Home Blog Page 827

Najavljen početak radova na sistemu prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici

Foto: Wikipedia/Nije bitno
Foto-ilustracija: Unsplash (Vishal Banik)

Predstavnici Glavnog grada Podgorica i preduzeća “Vodovod i kanalizacija” predstavili su u ponedeljak, 4. novembra, dosadašnje i najavili buduće aktivnosti u vezi sa realizacijom uzgradnje projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom.

Zamenik gradonačelnika Časlav Vešović podsetio je da projekat ima više faza, koje se odnose na izgradnju glavnog kolektora, izgradnju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i proširenje sekundarne kanalizacione mreže. Naveo je da je pri kraju izrada tehničke dokumentacije i da se uskoro očekuje realizacija projekta.

“Ovaj projekat se sastoji iz nekoliko celina. Najvažniji je sam preciščivač otpadnih voda koji će se graditi iza Kombinata aluminijuma. Postrojenje se sastoji od tri komponente: prva komponenta je sama filtracija otpadnih voda, zatim dalji tretman kanalizacionog mulja koji će ostati nakon filtriranja i na kraju njegova inseneracija”, objasnio je Vešović.

Posebna celina u ovom projektu je, kako je naglasio Vešović, izgradnja primarnog kolektora dužine pet kilometara u sklopu kojeg će se graditi novi pešaki most na Morači.

“On će omogućiti da se sa desne na levu obalu prebaci primarni kolektor. Primarna mreža će pomoći da se aktuelno postrojenje poveže sa budućim postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda. Izgradnja sekundarne mreže će podrazumevati 18 km nove mreže i 1500 novih priključaka. Sekundarna mreža će se pretežno graditi u severnim prigradskim naseljima Zlatica, Murtovina i Zagorič, kao i u Koniku dužine 18 kilometara”, kazao je Vešović.

Finalni tender za izgradnju sekundarne mreže, dodao je, završava se 15. novembra.

“Ovu priliku želim da iskoristim i pošaljem poruku crnogorskim kompanijama da ih zainteresujemo da učestvuju na tom javnom pozivu jer to nisu preterano komplikovani radovi i bila bi šteta ukoliko sav taj novac ne bismo zadržali za našu ekonomiju”.

Posebno je istakao da se 5. decembra otvaraju ponude za finalni tender za izgradnju primarnog kolektora. Podsetio je da su se javile četiri kompanije u predkvalifikacionom pozivu od kojih su se dve kvalifikovale .

“Dakle, na finalnom tenderu možemo da dobijemo samo dve ponude i verujem da u kratkom vremenskom roku donesemo odluku o tome koja će kompanija izvoditi radove i omogućimo početak radova oko Nove godine”, kazao je Vešović koji je i šef implementacione jedinice za sprovođenje projekta.

Najavio je i skoru proceduru za zaključivanje ugovora za izgradnju mosta sa pridodajućom primarnom mrežom kolektora.

“Za ove tri celine logično je da se radovi paralelno izvode dok ćemo za sam sistem za prečišćavanje otpadnih voda morati da sačekamo završetak glavnog izvođačkog projekta i dobijanje građevinske dozvole, polazeći od toga da je to složeni inženjerski objekat”, kazao je predstavnicima medija Vešović.

Zamenik Vešović istakao je i kako je uprava Glavnog grada bila u stalnoj komunikaciju sa lokalnim stanovništvom, pre svega meštanima Botuna. Tom sinergijom došlo je do dobrih rešenja pre svega kada je dodatna zaštita životne sredine.

“Dali smo zadatak našim konsultantima i našim partnerima da obezbede dodatno filtriranje u okviru samog sistema za prečišćavanje otpadnih voda na način na koji ćemo dobiti kvalitet vode koji praktično neće imati negativan uticaj na reku Moraču”, zaključio je Vešović.

Direktor „Vodovoda i kanalizacije” Podgorice Filip Makrid je ponovio da se celokupan projekat realizuje u nekoliko faza i da se kvalifikacioni tender za sekundarnu mrežu završava 15. novembra, a već 5. decembra i kvalifikacioni tender za Glavni kolektor i pešački most na Morači, čime se formalno stiče mogućnost sklapanja ugovora sa izvođačima radova i početak fizičke realizacije posla dodajući da će sutra biti raspisan kvalifikacioni tender za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

“Sigurni smo da ćemo do nove godine zaključiti ugovore za sekundarnu mrežu i za pešački most na Morači, kao da će se završiti kvalifikacije za glavni kolektor, a već u prvom kvartalu naredne godine očekujemo i odabir izvođača za postrojenje, odnosno najveći i najsloženiji segment sistema i celokupnog projekta”, naglasio je Makrid.

Foto: Wikipedia/MrSco

Govoreći o rokovima izgradnje projekta, Makrid je istakao da od momenta potpisivanja ugovora sa izvođačima za svaku fazu teče posebno vreme izvođenja radova, pa je za izgradnju mosta na Morači i Glavnog kolektora definisano 12 meseci, za izgradnju sekundarne mreže dat je rok od 12 do 18 meseci od uvođenja izvođača radova u posao, dok je rok za izgradnju samog postrojenja sistema za prečišćavanje otpadnih voda u skladu sa evropskim procedurama i najboljim praksama za gradnju složenih objekta definisan na period od 36 meseci.

