iz biogasa do nivoa metana i može da se utiskuje u nacionalnu gasnu mrežu ili koristi u saobraćaju.

– Tako dolazi do dekarbonizacije i u gasnom i u sektoru saobraćaja. Biometan je u Evropi prepoznat kao ključan u energetskoj tranziciji jer povezuje resore energetike, poljoprivrede i zaštite životne sredine – objašnjava Zelićeva.

Čiste se i deponije

Prema njenim rečima, biogas se dobija iz organskog otpada, prvenstveno iz poljoprivredne proizvodnje – stajnjaka i žetvenih ostataka, ali i iz prehrambene industrije, klanica i hrane sa isteklim rokom iz supermarketa.

– Reč je o velikoj količini otpada. Jedno biogasno postrojenje snage jednog megavata može dnevno da zbrine između 70 i 100 tona ovakvog otpada, čime se znatno rasterećuju deponije – ističe Zelićeva.

Na pitanje da li se energija iz otpada može koristiti i na druge načine, Zelićeva objašnjava da se u postrojenju, u strogo kontrolisanim uslovima, iz otpada može proizvesti električna i toplotna energija, gde se iskoristi oko 50 procenata energije, ili se može prečistiti do nivoa biometana, gde je iskorišćenost 100 odsto.

Pročitajte još:

Veliki potencijal Srbije

Dodaje da u Srbiji postoji 45 biogasnih postrojenja koja rade punim kapacitetom, kao i 55 u privremenom statusu povlašćenog proizvođača, koja su u fazi izgradnje, dok sektor u zemlji postoji više od 16 godina.

– Postrojenja su uglavnom građena u Vojvodini, uz veće farme, zbog blizine sirovina čime se smanjuju troškovi transporta. Svaka lokacija koja može da obezbedi dovoljno sirovina pogodna je za izgradnju postrojenja. Naši potencijali su veliki jer smo poljoprivredna zemlja – ukazuje Zelićeva.

Ističe i da postoji velika zainteresovanost investitora, ali da je nepotpuna zakonska regulativa prepreka, jer nisu propisane aukcije za postrojenja, pa im je onemogućeno da uđu u sistem podsticaja.

Govoreći o evropskom tržištu, Zelićeva kaže da je Nemačka lider po broju postrojenja i tehnologiji, ali i da je Danska, manja zemlja od Srbije, dobar primer, jer postaje energetski nezavisna.

– Benefiti biogasa i biometana su pre svega ekološki jer se zbrinjava velika količina otpada – to im je ključna uloga. Proizvodnja električne i toplotne energije je posledica zbrinjavanja organskog otpada – zaključuje Zelićeva.

Izvor: RTS

Korejski istraživači donose inovaciju u razvoju litijum-jonskih baterija

Foto-ilustracija: Pixabay/bixusas

Korejski institut za istraživanje energije (KIER) objavio je razvoj nove tehnologije koja omogućava proizvodnju anoda od grafita za litijum-jonske baterije korištenjem domaćih grafitnih nusproizvoda. 

Grafit, koji je osnovna sirovina za anode litijum-jonskih baterija u električnim vozilima, čini oko 30 odsto mase ćelije i 10 odsto troška proizvodnje. Ipak, Koreja više od 90 odsto svojih potreba za grafitom zadovoljava iz Kine, što stvara rizike od skokova cena i nestabilne dostupnosti u globalno nesigurnim okolnostima.

— Naš rad pokazuje da grafit, koji je ranije bio zapostavljen, sada postaje nacionalni kritični mineral — rekao je Juu džin Han, glavni istraživač.

Nesigurnost je postala posebno vidljiva u julu prošle godine, kada je Ministarstvo trgovine SAD-a uvelo visoke carine na kineski grafit za anode, što je dodatno povećalo zabrinutost za buduću stabilnost snabdijevanja.

