Home Blog Page 880

Pčela – mala, vredna i blagorodna

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Kada sam iznenada dobila zadatak da napišem svoj prvi tekst o medu, mislila sam da već dosta toga znam. Koliko teško može da bude pisanje o toj sveprisutnoj namirnici?

Ispostavilo se da pisanje nije baš teklo tako lako kako sam zamislila, sve dok nisam upoznala zanimljivu gospođu koja se našla među pčelama baš kao i ja među prvim slovima o medu i mednim proizvodima.

Sasvim slučajno. Milena Miltenović je pčelarka i vlasnica divne medene radnje „Flora med”, a na moje pitanje otkuda se rodila ideja da se bavi pčelarstvom, odgovorila mi je da su joj pčele zapravo doneli da bi unele lepotu i živost u njeno dvorište.

„Nisu me tada interesovale, budući da sam imala previše obaveza: malu decu, posao, vikendicu, stan… Bio je početak januara 1995. godine kada mi je pažnju privuklo jedno ’društvo’ koje je imalo trunje ispred ’leta’ (ulaza košnice), za razliku od drugog društva. Ništa mi nije bilo jasno, pa sam pozvala jednog starijeg pčelara da pregleda košnice. Kada je otvorio košnicu sa trunjem, istrčalo je nekoliko miševa, dok su pčele bile u drugoj polovini košnice. Pitao me je da li imam pogače (za prihranu pčela), odgovorila sam da nisam donela hleb jer sam samo došla da obiđem kuću. Toliko o mom poznavanju pčelarstva”, uz osmeh mi je Milena prepričala svoj prvi susret sa pčelarstvom.

„U to vreme, firme su propadale, a takva sudbina je zadesila i robnu kuću u kojoj sam radila. Tražila sam alternativu, a rešenje mi je samo zakucalo na vrata. Jednostavno, počela sam da pčelarim”, rekla je Milena naglasivši da je taj trenutak predstavljao početak velikog učenja. Strpljivim radom ona se polako pripremala za ostvarenje sna koji će za nekoliko godina uslediti. Prodavnica „Flora med” otvorena je 200f2. godine i na njenim policama šepure se raznovrsna pakovanja pčelinjih proizvoda. Sa ulice oseća se miris voska i meda. Milena sa ponosom ističe da je do otvaranja svoje prodavnice morala dosta toga da nauči.

Pre svega, o tome da sluša pčelu. „Neke naše manje greške pčele same ispravljaju. Svaki pčelinji proizvod je besprekorno čist, kvalitetan i nezamenljiv u ljudskoj ishrani. Sve što je loše u pčelinjim proizvodima posledica je ljudske nemarnosti”, rekla mi je otkrivši da isprva potrošači nisu imali poverenja u nju kao pčelara, pogotovo zato što je žena. Danas uživa u poverenju svojih kupaca, a med šalje na sve kontinente. „Naši ljudi koji žive u inostranstvu prilikom posete Srbiji kupuju med i pčelinje proizvode. I naši sugrađani često kupuju i nose med kao poklon. Srbija je zemlja meda i u našoj državi ima dosta poznavalaca pčela i svih dobrobiti koje donose njeni proizvodi. Ipak, osim meda, u upotrebi su sve više polen, propolis, mleč i perga”, objasnila mi je Milena, a meni se čini da za nju nakon decenije i po rada nema više nepoznanica, mada ona i dalje uči i priprema nove proizvode od meda. Zanimljivo je da Milena pergu ne pravi kao mešavinu, već je prodaje u izvornom stanju, prelivenu bagremovim medom. Vadi je iz saća i to direktno u prodavnici da bi potrošači videli proces dobijanja perge. Inače, pravi sve mešavine pčelinjih proizvoda pred očima potrošača, jer smatra da na taj način stiče najveće poverenje, a usput im i objasni sve što ih zanima.