Kada je u pitanju zaštita životne sredine, direktor podgoričkog “Vodovoda i kanalizacije” je istakao da je novi sistem prečišćavanja otpadnih voda potpuno tehnološki zaokružen i zatvoren, energetski efikasan i sa minimalnim nus produktima koji će se izvoziti na deponije u Evropi koje tretiraju takvu vrstu otpada.

Radi podsećanja, izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom najznačaniji je kapitalni projekat u Glavnom gradu. Ukupna vrednost projekta iznosi oko 50 miliona eura.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Inovativno otkriće srpskih studenata – “uzgajanje” čistog vazduha pomoću algi

Foto: AlgiOx
Foto: AlgiOx

Stručnjaci jedan od devet smrtnih slučajeva u toku godine pripisuju zagađenju vazduha. Ono je među “najmasovnijim ubicama” i godišnje odnese oko 6,4 miliona života. Toliko ljudi ne umire ni od malarije, side i tuberkuloze zajedno.

Pored toga, vazduh lošeg kvaliteta se negativno odražava i na našu koncentraciju, okrepljenost i produktivnost. Petoro studenata iz Srbije se u februaru 2019. godine udružilo kako bi nadmudrilo ovog nevidljivog neprijatelja ljudskog zdravlja.

S tom idejom na umu, David Vučen, Jovan Jovanović, Ivan Čitanović, Ivana Stankov i Mina Hasanović su razvili uređaj pod nazivom “AlgiOx”. Dolaze sa nekoliko različitih fakulteta – Fakulteta organizacionih nauka, Famaceutskog fakulteta, Biološkog fakulteta i Tehnološko-metalurškog fakulteta.

Tim pronalazača tvrdi da su osmislili pametan, samoodrživi sistem za prečišćavanje vazduha u kućnim i kancelarijskim uslovima. Na vama je samo da ga priključite u struju.

Okosnicu njihovog izuma predstavlja bioreaktor od mikroalgi koje iz vazduha uklanjaju štetne čestice i gasove, istovremeno proizvodeći kiseonik. Prema njihovim navodima, sistem ima jednaku moć neutralizovanja zagađenja kao pet stabala.

Inovaciju predstavljaju pod sloganom “Hajde da gajimo vazduh!”, a već su se okitili i nagradom sa takmičenja “Sarajevo unlimited” u okviru kog su se plasirali među tri najbolja regionalna startapa.

Za razliku od sličnih komercijalizovanih uređaja, “AlgiOx” svojim korisnicima nudi i dodatne pogodnosti poput mobilne aplikacije i neprestanog praćenja različitih parametara vazduha poput temperature i vlažnosti. Povrh toga, biće napravljen od biorazgradivih materijala, najavila je članica tima Ivana Stankov za Novu ekonomiju. Ona je takođe naglasila da su im, kao studentskom startapu, najveće prepreke u poslovanju – finansiranje i nedostatak prostora za rad.

Više od 100 ljudi se prijavilo da testira njihov proizvod kako bi im svojim sugestijama pomogli da ga unaprede i da dođu do idealnog krajnjeg rešenja. Studenti će izabrati njih deset koji će već polovinom septembra imati priliku da pomoću “AlgiOx” prečiste vazduh u svom okruženju.

Jelena Kozbašić

I najviši vrh sveta osvojila je plastika

Foto-ilustracija: Unsplash (Mari Partyka)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Burns)

Ni najviši vrhovi nisu pošteđeni taloženja smeća. Zapravo, plastični otpad predstavlja veliki problem na najvišem vrhu na svetu Mont Everestu.

Glavni razlog stvaranja ove deponije “na visini” leži u tome što planinari sa sobom nose opremu i brojne plastične elemente koje ostavljaju na planini.

Iz tog razloga je Nepal uveo neke izmene. Pre svega, zabranio je plastiku za jednokratnu upotrebu u regionu oko Mont Everesta, kako bi se ovo taloženje plastičnog otpada barem delimično saniralo.

Takođe, krajem avgusta ove godine organizovana je akcija čišćenja kojom je uklonjeno čak 10 toni otpada. Nakon toga, otpad je iskorišćen u reciklaži, odnosno pretežno za reciklirane materijale za domove i hotele u prestonici Katmandu.

Čišćenje ovog dela Himalaja trajalo je oko 6 nedelja. Postoji i interesovanje za otkupljivanjem ovih sirovina od stranih kompanija u nameri da se u potpunosti iskoriste u reciklaži.

Još uvek veliki problem predstavlja ostatak smeća koje se tu taložilo godinama, tako da će biti potrebno još rada na kompletnom čišćenju planinskog vrha.

Foto-ilustracija: Unsplash (Success Dhamala)

Jedan od načina da se izađe na kraj sa ovim problemom leži u redukovanju broja plastičnih elemenata koje planinari sa sobom mogu poneti. Neki su zagovornici i ektremnije opcije – redukovanja broja planinara koji će moći da se penju ka vrhu.

