Home Blog Page 828

Objavljen konkurs za pilot-projekat “Sinergija”

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)

Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske objavilo je danas, 4.10.2019. godine, Konkurs za sufinansiranje zajedničkih projekata naučno-istraživačke zajednice i privrede.

Zajednički projekti će biti realizovani u okviru pilot-programa „Sinergija”.

Ministarstvo će sufinansirati do pet zajedničkih projekata u ukupnom iznosu od 250.000,00 konvertibilnih maraka.

Konkurs je otvoren do 8.11.2019. godine.

Više o konkursu pogledajte ovde.

Izvor: Vlada Republike Srpske

Podgorica na dva točka

Foto-ilustracija: Unsplash (Solé Bicycles)
Foto: Glavni grad Podgorica

Sa novih 103 kandidata Glavni grad Podgorica potpisao je ugovore za subvencije za kupovinu bicikala kroz nastavak projekta “Podgorica na dva točka”. Na taj način potvrđuje se opredeljenje gradske vlasti na promociji alternativnih vidova prevoza, kazao je tom prilikom gradonačelnik dr Ivan Vuković. Dodao je kako je rebalansom budžeta obezbeđeno dodatnih 10 hiljada evra za nastavak projekta, a tim novcem će građanima biti subvencionirana kupovina bicikala u visini od 50 odsto, a najviše do 100 eura.

“Ovo je drugi put da se nalazimo na ovom istom mestu ovako lepim povodom, prvi put je to bilo unazad pola godine, kada smo podelili 136 subvencija našim sugrađanima. Na taj način je ovaj projekat i počeo i kada smo videli sa koliko entuzijazma i zadovoljstva su ljudi dočekali našu inicijativu i kako se ona primila, mi smo odlučili da prvom narednom prilikom opredelimo dodatna finansijska sredstva kako bi još jedan broj naših sugrađana dobio šansu da kupi bicikl po povoljnim uslovima uz podršku Glavnog grada”, kazao je Vuković.

Dodao je da današnja akcija neće biti nešto što je kratkog daha i sezonskog karaktera, već je ona stvar trajnog opredeljenja lokalne vlasti da motivišemo što veći veći broj naših sugrađanki i sugrađana da se okrenu akternativnim stilovima prevoza.

“Često to ponavljamo, Podgorica je Bogom dana za biciklizam, Podgorica je praktično u potpunosti ravan grad, u kojem imamo tokom 8 meseci u godini lepe vremenske uslove, tako da nema nijednog razloga zbog kojeg bismo pokušali da baš svuda stignemo kolima. Svedoci smo i da su gužve na našim ulicama sve veće tako da bismo mogli da uložimo zajednički napor da spojimo lepo i korisno”, istakao je gradonačelnik.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Boyle)

U ime nagrađenih obratila se Dragana Pantović iskazavši zadovoljstvo realizacijom projekta “Podgorica na dva točka”.

“Želim da iskažem zadovoljstvo što sam danas ovde među svim dobitnicama i dobitnicima subvencije za kupovinu bicikala. Zahvalnost za to dugujemo rukovodstvu Glavnog grada ne samo na materijalnoj pomoći već na tome što u svojoj agendi značajno mesto posvećuje ovakvim inicijativama koje su veoma značajne za dobrobit našeg grada”, istakla je Pantović.

Gradonačelnik je zaključio da je gradska uprava odlučila da nastavi ovaj projekat i da će se u Predlogu budžeta za narednu godinu naći dodatnih 20 hiljada evra za na subvencionisanje nabavke novih bicikala i električnih trotineta.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Baterija koja puni električni automobil za samo 10 minuta

Foto-ilustracija: Unsplash (NeONBRAND)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Kada su električni automobili u pitanju vozači su obično najviše zabrinuti u vezi sa rastojanjem koje neki model može da pređe po jednom punjenju. Moderniji automobili imaju veće kapacitete, ali je punjenje i dalje jedan od najkompleksnijih problema, budući da, iako se bitno popravilo, i dalje zahteva više vremena za punjenje nego što je potrebno da se u dizel modele natoči gorivo.

Zahvaljujući istraživačima sa univerziteta u Pensilvaniji to bi uskoro moglo da se promeni, budući da veruju da su pronašli rešenje za ovaj problem uz pomoć nove baterije koja bi za samo 10 minuta mogla da nadoknadi 80 odsto energije. Iako je punjenje običnog rezervoara i dalje brže, radi se o značajnom napretku koji bi mogao da umanji anksioznost kod vozača električnih automobila.

