Home Blog Page 883

Više od 500 turističkih lokaliteta iz Crne Gore na regionalnoj platformi

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Izrada interaktivnog sajta koji će promovisati turističku ponudu Crne Gore, Albanije i regija Pulja i Moliza u Italiji, kroz zajedničku platformu, deo je projekta „Due mari” koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje IPA CBC Crna Gora – Italija – Albanija.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Vodeći partner je Ministarstvo turizma i životne sredine Albanije, a u projektu učestvuju i predstavnici Italije, tj. lokalne vlasti regija Pulja i Molize, a ispred Crne Gore Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija, kao i Ministarstvo kulture kao pridruženi partner.

„Na sajtu, odnosno na zajedničkoj platformi će biti označeno između 300 i 500 lokaliteta od posebne kulturne, istorijske i druge važnosti za Crnu Goru.

Kroz projekat je planirano i kreiranje novih turističkih kulturnih ruta koje će povezivati tri regije i to na temu religijskog turizma, UNESCO lokaliteta i kulturne baštine.

Deo projektnih aktivnosti tiče se i izrade sajta NTO Crne Gore, na kojem će interaktivna platforma biti smeštena nakon završetka projekta kako bi se obezbedila njena održivost”, navodi se u saopštenju NTO.

Radni sastanak projektnih timova održan je 20. i 21. juna u Tirani, a na njemu su dogovoreni temeljni elementi projekta i isplanirana je njihova primena, a svi saradnici upoznati su sa svojim ulogama u predstojećoj saradnji.

Generalni direktor Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa Armend Mila, istakao je da će projekat znatno doprineti vidljivosti turističke ponude na celom području projekta, ne samo u Crnoj Gori.

Takođe, razmena iskustava između projektnih partnera i poboljšanje saradnje biće dodatan benefit ovog projekta.

Projektom su predviđene i marketing aktivnosti projekta na značajnim sajmovima turizma, ali i u medijima.

Predviđeno trajanje projekta je 36 meseci.

Milisav Pajević

Groblje za kućne ljubimce “Spomengaj” otvoreno u Zagrebu

Foto: YouTube/screenshot

Sve prisniji odnos ljudi sa životinjama je izrodio potrebu vlasnika pasa, mačaka, hrčaka, papagaja i zmija da se od svojih krznenih, pernatih i rožnatih prijatelja oproste na dostojanstven način, kao i da obilaze mesta na kojima se nalaze njihovi posmrtni ostaci. Iako su i Beograd i Podgorica prepoznali zainteresovanost svojih stanovnika za kapacitetima za sahranjivanje kućnih ljubimaca, hrvatska prestonica Zagreb je prva koja u ovom delu Evrope poseduje savremeno groblje za te namene.

Foto: YouTube/screenshot

U zagrebačkom naselju Dumovec je u blizini prihvatilišta za napuštene životinje u utorak 18. juna otvoren “Spomengaj”. Grad Zagreb je u projekat izgradnje kompleksa groblja i krematorijuma za kućne ljubimce, koji se prostire na gotovo 13.000 m2, uložio više od dva miliona evra.

“Spomengaj”, pod sloganom “Ljubav zaslužuje više od uspomene!”, nudi usluge preuzimanja tela, pokopa i kremiranja, kao i organizacije ispraćaja životinje i održavanja spomenika. U njegovom sklopu se nalaze informacioni centar, čekaonica, krematorijum sa dve peći, mrtvačnica sa dve hladnjače, dvorana i paviljon za ispraćaje i površina s grobnim mestima i kasetama za polaganje urni.

Jedan od idejnih tvoraca projekta je i gradski zoološki vrt. Njegov direktor Damir Skok je istakao da ovakvo rešenje omogućava sigurno zbrinjavanje kućnih ljubimaca nakon smrti, ne ugrožavajući zdravlje ljudi i životinja i ne prljajući životnu sredinu.

Jelena Kozbašić

Novosadski vodovod apeluje da se štedi voda

Foto: pixabay

Za samo dve sedmice toplog vremena, na teritoriji Novog Sada povećana je potrošnja vode za čak trećinu.

Foto: pixabay

Razloga je nekoliko, a izdvaja se neracionalna potrošnja, kao i nelegalni priključci na vodovodnu mrežu, kažu u preduzeću „Vodovod i kanalizacija”.

Zalivanje bašta, travnjaka, punjenje bazena i privatnih rezervoara, samo su neki od razloga, koji su izazvali povećanu potrošnju vode prethodnih nedelja.

Zbog toga, pogon za preradu sirove vode radi punim kapacitetom, a dnevna potrošnja u Novom Sadu i prigradskim naseljima iznosi više od 100 miliona litara.

Prethodnih dana građani na višim spratovima zgrada, kao i u rubnim naseljima, imali su problem sa smanjenim pritiskom vode.