To može pomoći u borbi sa još jednim problemom s kojim se nose kad je reč o nadmorskoj visini od gotovo 8.844m.

Naime, poslednjih godina zabeležen je porast smrtnih slučajeva prilikom osvajanja najvišeg vrha sveta. Uzrok ove pojave jeste veliki broj planinara koji se upućuje na Himalaje, a topljenje glečera usled globalnog zagrevanja dodatno otežava sagledavanje najpogodnije perspektive za budućnost.

Jelena Cvetić

Kvalitet vazduha u Beogradu u kategoriji “dobar” i “odličan”

Foto: Beoeko/screenshot
Foto: Wikipedia/Comparativist1

Smanjenje vazdušnog pritiska, pojačano strujanje vazduha i porast temperature povoljno su uticali na kvalitet vazduha u Beogradu. Usled porasta spoljne temperature smanjena je aktivnost kućnih ložišta i emisija zagađujućih materija u vazduh, pa je samim tim ovih dana kvalitet vazduha u Beogradu u kategoriji „dobar” ili „odličan”, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Kako se navodi u saopštenju, ocena kvaliteta vazduha u Beogradu vrši se na osnovu podataka dobijenih sa automatskih mernih stanica kojima upravlja Gradski zavod za javno zdravlje. Ocena se vrši na svakih sat vremena na osnovu podataka dobijenih merenjem koncentracije zagađujućih materija u prethodnom satu. Kvalitet vazduha je moguće pratiti preko aplikacije postavljene na sajtu Grada Beograda.

Kako je meteorološkom prognozom za predstojeći period najavljen pad temperature, a samim tim i aktiviranje kućnih ložišta, očekivano je i povećanje koncentracije zagađujućih materija u vazduhu. Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine apeluju na građane da prate preporuke za ponašanje u slučajevima povećanog zagađenja vazduha koje će biti dostupne preko aplikacije na sajtu Grada Beograda, navodi se u saopštenju ovog sekretarijata.

Izvor: Grad Beograd

Koji hrvatski trgovački lanac prvi ukida plastične kese?

Foto-ilustracija: Unsplash (Les routes sans fin(s))
Foto-ilustracija: Unsplash (Sophia Marston)

U cilju smanjenja plastičnog otpada u životnoj sredini, trgovački lanac “Kaufland” prvi je doneo odluku o potpunom povlačenju plastičnih kesa iz prodaje iz svih svojih prodavnica u Hrvatskoj.

Prema Pravilniku o izmenama i dopunama pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, lagane plastične kese su plastične kese za nošenje debljine od 15 do 50 mikrona, a u Kauflandu se takve kese trenutno mogu kupiti na blagajnama po ceni od 80 lipa odnosno jedne kune (15 dinara). Navedene plastične kese od 1. januara 2020. u Kauflandu više neće biti dostupne, a kupci će moći da odaberu između nekoliko drugih vrsta, kao što su papirne ili platnene kese, saopšteno je u ponedeljak iz ovog trgovačkog lanca.

Ovaj izuzetno važan potez deo je Kauflandove strategije koja u fokus stavlja briga za životnu sredinu i zajednicu, održivost i društveni angažman.

„Ponosni smo na to što smo prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji je doneo odluku da učini nešto za čistiju i zdraviju životnu sredinu i ukloni plastične kese iz prodaje“, rekao je Patrik Rudat, predsednik Uprave Kauflanda u Hrvatskoj.

Osim povlačenja laganih plastičnih kesa, Kaufland Hrvatska će, takođe, 1. januara 2020. iz prodaje povući jednokratno plastično posuđe, pribor za jelo, kao i plastične štapiće i slamčice i zameniti ih alternativnim održivim rešenjima.

Izvor: Ekovjesnik

Video nadzor – rešenje problema nastanka divljih deponija?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rishabh Varshney)
Foto-ilustracija: Pixabay

Članovi gradskog odbora Zelene stranke u Zrenjaninu predložili su gradskoj vlasti da se prilikom razmatranja budžeta za sledeću godinu predvide sredstva za postavljanje video nadzora na kritičnim mestima u gradu, kao preventivu u stvaranju divljih deponija.

Oni su proteklog vikenda obišli divlje deponije u gradu i tom prilikom se upoznali sa problematikom odlaganja smeća i zaštite životne sredine.

Podsetili su da neadekvatno deponovanje i odlaganje smeća na divljim deponijama dovodi do zagađenja zemljišta i podzemnih voda, a da divlja deponija koja se nalazi kod ciglane „Neimar“ godinama problem koji se iznova pojavljuje.

Osim video nadzora zahtevaju da se pooštri kontrola takvih mesta, a budući da zakon propisuje kazne za one koji odlažu smeće na divlje deponije očekuju i da nadležni organi sprovode zakon.

