Home Blog Page 854

Povećana koncentracija polena ambrozije u Pančevu

Foto: pixabay.com

U Pančevu su trenutno koncentracije polena ambrozije po metru kubnom vazduha višestruko veće od graničnih.

Foto: pixabay.com

Pančevci koji ovih dana često kijaju i suočavaju se sa neprijatnim simptomima kao što su curenje iz nosa, otečeni kapci, kašalj, verovatno imaju alergijsku reakciju na ambroziju.

Trenutno koncentracije ove biljke dostižu i 445 polenovih zrnaca po metru kubnom vazduha.

To je mnogo više od granične vrednosti koja je 60, a sve iznad 100 polenovih zrna po metru kubnom smatra se visokom koncentracijom.

Radnici Javno komunalnog preduzeća Zelenilo intenziviraju košenje površina za koje su nadležni pogotovo u periodu cvetanja ambrozije.

Ona će ove godine biti pokošena na 250 hetara, a grad je za tu svrhu izdvojio milion i po dinara.

Iako su poljoprivrednici u obavezi da na svojim njivama uklanjaju ambroziju, nisu svi u tome revnosni. Problem je i što se ova korovska biljka često nalazi na zemljištu čije vlasništvo nije jasno definisano – između njiva i duž atarskih puteva.

U Zelenilu kažu da često i po pozivu građana izlaze na teren radi uklanjanja ambrozije sa neke javne površine.

Ipak ova korovska biljka je u ekspanziji jer je veoma otporna, njeno seme može više decenija da preživi u zemljištu, a čestice polena vetar nosi i do 100 kilometara.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Patke umesto pesticida na pirinačnim poljima

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Fanger)

Da li biste umesto pesticida u svrhu zaštite biljaka od korova radije “koristili” divlje patke?

Ukoliko niste razmišljali o tome, trebalo bi da počnete. U određenim delovima sveta nekada je to bio sasvim ustaljen metod.

Svesni svih negativnih posledica koje po životnu sredinu ima upotreba pesticida, u Japanu, Južnoj Koreji, Kini, Bangladešu, Vijetnamu, IranuTajlandu i na Filipinima su se ponovo okrenuli rešenju koje im je poznato već vekovima. Nedavno je ponovo zaživeo i mnogi poljoprivrednici su potpuno izbacili pesticide iz upotrebe.

Osim što divlje patke predstavljaju zdraviji, dokazano su i uspešniji način zaštite biljaka koji utiče na plodonosnije useve.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bez obzira na vremenske uslove, patke svakog jutra plivaju duž polja pirinča i jedu korov i insekte. Hrane se čak i semenom korova što sprečava da se korov dalje razvije. Korov upija hranljive materije iz podloge, čime smanjuje njenu količinu dostupnu pirinču, zbog čega i jeste opasan. Patke ne jedu biljku pirinča. Njihov izmet ostaje kao đubrivo, te poljoprivrednici imaju višestruku korist i mogućnost da pirinač u potpunosti gaje bez veštačkih dodataka.

Slična praksa se koristi i na jugu Francuske i u vinogradima u Južnoj Africi. Vinogradarima pomoć pružaju indijske patke trkačice, za koje poljoprivrednici veruju da su, ukoliko su psi čovekovi najbolji prijatelji, one čovekovi najbolji pomoćnici.

Jelena Cvetić

INA dovršila testiranje miskantusa za proizvodnju biogoriva

Foto-ilustracija: Pixabay

U sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023. vezano za analizu mogućnosti razvoja projekta rafinerije biokomponenti, početkom godine održana je prva žetva zasada energetske biljke miskantus.

Miskantus ili takozvana trska iz Kine, potiče iz istočne Azije, gde raste samoniklo u različitim klimatskim i zemljišnim uslovima. U 20. veku doneta je u Evropu i Ameriku i korišćena je kao dekorativna biljka. Tokom vegetacione sezone daje veliki prinos nadzemne biomase, podesne za proizvodnju toplotne energije. Poseduje i veliki genetički potencijal rodnosti što je svrstava u grupu najvažnijih bioenergetskih useva.