Priredila: Milica Jordan

Ceo tekst možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA  mart – maj 2019

Uskoro realizacija projekta „Energetska efikasnost javnih zgrada AP Vojvodine”

Foto: AP Vojvodina

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević primio je juče delegaciju Evropske banke za obnovu i razvoj, koju je predvodila Žužana Hargitaj, direktorka za Zapadni Balkan, sa kojom je razgovarao o proširenju saradnje Pokrajinske vlade i EBRD u različitim, veoma značajnim oblastima.

Foto: AP Vojvodina

Sagovornici su se složili da postoje neiskorišćeni potencijali i mogućnosti za rast kroz investiranje u oblastima energetske efikasnosti, vodoprivrede i navodnjavanja.

Prvi korak je potpisan memorandum o razumevanju EBRD i resornog Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, koji se odnosi na realizaciju projekta „Energetska efikasnost javnih zgrada AP Vojvodine“.

Evropska banka za obnovu i razvoj je odobrila 100.000 evra za izradu analize potencijala za unapređenje energetske efikasnosti 80 javnih zgrada, na više različitih lokaliteta na teritoriji AP Vojvodine.

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević je naveo da je Pokrajinska vlada u poslednje tri godine dodelila preko 1,2 milijarde dinara za projekte kojima se doprinosi poboljšanju energetske efikasnosti, ali je finansijsku podršku EBRD za izradu „Atlasa energetske efikasnosti” za 80 javnih objekata ocenio kao izuzetno značajnu, jer treba da posluži kao model za visinu investicionih ulaganja u unapređenje energetske efikasnosti u svim javnim objektima.

„Na teritoriji AP Vojvodine postoji oko 3.000 javnih objekata o kojima se staraju Republika Srbija, AP Vojvodina i lokalne samouprave.

Zbog toga je značajno da se izradi atlas za prvih 80 zgrada ovog tipa, koji treba da nam pokaže put i način kako da javne objekte u Vojvodini učinimo energetski efikasnim: da smanjimo troškove njihovog korišćenja koji se, inače, plaćaju iz budzeta, da korisnicima tih objekata – a radi se najpre o školama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama – boravak u njima učinimo komfornijim i da, korišćenjem obnovljivih izvora energije, sačuvamo i zaštitimo životnu sredinu“, izjavio je Milićević.

Razgovarali smo takođe, kako je rekao Milićević, na koji način ćemo produbiti saradnju između Pokrajinske vlade i EBRD u vodoprivredi i stavljanju svih hodropotencijala u AP Vojvodini u funkciju navodnjavanja, kao i o svemu onome što se na taj način može valorizovati kroz poljoprivrednu proizvodnju.

Direktorka EBRD za Zapadni Balkan Žužana Hargitaj izrazila je zadovoljstvo što danas započinje saradnja sa Pokrajinskom vladom.

Prema njenim rečima, energetska sigurnost zasniva se na energetskoj efikasnosti, kao i borba protiv klimatskih promena.

„U saradnji sa Pokrajinskom vladom, radićemo na razvijanju mera energetske efikasnosti koje će uticati na poboljšanje kvaliteta života ljudi, kao i na razvoj novih poslovnih prilika i aktivnosti kroz investiranje u ovoj oblasti. To je samo početak, svakako planiramo da saradnju proširimo i na oblast navodnjavanja u Vojvodini“, izjavila je Žužana Hargitaj.

Evropska banka za obnovu i razvoj je međunarodna finansijska organizacija, koja u našoj zemlji posluje već 18 godina.

Milisav Pajević

Uručeni ugovori o sufinansiranju projekata OCD za 2019. godinu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan juče je svečano potpisao i uručio ugovore predstavnicima nevladinih organizacija kojima Ministarstvo dodeljuje sredstva za sufinansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Konkursom su opredeljena sredstva iz budžeta za 2019. godinu za sufinansiranje 85 projekata u ukupnom iznosu od pedeset miliona dinara.

Potpisani ugovori predstavljaju deo kontinuirane podrške Ministarstva zaštite životne sredine za realizaciju projekata organizacija civilnog društva koji su usmereni na rešavanje različitih pitanja iz oblasti zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je ukazao da je nevladinim organizacijama potrebna ne samo deklarativna podrška, već i konkretna pomoć u realizaciji njihovih programa i akcija, koji doprinose poboljšanju stanja životne sredine.