Kako navode u JKP-u „Vodovod i kanalizacija”, jedan od razloga su i nelegalni priključci.

Iz „Vodovoda” poručuju da resursi vode nisu neiscrpni, te apeluju na sugrađane da racionalno troše vodu tokom leta.

Milisav Pajević

Isplovila regata povodom Međunarodnog dana Dunava

Foto: JVP Vode Vojvodine

Prolazak brodova kroz novosadsku prevodnicu jutros oko 10 sati označio je početak ovogodišnje regate „Vode Vojvodine“, koja će trajati od 21. do 30. juna.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Na plovidbu bačkim kanalima i Dunavom, duž oko 250 kilometara, uputilo se oko osamdeset brodića sa više od 200 ljudi, među kojima su i nautičari iz Hrvatske, Slovenije i Austrije.

„Već deset godina, JVP „Vode Vojvodine“ uspešno organizuje rekreativnu regatu povodom Međunarodnog dana Dunava, sa željom da pokažemo da Vojvodina može biti i nautička destinacija i to ne samo zahvaljujući našim velikim rekama, već i zbog oko 600 kilometara plovnih kanala u okviru sistema DTD“, izjavio je direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić.

Regata „Vode Vojvodine“ isplovila je iz Novog Sada ka Bačkom Petrovcu, a posetiće i Ruski Krstur, Srpski Miletić, Sombor, Prigrevicu, Karavukovo i Doroslovo odakle će se preko Bačkog Petrovca vratiti u Novi Sad.

Ove godine, regataši će biti u prilici i da prođu kroz pet brodskih prevodnica, što je jedna od odlika plovidbe kanalima.

Organizacijom regate, JVP „Vode Vojvodine“ želi da podstakne, s jedne strane, nautičare da plove kanalima u okviru Hidrosistema DTD, a, sa druge strane, lokalne samouprave da prepoznaju potencijal koji ima nautički turizam.

Na taj način, doprinosi se stvaranju održivih vodnih resursa.

Ovim putem se organizatiri regate zahvaljuju, na saradnji i gostoprimstvu, opštinama i turističkim organizacijama Bačkog Petrovca, Ruskog Krstura, Srpskog Miletića, Sombora, Prigrevice, Karavukova i Doroslova.

Milisav Pajević

Mališani učili o ozonskom omotaču i zaštiti od štetnih UV zraka

Foto: EU info centar

U nizu ovogodišnjih radionica za decu, EU info kutak u Nišu realizovao je obrazovanje o značaju ozonskog omotača i zaštiti od štetnih UV zraka.

Foto: EU info centar

Mališani su tom prilikom mogli da saznaju koja je uloga ozonskog omotača, kako ljudi mogu čuvati prirodne resurse, ali i na koji način se mogu zaštititi od štetnog dejstva UV zraka.

Deci su, uz pomoć sadržajne prezentacije, predstavljeni praktični saveti koje mogu primeniti u svakodnevnom životu, kako bi bili bezbedni i spremni da se u svakoj situaciji zaštite i brinu o svom zdravlju.

Prisutni su mogli da saznaju koja je uloga ozonskog omotača, a kroz kratak kviz na kraju radionice testirali su svoje znanje i informacije koje su zapamtili tokom prezentacije.

Radionicu su održale predstavnice Ekološke organizacije „Zeleni ključ“ iz Niša koja se aktivno, kroz mnogobrojne aktivnosti, bavi pitanjem očuvanja životne sredine.

Niški EU info kutak i u narednom periodu nastavlja da organizuje zanimljive edukacije namenjene najmlađoj populaciji.

Izvor: EU info centar

Milisav Pajević

Meso i mlečni proizvodi iz Srbije uskoro u Kini

Foto: pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i zamenik ministra Generalne uprave carina NR Kine Žang Jiven potpisali su u Beogradu ugovore koji će omogućiti izvoz svinjskog mesa i mlečnih proizvoda na kinesko tržište.

Foto: pixabay

Tom prilikom su potpisali i Memorandum o saradnji na uvozu i izvozu prehrambenih proizvoda i bezbednosti hrane.

Ministar Nedimović je kazao da je sada preostalo potpisivanje sporazuma o fitosanitarnoj zaštiti i dodao da očekuje da će prve kineske inspekcije biti već narednih meseci i da će se naši proizvodi na tržištu Kine naći do kraja godine.

Nedimović je naglasio da očekuje da će to biti do Sajma poljoprivrede u Šangaju koji se održava u novembru.

„Potpisivanje ovih dokumenata je strateška stvar za Srbiju u oblasti poljoprivrede zbog otvaranja kineskog tržišta za svinjsko meso i mlečne proizvode“, rekao je Nedimović nakon potpisivanja ugovora.