Rešenje ne podrazumeva super-punjenje za litijum-jonske baterije, budući da se, kada se to pokuša, formiraju takozvani litijumski „tanjiri“ koji umanjuju kapacitet baterije. Rešenje bi, tvrde istraživači, moglo da bude u zagrevanju baterije do visokih temperatura, budući da se tako sprečava formiranje „tanjira.“

Baterije su tokom testiranja bez zagrevanja počele da formiraju „tanjire“ posle 60 ciklusa, kako bi nakon zagrevanja bilo moguće da se baterije napune čak 2.500 hiljade puta, a da se litijum „tanjiri“ ne formiraju. Iako još uvek nije sigurno da bi ova tehnologija brzog punjenja mogla da se koristi u budućnosti, stručnjaci sa pensilvanijskog univerziteta veruju da će vreme punjenja uskoro uspeti da skrate na pet minuta.

Izvor: Energetika.ba

Zašto je limenka sve traženija ambalaža za pivo?

Foto: Represent

Najnoviji ukusi vrhunskog zanatskog piva 15 craft pivara iz cele Evrope privuklo je na prvi Super Can Fest istinske ljubitelje ovog pića. Bila je to prava mala avantura kroz arome piva, od onih tradicionalnih do piva sa dodirom krastavca, voća, pa i čokolade. A uživanje u pivima za svačiji ukus upotpunile su limenke, kreativne, raznobojne, 3D, taktilne…

Foto: Represent

Proizvodnja zanatskog piva je trend koji uzima sve više maha širom sveta i postala je istinska umetnost traganja za savršenim pivom. Različite i smele arome i ukusi zaslužuju i najbolje pakovanje. Limenka je najčešći izbor craft pivara zbog svojstava aluminijuma, ali i zbog grafičkih rešenja i različitih specijalnih efekata koji su u poslednje vreme sve popularniji. Limenka je prepoznata kao potpuno novi reklamni koncept na kome možete prikazati sve što poželite, ali i kao prostor za kreativnost i inovacije.

Sa druge strane, limenka je sve traženija ambalaža zbog zaštite koju pruža pivu u sebi, stoprocentno ga štiti od lošeg uticaja svetla i kiseonika, lako se transportuje, nesa­lomiva je, laka za držanje i može se svuda poneti. Takođe, brzo se hladi, dostupna je u različitim oblicima i veličinama.

Konzumiranje piva iz limenke predstavlja odraz životnog stila, obrazovanja i svesti da njenom reciklažom štitimo svet od otpada. Limenka je najrecikliranija ambalaža na svetu zahvaljujući tome što je napravljena od jednog materijala i u potpunosti je moguće reciklirati i to neograničen broj puta, a nova limenka može se naći na policama za samo 60 dana.

Foto: Represent

Zašto je limenka „ambalaža budućnosti” i zbog čega je ukus piva tako poseban baš kada se konzumira iz ovog pakovanja, posetioci Super Can Festa su mogli da čuju od najvećih stručnjaka za reciklažu, proizvodnju limenki, ali i od samih proizvođača zanatskog piva.

Organizatori festivala, Dogma Brewery i program „Svaka limenka se računa” Recan fondacije, za večernje sate su  posetiocima priredili muzički program uz Ajs Nigurtina, Timbea i Vemića.

Izvor: Represent

Koliki je značaj medija u razvijanju ekološke svesti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pablo García Saldaña)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan posetio je danas Radio-televiziju Vojvodine (RTV) i sa rukovodstvom, urednicima i novinarima razgovarao o značaju medija u procesu razvoja ekološke svesti našeg društva i o saradnji na podršci komunikaciji i inicijativama kojima se unapređuje i valorizuje životna sredina.

U razgovoru sa generalnim direktorom RTV-a Miodragom Koprivicom i glavnim urednicima i novinarima ministar je ukazao da nijedna institucija, organizacija, zajednica ili pojedinac ne mogu uspeti u oblasti životne sredine ukoliko deluju sami.

„Nećemo uspeti da sačuvamo i unapredimo životnu sredinu bez pomoći medija, civilnog društva i građana. Mediji imaju posebno važnu ulogu u podizanju ekološke svesti, ekološke kulture, razumevanja i odgovornosti čitavog društva prema stanju životne sredine“, rekao je Trivan, ukazujući na to da se mera civilizovanosti jednog društva iskazuje odnosom prema životnoj sredini.