“Zelena stranka će i ubuduće pratiti razvoj situacije i zahtevati od nadležnih da se pitanje divljih deponija, ne celoj teritoriji grada Zrenjanina trajno reši”, poručili su članovi GO Zelene stranke u Zrenjaninu.

Izvor: Zelena Srbija 

Amerika zvanično otpočela napuštanje Pariskog sporazuma o klimi

Foto-ilustracija: Unsplash (Fabrizio Verrecchia)

Sjedinjene Američke Države su obavestile Ujedinjene nacije da su započele proces napuštanja Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Fabrizio Verrecchia)

Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je juče da je predao zvanično obaveštenje Ujedinjenim nacijama. Time započinje proces povlačenja koji traje godinu dana.

Pompeo je Pariski sporazum o klimi nazvao “ekonomskim nefer teretom” za američku ekonomiju.

Oko 200 država potpisalo je Pariski sporazum o klimi, prema kojem svaka zemlja postavlja ciljeve za smanjenje emisije štetnih gasova koji vode do klimatskih promena.

Sjedinjene Američke Države su prva zemlja koja se povlači iz sporazuma. Iako je američki predsednik Donald Tramp sredinom 2017. doneo odluku o napuštanju, Amerikanci to nisu mogli da učine do sada, pošto sporazum zabranjuje povlačenje zemlje tokom prve tri godine od njegove ratifikacije.

Izvor: Zelena Srbija

Kruševljani pošumili gradski park

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

Povodom Dana klimatskih promena – 4. novembra, juče je u Pionirskom parku u Kruševcu organizovana akcija pošumljavanja pod nazivom „Zasadi svoje drvo“.

Pošumljavanje je jedna od neophodnih mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i borbe protiv klimatskih promena.

Pomoćnik gradonačelnika za ekologiju, održivi razvoj i energetiku Olivera Drenovac napomenula je da je ovo druga akcija po redu.

Ove godine su se odazvale brojne kompanije i donirale iznos od 218.105 dinara.

Foto: Grad Kruševac

Donatori akcije su: Valvoline, Henkel, HI Župa, KTK Komerc, Ivan promet, Joter, Gibanj, Elmos promet, Eko-mlek, Telekomunikacija Blace, Dunipak, Aroma 1990, ART Bata enterijer, Auto trend, Ellis enterpises east…

U sadnji drveća pomogli su i učenici škola „Jovan Popović“ i „Veselin Nikolić“.

Izvor: Grad Kruševac

Evropska unija podržava vođenje zelene politike u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Erdin Akcinar)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorom i šefom Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Semom Fabricijem o najznačajnim pitanjima zaštite životne sredine i klimatskih promena.

U dugom i otvorenom razgovoru dotaknute su sve važne aktuelne teme koje su se, između ostalih, odnosile na upravljanje komunalnim otpadom, sisteme prerade otpadnih voda, zagađenje vazduha u Srbiji, finansiranje u oblasti zaštite životne sredine i napredovanje Srbije u procesu otvaranja Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene, kao i mere i aktivnosti kojima će Srbija ova pitanja ubuduće rešavati.

 

Ministar Goran Trivan ukazao je da je ovaj sastanak izraz kontinuiteta u razgovorima sa Evropskom unijom, i njene podrške Srbiji u procesu unapređenja životne sredine. Osvrtom na Izveštaj Evropske komisije o napredovanju Srbije u ovoj oblasti, kako je naglasio, na sastanku su ukratko predstavljeni do sada postignuti rezultati, kao svojevrsna rekapitulacija uloženih napora u proteklom periodu. Trivan je upoznao šefa Delegacije EU sa tokom izrade nacrta pregovaračke pozicije, i obavestio da će ovaj dokument, koji je trenutno u procesu usaglašavanja, biti usvojen do kraja godine. Ministar je informisao šefa Delegacije EU o glavnim ciljevima na kojima će Ministarstvo nastaviti da istrajava, od sistema za preradu otpadnih voda sa linijom mulja, sakupljanja i prerade komunalnog otpada, smanjenja zagađenja vazduha, do pošumljavanja, i planovima jačanja Zelenog fonda i povlačenja sredstava banke Saveta Evrope za finansiranje glavnih aktivnosti planiranih za naredni period. Naglasio je da problem zagađenja vazduha koji najviše indukuje saobraćaj, a potom i uticaj drugih izvora koji koriste fosilna goriva, mazut i ugalj, moraju rešavati lokalne samouprave kroz kratkoročne i dugoročne planove u čemu će im Ministarstvo pomoći. Srbija je u rešavanju svih značajnih pitanja u zaštiti životne sredine zabeležila ozbiljan pomak, ali od ovog trenutka neće moći da se ostvari ambiciozni napredak koji je planiran ukoliko se ne povećaju kapaciteti Ministarstva i lokalnih samouprava po pitanju ljudskih resursa, kako je ocenjeno, te je obostrano konstatovano da je neophodno pod hitno ojačati administrativne kapacitete Ministarstva zaštite životne sredine.