Nedimović je naveo da je otvaranje kineskog tržišta bila želja domaćih proizvođača i istakao da je sledeći korak da obavesti kineske kolege koje su naše kompanije zainteresovane za izvoz.

Milisav Pajević

U Francuskoj otpočelo najveće uklanjanje hidroelektrane u evropskoj istoriji

Foto: European Rivers Network/Vincent M
Foto: European Rivers Network/Roberto Epple

Uklanjanje brane Vezins, visoke 36 metara, sa reke Selin u Francuskoj, započeto u maju 2019. godine, predstavlja trenutak od istorijskog značaja za evropske reke.

Građevinske mašine će u okviru najvećeg projekta odstranjivanja hidroelektrane u Evropi osloboditi rečni tok sve do ostrva i zaliva Mon Sen Mišel, koji su 1979. uvršteni na UNESKO-vu listu svetske baštine. Voda će tako biti “vraćena u vlasništvo” jegulja, jesetri i drugih stanovnika.

Sa iste reke će u naredne dve godine nestati i hidroelektrana La Roche Qui Boit.

Foto: European Rivers Network/Vincent M

Krajnji rezultat podviga biće otvaranje 90 kilometara toka i poboljšanje kvaliteta vode, a korist će osećati ljudi i priroda na obalama Selin, ali i losos kojem će biti omogućeno vraćanje u njegova nekadašnja mrestilišta. Brane izgrađene tokom druge i treće decenije prošlog veka su preprečile put ovoj migratornoj vrsti ribe koja je u prošlosti plivala uzvodno od Mon Sen Mišela kako bi se razmnožavala i polagala jaja.

Uklanjanje dve hidroelektrane u Normandiji će se, dakle, pozitivno odraziti na biološku raznovrsnost područja, ali i na turistički i rekreativni potencijal.

Foto: European Rivers Network/Roberto Epple

Prema mišljenju Roberta Epla, osnivača i predsednika Mreže evropskih reka (European Rivers Network), projekat je mala revolucija na našem kontinentu.

“Umesto stvaranja novih brana, zemlje rade na ponovnom stvaranju zdravih reka i povratku vrsta”, rekao je Epl dodavši da se raduje prizoru lososa u Selini.

Novo istraživanje je otkrilo da je tok tek jedne trećine najdužih reka sveta slobodan i da fragmentacija i regulacija toka utiče na rečnu povezanost.

Jelena Kozbašić

Dogovorena dinamika izvođenja aktivnosti projekta NeoLIFE

Foto: Grad Užice

U okviru projekta NeoLIFE koji se realizuje kroz program prkeogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina, prošlog utorka u Tuzli održan je drugi sastanak projektnog tima u kojem su učešće uzeli predstavnici svih projektnih partnera.

Foto: Grad Užice

Bila je ovo prilika da se projektni tim upozna sa stepenom realizacije aktivnosti koje su sprovedene u prvih pet meseci projekta.

Takođe, usaglašene su izmene u vremenskom planu projekta, te dogovorena dinamika izvođenja aktivnosti u narednom kvartalu.

Projektni tim će u narednom periodu, između ostalog, raditi i na pripremi Srednjeročnog projektnog izveštaja.

Sledeći sastanak projektnog tima će se održati u septembru, u opštini Milići.

Projekat „Novi život neolitskog nasleđa u prepoznatim prirodnim područjima od velikog značaja – NeoLIFE“ zajedno realizuju Grad Užice, Grad Tuzla, Srednja umetnička škola Užice i Opština Milići.

Izgradnjom replike neolitskog naselja Staparska gradina, Užice će dobiti arheološki park koji će biti drugi te vrste u Srbiji.

Projekat je vredan 600.000 evra, a od te sume, Užice će koristiti 400.000.

Projekat kofinansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014 – 2020, u okviru finansijskog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPAII).

Telo za ugovaranje ovog projekta je Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU).

Milisav Pajević

Crnogorske NVO obavestile EU o devastaciji korita reke Tare

Foto: Screenshot You Tube

Grupa nevladinih organizacija iz Crne Gore informisala je juče Generalni direktorat Evropske komisije (EK) za životnu sredinu o nastavku zabrinjavajućeg odnosa Vlade Crne Gore prema uticaju izgradnje autoputa na reku Taru.

Foto: Screenshot You Tube

Pismo Direktoratu uputili su Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Green Home, Ekološki pokret Ozon, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Sjeverna zemlja, Breznica, Crnogorsko društvo ekologa i Naša akcija.

U pismu, direktoru Direktorata Daniela Kaleha i njegove pomoćnike Luisa Hereru i Natali Pauels, navodi se da snimci sa terena pokazuju da Vlada Crne Gore kontinuirano toleriše očiglednu devastaciju korita Tare i zanemaruje konkretne preporuke evropskih institucija kada je u pitanju zaštita te reke.

