Home Blog Page 817

Zabrana otvaranja novih restorana u Dubrovniku

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-ilustracija: Unsplash (June Liu)

Uvek impresivan za turiste, Dubrovnik se bori sa problemima koje sa sobom nosi masovni turizam. Upravo zbog toga, ograničen je broj kruzera u luci na dva dnevno tokom sezone, kao i smanjenje broja stolova na terasama restorana i kafića za 20 odsto.

Zbog toga će uvesti petogodišnju zabranu otvaranja novih restorana.

Odluka je još uvek na javnom savetovanju, ali se pretpostavlja da će biti doneta u decembru.

Gotovo svi restorani u Starom gradu Dubrovnika nameštaju stolove napolju, a ne unutar lokala. Zato će u narednih 5 godina biti zabranjeno postavljati stolove na javnim površinama u Starom gradu. Takođe, ukoliko neki restorani u tom periodu budu zatvoreni, ti prostori neće moći da se koriste za drugo poslovanje.

U planu je da se početkom godine broj stolova smanji za još 10 odsto, u odnosu na prethodnih 20 odsto.

Zauzvrat, sadašnjim ugostiteljima grad nudi zajam na 5 godina u odnosu na prethodni jednogodišnji zajam lokala.

Jelena Cvetić

 

 

 

Građani Bihaća edukovani o energetskoj efikasnosti u domovima

Foto: Wikipedia/Sti2
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Jones)

Građani Bihaća su tokom proteklog vikenda imali su priliku da uče o energetski efikasnijim navikama, da vide izloženu maketu sa primerima energetski efikasne kuće i nauče nešto više o načinima uštede energije koje pojedinac može primenjivati u svom domaćinstvu, kući ili stanu, ali i na radnom mestu.

Informativno-edukativni događaj organizovan je u okviru projekta “Zeleni ekonomski razvoj“, s ciljem promovisanja i povećanja svesti javnosti o važnosti energetske efikasnosti u svakodnevnom životu.

Kroz raznovrsne aktivnosti projekta “Zeleni ekonomski razvoj“ ukazuje se na načine smanjenja potrošnje energije, smanjenja emisija štetnih gasova, unapređenja energetske efikasnosti domaćinstava, javnih objekata i sistema javne rasvete, te preusmeravanje ostvarenih ušteda u druge svrhe, što direktno utiče na očuvanje životne sredine i povećanje kvaliteta života.

Stručnjak Daniela Kardaš ističe da veliki broj građana primenjuje neke od efikasnijih načina potrošnje energije, ali i da žele saznati više o tome.

“Dovoljno je usvojiti samo nekoliko malih, jednostavnih koraka čijim svakodnevnim ponavljanjem ostvarujete značajne uštede. Recimo, u svom domu sam odlučila da stavim energetski efikasne sijalice, a svoje ukućane opominjem da gase svetlo kad god je to moguće”, kazala je Kardaš.

Projekat “Zeleni ekonomski razvoj“ u Bosni i Hercegovini implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Vlade Švedske, u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoline FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim partnerima.

Nakon Bihaća, edukativni događaj će biti održan za građane Mostara i Zenice.

Izvor: Energetika.ba

Beograd će biti jedan od “zdravih gradova”

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Blokstra)

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić sastao se danas sa direktorom Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije za Srbiju dr Marijanom Ivanušom. Tema sastanka bila je priključivanje Grada Beograda mreži „Zdravih gradova”, što podrazumeva niz aktivnosti koje gradovi članovi sprovode za unapređenje zdravlja i kvaliteta života svojih sugrađana.

“Jedan od ciljeva našeg sastanka jeste pokretanje bliske saradnje sa timom Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije. Grad Beograd brine o zdravlju svih svojih stanovnika. Važno nam je da našim sugrađanima u glavnom gradu obezbedimo zelenije i zdravije okruženje. U narednom periodu želimo da podignemo svest ljudi o važnosti unapređenja fizičke, psihičke i socijalne komponente zdravlja, čime se podiže i kvalitet života svih građana Beograda”, rekao je gradonačelnik.