Na osnovu javnog konkursa Ministarstva, kako je rekao Trivan, pristiglo je 288 projekata, od kojih je 238 ispunilo neophodne uslove, a na osnovu liste vrednovanja i rangiranja za sufinansiranje izabrano 85 projekata koji su se izdvojili kvalitetom programa.

Konkursom su obuhvaćene teme iz oblasti zaštite prirode, klimatskih promena, cirkularne ekonomije i ekološkog preduzetništva, građanskog aktivizma, prirode u urbanim sredinama i događajima i ekologiji, shodno spektru aktivnosti ekoloških nevladinih organizacija.

Za sve projekte kojima je aplicirano na ovogodišnjem konkursu bilo bi potrebno obezbediti oko 230 miliona dinara, što je znatno više od obezbeđenih 50 miliona, rekao je Trivan i dodao da će Ministarstvo nastaviti da povećava sredstva namenjena programima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Daleko od toga da smo zadovoljni količinom para koliko je izdvojeno za civilno društvo, ali to je preko dva puta više nego što je Ministarstvo ranije izdvajalo.

Postoje bar duplo veće realne potrebe civilnog sektora, i mi ćemo svakako ići ka tome da povećamo količinu sredstava, jer je potpuno jasno da ni jedna država na svetu ne može bez civilnog društva, naročito u oblasti zaštite životne sredine“, naglasio je Trivan.

Ministar je ocenio da je do sada ostvarena uspešna saradnja sa civilnim sektorom, ali da će se nastaviti na razvijanju međusobne dobre komunikacije, i rada na ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

„Mi smo ozbiljna ekološka vojska, svako na svoj način“ poručio je Trivan.

Glavni operativni zadatak Ministarstva je obezbeđenje uslova za realizaciju projekata koji su od najvećeg značaja za životnu sredinu.

Paradigma početka ovog procesa, posle kojeg više ništa neće biti isto u Srbiji u ovoj oblasti, je izgradnja druge faze – linije mulja u okviru Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu, koje će biti završeno naredne godine, naglasio je Trivan.

U prethodnom periodu stvoreni su uslovi, i slede zamašne aktivnosti na otvaranju Poglavlja 27, uspostavljanju sistema prerade otpadnih voda i upravljanja otpadom, u agilnijoj zaštiti prirode, daljem jačanju saradnje i povezivanju u međunarodnim okvirima, a za koje je potrebno veće uključivanje nevladinih organizacija.

Ministar Goran Trivan pozvao je predstavnike civilnog sektora da nastave sa razvijanjem dobrih programa na zaštiti životne sredine Srbije.

Milisav Pajević

Otvorena najveća plantaža organske jabuke u Srbiji

Foto: Privredna komora Srbije

U Vladičinom Hanu prekjuče je otvorena najveća plantaža organske jabuke u Srbiji na 45 hektara zemljišta.

Foto: Privredna komora Srbije

Privredna komora Srbije pruža podršku kompanijama, u novim poslovnim poduhvatima, rekao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, ocenjujući da ovom investicijom Nektar na najbolji način doprinosi razvoju i promociji organske proizvodnje, kao i ekonomskom rastu čitavog regiona.

„Privredna komora Srbije, u saradnji sa nadležnim državnim institucijama, radi na rešavanju ključnih pitanja za razvoj domaće organske proizvodnje i tržišta organskih proizvoda, kao što su harmonizacija propisa sa međunarodnim standardima, registracija preparata za najsavremeniju zaštitu bilja i semena i usklađivanje podsticajnih mera sa realnim potrebama proizvođača”, izjavio je Čadež.

Čadež je pozvao poljoprivrednike iz čitave Srbije da se intenzivnije bave organskom proizvodnjom jer je ona budućnost poljoprivrede.

Prema njegovim rečima, Srbija ima i posebnu mogućnost izvoza organskih prehrambenih proizvoda na nemačko tržište.

Predsednik PKS je istakao da je za ceo kraj plantaža veoma značajna, jer su potencijali juga Srbije odlični za investicije, ali i da se od sedam odsto zaštićenog zemljišta u Srbiji koje može da bude sertifikovano kao organsko, koristi svega 0,4 odsto.