Trivan je istakao je da je naročiti podstrek za budući rad Ministarstva zeleni stav i zelena politika novoizabrane Evropske komisije, što će značiti da Srbija može da očekuje još efektivniju pomoć i podršku u unapređenju životne sredine. Uputio je zahvalnost Evropskoj komisiji i Semu Fabriciju na podršci i pomoći na putu prema zelenoj Srbiji.

Šef Delegacije EU Sem Fabrici, ocenjujući razgovor kao veoma konstruktivan, rekao je da je priprema za otvaranje Poglavlja 27 veoma važan deo procesa pregovora u pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Između ostalog, izrazio je svoju zainteresovanost za projekte koji će biti finansirani u oblasti zaštite životne sredine, za neophodne mere koje će biti sprovedene, i interesovao se za pitanje finansiranja aktivnosti i mera u narednoj godini. Govoreći o problemu zagađenja vazduha, Fabrici izrazio je ohrabrenje i podsticaj Srbiji u rešavanju ovog ekološkog problema koji ne zna za granice, ukazujući da bi bilo dobro da se saznaju podaci, na osnovu tih podataka deluje, a pored kratkoročnih, preduzimaju i strukturne mere.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Predstavio je novi program Evropske komisije tzv. „Grin dil“, kojim Evropska unija uspostavlja nove prioritete, u pravcu još viših standarda zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promena, naglašavajući cilj Evrope da do 2050. godine postane prvi na svetu „ugljenično neutralni kontinent“.

Evropska unija postavlja nove, sve veće izazove i ciljeve u zaštiti životne sredine, naglasio je Fabrici i izrazio očekivanje da će te značajne ciljeve deliti sa Srbijom kao zemljom koja se nalazi u procesu pristupanja EU.

Najavljujući zajedničku akciju sadnje drveća sa Ministarstvom zaštite životne sredine, 23. novembra, šef Delegacije EU naglasio je da smanjenje gasova sa efektom staklene bašte i smanjenje zagađenja moraju biti ne samo u nadležnosti državnih organa i institucija, već i svakodnevna aktivnost i izbor svih građana, a Evropska unija će nastaviti da podržava Srbiju na njenom putu ka zdravijoj i boljoj životnoj sredini.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Gradnja obilaznice oko Budve počinje 2021. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ender Vatan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ender Vatan)

U okviru projekta izgradnje Jadransko-jonskog koridora najavljena je gradnja obilaznice oko Budve. Na taj način će se Crna Gora povezati sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom. Na ovome će se raditi tokom 2021. godine.

Crna Gora je za ovaj projekat dobila pomoć Evropske unije kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan do sada u iznosu od 9,5 miliona evra.

Nova brza saobraćajnica imaće četiri obilaznice: oko Herceg Novog, Budve, Bara i Tivta.

Obilaznica oko Budve biće 30 kilometara duga i istaknuto je da joj je dat prioritet zbog već izuzetno izraženog obima saobraćaja. Prosečan dnevni saobraćaj beleži oko 12.000 vozila.

Za celu obilaznicu oko Budve dobijeno je 4 miliona evra granta kako bi se to u što kraćem vremenskom roku završilo, kao i da su za izgradnju prioritetne komponente ove obilaznice obezbeđena sredstva od 40 miliona evra.

Trenutno se, osim idejnog projekta, radi Glavni projekat i Elaborat procene uticaja na životnu sredinu i društvo.

Jelena Cvetić

Obeleženo 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Svečanom akademijom je obeleženo 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine, koja je okupila veliki broj gostiju iz zemlje i inostranstva, sa ciljem sumiranja i predstavljanja postignutih rezultata Agencije i razmene iskustava u oblasti zaštite životne sredine, trajnih i održivih rešenja za poboljšanje kvaliteta vazduha i vode sa gostima iz zemlje i inostranstva.

Na svečanoj akademiji održanoj u petak, 1. novembra, kao domaćin, prvo se obratio direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović i ponosno istakao da se Agencija u prvih 15 godina rada plasirala visoko, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni, sa agencijama, čiji su budžeti na desetine puta veći od budžeta Agencije i zahvalio se zaposlenima bez kojih taj uspeh, između ostalog, ne bi bio moguć: “Priznanje za naš rad dolazi iz Evrope. Imali smo čast da nas je prvi put posetio direktor Evropske agencije za zaštitu životne sredine i rekao da je naša zemlja spremna da bude članica Evropske agencije i pre nego što postane deo Unije“, rekao je Radović. On je dodao da sada naši stručnjaci učestvuju rame uz rame sa stručnjacima iz Evrope na raznim projektima i participiraju u raznim radnim grupama, a da je oprema koju koristimo harmonizovana sa evropskim standardima.

“Trudili smo se da značaj o životnoj sredini približimo običnom čoveku i uspeli smo da pokažemo koliko je to važan deo za sve nas kada govorimo o kvalitetu života. Naša tema će zasigurno biti tema broj jedan na agendi međunarodnih institucija, kao i u našim životima u vremenu koje pred nama. Mi smo tu da nastavimo da radimo i ukazujemo na stvari koje su od važnosti za ulaganje u životnu sredinu jer ono nikada nije trošak, već je to ulaganje u našu bolju budućnost”, zaključio je Radović.