Marijan Ivanuša je konstatovao da je Beograd, kao najveća lokalna samouprava u Srbiji, uvek dobar primer svim drugim gradovima u zemlji, ali i regionu.

“Svesni smo da Beograd definiše trendove koji ostali gradovi prate i zato nam je saradnja sa Beogradom značajna”, naglasio je Ivanuša.

Povezujući ključne ljude, zajednice, stručnjake i građane, „Zdravi grad” je projekat Svetske zdravstvene organizacije koji se temelji na pronalaženju novih puteva za zdravlje građana u zajednici, u skladu sa strategijom „Zdravlje za sve za 21. vek” i ciljevima održivog razvoja.

Izvor: Grad Beograd

Muzička turneja koja sadi drveće – Brajan Adams

Foto: Wikipedia/Marco Maas
Foto: Facebook (screenshot)

Koncert Brajana Adamsa održan 10. novembra u Beogradu obeležila je sjajna muzika, odlična atmosfera, puno osmeha i zabave. Malo je reći da je 60-godišnji Kanađanin, koji je vegan već više od 30 godina, oduševio publiku svojim nastupom, šaljivim dosetkama i romantičnim stihovima, ali još nešto što je najavljeno neposredno pre početka koncerta pokazalo se veoma značajnim.

Naime, od svake prodate karte u okviru njegove turneje “Shine A Light” biće posađeno po jedno drvo. Saradnja DHL kompanije za dostavu paketa i popularnog muzičara doprineće pošumljavanju, i to pomoću publike.

DHL želi da lično učestvuje u nastojanjima Ujedinjenih nacija o smanjenju emisija štetnih gasova i postizanju nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. godine, te su osnovali program “GoGreen”. Žele da redukuju emisiju koju prave i sami sopstvenim transportom. U planu im je da koriste vozila koja ne zagađaju životnu sredinu, kao što su bicikle i električna vozila.

Pored toga, zaposleni vode računa o reciklaži, kao i ograničenom korišćenju neophodnih resursa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

Brojni su primeri poznatih i slavnih koji su veoma savesni prema zaštiti životne sredine. Poznate su brojne fondacije Leonarda Dikaprija, namenjene očuvanju biodiverziteta, predela izuzetnog značaja, ugroženih vrsta, obnovi prirodnih sredina nakon nepogoda, poput požara koji su ove godine pogodili Amazoniju. Muzičar Mobi poznat je po svom aktivizmu za prava životinja i podržavanju veganskih farmi. Glumica Džejn Fonda, iako već u poznom životnom razdoblju, redovna je učesnica na klimatskim štrajkovima u Vašingtonu, zbog čega su je već nekoliko puta uhapsili.

Ranije ove godine poznati muzičar iz Hrvatske Darko Rundek je na svojim nastupima uveo dugotrajne čaše koje će zameniti plastične i time učestvovao u globalnom pokretu borbe protiv plastike. Podržao je i Grinpisovu kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu, dok je španski glumac Havijer Bardem u saradnji sa Grinpisom snimio dokumentarni film o Antarktiku, u nameri da ukaže na posledice klimatskih promena.

Koristiti sopstvenu popularnost za promovisanje važnih ciljeva nije samo poželjno, već i poprilično neophodno, naročito ako je u pitanju nešto što se tiče svih nas, a briga o prirodi svakako jeste jedna od tih tema.

Jelena Cvetić

Ogroman potencijal srpskog rudarstva i gradnja novih rudnika

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)

U rudarskom sektoru ove godine broj zaposlenih veći je za sedam odsto nego prošle godine. U Vladi računaju da će samo strateški projekti u RTB-u Bor sa novim rudnikom “Čukaru Peki” i “Jadar” doneti tri milijarde dolara novih investicija. I Svetska banka je potvrdila da Srbija u rudarstvu ima ogroman potencijal za rast.