Milisav Pajević

Potpisan Aneks ugovora o izgradnji toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd

Foto: Grad Beograd

Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Gradu Beogradu – projekat izgradnje toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd je u pripremnoj fazi realizacije.

Foto: Grad Beograd

Danas je sa kineskom kompanijom „Power Construction Corporation of China”, odabranim izvođačem radova, potpisan Aneks ugovora o izgradnji toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd čime su stvorene mogućnosti za početak ugovaranja kredita za finansiranje projekta, izjavio je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

Aneks ugovora danas su u Starom dvoru potpisali gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, v.d. direktora Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane” Rade Basta i zvanični zastupnik za Srbiju preduzeća „Power Construction Corporation of China” Jang Bo.

Radojičić je naveo da projekat napreduje u skladu sa planiranom dinamikom i da je u toku postupak eksproprijacije zemljišta.

„Stvaraju se svi neophodni preduslovi za započinjanje radova. Realizacijom ovog projekta, odnosno preuzimanjem energije iz Obrenovca, Grad Beograd obezbediće stabilno i ekološki prihvatljivije snabdevanje, što je izuzetno važno”, istakao je Radojičić.

Milisav Pajević

U toku sanacija deponije građevinskog materijala

Foto: "Komunalac" Vrbas
Foto: “Komunalac” Vrbas

Mašine JKP ,,Komunalac’‘ Vrbas nalaze se na deponiji građevinskog materijala u Vrbasu gde se vrši sanacija smetlišta. Uređenje ovog prostora komunalci obavljaju na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

,,Naredna tri dana vršiće se uređivanje građevinske deponije u Vrbasu. Ovo je treća ovogodišnja akcija čišćenja smetlišta namenjenog isključivo za zemlju i građevinski otpad.

Nažalost, svedoci smo da na deponiji postoje i manje količine komunalnog otpada. Apelujemo na građane da ovaj prostor isključivo koriste za građevinski otpad, što je i njegova namena”, kaže poslovođa u PJ ,,Čistoća” Mladen Pavlović.

Foto: “Komunalac” Vrbas

Deponija građevinskog materijala smeštena je na kraju Ulice Milivoja Čobanskog u Starom Vrbasu, nadomak nekadašnje fabrike ,,Mepol” i prostire se na 20 hiljada kvadratnih metara. Poslednjih godina ovaj deo Vrbasa urbanizovan je i proširen.

Svako ko na ovom prostoru izruči otpad koji nije građevinski, treba da ima na umu da su ovde, pored fabrika i ugostiteljskih objekata, smeštene i stambene kuće i bašte meštana, kao i da u ovom delu naselja odrastaju mališani koji imaju pravo na zdravu životnu sredinu.

Kako bismo sačuvali našu okolinu potrebno je da se svi prema njoj odgovorno ponašamo.

Upis Ulcinjske solane na Ramsar listu izuzetno važno za Crnu Goru

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović kazao je da je izuzetno zadovoljan što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma predalo aplikaciju za upis Ulcinjske solane na Ramsar listu međunarodnih močvarnih područja.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Radulović je rekao da se nada da će aplikacija biti uspešna čime će se napraviti jedan značajan korak prema finalnom opredeljenju kako treba da se tretira Ulcinjska solana.

Podsetio je da je ispunjeno šest od devet uslova za upis na ovu prestižnu listu.

„Ovim smo otprilike stavili tačku na administrativni deo, a sada prelazimo na operativni deo“, kazao je Radulović podsećajući na ukupan proces koji je prethodio proglašenju Solane Parkom prirode i podnošenja zvanične aplikacije za Ramsar listu.

„Bili ste svedoci da smo usvojili prvo Prostorno urbanistički plan Opštine Ulcinj kojim smo opredelili ovo područje da bude zaštićeno područje, odnosno Park prirode, nakon toga Prostorni plan obalnog područja kojim je predviđena ista namena, završili studiju zaštite uz pomoć Evropske komisije i dela NVO sektora i naravno naše Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, zatim usvojili istu tu studiju, poslali Opštini Ulcinj na usvajanje. Dakle, Opština je usvojila i sada je taj prostor zvanično Park prirode, a sada smo predali i zvaničnu aplikaciju za Ramsar područje“ kazao je Radulović.