Pročitajte još:

Kao odgovor na ove izazove, tim je razvio naprednu tehnologiju koja omogućava transformaciju domaćih industrijskih nusproizvoda u anode visoke vrednosti. Nova metoda uklanjanja nečistoća pojednostavljuje tradicionalne korake i omogućava proizvodnju grafitnih anoda koje su ekonomski konkurentne u poređenju s komercijalnim materijalima.

Proizvodnja anoda visoke čistoće zahteva potpuno uklanjanje metalnih nečistoća. Dosadašnje metode se oslanjaju na agresivnu obradu kiselinama i zagrevanje iznad 2.000 °C, što dovodi do zagađenja okoline i visokih troškova, smanjujući ekonomsku isplativost. Nasuprot tome, grafitne anode proizvedene novom tehnologijom postigle su stabilnost uporedivu s komercijalnim materijalima, a istovremeno su i ekološki prihvatljive.

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Chemical Engineering Journal, jednom od vodećih svetskih časopisa u oblasti hemijskog inženjerstva i nauke o materijalima.

Energetski portal

Otvoreno novo poglavlje: Beočinski Lafarge BFC Srbija promenio ime u Holcim Srbija

Foto: Holcim Srbija

Kompanija Lafarge BFC Srbija d.o.o. Beočin zvanično je otvorila novo poglavlje poslovanja i to pod novim imenom Holcim Srbija d.o.o. Beočin. Ova promena još snažnije odražava viziju i odlučnost kompanije da gradi održivu budućnost, predvodeći transformaciju građevinske industrije u Srbiji. Lafarge BFC Srbija d.o.o. Beočin posluje u okviru Holcim Grupe od 2015. godine, a promenom imena u potpunosti usklađuje svoj identitet sa grupacijom.

– Ovo je istorijski trenutak u kojem se tradicija, duga skoro dva veka i snaga globalne Holcim porodice kojoj već pripadamo, sada i zvanično objedinjuju kroz jedinstven identitet. Promena imena zaokružuje korporativni profil kompanije i predstavlja još odlučniji korak ka budućnosti koja je održivija, odgovornija i inovativnija – izjavio je Dimitrije Knjeginjić, generalni direktor Holcim Srbija.

Ova promena se odnosi isključivo na poslovno ime kompanije, dok sve poslovne aktivnosti, kao i kvalitet proizvoda i usluga ostaju na prepoznatljivo visokom nivou – uz iste vrednosti, posvećenost i profesionalnost koje su oduvek temelj poslovanja.

Kao lider u domaćoj građevinskoj industriji, Holcim Srbija obuhvata sve ključne segmente proizvodnje: cement, beton, agregate i asfalt, stvarajući snažan i povezan sistem koji pokreće razvoj građevinskog sektora. Fabrika cementa u Beočinu, prepoznata kao jedna od tehnološki najnaprednijih u regionu, proizvodi cement koji je temelj najvažnijih infrastrukturnih projekata i investicija širom zemlje.

Foto: Holcim Srbija

Istovremeno, fabrike betona u Beogradu, Novom Sadu i okolini pružaju fleksibilna, pouzdana i održiva rešenja prilagođena specifičnim potrebama širokog spektra projekata. Zahvaljujući naprednim tehnologijama proizvodnje i stručnim timovima, Holcim Srbija obezbeđuje vrhunski kvalitet i pouzdanost isporuke betona za najzahtevnije infrastrukturne, komercijalne i stambene objekte.

Važan deo sistema čini mreža kamenoloma čini snažan oslonac poslovanja, omogućavajući stabilno i dugoročno snabdevanje tržišta najkvalitetnijim agregatima. Zahvaljujući savremenim tehnologijama eksploatacije i strogo kontrolisanim procesima, obezbeđuje se visok nivo efikasnosti, sigurnosti i očuvanja prirodnih resursa.

Sa novim imenom, ali istim vrednostima, Holcim Srbija nastavlja da razvija poslovanje zasnovano na stručnosti, kombinujući iskustvo i najsavremenije tehnologije kako bi kreirala rešenja usklađena sa najvišim globalnim standardima građevinske industrije, uz kontinuano ulaganje u ljude i zajednicu.