Kineski “Ziđin” napreduje u gradnji novog rudnika “Čukaru Peki”. A za razvoj RTB-a i ugovorenih 1,26 milijadi dolara investicija prioritet su kažu, ulaganja u ekološka postrojenja koja su u toku.

“Investicija ‘Ziđina’ nije samo interesantna za Bor već za celu Istočnu Srbiju. Ono što se dešava jeste da će se u narednom periodu budžet Grada uvećati nekoliko puta. U narednih četiri do šest godina očekuje se da će se budžet uvećati skoro tri puta”, kaže Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora.

A Zapadna Srbija računa na projekat “Jadar” koji u lozničkom kraju razvija svetski gigant “Rio tinto”. Istraživanja završavaju u februaru, a kroz tu investiciju uz rudnik se očekuje i fabrika za preradu.

Vojin Čokorilo, profesor rudarstva, očekuje da će taj rudnik obezbediti 90 odsto potrebnog litijuma za evropsko tržište i dodaje: “Znate da je rudnik u celom svetu faktor razvoja.”

Uskoro i EPS otvara novi površinski kop “Radljevo”. Inače, rudarstvo i geološka istraživanja su skup biznis. Država za to nema novca, ali u našoj zemlji čak 72 kompanije istražuju razne rude i minerale, što donosi korist.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shane McLendon)

“Mi u ovom trenutku u Srbiji imamo 148 polja na kojima se obavlja veliki broj istražnih aktivnosti. I u 2018. godini, samo u istraživanja, investirano je više od 100 miliona dolara. To sve ide u pravcu da će u Srbiji u narednim godinama otvarati novi rudnici”, kaže ministar energetike Aleksandar Antić.

Da je srpsko rudarstvo u zamahu i da može i više, potvrdila je, u svojoj analizi, i Svetska banka. A za to preporučuju jaču saradnju privatnog i javnog sektora.

“Realizacijom samo dva projekata ‘Čukaru Peki’ i ‘Jadar’ učešće rudarstva u BDP-u Srbije sa sadašnjih dva odsto može da skoči na pet odsto. Srpski rudarski sektor ima ogroman potencijal za rast i stvaranje novih radnih mesta”, kaže Stiven Ndegva, predstavnik Svetske banke u Srbiji.

U Evropi sličan geološko-rudarski potencijal ima Švedska. Pored 16 aktivnih rudnika, najavljuju nove projekte.

Izvor: RTS

Nemci predlažu kazne i do 100.000 evra za korišćenje plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Unsplash (Guus Baggermans)

Izvor: “Politika”

Nemačka vlada usvojila je Predlog zakona o zabrani plastičnih kesa u maloprodaji, pri čemu su izuzete kesice za pakovanje voća i povrća.

Pročitajte još:

  • Koji hrvatski trgovački lanac prvi ukida plastične kese?
  • U DM drogerijama zabrana prodaje plastičnih kesa
  • Zabrana plastičnih kesa u lancu „Aman“
Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

U slučaju kršenja zakona predviđene su kazne do 100.000 evra.

Plastične kese su simbol uludog trošenja resursa. Za njihovu proizvodnju je potrebna nafta, a u upotrebi su svega nekoliko minuta i često završe u prirodi, gde su potrebne godine da se razgrade”, izjavila je nemačka ministarka životne sredine Svenja Šulc prilikom predstavljanja zakona.

Ceo tekst pročitajte na: linku.