Takođe, prisutnima su se obratili i poznati gosti iz inostranstva, direktor italijanskog nacionalnog Instituta za zaštitu životne sredine i istraživanja Luka Demikeli i autor čuvenog bestselera Njujork tajmsa “Neka bude voda – izraelsko rešenje za svet koji gladuje” Set Sigel.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Srbija može biti ponosna što ima ovako modernu instituciju kao što je Agencija za zaštitu životne sredine. Mi smo pre već mnogo godina uspostavili saradnju između naših agencija, a nedavno je u poseti Srbiji bio i naš ministar za zaštitu životne sredine i tom prilikom smo našu saradnju podigli na nivo vlade. Ovde ne govorimo samo o prijateljstvu, već i o načinu da uspostavimo saradnju i da kanališemo napore i sredstva, kako bismo mogli da upravljamo velikim projektima u okviru zaštite životne okoline”, istakao je Demikeli.

“Srbija i Agencija za zaštitu životne sredine treba da nastave vredno da rade kao i do sad i da se bave zaštitom životne sredine. Pored toga, jako je bitno da se, kao i sa svakom krizom, bavite tretmanom otpadnih voda, da se ulaže jednako energije i jednako finansija u ovaj problem, jer to je svakako problem koji predstavlja rizik po zdravlje stanovništva i ljudi”, rekao je Set Sigel. On je naveo primer otpadnih voda u Izraelu, koji nije doneo odluku “juče” da nešto uradi, već je to bila generacijska i društvena odlika, te je u toku 70 godina uloženo više milijardi dolara u rešavanje tog problema. “Izrael je učinio sve kako bi se izborio sa tim problemom i izgradili su poseban infrastrukturni sistem za preradu otpadnih voda. Time su uspeli da 90 odsto otpadnih voda sada mogu da koriste u poljoprivredi”, naveo je Sigel.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Grad ili gasna komora: Zagađenje vazduha u Nju Delhiju

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Više od 20 miliona stanovnika Nju Delhija i dalje se danas guši u toksičnom smogu, zbog kog su zatvorene škole i gradilišta.

Magla je od jutros ušla u zgrade, poslovne prostore, ali i stanice metroa.

Reč je o jednom od najtežih udara zagađenja vazduha koje je indijska prestonica doživela poslednjih godina, a neki indijski zvaničnici su situaciju opisali kao “gasnu komoru”.

“Dim je svuda i ljudi, i mladi, i deca, i stari, imaju problema s disanjem. Oči gore”, rekao je jedan lokalni funkcioner.

Na snagu će stupiti alternativno saobraćanje automobila, pri čemu automobil može da se vozi svaki drugi dan u zavisnosti od toga da li mu se registracija završava na paran ili neparan broj. Ta mera će biti aktivna do 15. novembra.

Vlasti su u petak naložile zatvaranje škola i obustavljanje građevinskih radova u širem regionu Nju Delhija, a lokalne vlasti su đacima podelile zaštitne maske.

Američka ambasada u Nju Delhiju je u 10 sati po lokalnom vremenu izmerila koncentraciju čestica PM2,5 u nivou od 469 mikrograma po kubnom metru vazduha. Radi poređenja, nivo izmerenih PM2,5 čestica u Parizu je 6, a Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da se na dnevnom nivou ne prelazi koncentracija od 25 mikrograma po metru kubnom.

Izvor: Zelena Srbija

Pomor ribe na Velikom bačkom kanalu

Foto: Srbobran.net

Tokom vikenda je započeo još jedan pomor ribe na Velikom bačkom kanalu, prenosi Srbobran.net. Od ranog jutra na obali kanala ribolovci, ali i ostali građani sa nevericom prilaze obalama kanala i gledaju stravičan prizor kako se ogromna količina ribe podigla na površinu i bori se za vazduh.

Foto: Srbobran.net

Na licu mesta novinari su zatekli i ribolovačku službu koja je o ovome obavestila nadležnu pokrajinsku inspekciju. Ono što su uspeli da saznaju je da je sve počelo tokom noći, a da se riba guši u vodotoku od Vrbasa i da je najviše ribe na površini od stare prevodnice pa nizvodno do izlaska iz Srbobrana ka Turiji.

Takođe, čulo se da je tokom noći mrežama izvađeno na tone ribe koja se bori za život. Prva je stradala bela riba, među kojima je najviše smuđeva i štuke, a kako su čuli, u delu iza objekta Roda primećeni su kapitalni primerci somova.

Foto: Srbobran.net

Ipak, najviše ribe koja se bori za život je upravo kod mosta u Srbobranu. Površina vode je bukvalno prekrivena ribom.  O čemu se radi niko ne zna, navode lokalni mediji.

Da li ćemo ikad saznati ko je odgovoran za ovaj pomor ribe, uništavanje flore i faune na Velikom bačkom kanalu je samo jedno od pitanja koja ostaju otvorena, zaključuju.

Izvor: Srbobran.net

Kompanija ABB izazvala buduće inženjere na takmičenje iz robotike!