Podsetio je na činjenicu da je 1934. Zogajsko blato isušeno i da je tamo puštena slana voda, kao i da su napravljeni bazeni za slanu vodu.

„Branjem soli tamo je vremenom nastala jedna veštačka ekosistemska struktura koja je danas više nego važna ne samo za Crnu Goru i region, veći za celu Evropu. Dakle radi se o ogromnom broju gnezdarica, ptica koje migriraju, odmorišta za mnoge vrste ptica, dom za mnoge vrste ugroženih riba, gmizacava, halofitnih bijaka“.

Milisav Pajević

Tesla global forum dodelio nagradu Bela golubica

Foto: Ana Đorđević
Foto: Ana Đorđević

Predsednik Saveza novinara Rusije Vladimir Solovjov jedan je od dobitnika ovogodišnje nagrade Bela golubica koju Tesla global forum , manifestacija u čast Nikole Tesle ,dodeljuje ljudima koji se i danas zalažu za iste one principe kojima se rukovodio veliki naučnik.

Nagradu je primio u Patrijaršijskom dvoru u Sremskim Karlovcima iz ruku vladike Sremskog , gospodina Vasilija, čijoj eparhiji pripada manastir Šišatovac, važno mesto u Teslinom životu . U tom manastiru mladi Nikola Tesla se lečio svetom vodom , tu je kako kažu predanja prvi put video svoju belu golubicu koja će ga simbolično pratiti tokom života, a u Šišatovcu mu je otac konačno dao dozvolu da uđe u toliko željeni svet nauke i tehnike.

Predsednik Saveza novinara Rusije Vladimir Solovjov Belu golubicu, nagradu Tesla global foruma dobio je u znak zahvalnosti za širenje istine o Srbiji i srpskom narodu .
“Tu istinu nije lako širiti u svetu u kojem vlada pravi informativni rat. Taj rat Srbija je preživljavala u 90.tim godinama prošlog veka, posebno uoči i tokom NATO bombardovanja. Sada se on po istom modelu žestoko vodi protiv Rusije, ali ja sam siguran da ćemo zajedno na kraju pobediti”,  rekao je Solovjov.

Prvi čovek Saveza novinara Rusije i savetnik predsednika Vladimira Putina za civilna pitanja , ističe da mu je drago da prima nagradu koja je deo istorije Nikole Tesle. Posebna mu je čast da se to dešava u Srbiji koju smatra drugom otadžbinom , jer je kako podseća u Beogradu studirao , a gotovo deceniju bio dopisnik ruske državne televizije iz srpske prestonice. Zato mu nije ni bilo teško da sa teškog službenog puta po Sibiru doputuje u Sremske Karlovce , gde su ga domaćini upoznali sa delom bogate istorije stvarane u tom gradiću i u Patrijaršijskom dvoru .

Dobar poznavalac prilika na Balkanu o rešenju kosovskog pitanja ne želi mnogo da govori . Kaže da bi voleo da zna krajnji ishod, ali da je to u ovom trenutku teško prognozirati . Poručuje da je najvažnije da se do rešenja dođe mirnim putem .

Kompenzacijske mere povodom uređenja ski staze uz šestosednu žičaru „Gvozdac”

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na osnovu člana 12. Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o kompenzacijskim merama, a na osnovu Mišljenja Zavoda za zaštitu prirode Srbije, radi ublažavanja štetnih posledica nakon izvršenih radova na projektovanju, izgradnji i uređenju ski staza uz šestosednu žičaru „Gvozdac” na području Nacionalnog parka „Кopaonik”, Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je Rešenje o kompenzacijskim merama.

Rešenje o kompenzacijskim merama možete preuzeti ovde.

U skladu sa članom 8. Pravilnika o kompenzacijskim merama, Ministarstvo obaveštava javnost o rezultatima utvrđivanja kompezacijskih mera objavljivanjem na internet stranici Ministarstva.