U kom gradu je osnovana prva energetska zadruga u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ontonic)

Energetska zadruga je pojam s kojim se naša publika prvi put susrela čitajući o Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) iz Hrvatske. Zahvaljujući njoj, stanovnici Križevaca su u svojoj zemlji izgradili prvu solarnu elektranu u vlasništvu građana i na taj način su uzeli energiju u svoje ruke. Nedavno su taj trend građanskog organizovanja prigrlili i Šapčani. Oni su 6. novembra 2019. godine osnovali prvu energetsku zadrugu u Srbiji pod nazivom “Sunčani krovovi – Šabac”. U svom podvigu, imali su i pomoć prethodno pomenutog ZEZ-a, JKP “Toplane Šabac” i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Organizovanje ljudi u energetske zadruge omogućava lokalnoj zajednici prodor na tržište proizvodnje i snabdevanja energijom, na kom najčešće posluju velike kompanije i investitori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ontonic)

Prilikom pokretanja zadruga, članovi ulažu sopstvena sredstva za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije (najčešće male solarne elektrane, biogasna postrojenja, hidroelektrane i vetroparkove), a neretko deo novca biva prikupljen zahvaljujući pokretanju crowdfunding kampanja.

U Sjedinjenim Američkim Državama su prisutne još od ustanovljavanja ekonomskih reformi u okviru “Nju dila” (“Novo poslovanje”) 1933. godine, kada su se Amerikanci u ruralnim oblastima udružili kako bi obezbedili sebi elektroenergetske sisteme, ali i telefonske linije, s obzirom na to da velike kompanije i investitori nisu bili zainteresovani za ulaganje u zabačenim područjima.

Kada je reč o energetskim zadrugama na evropskom kontinentu, po nivou njihove utemeljenosti u društvu, prednjači Nemačka. Od pre nekoliko godina su sve zastupljenije i u regionu Balkana.

Kako će se “pelcer” energetskih zadruga primiti u Šapcu, a zatim i u Srbiji, ostaje da vidimo. One svakako poseduju potencijal da budu jedan od značajnih pokretača održivog razvoja kod nas.

Jelena Kozbašić

 

Prvi energetski most između Evropske unije i Balkana povezivaće dve države

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Tielens)

Podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije biće svečano pušten u rad u petak 15. novembra, saopšteno je iz italijanske kompanije “Terna”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Czerwinski)

Ova infrastruktura predstavlja prvi “energetski most” između Evropske unije i Balkana i promoviše integraciju energetskih tržišta, garantujući visoke standarde sigurnosti, efikasnosti i održivosti crnogorskog, italijanskog i evropskog elektroenergetskog sistema, prenosi portal “Investitor”.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometara, od čega je dužina podmorskog dela 433 kilometra. Investicija je vredna oko milijardu evra.

Na ceremoniji otvaranja u Italiji će govoriti italijanski predsednik Serđo Matarela, a u Crnoj Gori predsednik Milo Đukanović, navodi se u informaciji.

Izvor: Energetika.ba

Radna grupa za kontrolu aerozagađenja u Nišu počela sa radom

Izvor: Wikipedia
Izvor: Grad Niš

U Gradskoj kući prethodne nedelje održan je prvi sastanak radne grupe za kontrolu aerozagađenja na teritoriji grada.

Koordinator ove radne grupe je pomoćnik gradonačelnika Goran Milosavljević, koji je rekao da je ovo telo sastavljeno od stručnjaka iz oblasti zaštite životne sredine sa namerom da se donese program konkretnih mera zaštite vazduha na teritoriji grada.

Inače, sam položaj Niša u kotlini nije pogodan za aero provetravanje, pa je zadatak grupe da konkretnim merama ublaži prirodno nepovoljni topografski položaj grada.

Sekretar sekreterijata za zaštitu životne sredine Ivana Krstić rekla je da se moramo voditi modelima gradova poput Sarajeva i Skoplja, koji su uspeli određenim merama da smanje nivo zagađenosti vazduha.

Poseban problem su motori tipa Euro 3 i 4 koji emituju štetne gasove, pa su ih mnogi gradovi redukovali u centralnim zonama.

Prema njenim rečima, jedan od problema je i korišćenje uglja za ogrev, koji je jedan od vodećih zagađivača vazduha. Posle sastanka biće izdato i zajedničko saopštenje ove radne grupe.