„Snimci koje je Istraživački centar MANS-a napravio prethodne sedmice pokazuju da je CRBC otvorila još jednu nelegalnu deponiju za odlaganje materijala koji nastaje bušenjem tunela, a da su u potpunosti izostale bilo kakve mere zaštite na kojima u kontinuitetu insistira EU“, kaže se u pismu.

Navodi se da su snimci sa terena načinjeni u nekoliko navrata ovog proleća pokazali da količina građevinskog otpada na obalama Tare samo raste, ali i da CRBC nesmetano otvara nove deponije, bez kontrole nadležnih organa.

Sve to se, kako su kazali iz NVO, dešava uprkos apelima sa važnih međunarodnih adresa.

Navodi se da je i izveštaj UNESCO-a, objavljen pre nekoliko dana, demantovao resornog ministra Pavla Radulovića, koji je u medijskim istupima tvrdio da je sa rekom sve u redu i da devastacije nema.

„Ipak, UNESCO navodi da će ostati vidljive posledice izgradnje autoputa na reku Taru, uprkos planu remedijacije, ali i da reka trpi još uvek nejasne posledice zbog izvođenja radova u njenom koritu, kao i da se mora doneti hitan plan upravljanja tim posledicama i uticajima“, kaže se u pismu.

Potpisnici pisma traže od Evropske komisije traže da od Vlade Crne Gore zahteva poboljšanje transparentnosti projekta izgradnje autoputa koja je, kako su kazali, na izuzetno niskom nivou.

„Budući da je velika većina informacija o projektu proglašena tajnom, a da i ono malo informacija koje su javne ili do kojih se dođe kroz terenski rad – otkrivaju velike probleme u realiziji projekta“, navodi se u pismu.

NVO su apelovale na Direktorat da u svojoj komunikaciji sa crnogorskim zvaničnicima „iznova adresiraju pitanje zaštite reke Tare od uticaja izgradnje autoputa, ali i hroničnog nedostatka informacija kada je u pitanju ovaj projekat“.

Milisav Pajević

Pogled na svet kroz zelene naočare

Foto: Ljiljana Tubić
Foto: Ljiljana Tubić

Prema uvreženoj metafori, za optimističan pogled neophodne su ružičaste naočare. Ipak, usred današnje sveopšte degradacije prirode, dobro je gledati i kroz zeleno obojena stakla. Kada vam neko kaže da je oduvek želeo da dokuči kako voda iz zemljišta stigne baš do svakog lista na drvetu, budite sigurni da ta osoba posmatra svet kroz zelene naočare.

Upravo takvu perspektivu ima i Ljiljana Tubić, doktor bioloških nauka na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, koja je odnedavno na postdoktorskim studijama u Brnu, u Češkoj. Između rada u laboratoriji, mozganja oko novih projekata i upoznavanja sa novim prebivalištem, pronašla je vreme da zadovolji i našu radoznalost o poreklu njene opčinjenosti biljkama.

Ljiljana nam je otkrila značaj Dana fascinacije biljkama za „ozelenjavanje“ svesti omladine i naglasila da je neophodno da svi građani daju svoj doprinos da bismo dosegli ideal održive poljoprivrede.

EP: Koordinator ste međunarodne manifestacije Dan fascinacije biljkama na nacionalnom nivou. S kojim ciljem se ona organizuje i da li je bio veliki odziv građana?

Ljiljana Tubić: Pre tačno godinu dana Evropska organizacija za biljne nauke (EPSO) sa sedištem u Briselu imenovala me je za nacionalnog koordinatora manifestacije Dan fascinacije biljkama. Prošle godine naš cilj je bio da, kroz druženje sa našim sugrađanima na edukativan i kreativan način, ukažemo na značajnu ulogu biljaka u očuvanju životne sredine, što je ujedno i glavna poruka ove manifestacije koja se od 2012.  godine obeležava širom sveta. Naučnici, zajedno sa ljubiteljima prirode, žele da pokažu da je nauka o biljkama izuzetno važna za razvoj poljoprivrede, hortikulture, šumarstva i farmacije. Prošle godine smo ceo dan bili u prilici da zajedno otkrivamo, posmatramo, osećamo i čujemo toliko toga fascinatnog o biljkama, počev od naučnih istraživanja, pa sve do umetnosti i muzike koju stvaramo inspirisani biljkama. Dan smo započeli serijom radionica za decu tokom kojih su učesnici imali priliku da uz postavku kreativnih eksperimenata saznaju sve o fascinantnim pojavama kod biljaka. Druženje smo nastavili uz razmenu pelcera i korisnih saveta za uspešno gajenje biljaka. Pažnju je privuklo takmičenje u pravljenju različitih tipova vertikalnih bašti. Naši sugrađani su bili kreativni, uz izražen timski rad. Tokom čitavog dana mogli smo da uživamo u izložbi umetničkih fotografija „Priroda i društvo“ autorke Branislave Brandić. Uz vrlo interesantna predavanja prošetali smo kroz različite teme i naučili smo nešto novo o orhidejama, mahovinama, organski gajenom grožđu, opasnim biljkama Balkana, kao i o zelenim krovovima Beograda. Veče je bilo posvećeno muzici i nastupu elektro-bluz dua „Ljubičice“. Zadovoljni smo kako je proteklo obeležavanje ove manifestacije izvan okvira našeg Instituta i mislimo da smo uspeli da donekle skrenemo pažnju na značaj biljaka. Stizali su nam pozitivni komentari, kao i poruke roditelja o tome da su deca nakon radionica poželela da sama posade biljku u bašti i da se o njoj brinu.