Milisav Pajević

Gradska uprava i resorno kantonalno ministarstvo odgovorni za upravljanje otpadom u Mostaru

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma dr. Edita Đapo i direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović sa saradnicima posetili su Regionalnu deponiju čvrstog otpada u Mostaru kojom upravlja JP Deponija d.o.o Mostar i sastali se sa ministrom trgovine, turizma i zaštite životne sredine u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona Ajdinom Teletovićem.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Đapo i Ajdinović su ovom prilikom razgovarali sa upravom JP Deponija d.o.o. Mostar i informisali se o trenutnom stanju u oblasti upravljanja komunalnim otpadom i problemima identifikovanim u proteklom periodu koji se odnose na funkcionisanje same regionalne deponije „JP DEPONJA“ u Mostaru.

Zbog navoda o prisustvu piralena i drugih otrovnih materija te različitih vrsta otpada koje se nezakonito i nepropisno odlažu na ovoj deponiji, bilo je blokirano odlaganje svih vrsta otpada.

Nakon što su od svih relevantnih institucija date garancije da će na deponiji u Mostaru biti odlagan samo komunalni otpad, deblokiran je rad deponije.

Međutim, proces pregledanja i selektiranja uveliko je usporio odlaganje otpada, pa je do sada iz gradskih ulica uklonjena tek jedna trećina nagomilanog otpada, što i dalje predstavlja veliku opasnost po zdravlje i život građana.

U međuvremenu je došlo i do kvara na sortirnici tako da se trenutno otpad gomila, a ne odlaže se. Ministarka Đapo je insistirala na hitnom poduzimanju dodatnih napora kako bi ovaj problem bio rešen i ubrzano uklanjanje nagomilanog otpada.

Ona je, takođe, zatražila da se pojača inspekcijski nadzor upravljanja medicinskim otpadom i da se odmah pripremi izveštaj kako bi se utvrdilo da li se ova vrsta otpada odlaže u skladu sa zakonom definisanim procedurama.

Prema relevantnim zakonima, za upravljanje otpadom nadležni su kantoni, a u slučaju Mostara Gradska uprava i resorno kantonalno ministarstvo.

Na sastanku sa kantonalnim ministrom trgovine, turizma i zaštite životne sredine Ajdinom Teletovićem, razgovarano je o stanju u oblasti životne sredine i turizma u ovom kantonu.

Ministri Đapo i Teletović zaključili su da je neophodno intenzivirati saradnju i razmenu informacija između ova dva ministarstva kako bi se unapredilo stanje u ovoj oblasti.

Milisav Pajević

Gradsko veće Sombora donelo Odluku o zaštiti od poljske štete

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Na jučerašnjoj sednici Gradskog veća Grada Sombora, kojom je predsedavala gradonačelnica Dušanka Golubović usvojen je Predlog odluke o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, useva i zasada, poljskih puteva i kanala od poljske štete ovaj Predlog će se naći na sledećoj sednici Skupštine grada.

Osnovni razlog za donošenje ove Odluke nalazi se u potrebi da se na osnovu dosadašnjih iskustava iz prakse prošire opisi pojedinih prekršaja kao i da se pojedine odredbe formulišu tako da budu nedvosmisleno jasne i da nema mesta slobodnom tumačenju istih u primeni, da se uvedu instrumenti kontrole rada poljočuvarske službe i time u celini obezbediti efikasnije sprečavanje nastanka štete u ovoj oblasti.

Milisav Pajević

Sa Egzita otpremljeno oko 50 tona otpada

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

Od početka festivala „Egzit“ do odlaska poslednjih posetilaca sa Petrovaradinske tvrđave, radnici JКP „Čistoća“ Novi Sad sakupili su i otpremili kamionima oko 50 tona otpada na gradsku deponiju.

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

Limenke, karton, PET ambalaža, plastika i drugi prikupljen otpad sa tvrđave odnesen je u reciklažni centar na dalju separaciju i preradu.