Sledeći Holcimovu strategiju NextGen Growth 2030, zasnovanu na stubovima Purpose, People i Performance, kompanija će s posvećenošću razvijati potencijale svojih zaposlenih i težiti izvrsnosti kroz inovacije i društveno odgovorno poslovanje.

Holcim Srbija

RE-Source 2025: Smanjenje PPA ugovora šalje loš signal Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)

U Amsterdamu je 4. i 5. novembra održan RE-Source 2025, najvažnije evropsko okupljanje korporativnih kupaca i snabdevača obnovljive energije. Događaj organizuje RE-Source platforma, vodeća inicijativa u Evropi koja promoviše korporativnu kupovinu čiste energije.

Prema saopštenju objavljenom uoči konferencije, upravo u trenutku kada bi Evropa morala da ubrza energetsku tranziciju, tržište ugovora o otkupu električne energije (Power Purchase Agreements – PPA) suočava se sa dramatičnim padom – trendom koji zabrinjava i industriju i donosioce odluka.

Broj potpisanih ugovora manji je za čak 60 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je ukupni ugovoreni kapacitet pao za oko 40 odsto. Za kontinent koji energetsku sigurnost i industrijsku konkurentnost gradi na bržoj elektrifikaciji i razvoju obnovljivih izvora, ovakav trend predstavlja ozbiljan alarm.

Paradoks je očigledan: Evropa ne može postati otpornija na energetske šokove niti konkurentna u globalnoj ekonomiji ukoliko ne ubrza prelazak na čistu energiju. Vetar i sunce ostaju najisplativiji i najstabilniji resursi, ali čitav niz uskih grla koči njihovu širu upotrebu.

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-balseiro)

Glavna kočnica – mreža i dozvole

Stotine gigavata projekata obnovljive energije trenutno čeka priključenje na mrežu, jer evropske države ne grade dovoljno brzo dalekovode, trafostanice i skladišne kapacitete. Izdavanje dozvola, koje je trebalo da se ubrza primenom Direktive o obnovljivim izvorima energije, i dalje je presporo. Čak 26 država članica EU krši pravila Unije u ovoj oblasti, što dodatno usporava rast vetroelektrana i solarnih elektrana.

Uz to, proces elektrifikacije evropske privrede stagnira uprkos tome što je direktna elektrifikacija najjeftiniji put ka smanjenju emisija i povećanju industrijske konkurentnosti.

Poseban izazov predstavljaju i sve češće negativne cene električne energije, koje otežavaju pregovore o novim PPA ugovorima i ukazuju na hitnu potrebu za razvojem baterijskih sistema i drugih rešenja za skladištenje energije.

Pročitajte još:

PPA ugovori – ključ industrijske dekarbonizacije

Sporazum o čistoj industriji jasno prepoznaje da bez PPA ugovora Evropa rizikuje da izgubi konkurentnost i zaostane u ispunjenju klimatskih ciljeva. Ovi ugovori omogućavaju kompanijama da obezbede stabilne cene energije na duži rok, a istovremeno podstiču izgradnju novih kapaciteta vetra i sunca. Za industriju, PPA nisu samo mehanizam usklađivanja sa propisima – već osnov za dugoročnu energetsku stabilnost.

Kako bi preokrenula negativan trend, EU uvodi čitav paket podsticaja. Revidirani okvir državne pomoći (CISAF) sada omogućava državama članicama da privremeno subvencionišu cene električne energije za energetski intenzivne industrije, pod uslovom da ulažu u obnovljive izvore, skladištenje ili elektrifikaciju – posebno kroz PPA modele.

Evropska investiciona banka pokreće i pilot-program vredan 500 miliona evra namenjen podršci korporativnim PPA ugovorima za srednja preduzeća, koja često nemaju finansijsku snagu velikih industrijskih kupaca.

Najavljen je i novi model trostranih ugovora za vetroparkove na moru i hibridne solarno-baterijske projekte. Po ovom modelu, države bi mogle da preuzmu ulogu treće strane, deleći rizike i smanjujući troškove i proizvođačima i kupcima električne energije.