EP: Kako ste se zainteresovali za fiziologiju biljaka?

Ljiljana Tubić: Oduvek mi je bilo fascinantno da od jednog sićušnog semena izraste tako velika biljka i da voda iz zemljišta stigne do svih listova na jednom drvetu. Pravi je izazov otkrivati šta se sve dešava u listu tokom procesa fotosinteze. Verujem da ćete se složiti sa mnom da je to zaista prava mala zelena fabrika. Na drugoj godini fakulteta sam imala predmet Fiziologija biljaka i zahvaljujući izuzetno slikovitim i inspirativnim predavanjima našeg profesora dr Zlatka Gibe zakoračila sam u taj svet. Ima toliko pojava kod biljaka o kojima želim dalje da saznajem i da učestvujem u istraživanjima koja će omogućiti biljkama da se lakše izbore sa problemima koji su nastali kao posledica klimatskih promena.

Foto: Pixabay

EP: Poljoprivredi se pripisuje 13 odsto štetnih emisija i ovaj sektor se smatra drugim svetskim emiterom po veličini. Šta smatrate ključnim koracima ka održivoj poljoprivredi?

Ljiljana Tubić: Smatram da je potrebno da se svi uključimo u pronalaženje ključnih stavki kojima će se postići ravnoteža između povećanja produktivnosti u poljoprivredi i zaštite životne sredine. Bitna su istraživanja u laboratoriji, ali i svakodnevni rad na terenu uz primenu tih znanja u edukaciji lokalnog stanovništva o promenama u poljoprivrednoj proizvodnji. Najviše pažnje bi trebalo posvetiti poboljšanju kvaliteta zemljišta, prirodnih izvorišta vode i očuvanju raznovrsnosti živog sveta. Napuštena poljoprivredna zemljišta trebalo bi obnoviti i naseliti autohtonim biljnim i životinjskih vrstama.

Intervju vodila: Jelena Kozbašić

Ostatak intervjua pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019.

Raspisan drugi po redu ovogodišnji konkurs za pomoć pčelarima u Vojvodini

Foto: pixabay

Nakon velikog pomora pčela koji je krajem maja zadesio pčelare u okolini Kikinde, tim povodom je u Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo održan radni sastanak sa predstavnicima Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine i Udruženja pčelara “Kikinda”.

Foto: pixabay

Nakon što se upoznao sa podacima o pretrpljenoj šteti pčelara, te da je nekima od njih pčelarstvo jedini izvor prihoda, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević doneo je odluku da raspiše novi, drugi po redu ovogodišnji konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za sufinansiranje investicija u pčelarstvo na teritoriji AP Vojvodine.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je prepoznao nastali problem i izašao u susret pčelarima, kako bi uspeli da u kratkom roku bar delimično prevaziđu nastalu štetu.

Za ovaj konkurs je izdvojeno više od šest miliona dinara za nabavku novih pčelinjih društava.

Pravo da učestvuju na ovom konkursu imaju sva lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, ali će prednost imati oni pčelari koji su pogođeni pomorom pčela.

Konkurs je raspisan 18. juna i otvoren je do utroška sredstava, zaključno sa 25. junom 2019. godine.

Milisav Pajević

Javni poziv za Program podsticajnih mera za oblast turizma u Crnoj Gori

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore raspisali su Javni poziv za Program podsticajnih mera za oblast turizma u vrednosti od 800.000 evra.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Mere bi trebalo da doprinesu unapređenju turističke ponude, povećanju prihoda u turizmu, produžetku sezone i povećanju zaposlenosti stanovništva.

Korisnici, među kojima su građani, seljani, privredna i sportska društva, pravna lica, nevladine organizacije, udruženja, lokalne turističke organizacije, moći će da apliciraju za nepovratna sredstva u šest oblasti u narednih 21 dan koliko traje poziv.