Zasad miskantusa (lat. Miscanthus x giganteus) uspostavljen je na oglednoj farmi u Rugvici pored Zagreba, u saradnji sa Bc Institutom, a ovosezonskom žetvom prikupljeno je oko 30 tona biomase.

Testirana biomasa

Prikupljena biomasa poslata je u Kleriant, inovativnu hemijsku kompaniju, u postrojenje u Štraubingu, u Nemačkoj, na preradu u lignocelulozne šećere i etanol. Rezultati testiranja su optimistični jer su pokazali da korišćena tehnologija može uspešno preraditi miskantus u lignocelulozne šećer i etanol.

„Srećan sam što su rezultati pozitivni jer su time otvorena vrata za dalje analize i mogućnosti. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji uspeli smo proizvesti napredni bioetanol koji se meša u fosilna goriva. Ovo je samo jedan u nizu koraka koje je potrebno ostvariti kako bismo ispunili primarne uslove za razvoj biorafinerije u Sisku“, izjavio je Stjepan Nikolić, operativni direktor Rafinerije i marketing.

Foto-ilustracija: Pixabay

EU projekat

Testiranje je odrađeno u sklopu projekta GRACE (GRowing Advanced Industrial Crops on marginal lands for biorEfineries), finansiranog od strane Evropske unije, a INI je dodeljena uloga voditelja demonstrativnog lanca koji se odnosi na testiranje uzgoja hibrida miskantusa na tlu lošijeg kvaliteta u svrhu prerade u napredni bioetanol. Ciljevi projekta GRACE će optimizovati različite lance vrednosti miskantusa, proizvoditi održive proizvode sa snažnim tržišnim potencijalom i razvijati miskantus kao održivi izvor sirovine za uzgoj na marginalnom, kontaminiranom i napuštenom zemljištu.

Izvor: Energetika-net

Skupština grada Zrenjanina usvojila odluku o namirenju duga Gradske toplane prema Srbijagasu

Foto: Grad Zrenjanin

Na sednici Skupštine grada Zrenjanina, sazvanoj po hitnom postupku, usvojena je jedina tačka dnevnog reda – Predlog Odluke o načinu namirenja duga JKP „Gradska toplana” Zrenjanin prema JP ”Srbijagas” Novi Sad.

Foto: Grad Zrenjanin

Izvestilac po toj tački, Ilija Svilar iz JKP „Gradska toplana”, podsetio je da su dugovanja nastala tokom grejne sezone 2008/2009. godine, prilikom korekcije cene gasa od 60 posto, kada cena daljinskog grejanja nije pratila tu korekciju.

Tada je nastao dug od 250 – 300 miliona i u međuvremenu je zbog kamata dugovanje uvećano.

U obrazloženju odluke navodi se da se donošenju ove odluke pristupilo u cilju uređivanja načina namirenja duga koji JKP „Gradska toplana” Zrenjanin ima prema JP „Srbijagas” Novi Sad, odnosno rešavanja međusobnih prava i obaveza u pogledu dugovanja i potraživanja koja postoje između JKP „Gradska toplana” Zrenjanin i JP ”Srbijaga” Novi Sad.

Dodaje se i da je cilj donošenja ove odluke stvaranje uslova za nesmetano poslovanje JKP „Gradska toplana” Zrenjanin, kao i dovođenje distributivnog sistema prirodnog gasa sa teritorije grada Zrenjanina u funkcionalno i bezbedno stanje, te obezbeđenje dugotrajnog, stabilnog i urednog zadovoljavanja potreba potrošača.

Navodi se i da donošenjem ove odluke Grad Zrenjanin kao osnivač JKP „Gradska toplana” Zrenjanin, prihvata da izmiri obaveze tog javnog preduzeća prema JP „Srbijagas” Novi Sad u iznosu od 599.641.467,00 dinara, i to tako što će u zamenu za navedeni dug, izvršiti prenos svojine distributivnog sistema prirodnog gasa na teritoriji grada Zrenjanina u svojinu JP „Srbijagas” Novi Sad, čiji je osnivač Vlada Republike Srbije.