„Različitost i brojnost nacionalnih zajednica koje žive na prostoru Vojvodine i njihove etno-kulture su jedinstveno bogatstvo i komparativna prednost Srbije. Mediji koji to znaju, a novinari i urednici pokrajinskog javnog servisa, koji tome svedoče svojim programskim sadržajem, pravovremenim objektivnim, i istinitim informisanjem, imaju važnu misiju u stvaranju ekološki zdravog društva“ , ukazao je ministar Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Vojvodina je važan deo realizacije investicionog plana Srbije. Dobra saradnja Republičke i Pokrajinske Vlade u rešavanju ekoloških problema, uz podršku Evropske unije, su dragoceni preduslovi koji ohrabruju da smo na dobrom putu da obezbedimo zdravu životnu sredinu za naše građane“, podvukao je ministar. On je naveo da je u planu čitav niz projekata za preradu otpadnih voda sa linijama mulja, za koje će u pripremi projektno-tehničke dokumentacije u opštinama opredeliti 500 miliona evra iz sredstava EU. Ministar je ukazao na prioritetne oblasti u zaštiti životne sredine i na aktivnosti u rešavanju pitanja otpada i otpadnih voda, zagađenja vazduha, problema buke. Govoreći o klimatskim promenama, ministar je ukazao na važnost pošumljavanja i naveo da je pošumljenost Vojvodine samo 6 do 7 odsto, što je nedovoljno. Šuma je, kako je kazao Trivan, fabrika koja apsorbuje efekte staklene bašte i proizvodi kiseonik. Ministar je odgovarajući na pitanja novinara o rešavanju problema zagađenog vazduha ukazao da je to problem koji se dugoročno rešava i koji traži finansijska ulaganja i ovom prilikom pozvao opštine koje to nisu pod hitno izrade dugoročne i kratkoročne planove za rešavanje zagađenja u svojim lokalnim samoupravama.

Generalni direktor RTV Vojvodina Miodrag Koprivica je informisao ministra Trivana o radu RTV, programskim sadržajima i o misiji te medijske kuće da se razvije i bude centar informisanja Podunavskih zemalja. On je sa ministrom obišao završne radove na na novoj zgradi, koja se uz finansijsku podršku Vlade Srbije, Pokrajinske Vlade i Grada Novog Sada podiže na mestu gde je pre 19 godina u NATO bombardovanju srušena tadašnja zgrada RTV.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Koji je glavni uzrok zbog kojeg Kalifornija gori?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Zbog strahovitih šumskih požara koji su poslednjih dana zahvatili Kaliforniju, proširivši se do Arizone, veliki broj ljudi upozoren je na evakuaciju usled životne opasnosti. Prema podacima, izgorelo je oko 95.000 hektara zemlje, pri čemu ogroman broj drveća.

Nemerljive štete koje ovakvi događaji izazivaju prete da postanu učestala pojava.

Naime, mnogi smatraju da je ovo tek početak.

Jedan od glavnih uzroka za izazivanje razornih požara jesu visoke temperature.

U Kaliforniji zabeležen je rast od 70-ih godina prošlog veka za 2,5 stepena. Klimatske promene i globalno zagrevanje izazvaju ranije topljenje snežnog pokrivača i preuranjen početak proleća i leta.

Uz periode bez kiše, to dodatno isušuje zemlju, što utiče na njenu plodnost i olakšava razvoj požara.

Još jedna od negativnih posledica je prenatrpanost klima uređajima, koji prave veliku emisiju ugljen-dioksida.

Takođe, ranije zabeleženi periodi izbijanja požara trajali su znatno kraće, dok sada počinju ranije i završavaju se kasnije tokom godine.

Beleži se i veći broj infekcija koje u šumama prave štetočine, zbog čega dolazi do propadanja drveća, koje je već u dovoljnoj meri ugroženo u širenju šumskih požara.

Nedavna studija potvrdila je da su požari u divljoj prirodi Kalifornije 8 puta češći nego u poslednjih 5 decenija i da su glavni razlog tome  klimatske promene.

Jelena Cvetić

Opština Paraćin planira energetsku rehabilitaciju 4 škole

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicole Honeywill / Sincerely Media)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mike Petrucci)

Početak dugo najavljivanih radova na energetskoj rehabilitaciju 4 javna objekta u opštini Paraćin, donatorskim sredstvima Vlade Švajcarske Konfederacije uz učešće opštine, izvesniji je nakon raspisivanja tendera za izbor izvođača.