Pad tržišta PPA-a dolazi u trenutku kada je Evropi potrebno upravo suprotno – ubrzano investiranje u obnovljive izvore i brža elektrifikacija. Ako novi mehanizmi EU zažive na vreme, oni mogu stabilizovati tržište i podstaći novi talas investicija. U suprotnom, Evropa rizikuje da izgubi strateški korak u energetskoj tranziciji i globalnoj industrijskoj utakmici, poručuju sa RE-Source 2025.

Milena Maglovski

Počinje modernizacija Vlasinskih hidroelektrana

Foto: EPS

„Elektroprivreda Srbije” nastavlja veliki investicioni ciklus u obnovu svojih hidroelektrana, a nakon radova u „Bajinoj Bašti”, „Zvorniku” i „Đerdapu 1”, na red je stigao i jedan od najstarijih i najvažnijih sistema u domaćoj energetici – Vlasinske hidroelektrane.

Ugovor o njihovoj rekonstrukciji i modernizaciji potpisali su generalni direktor EPS-a Dušan Živković i predstavnici kompanije „Energotehnika Južna Bačka”, koja će biti glavni izvođač radova.

Foto: EPS

Ceremonija potpisivanja održana je upravo na dan kada Vlasinske hidroelektrane obeležavaju sedam decenija rada, što je dalo dodatnu simboliku početku projekta koji će im, kako je poručio Živković, doneti „novi životni vek”. Modernizacija će, prema njegovim rečima, povećati instalisanu snagu sistema za osam megavata i obezbediti pouzdan rad elektrana u narednih trideset do četrdeset godina.

Živković je podsetio da je ceo vlasinski sistem jedinstven u portfoliju EPS-a, jer funkcioniše kao kaskada derivacionih elektrana koje vodu koriste više puta, zahvaljujući čemu predstavljaju dragocen izvor vršne energije — one koja je najvažnija u trenucima najveće potrošnje.

Pročitajte još:

Projekat je vredan 109,7 miliona evra i obuhvatiće temeljnu obnovu ključne opreme, uključujući turbine i generatore, koje će isporučiti međunarodno priznate kompanije Andritz Hydro i Gamesa Electric. Finansijska konstrukcija obezbeđena je kroz kombinaciju kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, bespovratnih sredstava Evropske unije i ulaganja samog EPS-a.

Vlasinske hidroelektrane puštene su u rad 1955. godine, kada je proradio prvi agregat HE „Vrla 1”, a tokom sedamdeset godina rada ovaj sistem je postao jedan od stubova zelene energetike u Srbiji. Čine ga akumulacija Vlasina, četiri hidroelektrane koje rade u kaskadi i pumpna stanica Lisina, a od svog početka do danas proizveli su više od 17 miliona gigavat-sati električne energije.

Modernizacija koja tek počinje obezbediće da Vlasinski sistem i u decenijama koje dolaze ostane jedan od ključnih izvora čiste i stabilne energije, što je od suštinskog značaja kako za EPS, tako i za energetsku sigurnost zemlje.

Energetski portal

Mesec dana američkih sankcija NIS-u – snabdevanje stabilno, izazovi ostaju

Foto: NIS

Ove sedmice biće mesec dana od primene američkih sankcija NIS-u. Situaciju u Evropi dodatno komplikuju sankcije i Lukoilu i Rosnjeftu, ali i neizvesnost oko gasa. U Srbiju je, uz povećan uvoz derivata, snabdevanje za sada stabilno, a nadležni poručuju energetske krize neće biti.

Rafinerija Naftne industrije Srbije u Pančevu ima zaliha sirove nafte za preradu do 25. novembra. Značajno su iskorišćene i mogućnosti uvoza gotovih derivata drumskim i železničkim cisternama i rečnim baržama. Veći uvoz ograničava manjak kapaciteta za pretovar i nizak vodostaj Dunava, što može da utiče i na cene goriva na pumpama.

Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, objašnjava da u formuli koju država izračunava svake nedelje za maksimalne cene, pored kotacijskih i berzanskih promena i kursa dolara, postoji stavka koja se zove uticaj zavisnih troškova uvoza i stavljanje derivata na tržište.

– Što je veći udeo uvezenih derivata, ti troškovi rastu – navodi Mićović.

Situaciju dodatno pogoršavaju smanjene količine derivata iz Mađarske, zbog požara u MOL-ovoj rafineriji, a od ove sedmice i zabrana izvoza dizela, mazuta i mlaznog goriva iz Bugarske. Zvanična Sofija privremeno je zabranila izvoz kako bi zaštitila domaće tržište od američkih sankcija koje pogađaju jedinu njihovu rafineriju koja je u većinskom vlasništvu Lukoila.

Ivan Benev, direktor lanca benzinskih stanica u Bugarskoj, izjavio je da potrošnja goriva u Bugarskoj, više od 60 odsto dolazi od Lukoila.

– Nema načina da se to pokrije. Nemamo takav kapacitet skladištenja, niti takve mogućnosti – ističe Benev.

Pročitajte još:

Srbijagas: Nema gasne krize, niti će je biti

Ipak, direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, ne iznoseći detalje, poručuje da je u toku rešavanje problema NIS-a i da Srbija neće ostati bez gasa.

– Nisam ovlašćen da govorim, ali pošto sam često bio pozivan u medijima, ovako da vam kažem – nema nikakve gasne krize, niti će je biti. Biće dovoljno gasa i za domaćinstvo, tu cenu nećemo menjati, biće dovoljno gasa za industriju. Oni koji žele da investiraju u Srbiji, ne treba da sumnjaju u to. Ponoviću još jednom, neće biti nikakve krize u Srbiji – ni gasne, ni naftne, ni električne. Žao mi je što ne mogu da kažem više detalja, to mi nećete zameriti – navodi Bajatović.

Evropska unija je već potvrdila da od januara postepeno uvodi i zabranu za ruski gas i to prvo tečni. Računa na veće isporuke iz Amerike, Norveške, Azerbejdžana, Katara i Alžira.

Upozorenje iz Katara

Međutim, Katar, koji već pokriva do 14 procenata evropskih potreba, upozorava Brisel da Direktiva Unije koja od kompanija zahteva poštovanje ekoloških propisa i ljudskih prava može zaustaviti te isporuke.

Sad Šerida el Kabi, ministar energetike Katara tvrdi da sigurno neće isporučivati tečni gas Evropi ako evropa zaista ne razmotri kako može da ublaži ili otkaže Direktivu o korporativnoj održivosti.

– I ako nastavi sa uvođenjem kazne od pet odsto od ukupnog našeg prometa energenata. To smo veoma jasno najavili u nekoliko navrata – kaže El Kabi.

Ono što je izvesno, geopolitička situacija nameće ne samo nove puteve snabdevanja energijom i energentima već podiže neizvesnost isporuka, posebno za evropske potrošače koji zavise od uvoza.

Izvor: RTS

EPS pripremio Akcioni plan dekarbonizacije

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Kako bi se postepeno smanjila proizvodnja električne energije iz uglja, uz izgradnju reverzibilnih hidroelektrana i više od 20 gigavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora, Elektroprivreda Srbije pripremila je Akcioni plan dekarbonizacije.

Aleksandar Jakovljević, izvršni direktor za investicije i razvoj u EPS-u, na otvaranju konferencije Društva termičara Elektrane 2025, istakao je da za njih energetska tranzicija nije samo izazov, već i velika šansa za unapređenje kompanije u procesu industrijske i tehnološke transformacije u Republici Srbiji.

Prema njegovim rečima, važno je da se analiziraju iskustva drugih zemalja koje su energetsku tranziciju započele pre nas, kako bi eventualno primenili rešenja koja su se pokazala kao dobra i izbegli njihove greške i teškoće, ali uz neophodnost da se uvaže karakteristike i specifičnosti našeg elektroenergetskog sektora i resursi kojima raspolažemo.