Državni sekretar za turizam u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović naglasio je da prioritet imaju projekti koji se realizuju u pred i post sezoni, kako bi ostvarili cilj da Crna Gora bude celogodišnja turistička destinacija.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić, pozvala je sve zainteresovane da se prijave na program mera ceneći da itekako utiču na kvalitet turističke ponude ali i na život domaćeg stanovništva koje realizuje projekte.

Generalni direktor Direktorata za turistički razvoj i turističku destinaciju Ćazim Hodžić posebno je ukazao na značaj mera kojima se sufinansira ponuda seoskih domaćinstava, kojih je danas 90 registrovanih u Crnoj Gori.

Podizanje kvaliteta usluga u seoskim domaćinstvima jedna je od dve stavke prve podsticajne mere koja se odnosi na razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju ponudu.

Kako je pojasnio rukovodilac Direkcije za praćenje i razvoj manifestacija Nikola Ražnatović prva mera iznosi 190.000 evra.

Druga mera predstavlja sufinansiranje organizovanja udruženja izdavalaca privatnog smeštaja, dok je treća predviđena za organizovanje manifestacija i iznosi 275.000 evra.

Četvrta mera odnosi se na razvoj MICE (biznis) turizma, što će se sufinansirati do iznosa od 50.000,00 evra. Peta mera je namenjena promociji destinacije putem međunarodnih događaja u inostranstvu.

Novitet je mera broj šest koja se odnosi na podršku subjektima koji promovišu tradicionalnu crnogorsku kuhinju i proizvode u Crnoj Gori i inostranstvu, za šta je namenjeno 15.000 evra.

Milisav Pajević

Beograd sanira posledice nevremena

Foto: Milisav Pajević

Sve komunalne službe rade na otklanjanju posledica nevremena koje je u sredu zahvatilo Beograd, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Foto: Milisav Pajević

Nakon sastanka sa direktorima javnih preduzeća i šefovima komunalnih službi u Skupštini Grada Beograda, Vesić je istakao da se pokazalo da Grad Beograd dobro funkcioniše u situacijama poput jučerašnje, koje nisu uobičajene.

„Nevreme koje je zahvatilo Beograd bilo je najveće od katastrofalnih poplava 2014. godine”, rekao je Goran Vesić nakon sastanka koji je, kako je naveo, održan da bi se proverilo šta je noćas urađano na saniranju posledica jakog nevremena i podelili zadaci za današnji dan.

On je ukazao da nikada u novijoj istoriji, u tako kratkom intervalu, nije za 35 minuta palo toliko mnogo kiše u prestonici Srbije, što je napravilo dosta problema u funkcionisanju grada i dodao da je do jutros na terenu bilo oko 700 radnika različitih preduzeća koji su otklanjali posledice nevremena – iz „Gradske čistoće”, „Beogradskog vodovoda i kanalizacije”, „Zelenila – Beograd”, „Parking servisa”, „Beogradvoda”…

Vesić je ukazao da je JKP „Zelenilo – Beograd” imalo oko 70 prijava i da su njihovi radnici tokom noći uspeli da otklone drveće koje je palo na saobraćajnice, kao i sve grane koje su zaustavljale saobraćaj.

Zamenik gradonačelnika je naveo i da je dobijeno devet prijava za oštećenje automobila, koje će grad nadoknaditi tamo gde je reč o javnim površinima. On je dodao da je „Gradska čistoća” imala posla sa oko 42 podzemna kontejnera, koji su kupljeni pre pet godina i koji su se otvorili tokom oluje.

„Svi oni su sanirani – naveo je Vesić, dodajući da će „Beogradski vodovod i kanalizacija”, zajedno sa radnicima „Gradske čistoće”, čistiti šahtove i slivnike gde se nakupilo dosta mulja i peska.

„Danas ćemo završiti taj posao kako tokom novih padavina, koje se očekuju tokom dana, slivnici ne bi bili zapušeni”, poručio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika najavio je radove i u delovima grada koji se smatraju kritičnim i gde se čak i prilikom manjih padavina od jučerašnjih skuplja i teže otiče voda.

Vesić je istakao da tokom jučerašnjeg nevremena nije radilo 96 semafora jer nije bilo struje, ali je rekao da je većina popravljena tokom noći.

„U ovom trenutku ne radi 13 semafora”, ukazao je Vesić i najavio da će svi semafori biti popravljeni do 15 sati i stavljeni u funkciju.

Pored toga, kao je naveo, „Beograd-put” i „Putevi Beograda” kontrolišu puteve, a radiće se i na rekonstrukciji ulica u kojima je pričinjena šteta.

Budući da se narednih dana najavljuju nove padavine, Vesić je pozvao građane da slušaju uputstva javnih službi o tome kako da se ponašaju i najavio da će gradske službe nastaviti danas da rade na saniranju posledica.