Izvor: Grad Zrenjanin

Milisav Pajević

Održan Goranski eko-kamp „Vršački breg”

Foto: Grad Vršac

U Vršcu je nedavno održan šesnaesti po redu Goranski eko-kamp „Vršački breg“.

Foto: Grad Vršac

Кamp je imao međunarodni karakter jer su kao i prošle godine, učešće u njegovom radu uzeli i učenici srpske gimnazije „Dositej Obradović” iz Temišvara i učenici iz Krive Palanke iz Severne Makedonije.

Na kampu je učestvovalo ukupno 38 učenika iz 13 gradova i opština iz Srbije kao i učenici iz Temišvara i Krive Palanke.

Grad Vršac je podržao rad ovog kampa zato što je osnovni cilj da učenike približi prirodi i upozna ih sa prirodom i ekološkim problemima savremenog društva i potrebama što efikasnije zaštite prirode.

Takođe, jedan od najvažnijih ciljeva kampa je želja da se postigne permanentno razvijanje ekološke svesti kod mladih o značaju očuvanja zdrave životne sredine.

Tokom sedam dana koliko je trajao kamp, učenici su imali priliku da nauče dosta o biljkama koje rastu na Vršačkim planinama i da steknu praktična znanja o sadnji i pošumljavanju.

Organizator kampa bio je „Pokret gorana Srbije” uz podršku Grada Vršca.

Milisav Pajević

Međunarodni sajam pčelarstva u Somboru

Foto: Grad Sombor

U Somboru se  održava 27. Međunarodni sajam pčelarstva.

Foto: Grad Sombor

Sajam je zvanično otvorio načelik Zapadnobačkog upravnog okruga Dušan Marijan poželevši svim pčelarima sreću u radu i uspešnu narednu godinu.

Prisutne je pozdravio i gradski većnik zadužen za oblast poljoprivrede Darko Radulović istakavši da je za Grad Sombor od izuzetnog značaja što se Međunarodni sajam pčelarstva održava 27. put i najavio nastavak podrške grada za pčelare.

Ovogodišnji Međunarodni sajam pčelarstva okupio je pčelare iz Sombora i okoline, kao i goste iz Mađarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na štandovima u ulici Кralja Petra I izloženi su med i različiti pčelarski proizvodi, pčelarska oprema i prodajna izložba cveća.

Milisav Pajević

Objavljen Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2018. godine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine (screenshot)
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine (screenshot)

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2018. godine koji sadrži analizu rezultata merenja koja su se sprovodila u okviru državne i lokalnih mreža za monitoring kvaliteta vazduha, odnosno koncentracije alergenog polena u Republici Srbiji.

U Izveštaju je data, saglasno postojećoj važećoj regulativi, jedina zvanična ocena stanja kvaliteta vazduha u Republici Srbiji zasnovana na rezultatima referentnog automatskog monitoringa saglasno čl. 21. Zakona o zaštiti vazduha, Uredbi o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha, Uredbi o utvrđivanju programa kontrole kvaliteta vazduha u državnoj mreži i Uredbi o utvrđivanju zona i aglomeracija, kao i na osnovu rezultata merenja alergenog polena u vazduhu saglasno čl. 12. Zakona o zaštiti vazduha.

Bitni delovi i konstatacije iz ovog Izveštaja su sadržani u Izveštaju o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2018. godinu.

Kompletan Godišnji Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2018. godine možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Zasavica (ponovo) proglašena specijalnim rezervatom prirode

Foto: Screenshot-Facebook ( Zasavica - Specijalni Rezervat Prirode / Special Nature Reserve)
Foto: Screenshot-Facebook (Zasavica – Specijalni Rezervat Prirode/Special Nature Reserve)

Prva odluka o zaštiti područja reke Zasavice datira od 1997. godine, kada je Zasavica dobila status Specijalnog rezervata prirode i zaštićena kao prirodno dobro od izuzetnog značaja, odnosno prve kategorije. Zaštita područja je do sada bila uspostavljena na površini od 671 hektara, sa zaštitnom zonom od 1150 hektara.