Projektom su obuhvaćene škole u Sikirici, Popovcu, Buljanu i Stubici, gde će se sprovoditi složeni poslovi rekonstrukcije kompletnih objekata radi postizanja maksimalne energetske efikasnosti. Proceduru izbora sprovodi švajcarski donator, a firme koje nameravaju da dostave ponude, najkasnije do 2. decembra, moraju da ispune, za ovdašnje standarde, prilično komplikovane uslove. Ukoliko sve prođe bez problema, očekuje se da izabrani izvođač bude uveden u posao sredinom marta sledeće godine.

Inače, opština Paraćin od 2012. godine radi na obezbeđivanju uslova za sprovođenje projekta. Posle mapiranja 46 potencijalnih opština u Srbiji, zahvaljući dotadašnjim dobrim rezultatima u oblasti energetske efikasnosti, Paraćin je ušao u izbor od 16, a nakon posete švajcarskih konsultanata u cilju obezbeđivanja argumentacije, u 4, kojima su opredeljena sredstva.

Paraćinu se kroz projekat donira milion i dvesta hiljada franaka, uz budžetsko učešće od oko 240 hiljada, kako bi se realizovali predviđeni poslovi, po ranije potpisanom sporazumu, opštine, švajcarske Vlade i resornog ministarstva Republike Srbije.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Pošumljavanje Beograda počinje 17. novembra

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Green)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kenny Luo)

Velika akcija pošumljavanja Beograda počeće 17. novembra, u okviru akcije “Zasadi drvo”, a uporedo sa njom i akcija „Drvo generacije” u toku koje će prvaci u svim osnovnim školama posaditi po jedno drvo koje će čuvati tokom pohađanja osnovne škole, odnosno osam godina, najavio je član Gradskog veća Dragomir Petronijević.

Prema njegovim rečima, svaka sledeća generacija će imati svoje drvo sa posebnim imenom, a za sadnju na javnim površinama, javne ličnosti će posredstvom aplikacije pozivati građane da učestvuju u sadnji.

“Urbanističkim planovima određene su zelene zone i mesta gde se sadi drveće. Podigli smo nivo pošumljenosti grada i cilj nam je da dođemo do 25 odsto, što je ambiciozno, ali ako se svi udružimo i ako se uključe privrednici i velike kompanije, onda je to sasvim izvodljivo”, rekao je Petronijević.

On je ponovio da će Grad Beograd pomoći prvacima, kao i da će do marta sledeće godine, kada se završava akcija, „Drvo generacije”, biti posađeno drveće u svih 197 beogradskih škola.

“Svi koji žele da učestvuju u sadnji drveća u Beogradu mogu da se prijave „Zelenilu – Beograd” i da izaberu mesto i vrstu sadnice. U akciji pošumljavanja učestvuju i „Srbijašume” sa kojima imamo odličnu saradnju”, istakao je Petronijević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

On je naglasio da je važno kod dece i mladih razviti interesovanje za prirodu, da uče u prirodi, da mogu da se snađu u prirodi, da čitaju mape i da zato, između ostalog, Grad Beograd podržava sve takve akcije.

“Na ideju da realizujemo ove akcije došli smo nakon poplava u Borči, kada smo videli kako se odnosimo prema okolini, prema kanalima koji su zatrpani i zato smo i krenuli sa edukacijom da se smeće ne baca van mesta koje je za to određeno. U akciji pošumljavanja grada, kao i u akciji „Drvo generacije” učestvovaće i veliki broj javnih ličnosti, glumaca, muzičara i zato verujemo da će njihova popularnost među decom i građanima uticati da se akcija omasovi”, zaključio je Petronijević, dodajući da svako treba da krene od sebe kako bi se sačuvao grad.

Izvor: Grad Beograd

Protestna vožnja zagrebačkih biciklista zbog njihovog zanemarivanja u saobraćaju

Foto-ilustracija: Unsplash (Siyuan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Morgan Vander Hart

Više od 600 biciklista ponovo je ukazalo na sistemsko zanemarivanje problematike biciklističkog saobraćaja i još uvek katastrofalnog stanja biciklističke infrastrukture u Zagrebu i celoj Hrvatskoj. Protestna vožnja gradom pod nazivom „Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi“ započela je ispred muzeja Mimara. Protestu su se u znak podrške pridružili i roditelji s decom, motociklisti i skejteri i dostavljači na biciklima.