Milisav Pajević

Tube pasti za zube je bilo nemoguće reciklirati… sve do sada!

Foto: Wikipedia/Sheffield Pharmaceuticals' Private Archives

Ljudi već hiljadama godina unazad prepoznaju vezu između održavanja oralne higijene i zdravlja. S tim uzročno-posledičnim odnosom na umu su i izumeli odgovarajuće alate za pranje zuba slične modernim četkicama i prahove namenjene njihovom beljenju, čišćenju usne duplje i osvežavanju daha.

Veruje se da su još 5000 godina pre nove ere Egipćani stvorili preteču paste za zube. Ipak, sastojci egipatske pra-paste korišćene u navedene svrhe bili su različiti od onih u današnjim pastama. Da li biste se odvažili da zube perete mešavinom pepela volovskih kopita, spaljenih ljuski jaja i magmatske stene plovućac?

Ni ja!

Grci i Rimljani su, s druge strane, davali prednost nešto agresivnijim pastama za zube, sačinjenim od drobljenih kosti i školjki. Kinezi su u svoje dodavali so i različite biljke poput ženšena i nane.

I ovo su takođe vrlo neprimamljiva rešenja, ako mene pitate!

Početkom 19. veka je otpočeo proces osavremenjivanja smese za pranje zuba. Sapun i kreda postaju sastavne komponente pasti, koje su se skladištile u raznovrsnim posudama, pa čak i u staklenim teglicama.

Foto: Wikipedia/Sheffield Pharmaceuticals’ Private Archives

Poslednja decenija istog veka donosi revolucionarnu promenu, ali u drugom polju – kompanije su na tržište izbacile paste u tubama, prvobitno napravljene od lima i olova po uzoru na ambalažu u koju su se pakovale tempere za slikanje. Nestašica metala tokom Drugog svetskog rata je utrla put upotrebi plastike za proizvodnju tubi.

Najveći neprijatelji svojoj životnoj sredini smo mi sami – a plastika je samo jedno od sredstava kojim je uništavamo.

Ne samo da neodgovornim odlaganjem plastičnog otpada “kitimo” drveće i prljamo okeane, već i sam nastanak plastike, u kom učestvuju i naftni derivati, ima negativan uticaj po planetu. Problem je mnogostruko veći ako to razarajuće dejstvo ne možemo, uslovno rečeno, da poništimo kroz reciklažu, što je slučaj sa tubama za paste za zube. Pardon! Što je bio slučaj sa tubama za paste za zube… do skoro.

Proizvođač artikala za oralnu higijenu “Kolgejt” je nedavno saopštio da je trud njegovog istraživačkog tima da smisli alternativno reciklabilno pakovanje – urodio plodom. Pronalazak je tek jedan u nizu mnogih koje kompanija razvija sa ciljem da do 2025. sve proizvode pakuje na održiv, “zeleni” način.

Tube će 2020. debitovati na tlu Severne Amerike, najpre kao “držači” za “Kolgejtove” prirodne paste, a u narednih pet godina će osvojiti njihovu čitavu proizvodnu liniju. Iako su na bazi plastike, upravo ih mogućnost reciklaže čini manje štetnim za naše okruženje. “Kolgejt” će u budućnosti težiti da svoje dostignuće proširi i van kompanijskih okvira.

“Kada naša nova tuba bude potvrdila svoju vrednost među našim mušterijama, planiramo da ponudimo tehnologiju svim proizvođačima plastičnih tuba za široku paletu dobara”, izjavio je Džastin Skala, izvršni potpredsenik i vođa sektora za rast i strategije.

“Ohrabrujući druge da je koriste, mogli bismo da imamo još veći uticaj i da povećamo njenu dugoročnu održivost”, dodao je.

Pre nego što postanu uobičajen prizor na policama supermarketa širom sveta, pored “Kolgejta”, tube treba da zasluže priznanje i ostalih sličnih organizacija.

Jelena Kozbašić

Počela grafička evidencija zemljišnih površina u Srbiji

Foto: Uprava za agrarna plaćanja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja započela je aktivnosti na uspostavljanju Sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS), koji je jedna od najvažnijih komponenti Integrisanog sistema upravljanja i kontrole (IACS) svih direktnih plaćanja, kao i plaćanja iz mera ruralnog razvoja koja se odnose na površinu, a koji Srbija treba da uspostavi do kraja 2023. godine.

Foto: Uprava za agrarna plaćanja

U prvoj fazi se uz ekspertsku i finansijsku podršku EU (iz IPA nealociranih sredstava) sprovodi pilot projekat i LPIS se uspostavlja na osnovu karata korišćenjem geografskog informacionog sistema.

Glavni ciljevi pilot projekta, koji je započeo 22. janura i traje do 31. oktobra 2019. godine, su: određivanje referentne parcele za Srbiju, izrada metodologije, izrada projektnog zadatka i tehničke specifikacije za LPIS softver i LC (zemljišni pokrivač).