Izvor: Grad Niš

Više od 70 država obećalo da će smanjiti bacanje hrane

Foto-ilustracija: Pixabay

Više od 70 država je obećalo da će učiniti više da bi smanjile količinu hrane koje se kvari i baca zbog lošeg hlađenja pri čuvanju namirnica.

Foto-ilustracija: Unsplash (graphic Node)

Državni predstavnici su tekst s tim obećanjem potpisali u Rimu na godišnjem sastanku država-potpisnica Montrealskog protokola.

Ministri, drugi vladini zvaničnici i stručnjaci razmatrali su regulisanje hemikalija za frižidere i uređaje za klimatizaciju koji štete ozonskom omotaču.

Na sastanku u rimskom sedištu Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) rečeno je da u svetu propadne oko jedne trećine hrane, a izražena je nada da će se kvarenje hrane smanjiti razvojem boljih metoda za hlađenje namirnica.

Loše hlađenje dovodi do gubitka oko devet odsto kvarljive hrane u razvijenim zemljama, i oko 23 odsto u zemljama u razvoju.

Srbija na Regionalnoj konferenciji u Sloveniji o cirkularnoj ekonomiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zajedničkim akcijama na regionalnom i globalnom nivou usmerenim na primenu novih tehnologija baziranih na održivom korišćenju resursa i energetskoj efikasnosti, okretanjem ka zelenoj ili cirkularnoj ekonomiji, obezbedićemo brži razvoj i zdraviju životnu sredinu, ukazao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan govoreći na Konferenciji „Cirkularna ekonomija u regionu: Povezivanje radi održivosti i rasta“, koja se na visokom nivou održava na Bledu, Slovenija.

Kako je ministar objasnio, višedecenijska ulaganja u održivi razvoj na globalnom nivou, uprkos ulaganim naporima, nisu donela očekivane rezultate, a svetska društvena zajednica i dalje traga za načinima kako da zaustavi prosledice klimatskih promena i degradaciju i nestajanje prirodnih resursa. Uprkos tome što se godinama svi bavimo ciljevima održivog razvoja i cirkularne ekonomije i donosimo različite politike, naglasio je, čini se da nam nedostaju rezultati. Trebalo bi, ukazao je Trivan, da pored vlada sagovornici budu i vlasnici tehnologija.

Ministar je istakao da Srbija igra aktivnu ulogu u regionu u oblasti zaštite životne sredine, navodeći da ekološki problemi ne poznaju granice, zbog čega međusobno povezivanje, razmena iskustava i znanja i zajedničke akcije naročito na regionalnom planu, predstavljaju garant uspešnosti nacionalnih ekoloških politika. Zbog toga su, kako je Trivan naglasio, regionalne konferencije najbolji mehanizmi saradnje na unapređenju zaštite životne sredine.

Ministar je naveo da se neophodnost bliže saradnje u zaštiti životne sredine mogla videti i proteklih nedelja, kada su gotovo sve zemlje regiona imale iste probleme sa kvalitetom vazduha. Jedino regionalni pristup ovom izazovu može dati održive rezultate, istakao je.

On je naglasio da su najvažniji izazovi sa kojima se Srbija suočava nedostatak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i upravljanje čvrstim otpadom, za šta je našoj zemlji potrebno nekoliko milijardi evra investicija, i da je Ministarstvo tokom prethodnih godina snažno radilo na rešavanju ovih problema.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zelena ekonomija bazira se na svesnom opredeljenju građana za novije tehnologije i novija rešenja čijom primenom se smanjuje zagađenje životne sredine. „Naši građani razumeju zaštitu životne sredine i na nama, kao donosiocima odluka, jeste da im damo mogućnost izbora. Pre godinu dana smo imali ovakvu situaciju sa plastičnim kesama koja je prihvaćena od strane građana”, naglasio je Trivan.

