Home Blog Page 800

Sledeće godine novi gasovod u Sredozemnom moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Church)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitris Panagiotaras)

Lideri Kipra, Grčke i Izraela planiraju da sledeće nedelje potpišu sporazum o izgradnji gasovoda za prirodni gas u istočnom Mediteranu, saopštio je kabinet grčkog premijera Kirijkosa Micotakisa.

Sporazum će 2. januara u Atini potpisati Micotakis, predsednik Kipra Nikos Anastasijadis i premijer Izraela Benjamin Netanjahu, prenosi AP.

U planu je da gasovod ide Sredozemnim morem, od izraelskih rezervi gasa u Levantskom moru, do grčkog ostrva Krit i grčkog kopna, i potom do Italije.

Dogovor će biti finaliziran kasnije, kada ga potpiše i Italija, navodi Micotakisov kabinet, preneo je AP.

Inače, italijanski premijer Đuzepe Konte u maju je izrazio protivljenje projektu Posejdon, poslednjoj sekciji gasovoda IstMed (EastMed) koja treba da poveže Grčku i Italiju.

Kipar, Grčka i Izrael su ove godine već potpisali sporazum o gasovodu dugom 1.900 kilometara, u prisustvu američkog državnog sekretara Majka Pompea.

Očekuje se da će gasovod IstMed zadovoljiti oko 10 odsto potreba EU za prirodnim gasom, čime će biti smanjena njena energetska zavisnost od Rusije.

Kako prenosi Euractiv.com, gasovodom će ići između 9 i 12 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Očekuje se da IstMed od Kipra, Grčke i Izraela napravi ključnu vezu u evropskom lancu snabdevanja energentima a cilj je i da se suziju napori Turske da poveća kontrolu u istočnom Mediteranu.

“Zaista je važno da zemlje pokažu da mogu brzo da reaguju na proaktivni stav Turske”, rekao je portparol grčke vlade Stelios Petsas.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je ranije u decembru da planira zajedničke aktivnosti istraživanja sa Libijom u istočnom Mediteranu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Konstantin Dyadyun)

Turski brodovi već traže naftu i gas u vodama Kipra i, prema Turskoj Republici Severni Kipar, koju priznaje samo Ankara, imaju pravo da istražuju oko celog ostrva.

“Grčka i zemlje koje je podržavaju već dugo se pripremaju da obezbede da Turska ništa na radi u toj oblasti…”, rekao je 22. decembra Erdogan dodajući da Turska “više nema taj luksuz” da ćuti o tom pitanju, prenosi AFP.

“Sporazum o gasovodu IstMed će ići napred, bez obzira šta Erdogan kaže”, istakao je grčki ministar energetike i životne sredine Kostis Hacidakis.

Izvor: Euractiv.rs

Hrvatska na Evropskom veću za zaštitu životne sredine u Briselu

Foto: MInistarstvo zaštite okoline i energetike
Foto: MInistarstvo zaštite okoline i energetike

Sastanak Veća ministara za životnu sredinu održan je Briselu prethodne nedelje, a glavne teme sastanka bile su Evropski zeleni plan i biološka raznolikost.

Učesnici sastanka su razmenili mišljenja u pogledu zaštite životne sredine i klimatske politike u okviru novog zakonodavnog mandata, uključujući i Evropski zeleni plan, a rasprava o biološkoj raznolikosti povedena je na temelju Zaključaka o globalnom okviru za biološku raznolikost nakon 2020. godine koji će se usvojiti na 15. konferenciji stranaka konvencije o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) u Kunmingu u Kini, u oktobru 2020. godine.

Osim navedenih glavnih tema, na Veću je, između ostalog, bilo reči o Izveštaju o sprovođenju Arhuške konvencije u EU u sektoru pristupa pravosuđu u pitanjima zaštite životne sredine i o zaključcima s nedavno održane Konferencije UN-a o klimatskim promenama (COP 25) u Madridu i Drugog foruma EU-a za čist vazduh održanog u Bratislavi, a na kojima su proteklog meseca učestvovali ministar Ćorić i pomoćnik ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu vazduha i zemljišta od zagađenja Igor Čižmek.