Na 23 lokacije na tvrđavi prvi put su postaljeni kontejneri za odlaganje plastičnih čaša, koji su se pokazali kao dobro rešenje za podizanje svesti o zaštiti životne sredine i motivacija za posetioce festivala.

Sva četiri festivalska dana ovi kontejneri su bili prepuni plastičnih čaša.

Za potrebe održavanja čistoće tokom održavanja Egzita na prostoru Petrovaradinske tvrđave kao i u podgrađu i na keju, aktivno je radilo 100 radnika JКP „Čistoća“, dok je u kompletnu organizaciju posla bilo uključeno oko 150 zaposlenih u JКP „Čistoća“.

Milisav Pajević

Radojičić: Beograd će dobiti ekološku rasvetu

Foto: Grad Beograd

Tokom boravka u ruskoj prestonici, gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić obišao je sedište kompanije „Boos lighting group” i sastao se sa njenim predsednikom Georgijem Bosom sa kojim je razgovarao o budućoj saradnji na novom konceptu rasvete u Beogradu.

Foto: Grad Beograd

„Tema našeg sastanka je dolazak ove kompanije u Beograd i njihovo angažovanje na konceptu ekološke rasvete, s obzirom na to da smo u januaru potpisali sporazum o saradnji.

Sada sam imao priliku da vidim kako je ova kompanija uradila sjajan posao u Moskvi.

O tome svedoči i ulično osvetljenje, osvetljenje mostova, parkova, kao i dekorativna rasveta zgrada.

Uveren sam da ćemo i u Beogradu imati sjajne rezultate od ove saradnje”, kazao je Radojičić.

Predsednik kompanije Georgij Bos je gradonačelniku Radojičiću predstavio rasvetu koju proizvode u njihovim fabrikama u Rusiji, Nemačkoj i Španiji.

Naglasio je da su sa cenama konkurentni, da njihova proizvodnja nimalo ne zaostaje od vodećih firmi u oblasti ulične rasvete na zapadnom tržištu, ali i da su im proizvodi dvostruko jeftiniji i imaju duži garantni rok.

„Dopalo mi se i što školuju kadrove na Katedri za svetlosnu tehniku Moskovskog energetskog instituta. Žele da dobrim učenicima iz Srbije omoguće da se u Moskvi specijalizuju u ovoj oblasti”, istakao je gradonačelnik.

Sporazum između Grada Beograda i kompanije „Boos lighting group”, kao jedne od najvećih kompanija u oblasti rasvete pored „Simensa”, „Filipsa” i važnih kineskih i japanskih kompanija, potpisan je u januaru u Beogradu tokom posete ruskog predsednika Vladimira Putina Beogradu.

„Novi koncept rasvete grada Beograda znači, s jedne strane ekološki prihvatljiviji način osvetljenja, a s druge i veliku uštedu u energiji, tako da su mnogi gradovi u Evropi i svetu prešli na taj način osvetljenja.

Dogovorili smo se da ćemo se posebno baviti dekorativno-fasadnom rasvetom koja značajno može da se unapredi. Moskva je danas izuzetan primer Beogradu za ovakav način osvetljenja i zbog toga je saradnja sa ruskim kompanijama za nas vrlo značajna.

Hram Svetog Save je jedan od najvažnijih objekata na kojem će se prvo raditi projekat fasadno-dekorativne rasvete”, naglasio je Radojičić.

Gradonačelnik Radojičić boravio je u Moskvi od 4. jula do danas. Tokom posete ruskoj prestonici, sastao se sa gradonačelnikom Moskve Sergejem Sobjaninom i govorio je na Moskovskom urbanom forumu.

Na marginama foruma, gradonačelnik je imao niz sastanaka, a jedan od njih je sa dirketorkom programa Ujedinjenih nacija za ljudska naselja (UN habitat) Mainmunah Moh Sharif.

Milisav Pajević

Skupština Srbije usvojila je Zakon o komunalnoj miliciji

Foto: Milisav Pajević

Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o komunalnoj miliciji, koji omogućava da i opštine, a ne samo gradovi, mogu da planiraju njeno formiranje.