Na panelu „Cirkularna ekonomija u regionu: Mogući koraci napred“ u okviru Konferencije, pored ministra Trivana, govorili su domaćin Konferencije ministar životne sredine i prostornog planiranja Republike Slovenije Simon Zajc, generalni direktor Saveznog ministarstva za održivost i turizam Austrije Kristijan Holzer, i generalni direktor za politike u oblasti životne sredine Slovačke Milan Črenko.

Konferencija „Cirkularna ekonomija u regionu: Povezivanje radi održivosti i rasta“ okupila je najviše predstavnike regiona i Evropske unije iz oblasti životne sredine, kopredsedavajuće i stručnjake Međunarodnog panela za resurse i predstavnike najznačajnijih organizacija za cirkularnu ekonomiju u regionu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Predškolci u Smederevu se greju na pelet

Foto: Grad Smederevo
Foto: Grad Smederevo

Članice Gradskog veća grada Smedereva, Jasmina Vojinović i Svetlana Mihajlović, su nedavno prisustvovale obeležavanju završetka druge faze projekta sanacije kotlarnice u objektu “Veseli cvetovi” u sklopu Predškolske ustanove “Naša radost” na Carini.

U novu kotlarnicu su ugrađeni najsavremeniji, digitalni uređaji, a pošto se kao energent koristi biorazgradiva masa – pelet, zadovoljava i standarde zaštite životne okoline.

Sanacija kotlarnice finansijski je podržana preko Programa EU PRO i sredstvima budžeta grada Smedereva. Ukupna vrednost projekta iznosi 87.628,40 evra, od kojih je 72.585,00 evra donacija EU PRO, a 15.043,40 evra je obezbedio grad Smederevo.

Foto: Grad Smederevo

Sredstva za prvu fazu sanacije objekta, u vidu zamene stolarije i energetske efikasnosti, obezbedila Fondacija “Novak Đoković”.

Kako bi priča bila zaokružena, sredstvima grada Smedereva, biće zamenjen kompletan nameštaj u tom objektu. Takođe, Nacrtom budžeta grada Smedereva predviđena su sredstva za renoviranje zgrade “Monopola” i objekta u Skobalju, kako bi se proširili kapaciteti za obavljanje predškolskog vaspitanja i obrazovanja, bez liste čekanja.

Izvor: Grad Smederevo

Reč godine – klimatski štrajk

Foto-ilustracija: Pixabay

Rečnik Kolins je izraz “klimatski štrajk”, koji je popularizovala mlada aktivistkinja za zaštitu planete Greta Tunberg, proglasio “rečju 2019. godine”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pokret s ciljem ozbiljnije političke borbe protiv globalnog zagrevanja je u toku ove godine uhvatio zalet, te su mnogobrojni đaci svakog petka napuštali časove kako bi “marširali” za klimu. Rečnik je “klimatski štrajk” definisao kao “oblik protesta u sklopu kog ljudi izostaju sa nastave kako bi se pridružili demonstracijama sa zahtevom  za akciju za suzbijanje klimatskih promena”.

Kovanica “klimatski štrajk” je prvi put registrovana u novembru 2015. godine kada se u Parizu odigrao prvi događaj pod tim imenom, međutim tek je u prethodnom periodu njena upotreba postala značajno učestalija – baš kao i sami klimatski štrajkovi. Kompanija sa sedištem u Glazgovu analizirala je internet stranice, štampu, časopise i društvene mreže kako bi otkrila koja je engleska reč zabeležila najveći skok u korišćenju.

Čak je i Kolinsov izbor za reč godine pokazatelj “ozelenjavanja” svesti čovečanstva, s obzirom na to da je prethodne godine tu titulu poneo, prema opisu organizatora, “pojam za opisivanje predmeta koji snose krivicu za uništavanje životne sredine i utiču na lanac ishrane”. U pitanju je bio single-use.