Ministar Ćorić je na sastanku Veća ministara za zaštitu životne sredine predstavio program rada predstojećeg hrvatskog predsedanja Većem Evropske unije na području zaštite životne sredine i pritom mu je finska ministarka za zaštitu životne sredine simboličnim ustupanjem predsedničkog mesta poželela uspešno predsedanje Većem EU u prvom polugodištu 2020. godine.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Prva generacija Eko-preduzetnika je spremna za pokretanje zelenih startapova

Foto: Impact Eco
Foto: ImpactEco

Organizacija za zaštitu životne sredine ImpactEco ambicioznim mladim ljudima pružila je priliku da prisustvuju akademiji „Eko-preduzetnik“. Učesnici su stekli znanja i veštine neophodne za pokretanje startapova koji će doprinositi stvaranju pozitivnih ekoloških promena u našoj zemlji.

Akademija je realizovana u Centru za promociju nauke, od 11. do 14. decembra 2019. godine, kroz tri interaktivne radionice koje su zaokružene studijom slučaja. Predavanja su sproveli stručnjaci, preduzetnici i korporativni partneri.

Cilj projekta bio je razvoj poslovnih ideja koje će doprineti rešavanju ekoloških problema naše zemlje u pet oblasti: obnovljivi izvori energije, reciklaža, zaštita biodiverziteta, zagađenje životne sredine i održivi razvoj.

Akademiju je pohađalo 30 polaznika, mladih između 20 i 30 godina, koji su pokazali najveću motivaciju, osvešćeni su o zaštiti životne sredine i imaju inicijativu za pokretanje sopstvenog zelenog biznisa.

Foto: ImpactEco

Tokom prvog dana Akademije fokus je bio na informisanju o trendovima u oblasti ekologije i održivog razvoja, sticanju znanja o načinima za potvrđivanje poslovne ideje, kreiranju biznis plana i značaju NLP-a u biznisu. Drugi dan bio je posvećen edukaciji iz oblasti zakonskih regulativa, ekološkog preduzetništva i pozicioniranja u vreme brendova koji menjaju. Trećeg dana delegati su čuli biznis priče preduzetnika koji posluju u zelenim oblastima, a dan je zaokružen panel diskusijom “Zeleno preduzetništvo: prolazni trend ili karta za budućnost?”.

Stečeno znanje učesnici su primenili tokom četvrtog dana, u okviru studije slučaja čija je tema bila pronalaženje ekološki prihvatljive alternative za pakovanje proizvoda.

Predavanja su održali Ana Svilar, Pavle Krivokuća, Katarina Pribićević, Milan Todorović, Jovana Švedić, Ivana Stankov, Ivan Čitaković, David Vučen, Gordana Jovanović, Milica Đurić i Ana Prelić.

Foto: ImpactEco

Partner projekata „Eko-preduzetnik“ bio je Doncafe. Uspešnoj realizaciji doprineli su i prijatelji projekta Centar za promociju nauke, Coca-Cola HBC, Pizza Fabrika, Vita Eco Bags i Zobalice.

ImpactEco je ekološko udruženje koje se bavi održivim razvojem i zaštitom životne sredine kroz aktivizam i podsticanje informisanosti građana o značaju ekologije. Njihovi stilovi obrazovanja i uključivanja svih uzrasta u borbu za zdraviju životnu sredinu osmišljeni su tako da budu dostupni, korisni i odmah primenjivi, ali i da podstaknu radoznalost, entuzijazam i želju za promenama.

Izvor: ImpactEco

Novi uređaj za monitoring kvaliteta vazduha u Zaječaru

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine u okviru vanrednih aktivnosti na proširenju monitoringa kvaliteta vazduha preko pomoći stručnim institucijama je donirala sekvencijalni uzorkivač suspendovanih čestica PM10 Zavodu za javno zdravlje iz Zaječara.