„Grad Zagreb se hvali kilometrima ofarbanih biciklističkih staza, a u stvarnosti nijedna biciklistička staza u gradu nije propisno izvedena! Nijedna! To nije slučajno. To je sistemsko zanemarivanje i diskriminacija ovog oblika prevoza”, izjavila je Tena Šarić iz Sindikata biciklista.

Foto-ilustracija: Unsplash (Heloísa Vilicic)

Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, kojem je glavna svrha povezati biciklističku infrastrukturu u smislenu i sigurnu mrežu, stupio je na snagu još 2016. godine, a rok za prilagođavanje istekao je u proleće ove godine. U Sindikatu biciklista smatraju kako su se napravili samo delimični kozmetički pomaci, ali ništa po pitanju sigurnosti, kvaliteta i povezanosti. Na protestu su pročitali i svoje zahteve koje su uputili Ministarstvu saobraćaja, Gradu Zagrebu i Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Kao najvažnije, istakli su zahtev MUP-u da sankcionišu gradove zbog izgradnje opasne, nepropisne i ilegalne infrastrukture i zbog neprilagođenosti navedenom Pravilniku: „Sankcionišite i vozače automobila za prekršaje privremenog zaustavljanja na biciklističkim trakama i stazama i za oduzimanje prednosti biciklistima. Počnite pojačan nadzor ponašanja vozača motornih vozila prema ostalim učesnicima u saobraćaju”, zaključila je Tena Šarić i pozvala bicikliste na obzirnu vožnju. Sve zahteve uputićemo dopisom nadležnim i prozvanim institucijama u nadi da će se na biciklistički saobraćaj početi da gledaju ravnopravno i u skladu sa zakonima i Pravilnikom.

Izvor: Ekovjesnik

Sanacija propusta na Novokneževačkom kanalu

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

U toku su radovi na sanaciji propusta na trinaestom kilometru Novokneževačkog kanala, ispod državnog puta Novi Kneževac-Banatsko Aranđelovo, vredni oko 9,5 miliona dinara.

Postojeći propust napravljen je od opeke i datira iz perioda Marije Terezije. Projekat sanacije obuhvata zamenu postojećeg sa cevastim propustom, dok će kota dna biti spuštena za jedan metar, kako bi se prilagodilo postojećem radnom nivou kanalske mreže.

Radovi na propustu sprovode se u dve etape, kako bi bio omogućeno odvijanje saobraćaja. U okviru prve etape radova ugrađene su cevi u propust i napravljen je potporni zid na jednoj strani, a u toku je nasipanje materijala preko postavljene cevi. Potom će biti obavljeni isti takvi radovi na drugoj strani propusta.

Izvođač radova je „GP Graditelj NS“ d.o.o. Novi Sad.

Izvor: Vode Vojvodine

Internet iz svemira?

Foto-ilustracija: Pixabay

Aeronautička kompanija Ilona Maska SpejsEks (SpaceX) saopštila je da će sredinom 2020. godine početi da nudi svoj satelitski internet, prenosi portal SpaceNews, a prenosi Nova ekonomija.

Foto-ilustracija: Pixabay

SpejsEks planira da u okviru svog projekta Starlink u nisku orbitu lansira više desetina hiljada mini-satelita, putem kojih bi mogla da obezbedi internet pristup svim stanovnicima planete. Cena najavljene usluge i dalje nije poznata.

Predsednica te kompanije Gvin Šotvel je navela da će lansiranje šest do osam novih tura Starlink satelita omogućiti SpejsEksu da obezbedi internet stanovnicima Sjedinjenih Američkih Država.

Do kraja naredne godine je planirano još 24 lansiranja, a svaka SpejsEksova raketa u orbitu postavlja do 60 mini-satelita.

SpejsEks je još 2015. godine najavila da će započeti sa projektom Starlink, koji bi trebao da bude dodatak postojećem biznis modelu kompanije, koji se zasniva na izradi letelica za putovanje u orbitu i iznajmljivanje istih svemirskim programima pojedinih država.

Kompanija je prošle nedelje zatražila od Međunarodne telekomunikacione unije dozvolu da u budućnosti doda sazvežđe od 30.000 Starlink satelita na postojeće planove za lansiranje ukupno 12.000 satelita koje su odobrili regulatorna tela u SAD.

Astronomi upozoravaju da bi postavljanje više hiljada satelita toliko blizu Zemlje otežalo astronomska posmatranja, zato što bi bili brojniji od golim okom vidljivih zvezda.

Izvor: Nova ekonomija

Depozitni sistem u Srbiji – preskup eksperiment ili isplativo rešenje?