Osvrnuo se i na projekte koji doprinose dekarbonizaciji, ističući da će do kraja ove godine zeleni portfolio EPS biti jači za 76 MW. Puštena je u rad solarna elektrana Petka, a uskoro počinje probni rad njihovog prvog vetroparka u Kostolcu snage 66 MW.

Pored toga, priprema se izgradnja reverzibilne HE Bistrica, snage oko 650 MW, što je ključno za integraciju OIE u sistem i energetsku stabilnost. Jakovljević je govorio i o razvoju projekata solarnih elektrana, od kojih je najznačajniji plan za izgradnju 1 GW solarnih elektrana sa baterijskim skladištem od 200 MW.

Pročitajte još:

Planiraju se i novi OIE projekti na lokacijama EPS-a, poput iskorišćenih odlagališta u rudnicima i termoelektranama, uz korišćenje postojeće infrastrukture i blizinu mreže. Jakovljević je istakao da se od regionalnih elektroprivreda očekuje obezbeđenje energetske sigurnosti, socijalno pravedna tranzicija i održavanje profitabilnosti.

Podsetio je na cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine koji je postavila Evropa, ali i na to da se Srbija obavezala da do 2030. smanji emisije ugljen-dioksida za najmanje 33 odsto i da oko 45 odsto električne energije dolazi iz OIE.

– Od 2026. će svaka tona ugljen-dioksida koja se proizvede u EPS-ovim postrojenjima imati svoju cenu, čime će proizvodnja iz uglja biti izložena dodatnim izazovima. Ali naš cilj ostaje jasan: pouzdana i održiva energija za Srbiju i profitabilan EPS kao siguran oslonac za naše kupce, za građane i privredu, za stabilnost i nezavisnost energetike u budućnosti – zaključio je Jakovljević.

Energetski portal

Prvi korak ka nuli: Kako mala preduzeća mogu da postanu klimatski heroji

Foto: ProCredit

Prema podacima Svetskog ekonomskog foruma, u svetu danas posluje više od 400 miliona malih i srednjih preduzeća (MSP), a zajedno čine oko 90 odsto svih kompanija i generišu više od polovine globalne zaposlenosti.

Iako su mala i srednja preduzeća pokretači ekonomskog rasta i okosnica globalne privrede, istovremeno su odgovorna za gotovo dve trećine industrijskih emisija CO₂ – što ih čini ključnim akterima u borbi protiv klimatskih promena. Istovremeno, klimatska kriza je promenila pravila poslovne igre: održivost više nije pitanje izbora, već preduslov za opstanak i konkurentnost. Za mnoga MSP, koja već posluju u zahtevnim tržišnim uslovima, prelazak na održive modele poslovanja predstavlja dodatni izazov – ali i priliku da upravo kroz zelenu tranziciju ojačaju svoju otpornost i dugoročni rast.

Zato, ukoliko ste vlasnik MSP-a, sigurno ste se i vi zapitali: odakle da počnem? Kako da ostanem konkurentan, a da  svoje poslovanje učinim održivim?

ProCredit banka je ponudila jednostavan odgovor na izazov sa kojim se suočavaju ovi privredni stubovi – Net Zero kalkulator, prvi digitalni alat te vrste na našem tržištu, osmišljen da pomogne preduzećima da lako izmere i razumeju svoj karbonski otisak.

Kao što mi je u razgovoru rekla Marina Mijić, šef Odeljenja za održivi razvoj u ProCredit banci, ideja za ovaj alat nije nastala u kancelariji, već iz realne potrebe preduzetnika.

– Kroz svakodnevni kontakt sa klijentima shvatili smo da mnoge firme žele da posluju odgovornije, ali ne znaju kako. Nedostaju im podaci, alati, pa čak i jednostavna objašnjenja odakle da krenu. Zato smo želeli da im pružimo upravo to – prvi korak koji ne zahteva ekspertsko znanje – objašnjava Marina.