Zaposleni u Upravi za agrarna plaćanja su na osnovu kriterijuma najpre izvršili selekciju jedinica lokalne samouprave u kojima će se raditi pilot projekat. Odabrano je 10 opština: Novi Kneževac, Sečanj, Irig, Sremska Mitrovica, Gornji Milanovac, Požarevac, Golubac, Boljevac, Vlasotince i Leskovac, a u šest njih su određena i poljoprivredna gazdinstva koja učestvuju u projektu.

U digitalizaciji referentnih parcela uključeno je 147 poljoprivrednika.

Prikupljeni su neophodni podaci iz različitih registara (Republičkog geodetskog zavoda, registra poljoprivrednih gazdinstava, Republičkog zavoda za statistiku i dr.) i neophodne slike (ortofoto) iz različitih perioda.

U periodu od 20. do 31. maja održane su i radionice za predstavnike izabranih pilot opština o osnovama digitalizacije poljoprivredne parcele, a potom je urađena i digitalizacija parcela izabranih gazdinstava.

Trenutno se radi analiza dobijenih podataka, nakon koje će biti predložen najpogodniji model referentne parcele za Srbiju: katastarska parcela, poljoprivredna parcela, poljoprivredni blok i fizički blok, ili topografska parcela.

LPIS predstavlja grafičku evidenciju svih zemljišnih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju.

Najvažniji ciljevi uspostavljanja LPIS je pravednija raspodela podsticaja po površini zemljišta koju poljoprivrednici koriste, kontrola podsticaja, kao i prikupljanje podataka o načinu korišćenja poljoprivrednog zemljišta koji će se koristiti za analitiku i statistiku poljoprivredne proizvodnje.

Za uspostavljanje LPIS potrebno je koristiti digitalne ortofotokarte (DOF) u razmeri 1:5000, digitalne katastarske planove, digitalni model terena (DMT) koji je nužan za definisanje pojedinih atributnih podataka, podaci iz registra prostornih jedinica; podaci iz registra poljoprivrednih gazdinstava i drugi podaci.

Milisav Pajević

Izgradnja 25 automatskih protivgradnih stanica za zaštitu Zapadne Srbije

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić potpisali su u Beogradu Memorandum kojim je predviđeno da Srbija finansira izgradnju 25 automatskih protivgradnih stanica u podrinjskom delu Republike Srpske.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Realizacija zajedničkog projekta automatske protivgradne zaštite u slivu reke Drine omogućiće dodatnu protivgradnu zaštitu i za poljoprivredne proizvođače u Srbiji, a posebno dela Zapadne Srbije koji je najčešće pogođen gradom.

Ministar Nedimović je objasnio da Srbija ulaže u protivgradni sistem preko Drine jer ima interes da dejstvom sa leve obale reke zaštiti poljoprivredu na svojoj teritoriji.

Ministar je ukazao da postoji problem sa protivgradnom zaštitom zapadnog dela Srbije, jer sistem iz stare SFRJ više ne funkcioniše pa su prostori uz Drinu, poput Malog Zvornika, Bajine Bašte, Ljubovije i ostalih mesta uvek bili izloženi gradu.

Sa druge strane, Republika Srpska nije imala sopstveni interes za pokrivanjem sistemom protivgradne zaštite tog područja, pa je Srbija inicirala potpisivanje ovog sporazuma, dodao je Nedimović.

Kako je naglasio, detalji sistema, koji će se protezati od Zvornika do Ruda i uz 25 protivgradnih stanica imati i 10 antenskih stubova za komunikaciju, biće utvrđeni u studiji a preliminarna procena je da će investicija koja će biti plaćena iz budžeta Republike Srbije biti od 700.000 evra do 800.000 evra.

„Mi na ovaj način branimo ovaj deo Srbije koji je najviše bio izložen gradu u poslednjih deset godina“, naglasio je Nedimović.

Ministar očekuje da će automatski sistem protivgradne zaštite biti spreman da dejstvuje sledeće sezone i dodao da na tom terenu na protivgradnoj zaštiti ništa nije rađeno 30 godina. .

Ministar Boris Pašalić je istakao da neće biti problema oko zemljišta za ovaj sistem jer će on biti postavljen na zemljištu koje kontrolišu „Šume Republike Srpske“ i dodao da bi deo sistema mogao biti izgrađen već do kraja ove godine.

„Lokacije smo odredili, možemo veoma brzo da uđemo u instalaciju tih sistema i očekujem da do kraja godine može da bude instalirano nekoliko lansera“, rekao je Pašalić i dodao da će nove stanice biti deo protivgradnog sistema Republike Srpske.

Milisav Pajević