Jelena Kozbašić

Bolje pozicioniranje na tržištu zahvaljujući oznaci geografskog porekla

Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević istakao je, u okviru prvog Švajcarsko-srpskog foruma o proizvodima sa geografskim poreklom, da ovo označavanje obezbeđuje komparativnu prednost naših proizvoda na tržištu, i dodao da je to pravi put ka boljem pozicioniranju domaćih proizvoda.

Foto: Pokrajinska vlada

Na Forumu u Skupštini grada Beograda, koji je upriličen u organizaciji SEEDEV-a i NALED-a, uz podršku Švajcarske agencije za saradnju pod nazivom „Original iz Srbije“, Radojević je rekao da geografska oznaka ima ogroman značaj za male i srednje poljoprivredne proizvođače. On je ukazao da se na taj način uvećava vrednost proizvoda, te da stoga poljoprivredni proizvođači mogu da računaju na veću konkurentnost, budu prepoznatljiviji i na kraju da ostvare višu cenu.

„Na teritoriji AP Vojvodine imamo značajne brendove, odnosno proizvode sa oznakom geografskog porekla. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu ima konkretnu meru agrarne politike koja se tiče subvencionisanja označavanja geografskog porekla proizvoda među kojima su sremski kulen, vrbički beli luk, futoški kupus, begečka šargarepa, fruškogorski lipov med, kao i nedavno urađenog elaborata Udruženja vinogradara i vinara Srema, koje broji preko 30 članova, o označavanju vina sa područja Srema”, istakao je Radojević. On je dodao da je to ujedno poruka svim malim i srednjim poljoprivednim proizvođačima da je neophodno da se udruže i tako zaštite svoj individualni interes i svoje proizvode.

Radojević se na skupu u Beogradu posebno osvrnuo na saradnju koju Sekretarijat ostvaruje sa lokalnim samoupravama, koje treba da budu podrška poljoprivrednim proizvođačima u odnosu na njihovo udruživanje. To je, kako je naveo, ujedno šansa i za razvoj lokalne privrede, opstanak sela i mladih u njima.

Posebno zadovoljstvo resorni sekretar je izrazio povodom uspešne saradnje sa Gradom Novim Sadom, sa kojim je Pokrajina realizovala više projekata u brendiranju domaćih poljoprivrednih proizvoda. Radojević je najavio da postoji šansa da sledeći proizvod na čijem će se brendiranju insistirati budu i čvarci iz Kaća.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, kako je Radojević podsetio, subvencioniše čak 70 odsto troškova izrade elaborata i ostalih procedura neophodnih da bi domaći proizvod stekao oznaku geografskog porekla.

O značaju proizvoda sa oznakom geografskog porekla (GI), kao jedinstvenog alata za brendiranje lokalnih zajednica i podsticanje ekonomskog rasta, govorili su i ambasador Švajcarske u Srbiji Filip Ge i gradonačelnik Pirota i član UO NALED-a Vladan Vasić.

Ovom prilikom predstavljeni su primeri najbolje prakse iz Švajcarske, koja je GI proizvode učinila sastavnim delom kulturne i turističke ponude, kao i mogućnosti partnerstva sa privatnim sektorom u promociji autentične hrane i rukotvorina sa našeg podneblja.

Izvor: Pokrajinska vlada

Virtuelna elektrana, stvarna energija

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Najveći izazov sa kojim se bori potreba za obnovljivim izvorima energije jeste uticaj na vremenske uslove. Ukoliko je u pitanju solarna elektrana, potrebno je da bude sunčano, dok je vetrogeneratorima neophodan vetar.

U tom slučaju mogu pomoći virtuelne elektrane.

Iako takav mehanizam zvuči prilično apstraktno, njihova tehnologija uveliko bi olakšala borbu protiv klimatskih promena.