Foto: Brand New Engineers - Od integrala do inženjera
Foto: Brand New Engineers – Od integrala do inženjera

Za sve buduće inženjere, kompanija ABB po deseti put, organizuje projekat „Brand New Engineers — Od integrala do inženjera” , koji se održava od 17. novembra do 14. decembra ove godine. Sa ponosom najavljuje i drugo takmičenje iz robotike u sklopu projekta „ABB Robo Challenge — Dodirni budućnost”.

Samo takmičenje se sastoji iz dva kola – (I: 17-18.11; II: 23.11). Svoje prijave možete poslati od 28. oktobra do 11. novembra.

Takmičenje je otvoreno za ekipe od 3 do 4 člana sa mogućnošću individualnih prijava.

Prvo kolo podrazumeva rad na računaru u vidu optimizacije unapred pripremljenih templejta za upravljanje robotom u simulacionom okruženju ABB RobotStudio. Profesori Elektrotehničkog fakulteta će ih kroz kratku obuku uvesti u samo okruženje i rad u njemu.

Foto: Brand New Engineers – Od integrala do inženjera

Dve do tri ekipe čija nadograđena rešenja budu dala najbolje rezultate, imaće priliku da svoje rešenje implementiraju na pravom industrijskom robotu.

Za učešće na takmičenju nije neophodno predznanje iz robotike, tako da je ovo savršena prilika za sve vas koji želite da se oprobate u ovoj uzbudljivoj oblasti, a ne znate odakle da počnete.

Prijave izvršite OVDE.

Za najuspešnije timove generalni pokrovitelj, kompanija ABB, obezbedila je vredne nagrade. Za sve informacije i obaveštenja pratite sajt http://brandnewengineers.rs/.

Izvor: Brand New Engineers – Od integrala do inženjera

Toksični metali u hrani za bebe

Foto-ilustracija: Unsplash (Life is fantastic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Omar Lopez)

Sve češći je slučaj da se prilikom ispitivanja dečije hrane nailazi na zastrašujuće podatke o količini otrovnih metala koji se u njoj nalaze.

Prema poslednjim istraživanjima u Americi koje je sprovedeno na 168 poznatih brendova proizvođača hrane za bebe zaključeno je da 95 odsto sadrži olovo, 73 odsto arsenik, 75 odsto kadmijum, 32 odsto živu, dok jedna četvrtina hrane za bebe sadrži sva četiri teška metala.

Najopasnijim se pokazao pirinač, naročito u žitaricama za decu, slatki krompir i voćni sokovi.

Studija sprovedena početkom novog milenijuma u Bangladešu nad decom koja su pila vodu zaraženu arsenikom donela je nove zaključke u povezivanju štetnog uticaja ovog metala. Naime, ta deca su pokazala loše rezultate na testovima za inteligenciju.

Arsenik koji se nalazi u soli, vodi i vazduhu je neorganski i upravo on je i najotrovniji. Kad uzmemo u obzir da se pirinač gaji u vodi, jasno je da je rizik od upijanja arsenika veoma visok. Situacija sa organski uzgojenim pirinčem nije se pokazala mnogo boljom.

Veliki problem predstavlja činjenica da se među prvom dečijom hranom nađe upravo pirinač.

Pedijatri savetuju roditelje da, pre svega, zamene pirinač u dečijoj ishrani drugim žitaricama, poput pšenice, ječma, zobi i kinoe, kao i da se orijentišu prema avokadu, pireu od povrća, zobenoj kaši od kikiriki putera i lososu, s obzirom na to da sve pomenute namirnice imaju dovoljno sastojaka koji su bebi neophodni, a pomažu i u formiranju ukusa sa afinitetom prema zdravijoj hrani i ne razvijaju alergije.

Kuvanje pirinač u vodi umanjuje nivo arsenika za 60 odsto.

Povrće poput krompira i šargarepe je veoma zdravo i bogato vitaminom A, ali se i u njemu beleži visok nivo kadmijuma, te se savetuje da izbor povrća bude što raznovrsniji.

Jelena Cvetić

Razvijanje projekata postrojenja na biogas je veoma složeno!

Foto: Udruženje Biogas Srbija

U organizaciji Udruženja Biogas Srbija, Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije i Udruženja Biogas Nemačka, održana je panel konferencija „Razvoj i uticaj mera na održivi rast biogas sektora u Srbiji“.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Udruženje Biogas Srbija je reprezentativna asocijacija u sektoru obnovljivih izvora energije i sa Nemačkom biogas asocijacijom sarađuje na partnerskom projektu osnaživanje i stabilizaciji biogas sektora u Srbiji.

Glavni motiv organizacije ove panel konferencije je promocija i isticanje značaja biogas sektora u Srbiji, kao i razmena iskustava ključnih učesnika u ovom sektoru, a u cilju definisanja predloga za unapređenje i održivi razvoj sektora proizvodnje biogasa.

Na konferenciji su učestovali predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, predstavnici Udruženja Biogas Srbija, predstavnici Udruženja Biogas Nemačka, predstavnici organizacija: GIZ DKTI, UNDP, IFC, EBA, kao i predstavnik Ambasade Nemačke u Srbiji.