Uređaj će pomoći ovoj stručnoj instiuciji u dobijanju akreditacije metoda uzorkovanja i merenja koncentracije ovog polutanta u cilju uspostavljanja novih mernih mesta na adekvatnim lokacijama.

Znajući da je za donošenje mera za smanjenje aerozagađenja neophodan pouzdan podatak o vrednosti polutanata, te je ovo najefikasniji način da se obezbede relevantne informacije u onim lokalnim samoupravama gde do sada nije bio uspostavljen adekvatan monitoring.

Agencija će u narednom periodu nastaviti sa politikom uvećanja kapaciteta za monitoring kvaliteta vazduha.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Početak rada Nacionalne laboratorije za bezbednost hrane u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Megan Thomas)
Foto-ilustracija; Unsplash (Vishang Soni)

Nacionalna laboratorija Srbije za bezbednost hrane u Batajnici, nakon dobijanje akreditacije, počela je da radi 20. decembra u okviru Direkcije za nacionalne referentne laboratorije, čime je u potpunosti zaokružen sistem bezbednosti hrane u Srbiji.

Kako je istakao ministar poljoprivrde Srbije Branislav Nedimović, na taj način država je dobila krovnu instituciju za ispitivanje svih vrsta prehrambenih proizvoda, kao i kontrolu rada ostalih laboratorija na teritoriji Srbije.

“Nakon 20 godina Srbija je dobila akreditaciju za laboratoriju za bezbednost hrane i za fitosanitarnu labaratoriju sa bankom biljnih gena, a pre godinu dana za bezbednost mleka. Sad su te laboratorije ‘srpski generalštab’ za bezbednost hrane”, kazao je Nedimović prilikom obilaska Direkcije za nacionalne referentne laboratorije.

U izgradnju i opremanje Direkcije za nacionalne referentne laboratorije, u čijem sklopu radi više laboratorija, do sada je, kako je naveo Nedimović, uloženo oko 20 miliona evra.

Od tog novca, EU je dala 7,5 miliona evra bespovratnih sredstava, a ostatak je obezbedila Vlada Srbije iz budžeta.

Prema njegovim rečima, u laboratorijama Direkcije moći će da se kontroliše sve – voće, povrće, mleko, meso, seme.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Suman)

Laboratorije će, pored ostalog, kontrolisati da li u hrani ima pesticida, teških metala, veterinarskih lekova, mikotoksina.

“Otvaranje Nacionalne laboratorije za bezbednost hrane je bilo uslov da se bezbednost hrane dodatno unapredi”, kazao je on.

Nedimović je najavio da će sada moći da počne i kontrola svih privatnih laboratorija u zemlji koje se bave ispitivanjem kvaliteta hrane.

Dodao je da će biti onemogućen svaki vid nepravilnosti po pitanju bezbednosti hrane i prilkom uvoza, ali i prilikom izvoza.

Ministar poljoprivrede je istakao da je sve urađeno kako bi se izbeglo da onaj koji uveze hranu njenu laboratorijsku kontrolu radi preko povezanog lica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Kao primer ko bi sve mogao da ima korist od laboratorije, Nedimović je naveo proizvođače maline, jednog od najvećih izvoznih aduta Srbije.

“U laboratoriji imamo i akreditovanu metodu za kontrolu prisustva norovirusa”, kazao je Nedimović i ukazao da će proizvođači pre izvoza moći da kontrolišu da li tog virusa ima u malinama.

Dodao je i da su evropske institucije, upravo zbog laboratorije u Batajnici, predložile da se proizvodi iz Srbija izuzmu iz kontrole na prisustvo norovirusa.

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici kazao je da je proces akreditacije završen i da Srbija sada ima zaokružen mehanizam za kontrolu kvaliteta hrane, što je važno i za potrošače u Srbiji, i u EU.