Od proglašenja prve zaštite, radom upravljača na čuvanju zaštićenog područja i na sprovođenju propisanih mera zaštite, došlo je do značajnih pozitivnih promena ekološkog statusa ovog područja. To je uslovilo potrebu revizije zaštite, odnosno proširenje granica zaštite na evidentirana staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, kao i stanišne tipove prioritetne za zaštitu.

Nakon višegodišnjih istraživanja, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je izradio studiju zaštite kao naučnu i stručnu osnovu za donošenje novog akta o proglašenju zaštite.

Na osnovu studije zaštite Vlada Republike Srbije je donela novu uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Zasavica”. Uredba je objavljena u Službenom glasniku RS (br. 54/2019) 26. jula 2019, a stupila je na snagu 3. avgusta 2019. godine. Proširena površina zaštite iznosi oko 1.128 hektara, a zaštitnom zonom površine 3.463 hektara obuhvaćen je veći deo sliva reke Zasavice sa paleomeandrima, nekadašnjim mrtvajama, kanalisanim vodotocima i postojećim kanalima.

Diverzitet i očuvanost staništa područja Specijalnog rezervata prirode „Zasavica” omogućuje opstanak za 218 vrsta gljiva, 655 vrsta viših biljaka (od kojih su krajnje ugrožene vrste jezičasti ljutić i rebratica), za više od 250 vrsta fitoplanktona, 190 vrsta zooplanktona i za veliki broj beskičmenjaka. Od kičmenjaka na zaštićenom području živi 19 vrsta riba, 13 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmizavaca (barska kornjača , smukulja), 182 vrste ptica (između ostalih i vrste kategorisane kao SPEC 1, odnosno spadaju u grupu najugroženijih životinja na planeti: patka njorka, mali vranac, orao krstaš, stepski soko) i oko 65 vrsta sisara (strogo zaštićene vrste: vidra, divlja mačka  i dabar.

Upravljanje specijalnim rezervatom prirode ponovo je povereno Pokretu gorana iz Sremske Mitrovice.

Izvor: PZZP

Beogradskim ulicama voze električni autobusi „Vrabac servis“

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević i pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović prisustvovali su juče, u društvu zamenika generalnog direktora kompanije NIS Vadima Smirnova, prvoj vožnji nove linije električnih autobusa „Vrabac servis“. Vrabac servis čine četiri vozila na električni pogon, postoji osam stanica, a jedno vozilo je prilagođeno osobama sa invaliditetom.

Foto: Grad Beograd

Nikodijević je izrazio zahvalnost kompaniji NIS zbog društveno-odgovornog poslovanja i sjajne saradnje se Gradom Beogradom.

„Ovo je samo jedan u nizu projekata koje smo zajednički realizovali na radost svih Beograđana. Otvaranje Vrabac servisa dolazi u trenutku kada završavamo radove na Trgu republike, Topličinom vencu i Karađorđevoj ulici.

Tu celinu zaokružujemo servisom koji će služiti građanima i gostima našeg grada koji koriste pešačku zonu.

Vrabac servis je nešto što smo videli u nekoliko gradova Evrope, ali većina velikih gradova ipak nema ovakvu vrstu usluge koja je namenjena pre svega najstarijim sugrađanima”, rekao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, u odnosu na potrebe i rezultate koji će biti poznati nakon septembra koji predstavlja probni mesec, Grad je spreman da proširi kapacitete Vrabac servisa.

„Reakcije sugrađana su odlične i mislim da je ova inovacija zaista nedostajala Beogradu. Takođe, ovakva vrsta usluge svrstava naš grad u red razvijenijih prestonica. Hvala svima koji su pomogli ovaj projekat, a Beograđane pozivam da čuvaju vozila i toteme koji su postavljeni na stanicama”,  dodao je Nikodijević.

Mladenović je istakao da je rad na ovom projektu počeo pre dve godine i da zahvaljujući kompaniji NIS i projektu „Zajednici zajedno“, Beograd na poklon dobija četiri električna vozila.

„U pitanju su vozila na električni pogon koja se uklapaju se u ekološku viziju razvoja grada. Vozila su opremljena su tako da mogu da saobraćaju pešačkim zonama, ali i da učestvuju u aktivnom saobraćaju. Postoji i vozilo koje je predviđeno za osobe sa invaliditetom i mislim da je važno što je Beograd dobio jedan ovakav servis”, naglasio je Mladenović.