Konferenciju je otvorio ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, sumirajući preduslove za razvoj tržišta energije iz obnovljivih izvora.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Ministar Antić je naglasio posvećenost resornog ministarstva ispunjavanju ciljeva prema Evropskoj energetskoj zajednici, izražavajući nedvosmislenu podršku nastavku razvoja sektora obnovljivih izvora energije, te istakao da će se u narednom periodu najviše razvijati proizvodnja struje iz biomase.

Ministar Antić je istakao da se u Srbiji uveliko razvijaju biogasna postrojenja i već je na električnu mrežu priključeno 21,2 megavata iz tog izvora energije, a oko 25 projekata ima privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije.

Ministar Antić je istakao da je do 2016. godine, kada je vlada donela određena podzakonska akta u toj oblasti, bilo jedva nešto više od četiri megavata instalisanih kapaciteta, iako biomasa i biogas predstavljaju najznačajniji resurs kada je reč o obnovljivim izvorima energije, a dodao je i da je razvijanje projekata na biogas najkompleksnije, pošto je neophodan zaokružen sistem od sirovine do tehnologije. Na kraju govora ministar Antić je zahvalio partnerima iz Nemačke na pomoći našoj zemlji. Skup je u ime Ambasade Nemačke pozdravila i šef odeljenja za međunarodnu saradnju Ambasade Nemačke u Srbiji Leoni Rajmers koja se obratila prisutnima i naglasila važnost podrške Nemačke biogas sektoru u Srbiji.

Prvim delom konferencije moderirao je predsednik Upravog odbora Udruženja Biogas, Danko Vuković i predstavio ciljeve udruženja i načine podrške razvoju biogas branše, a govorio je o budućnosti biogas sektora u Srbiji kao i o pozitivnim efektima biogasa na ekologiju kroz tretiranje bio-otpada.

Gospodin Nebojša Arsenijević iz Svetske banke govorio je o pravcima razvoja biogas sektora, te prezentovao mapu puta razvoja biogas sektora u Srbiji. Gospodin Arsenijević je naglasio da 1 MW biogasa proizvede do šest puta više energije u poređenju sa 1 MW drugih OIE (6 puta više od solarnih panela, a oko 3,5 puta više od vetrogeneratora).

Nakon gospodina Arsenijevića, prisutnima se obratio se dr Štefan Rauh iz Udruženja Biogas Nemačka i izložio iskustva i trendove razvoja biogasa u Nemačkoj, kao nosioca energetskih sistema budućnosti.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Industrijski inženjer Marion Vishoj, koja se potom obratila skupu, govorila je o značaju bezbednosti na biogas postrojenjima, kao i merama predostrožnosti koje se mogu preduzeti kako se nesreće ne bi događale ili se svele na minimum. Značajan doprinos konferenciji dao je dr Atila Kovač iz Evropske asocijacija za biogas – EBA, koji je govorio o razvoju biogas sektora u Evropi i dao primere dobre prakse iz evropskih zemalja.

Drugim delom konferencije, panel diskusijom pod nazivom „Buduće podsticajne mere za održiv razvoj biogas sektora u Srbiji“ moderirao je gospodin Saša Vitošević, član Upravnog odbora Udruženja Biogas Srbija.

Učesnici panela bili su:

1. prof. pr Miloš Banjac, Ministarstvo rudarstva i energetike,
2. dr Slobodan Cvetković, Ministarstvo zaštite životne sredine,
3. Slobodan Živanović, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
4. Milica Vukadinović, GIZ DKTI,
5. Dragan Stefanović, UNPD,
6. dr Štefan Rauh, Fachverband Biogas e.V.

Konstruktivna i dinamična diskusija rezultirala je zaključcima:

– Realno je očekivati da će se u Srbiji izgraditi 30 MW kapaciteta u elektranama na biogorivo (do danas je napravljeno 21.2 MW, a u procesu izgradnje i dobijanja dozvole su projekti čija je ukupna instalisana snaga 24,7 MW).
– Neophodno je kontinuirano podsticanje biogas sektora u Srbiji (fid-in tarife su neophodne, ali nisu jedini vid podsticaja, već postoji veliki broj drugih koji biogas sektoru može biti na raspolaganju), kao i usmeravanje zakonske regulative kako bi se obezbedio održivi razvoj.
– Nastaviće se sa podsticajima biogas sektora u Srbiji, a diskutovaće se o modelima koji će se dalje primenjivati. Podsticajne tarife će se analizirati, a sagledaće se sva iskustva – od Nemačke do ostalih relavantnih zemalja, koje takve projekte podržavaju i izaći sa konkretnim paketom mera, koji će definisati naše nove ciljeve, ali i podsticajne tarife koje će biti ekonomski bazirane i omogućiti razvoj takvih projekata.
– Sa intenzivnom podrškom nastaviće i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstvo zaštite životne sredine koji ističu veliki značaj biogasa za oblasti njihovog delovanja.

Izvor: Udruženje Biogas Srbija