I tako je nastao Net Zero kalkulator – alat koji omogućava da svako preduzeće, unosom osnovnih podataka o potrošnji električne energije, goriva, transportu i sirovinama, izračuna svoje direktne i indirektne emisije ugljen-dioksida. Rezultat je jasan pregled po sektorima, uz uvid gde se najviše troši energija i gde se emisije mogu smanjiti.

– Kalkulator je besplatan i koncipiran tako da svako može da ga koristi, bez obzira na veličinu firme ili sektor u kojem posluje. To je prvi korak ka održivom poslovanju koje donosi i konkretne uštede – dodaje Marina.

Alat je već dostupan na sajtu ProCredit banke, zajedno sa Net Zero vodičem koji pomaže preduzećima da pripreme podatke i odmah dobiju relevantne rezultate.

Foto: ProCredit banka

Ali ProCredit banka ne želi da ostane samo na tome. Kako ističe Miloš Stepandić, šef Odeljenja za poslove sa privredom, suština je u partnerstvu – ne samo u ponudi alata.

– Mnoga mala i srednja preduzeća tek ulaze u ESG tranziciju i nemaju dovoljno resursa ili znanja da se nose sa zahtevima koje donosi nova regulativa EU, kao što je CBAM. Naša uloga je da ih podržimo – ne samo savetima, već i finansijskim proizvodima za ulaganja u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije – kaže Stepandić.

I to je ključna poruka: ESG nije trošak – to je investicija u budućnost. Posebno za firme koje izvoze ili sarađuju sa partnerima iz Evropske unije. Mehanizam prekograničnog usklađivanja ugljenika (CBAM) uskoro će zahtevati od izvoznika da prijavljuju emisije iz svojih proizvoda, a oni koji to ne budu činili, suočiće se sa dodatnim troškovima i barijerama.

– Preduzeća koja već sada mere svoj otisak i smanjuju emisije biće u velikoj prednosti – regulatorno, tržišno i reputacijski. Zato i kažemo da je ovaj kalkulator alat za konkurentnost, a ne samo za zaštitu životne sredine – ističe Miloš.

ProCredit banka planira da nastavi s razvojem alata i edukacijom klijenata, ali i da osnaži sopstvene kapacitete – jer, kako kažu, cilj je da svaki savetnik postane i ESG savetnik.

Net Zero kalkulator, dakle, nije samo digitalni alat. On je poziv na promenu u načinu razmišljanja, poslovanja i odnosa prema resursima koji nas okružuju. A ako ta promena može da počne jednim klikom – onda održiva budućnost nikada nije bila bliža.

Milena Maglovski

Ecomondo 2025 u Riminiju: Istraživanje i inovacije u centru globalne ekološke tranzicije

Foto: Italian Exhibition Group (IEG)

U Rimini Ekspo Centru otvoreno je 28. izdanje Ecomonda, najvećeg evropskog događaja posvećenog zelenoj, plavoj i cirkularnoj ekonomiji. Manifestacija, koju organizuje Italian Exhibition Group (IEG), trajaće do 7. novembra i ove godine beleži rekordnu međunarodnu posećenost.

Učešće je prijavilo preko 1.700 izlagača, od čega gotovo petina iz inostranstva, kao i 380 organizovanih kupaca iz 66 zemalja, uz više od 30 zvaničnih delegacija. Zahvaljujući podršci Italijanske trgovinske agencije (ICE) i Ministarstva spoljnih poslova Italije, Ecomondo je ove godine poprimio još snažniji globalni karakter.

Predsednik IEG-a Maurizio Renzo Ermeti istakao je da je Ecomondo postao vodeća međunarodna tačka okupljanja za sve aktere zelene ekonomije:

– U više od dvadeset godina pratili smo razvoj čitavog lanca vrednosti održivih tehnologija, koji je danas ovde predstavljen kroz 1.700 brendova i učesnike iz čitavog sveta – rekao je Ermeti.