On je dodao da je koncept razvoja grada takav da se centralne zone pretvaraju u pešačke i oslobađaju od saobraćaja.

„Od tog koncepta nećemo odustati i danas svi mogu da vide kako izgleda Trg republike, Kosančićev venac, Topličin i Obilićev venac, pa će takvo uređenje i razvoj grada biti nastavljeni. Vrabac servis je zahvaljujući kompaniji NIS i projektu „Zajednici zajedno” u potpunosti besplatan.

Počinje sa radom u osam sati ujutru i završava oko 22 sata, a trebalo bi napomenuti da je septembar mesec probnog rada.

Postoji osam stanica, koje su obeležene totemima, a trasa je duga preko dva kilometra. Nadam se da će svi građani koji žive u centralnoj zoni koristiti ovaj servis, što važi i za turiste.

Nadam se da će u budućnosti ovaj servis zaživeti i u drugim delovima grada i postati jedan od simbola Beograda u budućnosti”, zaključio je Mladenović.

Događaju su prisustovali glavni urbanista Marko Stojčić, sekretarka za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević, sekretar za javni prevoz Jovica Vasiljević, sekretar za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima Darko Glavaš, direktor JKP „GSP Beograd“ Radiša Momčilović, direktor JKP „Parking servis“ Andrija Čupković, kao i izvršna direktorka Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom Ivanka Jovanović.

Izvor:  Grad Beograd

Milisav Pajević

Kako zvuči Ohridsko jezero?

ohridsko_jezero
Foto-ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)

Sjedinjavanje veličanstvenog Ohridskog jezera, moderne tehnologije i svetski poznatog muzičara iz Severne Makedonije Džijana Emina je rezultovalo neodoljivim melodijama. Na ovaj muzički spoj sigurno niste naišli na nekoj od aplikacija, ali njenim rezultatima vrlo lako možete da pristupite na sledećem linku: http://www.glasotnaezeroto.mk/.

Foto-ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)

Traku je “izbacio” Makedonski Telekom, a projekat je podržala i Hidrometeorološka služba.

Kako teče svojevrsno objedinjavanje prirode, informatike i umetnosti?

Podaci kao što su vremenski uslovi, doba dana, dubina vode, živi svet i slično “ulaze” u složeni kompjuterski algoritam koji ih “prevodi” u zvukove stvorene od strane Emina.

Po prvi put u dugačkoj istoriji svog postojanja, makedonski biser je zapevao i ljudi širom sveta su dobili priliku da oslušnu njegovu pesmu. Audio je dostupan tokom dvadeset četiri časa i baš kao i jezero, čiji je proizvod, stalno se menja.

Na sajtu postoji opcija da poslušate kako najstarije jezero na evropskom kontinentu zvuči bez ljudskog uticaja i sa ljudskim uticajem. Idejni tvorci “Glasa Ohridskog jezera” time žele da naglase da, iako je u pitanju veliko vodeno telo sa izrazitom sposobnošću “samočišćenja”, ono nije u potpunosti otporno na razarajuće aktivnosti ljudi. Ukoliko želimo da sačuvamo njegovu magiju, trebalo bi da ga negujemo kao najveće blago i odamo mu poštovanje kakvo zaslužuje – baš kao i drugim prirodnim bogatstvima.

Grad i jezero Ohrid su još 1979. godine uvršteni na Listu svetske baštine UNESKO-a.

Jelena Kozbašić

Pozovite „Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Screenshot-Facebook (Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica)

U cilju kolektivnog širenja svesti o potrebi zaštite životne sredine, ali i podsticanja da nadležne institucije brže i efikasnije pristupe rešavanju određenih problema iz ove oblasti, Udruženje građana “Svi za Mitrovicu” i Centar za urbanu ekologiju Sremska Mitrovica pokrenuli su servis „Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica“.