Foto: Wikipedia/Bidgee

Konferencija Nacionalne asocijacije čistoća Srbije (ASWA), održana 31. oktobra, je u hotelu Crown Plaza u Beogradu okupila brojne stručnjake iz oblasti upravljanja otpadom iz zemlje i inostranstva. Između ostalog, raspravljalo se i o efikasnosti primene depozitnog sistema u Srbiji.

Foto: Wikipedia/Bidgee

U panelu pod nazivom “Depozitni sistem u Srbiji – preskup eksperiment ili isplativo rešenje?” učestvovali su predsednik Upravnog odbora ASWA Goran Čabradi, direktorka Centra za zaštitu životne sredine JKP Medijana iz Niša Sonja Popović, direktor i suosnivač kompanije Greentech iz Novog Sada Mihail Mateski i direktor Udruženja hrvatskih komunalnih preduzeća UNIKOM iz Osijeka Davor Vić.

Svako od njih je na zadato pitanje ponudio odgovor iz sopstvene pozicije u procesu upravljanja otpadom, ističući i pozitivne i negativne aspekte koje bi osetila njihova struka ukoliko bi se uveo depozitni sistem. Govornici su zastupali stavove u spektru od izričitog “ne” do “da, ali uz ispunjenje određenih uslova”, a osvrnuli su se i na to kako bi se sistem upravljanja otpadom ustrojen na depozitu odrazio na neformalne sakupljače sirovina.

“JKP Medijana već duži niz godina radi na promociji primarne separacije i na iskorišćenju sirovina koje svi mi u našim domaćinstvima proizvodimo. Kao neko ko se bavi zaštitom životne sredine, apsolutno se zalažem za depozitni sistem iz samo jednog razloga. Njegovim uvođenjem, zemlje širom Evrope, pa i u našem okruženju, postigle su značajne rezultate kada je u pitanju sirovina izuzetnog kvaliteta i solidne čistoće, koja može da dostigne dobru cenu, a povrh toga su i ispoštovale principe cirkularne ekonomije. Ipak, iz ugla javnog komunalnog preduzeća moram da kažem da se bojimo kako bi se depozitni sistem odrazio na primarnu separaciju. Ona je u Srbiji tek u začetku”, objasnila je na samom početku Sonja Popović, dodavši da je reč o složenoj oblasti, ali da je ipak moguće pronaći pravi recept za našu zemlju bez kopiranja drugih.

U Hrvatskoj je depozitni sistem implementovan 2006. godine da bi potom 2014. bio automatizovan. Gosti konferencije su imali priliku da od Davora Vića, iz prve ruke, čuju kakav je on uticaj imao na privredu. “Depozitni sistem je dobar, ali ne i nužan. I bez njega, ostvarivi su naši osnovni ciljevi – zaštita našeg okruženja i zdravlja… Ostvarivanje finansijske dobiti je podstaklo neke stanovnike da razdvajaju otpad. Kako se to odražava na javna komunalna preduzeća? Kratko ću reći – negativno”, kazao je on.

“Imam nekoliko razloga za svoje protivljenje depozitnom sistemu”, istakao je Čabradi. “Dvadeset pet godina se bavim otpadom, mislim da sam jedan od pionira reciklaže u Srbiji, a trenutno sedim u Skupštini i glasam ‘protiv’ i ‘za’ te zakone”, kazao je i zaključio da je depozitni sistem, iako je brz, skup i da on zapravo poručuje “plati, ako već nećeš da radiš na edukaciji ljudi”.

“Trenutno nekoliko fabrika za preradu PET ambalaže posluje tek sa 50 odsto kapaciteta. Slično je stanje i sa staklom”, podsetio je Mateski.

Jelena Kozbašić

Crnogorski Telekom umanjio emisiju ugljen-dioksida za više od 30 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Michu Đăng Quang)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crnogorski Telekom je, u okviru planske primene rešenja koja će pomoći u smanjenju rizika po životnu okolinu, uspeo u nameri da smanji emisiju ugljen-dioksida i to za više od 30 odsto za poslednjih 10 godina. Time je premašio očekivanja “Deutsche Telekom”, a poradio je na ispunjenju obaveza Crne Gore prema Poglavlju 27 u pregovorima sa Evropskom unijom.

Telekom je instalirao savremeni Free Cooling sistem za klimatizaciju koji smanjuje emisiju štetnih gasova i potrošnju električne energije, koristeći spoljni vazduh za hlađenje unutašnjih prostorija. Projekat je započet prošle godine i do kraja projekta će ovim sistemom biti pokriveno preko 200 lokacija.