Gradonačelnik Riminija Jamil Sadegholvaad naglasio je obrazovnu dimenziju događaja, ukazujući da Ecomondo uspeva da prikaže realne tehnološke i industrijske mogućnosti koje unapređuju odnos čoveka i prirode.

Pročitajte još:

Koordinator Tehničko-naučnog komiteta Fabio Fava podsetio je da je ovogodišnji program posebno usmeren na sektore sa najvećim ekološkim uticajem, ali i na obnovu već narušenih ekosistema.

Posebnu pažnju privukao je i nastup Bikameralne komisije za ekomafiju, čiji predsednik Jacopo Morrone ističe sve veći značaj regulacije otpada nove generacije — fotonaponskih panela, baterija i vetroturbina.

Paralelno sa sajmom otvoreno je i 14. izdanje Opštih stanja zelene ekonomije, centralnog godišnjeg foruma evropskih stručnjaka i institucija posvećenog ekološkoj tranziciji. Predstavljen je Izveštaj o stanju zelene ekonomije 2025, dok će po prvi put jedna plenarna sesija biti održana u celosti na engleskom jeziku.

Drugi dan Ecomonda doneo je ključne paneli iz oblasti cirkularne ekonomije, sa posebnim fokusom na tekstilni sektor, upravljanje električnom i elektronskom opremom, održivu komunikaciju i inovacije u oblasti posmatranja Zemlje iz svemira.

Dodeljena je i tradicionalna Nagrada za održivi razvoj, namenjena kompanijama, startapovima i lokalnim samoupravama koje prednjače u zelenim inovacijama.

Kompletan program Ecomondo 2025 dostupan je na zvaničnom sajtu manifestacije.

Energetski portal

IV Regionalna konferencija o transportu, logistici i lancima snabdevanja „Logistics Pulse of the Region 2025“

Foto: Confindustria Srbija

Bliži se četvrta godišnja Regionalna konferencija o transportu, logistici i lancima snabdevanja, u čijem fokusu će biti inovacije, regionalna saradnja i digitalna transformacija.

Događaj će okupiti vodeće predstavnike industrije, institucija, asocijacija, kao i regionalne i evropske organizacije iz sektora, s ciljem da se razmotre aktuelni trendovi, inovacije i održivost u evropskim logističkim koridorima, kao i izazovi i perspektive razvoja u Jadransko-jonskom regionu.

Konferenciju tradicionalno organizuju: Konfindustrija Srbija, Privredna komora Srbije, Slovenački poslovni klub, Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Srbiji i Helensko poslovno udruženje Srbije.

Ključne teme:

  • Regionalna povezanost i IMEC koridor
  • Liderstvo i uloga žena u transformaciji sektora transporta i logistike
  • Agro-logistika i regionalna saradnja
  • Digitalizacija upravljanje podacima i nove investicije

Konferencija je namenjena liderima iz sektora transporta, logistike, proizvodnje, donosiocima odluka, kao i predstavnicima državnih institucija, poslovnih udruženja i ekspertske zajednice.

Radni jezici konferencije su srpski i engleski, uz obezbeđen simultani prevod.

Kompletan program konferencije možete pogledati OVDE. Prijavite svoje učešće do 12.novembra putem linka: Registracija za konferenciju

*** Paralelno sa konferencijom, u sali 3 Privredne komore Srbije održaće se radionica na temu „Digitalna transformacija u transportu i logistici“, sa početkom u 12:15 i trajanjem do 13:45.

Agendu radionicu možete pogledati OVDE.

Radionicu vodi Momir Đekić, konsultant za digitalnu i AI transformaciju.

Namenjena izvršnim direktorima i menadžerima iz oblasti transporta i logistike koji vode ili planiraju tehnološku transformaciju svojih organizacija, radionica će biti posvećena tome kako moderni sistemi, digitalne platforme, povezani podaci, automatizacija i veštačka inteligencija transformišu poslovanje, unapređuju usluge i podižu konkurentnost celokupnog sektora.

Učešće na radionici je besplatno, a radni jezik je srpski.

Privredna komora Srbije