Glavna aktivnost je evidentiranje prijava građana o prekršajima vezanim za životno okruženje (očuvanje zelenih površina, nezakonita seča stabala, buka, zagađenje vode i vazduha, otpad i divlje deponije, bespravna gradnja…), a koji su nastali nemarom građana ili nesavesnim poslovanjem nadležnih službi. Prijave se potom proveravaju i registruju, nakon čega će uslediti pritisak putem Fejsbuk stranice „Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica“ na prekršioce  da problem reše.

“Namera nam je prvenstveno da se što veći broj ljudi upozna sa radom ovog javnog servisa, dok ćemo se u narednom periodu orijentisati na širenje mreže i po seoskim mesnim zajednicama”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Branko Vesa, predsednik udruženja.

Zeleni telefon je idealan za sve savesne građane koji žele da doprinesu očuvanju životne sredine, a ne znaju kome i gde da se obrate. Od naših aktivista dobijaće informacije kako da prijave slučaj o nastalim prekršajima vezanim za životnu sredinu na teritoriji grada Sremska Mitrovica, ali i poziv da podstaknu ostale građane da se uključe u akciju očuvanja životne sredine.”

U slučaju da građani ne mogu sami da dođu do rešenja problema, Centar za urbanu ekologiju grada Sremska Mitrovica, kao kancelarija koja vodi “Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica”, stupiće u kontakt sa nadređenim organima i službama.

Novinari Sremskomitrovačkog portala postavili su pitanje udruženju “Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica” zašto je važna Fejsbuk stranica “Zeleni telefon grada Sremska Mitrovica”. U saopštenju ovog udruženja se navodi da smatraju Fejsbuk najmoćnijom društvenom mrežom koja ubrzava komunikaciju i protok informacija:

“Osnovna odlika društvenih mreža zasniva se na interakciji i iskazivanju sopstvenih stavova, komentara i diskusija sa drugim učesnicima društvenih mreža. Društvene mreže podrazumevaju interakciju korisnika, elektronsku propagandu „od usta do usta“. Preko društvenih mreža je mnogo lakše dopreti do ciljne grupe korisnika zainteresovanih za određenu informaciju. Mnoštvo personalnih profila na društvenim mrežama ispunjenih određenim sadržajima ili informacijama, kao i reakcijama na aktuelna društvena dešavanja, ma koliko bili subjektivni, igraju značajnu ulogu u kreiranju društvenih dešavanja.”

Izvor: Sremskomitrovački portal

Apel Zrenjanincima da ne spaljuju ostatke strnih useva

Foto: pixabay

Odeljenje za vanredne situacije u Zrenjaninu apelovalo je na građane da zbog učestalih požara na otvorenom prostoru ne spaljuju nisko rastinje i ostatke strnih useva jer na taj način može doći do širenja požara koji može da ugrozi ljude i pričini materijalnu štetu.

Foto: pixabay

Građani se takođe podsećaju da Zakon o zaštiti od požara zabranjuje spaljivanje ostataka strnih useva, biljnih ostataka i smeća na otvorenom prostoru, kaže se u saopštenju zrenjaninske Policijske uprave.

Nepoštovanje zakonskih mera zaštite od požara podrazumeva prekršajnu odgovornost za koju su propisane novčane kazne, za fizičko lice 10.000 dinara, a za pravno lice od 300.000 do 1.000.000 dinara.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Hrvatska objavila poziv za izgradnju i opremanje postrojenja za obradu biootpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Radowan Nakif Rehan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Radowan Nakif Rehan)

Ministarstvo zaštite okoline i energetike na centralnom portalu za savetovanje sa zainteresovanom javnošću e-Savjetovanja objavilo je 28. avgusta 2019. godine informaciju o ključnim elementima otvorenog poziva za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada.

Ovaj otvoreni poziv biće objavljen u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“, Specifičnog cilja 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta. U planu je da se kroz njega sufinansira izgradnja i nadogradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada kompostiranjem ili anaerobnom digestijom.

Ukupna raspoloživa sredstva predviđena za ovaj poziv iznose 250 miliona kuna. Prihvatljivi podnosioci zahteva su mala, srednja i velika preduzeća kojima je, po projektnom predlogu, dostupno od 10 do najviše 50 miliona kuna po pojedinačnom projektu.

Poziv e-Savjetovanja je otvoren do 27. septembra 2019. godine.