Foto: Milisav Pajević

Poslanici su izglasali i Zakon o izmeni Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, kojima se cena putarine u Srbiji povećava za 12 odsto.

Skupština Srbije usvojila je i Zakon o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje infrastrukturnog koridora auto-puta E-761, deonica Pojate–Preljina, poznatiji kao Moravski koridor.

Početak izgradnje Moravskog koridora očekuje se sredinom jula, a završetak za dve i po godine.

Takođe, usvojen je i Zakon o nauci i istraživanjima, kojim se istraživačima omogućava „dvojno finansiranje” – iz budžeta i preko projekata.

Milisav Pajević

Četvrti Međunarodni letnji srpsko-ruski ekološko-geografski kamp

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za privredu i turizam, Ivan Đoković, posetio je Pančevo i tom prilikom obišao učesnike 4. Međunarodnog letnjeg srpsko-ruskog ekološko-geografskog kampa u Srbiji.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Učesnici kampa su članovi i predstavnici Ruskog geografskog društva, najstarije nevladine organizacije na teritoriji Ruske Federacije i jedno od najstarijih naučno-geografskih društava u svetu.

Četvrti Međunarodni letnji kamp se ove godine održava u periodu od 1. do 15. jula, u organizaciji Ruskog geografskog društva i njihovog Centra u Srbiji.

Potpredsednik Ivan Đoković je organizatorima i učesnicima Kampa predstavio privredne, turističke i ekološke potencijale AP Vojvodine, ukazavši na postignute rezultate i ambiciozne planove koje bi trebalo realizovati u narednom periodu.

Pokrenuvši diskusiju po mnogobrojnim pitanjima o međudržavnoj saradnji, organizatori su ujedno i pohvalili inicijativu potpedsednika Đokovića da se ovaj značajan obrazovni program, kako je nazvan u Rusiji, ubuduće više usmeri ka prostoru i potencijalima AP Vojvodine.

Razvojni centar Ruskog geografskog društva u Srbiji je u protekle četiri godine, u saradnji sa brojnim institucijama i organizacijama iz Republike Srbije, organizovao volonterske kampove, terensku nastavu, kao i programe koje su sprovodili srpski i ruski nastavnici i saradnici u nastavi.

Milisav Pajević

Zabrana plastičnih kesa na Baliju stupila na snagu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ove godine 23. juna odluka da Bali postane ostrvo bez plastike zvanično je stupila na snagu i zabranjena je distribucija plastičnih kesa, slamčica i stiropora. Ova odluka doneta je u decembru 2018.

Ostrvo Bali, najpoznatija turistička destinacija u Indoneziji, od juna ove godine je postalo mesto na kome je zabranjena prodaja plastičnih kesa, slamčica i stiropora.

Ovo ostrvo je, kao i mnoga druga mesta na svetu koja su okružena prirodom i okeanima, imalo velikih problema sa zagađenjem i plastičnim otpadom.

Često su obale okeana bile preplavljene plastikom i sličnm otpadom, koji je zagađivao okolinu, ali i uticao na biljni i životinjski svet u okeanu.

Inicijativa da se zabrani korišćenje plastike na Baliju je pokrenuta pre oko šest godina, kada su dve sestre Isabel i Melati Wijsen započele svoj aktivizam, što je kasnije rezultiralo nevladinom organizacijom pod nazivom „Bye bye plastic bags“.

Zanimljivo je da su te devojčice i sada praktično deca, a kada je sve to počelo imale su 10 i 12 godina.

Na nedano održanom Svetskom ekonomskom forumu u Dalianu Isabel Wijsen, koja danas ima 16 godina, bila je najmlađi govornik. Govorila je o tome kako su počeli svoju borbu i šta ih je motivisalo da pokrenu akciju zabrane plastike na Baliju.

Šest godina borbe, aktivizma i podizanja svesti o ovom problemu rezultiralo je zabranom plastičnih kesa, a Vlada Indonezije smatra da će se u nardnim godinama, zagađenje plastičnim otpadom smanjiti za 70 procenata, kao rezultat ove zakonske regulative.

Izvor: Nova ekonomija

Željka Vesić