Fabrici je podsetio da se blizu 70  osto izvoza hrane iz Srbije plasira na tržište Evropske unije, zbog čega zemlje EU žele da budu sigurne da je proizvodnja usklađena sa svim standardima bezbednosti i kvaliteta.

Izvor: EurActiv

Vodovodi u Srbiji godišnje gube trećinu vode

Foto-ilustracija: Unsplash (Serenity Mitchell)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mrjn photography)

U mreži javnih vodovoda Srbije godišnje se u proseku gubi više od jedne trećine vode, a jedna petina vodovodne mreže gubi više od 50 odsto vode.

To je danas rekao predsednik državne revizorske institucije (DRI) Duško Pejović.

On je u izveštaju o reviziji svrsishodnosti upravljanja vodovodnom infrastrukturom naveo da statistički podaci za 2018. godinu pokazuju da se u vodovodnoj mreži Beograda gubi 33 odsto vode.

“Procena je da se prosečno godišnje po tom osnovu gubi više od 10 milijardi dinara”, rekao je Pejović.

Dodao je da gubitak vode nije jedini trošak, jer tome treba dodati i hemikalije, energente i druge propratne izdatke.

Pejović je rekao da se gubici u mrežei mogu smanjiti investicijama u revitalizaciju mreže za šta su, prema državnim procenama, potrebna ulaganja od oko 800 miliona evra.

Državna revizorka Nada Tošić rekla je da su gubici vode u Holandiji u proseku 5 odsto godišnje, u Nemačkoj 7, Sloveniji 27, Rumuniji 38, a u Srbiji 35 odsto.

Revizija je rađena u JKP Beogradski vodovod i kanalizacija, JKP Naisus iz Niša, JKP Lazarevac i JKP Hameum iz Prokuplja u periodu od 2015. godine do 2018.

Revizija, uz upitnik koji je poslat u 148 preduzeća za snabdevanje vodom, pokazala je da 10 odsto preduzeća ne meri vodu, 50 odsto ne proverava tačnost merača protoka vode, a samo 5 odsto kontroliše količine vode koje se proizvedu i dopreme do potrošača.

Glavni razlog za velike gubitke vode je starost vodovodne mreže.

U sastavu Beogradskog vodovoda i kanalizacije 22 odsto mreže je staro od 46 do 55 godina, a 10 odsto mreže u dužini 400 kilometara starije je od 55 godina.

Beogradski vodovod i kanalizacija je od 2015. do 2018. godine investirao 68 odsto sredstava neophodnih za amortizaciju, niški Naisus svega 9 odsto, dok lazarevački i vodovod iz Prokuplja nisu imali investicija u tom periodu.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije i pored utvrđenog stanja i spovedenih mera za smanjenje gubitaka vode, nije preduzelo mere i predložilo Vladi Srbije donošenje propisa ili preduzimanje mera koje bi dugoročno smanjile gubitke vode”, rekla je Tošić.

Na pitanje da li je neko snosio odgovornost za stanje u bilo kojoj vodovodnoj mreži u Srbiji, Pejović je rekao da je cilj revizije bio da ukaže na sistemske propuste i nedostatke, a da se “po ko zna koji put potvrdilo da interne kontrole nisu efikasne”.

“Dali smo preporuke šta da se uradi i rok je najmanje tri godine”, rekao je Pejović.

Izvor: Zelena Srbija

Predeo reke Krupe proglašen kulturnim dobrom

Foto: Wikipedia/Švabo

Odluku Ministarstva kulture Republike Hrvatske o trajnoj zaštiti reke Krupe pozdravila je i Svetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature – WWF) i pozvala institucije da odluku primene i na druge rečne predele jednake vrednosti.

Foto: Wikipedia/Švabo

„Proglašenje predela reke Krupe na području Obrovca kulturnim dobrom od strane Ministarstva kulture važna je odluka za trajnu zaštitu reke Krupe. Kako se eksplicitno navodi u rešenju Ministarstva kulture s kraja novembra ove godine, na tom području nije dopuštena nova gradnja, već sav razvoj i eventualna izgradnja mora biti u skladu s tradicijom.