Izvor: Središnji državni portal

Putevi Srbije: Biciklistička staza od Kikinde do Nakova izrađena po standardima

Foto: Putevi Srbije

JP „Putevi Srbije” reagovalo je povodom netačnih objava u pojedinim medijima koje se odnose na izgradnju novootvorene biciklističke staze na državnom putu I-B reda broj 15, od Kikinde do Nakova.

Foto: Putevi Srbije

„Putevi Srbije” ističu da je biciklistička staza izrađena uz poštovanje bezbednosnih standarda i da su postavljene zaštitne ograde duž staze i na putnim objektima, o čemu svedoče fotografije sa terena.

U ovom preduzeću napominju da je biciklistička staza izgrađena u cilju poboljšanja kretanja i komunikacije ljudi, kao i transporta robe u pograničnim naseljima.

Projekat je deo prekogranične saradnje Srbije i Rumunije „Unapređenje povezanosti Banata” i finansiran je iz pretpristupnih IPA fondova Evropske unije.

U realizaciji projekta učestvovali su JP „Putevi Srbije”, Grad Kikinda, Regionalni centar za razvoj Banata iz Zrenjanina i Opština Žombolj iz Rumunije.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

I Afrika je u plamenu!

šumski_požar
Foto-ilustracija: Pixabay

Požari u Sibiru i Amazoniji uterali su mnogima strah u kosti. Neprocenjivi izvori kiseonika i skladišta ugljenika u Evropi i Južnoj Americi su se tokom avgusta našli u plamenu, a slična situacija je i na afričkom kontinetu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Satelitski snimci nezavisne američke agencije NASA su pokazali da je teritorija zahvaćena plamenom u Rusiji i Brazilu manjeg obima u odnosu na one koji besne Afrikom. Stručnjaci su je čak nazvali “vatrenim kontinentom” s obzirom na to da ona predstavlja poprište čak 70 odsto svih požara u svetu.

Odgovornost leži na afričkim poljoprivrednicima koji vatrom oslobađaju prostor za uzgoj poljoprivrednih kultura.

Požari u Africi su dominantni u retko pošumljenim savanama i na poljima malih farmi zbog čega izazivaju niži stepen zabrinutosti u poređenju sa onima koji pustoše tzv. “pluća Zemlje”.

“Mogu da zahvate i šume, ali se obično zaustave na granici”, objasnila je profesorka Univerziteta u Johanezburgu Sali Arčibald, skrećući pažnju na njihovo potencijalno blagotovorno dejstvo na životnu sredinu. Uprkos tome što ni kontrolisani požari nisu požari bez rizika, raščišćavajući zemljište za nove useve, oni mogu da poboljšaju kvalitet tla.

Nils Andela, naučnik agencije NASA, je objasnio da je vatra oblikovala afrički krajolik hiljadu godina unazad.

Jelena Kozbašić

Novi Sad ušao u porodicu „Zelenih gradova“ i sklopio dogovor za obnovu SPENS-a

Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i direktorka za Zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj Zuzana Hargitai nedavno su potpisali Pismo o namerama kojim se iskazuje obostrana zainteresovanost za saradnju između Grada Novog Sada i Evropske banke za obnovu i razvoj, u pogledu obezbeđivanja finansiranja Grada i/ili „ESCO“ kompanije za obnavljanje energetske efikasnosti Sportskog i poslovnog centra „Vojvodina“.

Foto: Grad Novi Sad

Naime, EBRD je pristala da finansira i upravlja konsultantskim uslugama za podršku SPENS-u u ažuriranju izvršene procene kapitalnih investicija i razvoju studije izvodljivosti razrađujući u više detalja različite mogućnosti energetske efikasnosti, kao i obnove u cilju uštede vode, te proceni najefikasnijeg mehanizma finansiranja za podršku obnavljanja SPENS-a.

Po završetku konsultantskog zadatka, Grad će nastaviti razgovore sa EBRD-om, kako bi obezbedio finansiranje u svrhu implementacije projekta.