Sistem Free Cooling troši tek 0.2 kW na sat, što je u odnosu na prosečne klima uređaje, koji troše 1.2 do 2.3 kW na sat, značajna razlika, čime sistem pomaže u poboljšanju energetske efikasnosti prilikom sredstava rashlađivanja.

Telekom trenutno radi na tome da Free Cooling sistem ponudi svim kompanijama širom Crne Gore. Na taj način bi zajedno učestvovali u promovisanju ekološki odgovornog poslovanja.

Kontrola ovih uređaja takođe je pojednostavljena i pruža dodatni razlog zbog čega bi se njihova upotreba mogla omasoviti. Tim za održavanje ovih uređaja može da pristupi kontroleru i iz kancelarije, tako da se ne mora nužno pratiti iz neposredne blizine. Na isti način je moguće zapaziti i promenu napona, pratiti rad ventilatora, zaprljanost filtera, senzora toplote i druge funkcije. Pored toga, postoji mogućnost aktiviranja alarma u tri različite kategorije.

Zbog svih ovih razloga, Telekom se nada da će novi rashladni sistem naići na odobravanje i podršku, jer predstavlja ne samo praktično rešenje koje se odgovorno odnosi prema životnoj sredini, već pruža i mogućnost uštede zbog prilagođenosti zahtevima energetske efikasnosti.

Jelena Cvetić

 

Visok nivo žive u dubinama Amazona opasno za stanovništvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathalia Segato)
Foto: YouTube (screenshot)

Prema istraživanju nekoliko nevladinih udruženja za zaštitu okoline, uključujući i Svetski fond za prirodu (WWF), rečni (ružičasti) delfini u Amazoniji imaju zabrinjavajuće visok nivo zagađenja živom, a glavni uzrok tome je ilegalno ispiranje zlata na reci Amazon. Istraživači su merili nivo zagađenja živom praćenjem 46 rečnih delfina od 2017. do 2019. godine, i to u glavnim amazonskim slivovima Brazila, Bolivije, Kolumbije i Perua.

„Svi su pokazali određen nivo zagađenja živom, ali kod više od polovine njih izmerili smo zaista visoke procente“, izjavio je Marčelo Oliveira iz WWF Brazil. Istraživači su obeležili delfine kako bi dobili više informacija o njihovom kretanju, ponašanju i zdravstvenom stanju. „Ilegalno ispiranje zlata realna je pretnja životnoj sredini i životinjskom svetu. Svi delfini koje smo pratili našim istraživanjem bili su kontaminirani, posebno u slivu Orinoko, koji se proteže od Kolumbije do Venecuele i gde se ova ilegalna aktivnost najviše sprovodi“, navode istraživači. „Živa koja se koristi za odvajanje zlata od ostalih minerala uzrok je velikog zagađenja reka.“

(Pre)duga prisutnost u lancu ishrane

Međutim, Marčelo Oliveira i njegove kolege smatraju da ispiranje zlata nije jedini problem. „Živa je u Amazonu prisutna i u svom prirodnom obliku, ali se širi rekom zbog krčenja šuma i šumskih požara i ulazi u lanac ishrane delfina i riba“, tvrdi Oliveira.

Uočeni visoki nivo žive u delfinima takođe predstavlja stvarnu pretnju za zdravlje gotovo dvadeset miliona ljudi koji žive u regiji Amazonije i, između ostalog, konzumiraju kontaminiranu ribu. „Živa u lancu ishrane može ostati i do stotinu godina, što je ogroman problem“, zaključuje Marčelo Oliveira.

Poznato je kako dugotrajna izloženost živi kod ljudi uzrokuje brojne zdravstvene probleme, a višak žive u ljudskom organizmu može dovesti do mentalne disfunkcije, umora, problema s pamćenjem, preosetljivosti na dodir i druge čulne nadražaje, pa sve do depresije, neuroloških poremećaja, oboljenja mišićnog sistema, bubrega i probavnog sistema, kao i neplodnosti i srčanih problema.

Izvor: Ekovjesnik

Kako je protekla konferencija o fasadnim sistemima i ventilirajućim oblogama u Sarajevu?

Foto: Sfera

Osma međunarodna naučno-stručna konferencija ”Sfera 2019: Fasadni sistemi i ventilirajuće obloge”, održana u Sarajevu 30. i 31. oktobra, okupila je više od 500 posetilaca u toku dva dana trajanja događaja.