Takođe, radi očuvanja tufa, tufenih barijera i pragova, nisu dopuštene aktivnosti na reci koje bi ih na bilo koji način ugrozile“, navodi se u saopštenju Svetske organizacije za zaštitu prirode. „Predeo reke Krupe veoma je važan i vredan za očuvanje pejzažne raznolikosti tog područja i zato nam je izuzetno drago da je to prepoznalo i Ministarstvo kulture. WWF Adria već nekoliko godina promoviše trajnu zaštitu reka kao jedan od modela zaštite biološke i pejzažne raznolikosti naše zemlje i očuvanja reka slobodnog toka. Ova odluka pokazuje da su taj model prepoznale i institucije“, komentarisala je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Izvor: Ekovjesnik

Sprečeno krijumčarenje 25 kilograma ruda i minerala

Foto-ilustracija: Unsplash (Franco Antonio Giovanella)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ilze Lucero)

U saradnji sa policijom, carinici su na izlaznoj strani prelaza “Horgoš” sprečili pokušaj krijumčarenja gotovo 25 kilograma raznih ruda i minerala.

Prekršaj je otkriven kada je na red za kontrolu pristigao autobus, koji saobraća na relaciji AP KiM – Nemačka. Na postavljeno pitanje vozačima autobusa da li imaju nešto da prijave za carinsku kontrolu, odgovorili su da ne nose ništa. Carinici su ipak odlučili da detaljno pregledaju autobus, koristeći pritom i asisitenciju službenog psa.

Ubrzo je u boksu ispred prednjeg desnog točka, otkrivena torba za koju je jedan od vozača, 59-godišnji srpski državljanin iz Uroševca, rekao da se radi o pošiljci u kojoj je kamen.

Otvorivši torbu, carinici su u njoj zatekli 39 komada raznih ruda i minerala nepravilnog oblika, teških ukupno 24.620 grama, za koje se osnovano sumnja da su prirodnog porekla.

Pošiljka rude i minerala upućena je na veštačenje kako bi se utvrdilo o čemu se tačno radi, nakon čega će i vrednost moći da bude procenjena. Na poziv carinika, na lice mesta izašao je i dežurni radiolog, koji je utvrdio da nema radioaktivnosti i da se radi o prirodnim materijalima.

Izvor: Subotica.com

Izliveno 600 litara nafte na ostrvima Galapagos

Foto; Wikipedia/Diego Delso
Foto-ilustracija: Unsplash (Dustin Haney)

Na ostrvima Galapagos sprečavaju izlivanje nafte u količini od 600 litara, nakon što se teretni brod juče prevrnuo posle utovara nafte u kontejnere. Timovi za vanredne situacije već rade na sanaciji ovog incidenta, ali naučnici i zaštitnici životne sredine strepe da će uticaj na specifični živi svet ovih ostrva biti nemoguće sanirati.

Izlivanje nafte nastupilo je juče na ostrvu San Kristobal, najistočnijem ostrvu arhipelaga, a čitava situacija zabeležena je na snimku na kojem se vidi kako dizalica gubi kontrolu nad kontejnerom i pada na brod. Zatim sve to pada u okean.

Prema informacijama, niko od posade nije povređen.

Iako su posetioci prinuđeni da poštuju pravila i time ne poremete ekosistem ovih ostrva, neki veruju da je živi svet ovde već u opasnosti od masovnog turizma.

Obalska straža je saoštila da je aktiviran plan za vanredne situacije kako bi se zaustavili izlivanje nafte.

Arhipelag Galapagosa čini 14 ostrva, od kojih je 5 naseljeno. Nalazi se na Uneskovoj listi svetske baštine i predstavlja jedan od najneobičnijih i, s naučne tačke, najznačajnijih ekosistema na planeti.