Gradonačelnik je tom prilikom potpisao i Potvrdu posvećenosti Grada za izradu Akcionog plana „Zeleni grad“ upućenu Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Time je Grad Novi Sad potvrdio interesovanje da izradi taj Akcioni plan, a kao deo obaveza Grada, biće pokrenut investicioni projekat u jednoj od sledećih oblasti: zgrade sa niskim nivoom ugljenika i klimatskom otpornošću, voda i otpadne vode, čvrsti otpad, gradski prevoz, komunalni energetski sistemi (daljinsko grejanje/hlađenje), ulična rasveta i infrastruktura obnovljivih izvora energije.

„Posle dve godine sastanaka sa predstavnicima EBRD, krećemo u konkretizaciju predmeta razgovora koje smo vodili sa njima, u nekoliko segmenata. Dva uvodna dokumenta su danas potpisana, za „Zeleni grad“ i „SPENS“, ali postoji i treći pravni posao koji ćemo zajedno raditi.

Ponosni smo što danas ulazimo u zajednicu „Zelenih gradova“ i zahvaljujući EBRD dobijamo grant u vrednosti od 300.000 evra za izradu akcionog plana. U svetu je, sa Novim Sadom, trenutno 30 gradova koji su deo te zajednice. Radi se o akcionom planu koji će nam pokazati šta i kako treba da činimo da Grad bude ekološki uređeniji, a on će pokrivati sve najosetljivije oblasti iz segmenta zaštite životne sredine.

Drugi dokument koji smo potpisali, je vezan za koncept „Zelenih gradova“ i radi se o tome da krećemo u izradu objedinjenog projekta za rekonstruckciju SPENS-a. Stručnjaci iz EBRD će oceniti koji je to finansijski aranžman najbolji za Grad Novi Sad, u pogledu obnove ili zamene fasadnog omotača tog objekta, obnove krova, stepeništa, ali i unutrašnjih prostora kao što su velika i mala dvorana, bazeni itd.

Do početka oktobra ćemo dobiti jasnu sliku šta ćemo da radimo dalje sa SPENS-om i onda ćemo fazno donositi odluke o tome koje procese prve da realizujemo. Gruba procena je da celokupna obnova može da košta i do 4,5 milijardi dinara, a naša ideja je da SPENS tako rekonstruišemo, da on dobije novih 40 godina vitalnosti. Verujem da ćemo već na proleće naredne godine moći da vidimo prve radove na njegovoj rekonstrukciji. Dakle, ne rušimo ništa, nego sve obnavljamo i čuvamo, a sve to što radimo oko SPENS-a proizlazi iz koncepta „Zelenih gradova“, rekao je Miloš Vučević i zahvalio se na odličnoj saradnji predstavnicima EBRD.

Gradonačelnik je dodao i da Grad zajedno sa EBRD radi na kupovini još 30 novih autobusa, na prirodni gas, čime se takođe vodi računa, ne samo o bezbednosti i kvalitetu prevoza Novosađana, već i o zaštiti životne sredine. On je naglasio i da će Novi Sad kao deo porodice „Zelenih gradova“ već u oktobru ili novembru krenuti u ozelenjavanje grada, kao i pošumljavanje, zajedno sa konsultantima sa Poljoprivrednog fakulteta.

Direktorka za Zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj Zuzana Hargitai je istakla da je tokom saradnje sa gradonačelnikom Vučevićem spoznala da on, kao lider koji ima jasnu viziju razvoja grada i koji je posvećen investicijama, ističe upravo obnovu SPENS-a kao jedan od prioritetnih zajedničkih projekata.

„Izuzetno mi je drago što svedočimo konkretnim koracima gradske uprave Novog Sada koja je iskazala posvećenost prema „zelenoj budućnosti“. Novom Sadu želim dobrodošlicu u porodicu „Zelenih gradova“ i da uvek bude posvećen implementaciji strategije zaštite životne sredine. Drago nam je što ćemo zajedno raditi i na nabavci 30 novih vozila za gradsko saobraćajno preduzeće, a mogu da najavim i da ćemo sa gradskom toplanom raditi studiju o tome kako bi JКP „Novosadska toplana“ moglo da iskoristi obnovljive izvore energije”, rekla je Zuzana Hargitai.

Milisav Pajević