Foto: Sfera

Gosti su imali priliku da uživaju u predavanjima regionalnih stručnjaka. Predstavljeni su neki od najboljih arhitektonskih dostignuća u regionu uz naglasak na spoljne delove objekata.

Više od dvadeset kompanija podržalo je konferenciju, gde su uz izlagačke štandove imali priliku predstaviti svoj asortiman i tehnološke mogućnosti za primenu u praksi.

Na jednom mestu svi zainteresovani posetioci su mogli da dobiju sve neophodne informacije iz oblasti materijala za fasadne sisteme.

Foto: Sfera

Cilj organizatora, osim konferencijskog i edukativnog dela, bio je i da osiguraju učesnicima kvalitetan ambijent za održavanje poslovnih sastanaka i prezentacija, a sve u cilju unapređenja poslovanja.

Sponzori ovogodišnje konferencije su: Sika BH, Knauf, RÖFIX, Terrasit Insulation, Krug d.o.o. i kompanija Rockwool, dok su partneri i izlagači kompanije: Baumit, Austrotherm, Eps Laštro, Tehnomarket, Bh Alumil, Valpaint, IGM Visoko, Knauf Insulation i Fibran, kompanija Kompozitni materijali, te Metal Tehnologija, Mališić Home & Decor, BSP International, Bio Plus, te kompanija Bis Tip sa brendom Lunos.

Foto: Sfera

Konferencija je trajala dva dana, a pored predavanja sponzora i partnera, stručnjaka i profesora, drugog dana je održana i panel diskusija u sklopu koje se razvila zanimljiva i korisna interakcija, sa naglascima o zaključku konferencije i budućim koracima za poboljšanje rada u ovoj kategoriji proizvoda i tehnologija u sektoru građevinarstva.

Naučno-stručne konferencije iz oblasti građevinarstva i arhitekture postale su tradicionalne i prepoznate u čitavom regionu kao događaji vredni poštovanja koji spajaju struku i nauku.

Organizator konferencije o fasadnim sistemima i ventilirajućim oblogama je mostarska kompanija Sfera d.o.o. u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom iz Sarajeva.

Za mart 2020. godine je najavljena nova konferencija o temi otvora.

Izvor: Sfera

Kompanija iz Čikaga pretvara emisije ugljen-dioksida u gorivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Hike Shaw)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Schiffer)

Poznato je da industrijski sektor proizvodi 30 odsto od ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte na svetu.

Biotehnološki startap iz Čikaga “LanzaTech” ima sasvim drugačiji pristup ovom problemu. Razvili su način da emisije ugljen-dioksida pretvore u etanol, obnovljivo gorivo koje se često koristi u benzinu u Americi.

Zapravo, ono što oni čine jeste pokušaj da se “zarobi” data količina emisije štetnih gasova, a potom ubaci u bioreaktor i fermentira dok se ne dobije etanol. Ključnu ulogu u tom procesu ima bakterija, posebno razvijena za fermentaciju, koja se hrani ovim emisijama.

Prirodnim alkoholnim vrenjem, odnosno fermentacijom, dobija se etanol. Prilikom tog procesa, šećer se pomoću gljivica kvasca, kao enzima koji služe kao katalizatori, pretvara u etanol i ugljen-dioksid.

Prvi probni projekat ove kompanije sproveden je prošle godine u Kini, pri čemu je reciklirano dovoljno ugljen-dioksida za izdvojanje 9 miliona galona etanola. Etanol u toj količini može, u kombinaciji sa gorivom za avione, u potpunosti da napaja komercijalne letove i time, ujedno, pravi manje zagađenje. Prvi probni let takođe je organizovan prošle godine, na relaciji Florida – Britanija.

Kao deo rada na novim projektima, “LanzaTech” proučava na koji način bi mogli da upotrebe bakteriju za plastiku, najlon i gumu.

Inovacije koje doprinose razvoju zelenih alternativa i rešenja koja nose sa sobom odgovornost prema životnoj sredini veoma su važne za svetsku industriju u borbi protiv klimatskih promena.

Sama činjenica da je kompanija uspela da od štetnih materija stvori gorivo koje se može koristiti u komercijalne svrhe je ohrabrujuća. Ipak, biće potrebno još dosta rada na razvoju ovog projekta.

Očekuje se i masovna upotreba u komercijalne svrhe, ali to za sada zahteva velike investicije.

Jelena Cvetić