Jelena Cvetić

RERI: Staviti građevinske dozvole za MHE u Toplom Dolu i Prokuplju van snage

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu („RERI“) podneo je nadležnim organima zahteve za donošenje rešenja kojima se konstatuje prestanak važenja građevinskih dozvola za izgradnju male hidroelektrane (MHE) „Topli Dol 1“, u selu Topli Do u Pirotu, kao i za MHE „Rastovnica“ u opštini Prokuplje.

RERI je Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture 21.10.2019. godine podneo zahtev za stavljanje van snage građevinske dozvole izdate privrednom društvu Gornjak d.o.o. Beograd, za izgradnju MHE „Topli Dol 1“. Građevinska dozvola za MHE „Topli Dol 1“ izdata 23.08.2017. godine (pravosnažna od 11.10.2017. godine), zapravo je prestala da važi dve godine od dana pravosnažnosti, imajući u vidu odredbe Zakona o planiranju i izgradnji, važeće u vreme izdavanja dozvole, kao i rok važenja određen u samoj dozvoli i činjenicu da investitor u ovom roku nije otpočeo sa izvođenjem radova.

Pored ovoga, RERI je (sa sličnom argumentacijom) Opštinskoj upravi opštine Prokuplje, dana 17.12.2019. godine, podneo zahtev za donošenje rešenja kojim se konstatuje prestanak važenja građevinske dozvole koja je u decembru 2015. godine izdata investitoru – RASTING MB d.o.o. Beograd za izgradnju MHE sa tri vodozahvata na Dobrotićkoj, Balčačkoj i Bučinskoj reci, u opštini Prokuplje.

S obzirom na to da nadležni organi – službe građevinske inspekcije, u oba slučaja nisu poštovale propise, pa nisu (i pored zahteva RERI-ja) pravovremeno izašle na teren kako bi utvrdile činjenično stanje, odnosno, kako bi konstatovale da investitori u zakonskom roku nisu započeli sa izvođenjem radova, RERI je angažovao veštaka građevinske struke, koji je u oba slučaja izradio nalaz i mišljenje, konstatujući faktičko stanje na terenu, izričito nadvodeći da investitori u zakonskom roku nisu započeli sa izvođenjem radova, pa su shodno tome predmetne građevinske dozvole prestale da važe.

RERI u prilog navedenom, a kao dodatni dokaz primenljiv u oba pomenuta slučaja navodi i činjenicu da je mišljenje Ministarstva dato u drugostepenom postupku stavljanja van snage građevinske dozvole za izgradnju MHE na potoku Ročnjak, grad Užice (koji je RERI takođe inicirao), potvrđuje navedeno tumačenje pravnog tima RERI-ja, te se i u predmetnom slučaju može iskoristiti kao dobar primer prakse i ispravnog tumačenja propisa od strane nadležnog organa, koji bi i u konkretna dva slučaja zahtevao donošenje identične odluke – stavljanje građevinskih dozvola van snage.

Imajući u vidu dostavljene dokaze i navedenu argumentaciju, RERI je mišljenja da nadležni organi u konkretnim slučajevima mogu doneti samo jednu ispravnu i na zakonu zasnovanu odluku, tako što će donošenjem formalnog rešenja samo konstatovati faktičko stanje i potvrditi mišljenje Ministarstva – da donošenje ovakvog rešenja ima samo deklarativan, a ne i konstitutivan status; rečju: da su izdate građevinske dozvole prestale da važe po sili zakona i protekom vremena, a da se donošenjem odgovarajućeg rešenja ova činjenica samo konstatuje.