Čisti izvori energije nisu neprestano dostupni, odnosno zavise od vremenskih uslova. Upravo ih je zbog toga veoma teško kontrolisati. Konvencionalne elektrane mogu, po potrebi, sagorevanjem više uglja da uravnoteže zahteve potražnje i potrošnje. Elektranama koje su zasnovane na čistim izvorima ne može se na takav način manipulisati, jer zavise od okolnosti koje nisu u domenu ljudskih uticaja. Tu nastupaju virtuelne elektrane, koje se, pomoću veštačke inteligencije, mogu ponašati kao konvencionalne elektrane.

Jedna virtuelna elektrana može da se poveže sa većim brojem geografski razuđeno raspoređenih vetroelektrana i da utiče na smanjenje varijabilnosti snage svake od njih. Potrebno je da postoji i komponenta skladištenja energije, tako da se, ukoliko proizvodnja vetroelektrana nadmaši zahtev, baterije mogu napuniti i sačuvati energiju za kasnije. Moguće je ugraditi još neke karakteristike u cilju podsticaja potrošačima da optimizuju potrošnju energije.

“Statkraft” je norveška kompanija koja od 2011. upravlja jednom od najvećih evropskih pogona za proizvodnju električne energije pomoću virtuelnih elektrana.

Virtuelna elektrana u Nemačkoj ima kapacitet od 12.000 MW, čime bi, teoretski, mogla da napaja 5 miliona domova, i to kapacitetom konvencionalne elektrane. Koristi platformu za veštačku inteligenciju preko koje se povezuje više od 1.500 vetroelektrana i hidroelektrana širom evropskog kontinenta sa pogonima za proizvodnju i skladištenje električne energije.

Potražnju i ponudu u realnom vremenu kompanija usklađuje pomoću prognozi za proizvodnju energije i podataka koji iz priključenih elektrana stižu u virtuelnu elektranu, uz tržišne cene energije. Ukoliko se pojavi višak, on se može skladištiti i iskoristiti kasnije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adolfo Félix)

Ipak, bitno je da se napravi balans resursa, jer ukoliko nečega ima previše, na primer snage vetra, biće teže kontrolisati virtuelnu elektranu.

Svakako, dobra strana aktivne upotrebe virtuelnih elektrana bila bi mogućnost potpunog saniranja emisije ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova prilikom proizvodnje električne energije i time stajanja na put klimatskim promenama.

Slabost ovih elektrana bila bi neophodnost komercijalnih ugovora za svaki subjekat koji je priključen na nju, pri čemu su oni definisani kroz softverske sisteme za prikupljanje podataka, a time i ugroženi od potencijalnih sajber napada. Ukoliko bi virtuelna elektrana velike snage bila hakovana, to bi uticalo na celokupnu elektroenergetsku mrežu.

Jelena Cvetić

 

 

Da li biste se vozili automobilom napravljenim od celuloze?

Foto: YouTube (screenshot)

Japansko ministarstvo za zaštitu životne sredine prikazalo je jedinstveni superautomobil napravljen od celuloze i poljoprivrednog otpada. Iako je relativno lagan, i dalje je, tvrde, veoma snažan i izdržljiv.

Foto: YouTube (screenshot)

Nazvan „Nano celulozno vozilo“ (NCV), drvena „zver“ izazvala je veliku pažnju na Sajmu automobila u Tokiju. Dizajn vozila je toliko agresivan i futurističan da bi vrlo malo ljudi pomislilo da je napravljen od biljnog materijala.

Konstruktori istču da je karoserija, od krova, preko vrata, pa do haube, napravljena od celuloznih nanovlakana.

„Materijal je potpuno ‘ugljenično neutralan’ (njegova proizvodnja ne iziskuje potrošnju fosilnih goriva niti doprinosi zagađenju sredine), pa je zbog toga mnogo bolji za okolinu“, kaže Tošio Kon, menadžer grupe za konverziju vozila pri japanskom ministarstvu.

Ljudi koji stoje iza njegove gradnje navode da je „nano celulozno vlakno“ pet puta snažnije od čelika, a teži tek petinu. O performansama motora ispod haube nije bilo reči.

Izvor: RTS