Izvor: RERI

Prvi veliki američki grad koji uvodi besplatan javni prevoz

Foto-ilustracija: Unsplash (Tianyi Ma)

Bez obzira na to da li su bili podstaknuti primerom Estonaca koji su, uvođenjem besplatnog javnog prevoza, istovremeno i smanjili zagađenje vazduha u svojoj prestonici Talinu i napunili gradski budžet, ili su pak bili vođeni isključivo nesebičnim interesom zaštite okruženja, čelnici Kanzas Sitija u američkoj saveznoj državi Misuri su prošle nedelje doneli odluku da se vožnja tamošnjim autobusima i tramvajima više ne naplaćaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tianyi Ma)

Građani i posetioci Kanzas Sitija do sada su za kartu izdvajali 1,5 dolara, a mesečne propusnice koštale su ih 50 dolara. Kako bi nadoknadilo gubitke saobraćajnog preduzeća, gradsko veće trebalo bi da za tu svrhu nameni između 8 i 9 miliona dolara.

U sistem se trenutno ulaže oko 58 miliona dolara godišnje, pa “pronalaženje” dodatnog novca za finansiranje, prema mišljenju gradonačelnika Kvintona Lukasa, neće biti problem.

Očekuje se da će poduhvat imati pozitivne rezultate na nekoliko polja.

Pored doprinosa borbi protiv klimatskih promena i poboljšanja kvaliteta životne sredine usled smanjenja broja automobila na putevima i ulicama, nadležni organi se nadaju da će besplatan javni prevoz omogućiti socijalno ugroženim stanovnicima lakšu potragu za poslom ili dolazak do njega, te da će se tako indirektno odraziti i na jačanje lokalne ekonomije.

Jelena Kozbašić

Snabdevanje električnom energijom u Beogradu je stabilno

Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Beccari)
Foto: Grad Beograd

Postavljanjem visokonaponskih kablova u delu Beograda na vodi obezbeđeno je stabilno snabdevanje električnom energijom centralnih delova grada, ali i Novog Beograda. Radi se o najsavremenijoj tehnologiji izuzetno važnoj za Beograd, jer su dosadašnje električne instalacije bile stare 40 godina, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

On je istakao da je u pitanju izuzetno bitan projekat za dalji razvoj grada i napomenuo da reč o savremenoj mreži poput onih koje se koriste u najrazvijenijim gradovima Evrope i sveta.

“Novi energetski kablovi koji su pušteni pod napon nalaze se na trenutno važnoj trasi u dva pravca – od centra preko Beograda na vodi i nove trafostanice „Beograd 45” do Novog Beograda. Ovim je obezbeđeno da Beograđani, gosti našeg grada i kompanije u dužem vremenskom periodu imaju sigurno elektrosnabdevanje. Sve ovo je, naravno, važno i za dalji razvoj gradske infrastrukture. U ovom delu grada trenutno se gradi veliki broj stambeno-poslovnih objekata i na ovaj način obezbeđujemo miran nastavak radova, dok investitori sa velikom sigurnošću mogu da nastave ulaganja u Beograd. Zahvaljujem ljudima iz „Elektromreže Srbije”, koji su posao završili u rekordno kratkom roku”, rekao je Radojičić.

Direktorka „Elektromreže Srbije” Jelena Matejić potvrdila je da se radi o najsavremenijoj tehnologiji.

“Ovo je prva primena tehnologije suve gradnje, odnosno suvih kablova napona 110 kilovata. Primenjena je i sofisticirana tehnologija spajanja uljnih i suvih kablova, a korišćen je i sistem digitalnog monitoringa, kao i sistem postavljanja sofisticiranih optičkih kablova za detekciju mehaničkih udara”, rekla je Jelena Matejić.

Izvor: Grad Beograd

Centar Podgorice postaje pešačka zona

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Rivera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ameer Martin)

Podgorica će, kao što je ranije najavljeno, početi sa faznim zatvaranjem ulica za saobraćaj i pretvaranjem užeg centra grada u pešačku zonu.

S tim u vezi, od subote, 28. decembra zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila u Ulici Bokeškoj od Bulevara Stanka Dragojevića do Ulice Njegoševe, u svrhu promene režima saobraćaja i stvaranja pešačkih zona u užem centru grada.

Dostavnim vozililma će se omogućiti kretanje u periodu od 6.00 do 10.00 časova.

Upozoravaju se svi učesnici u saobraćaju da pomenuto zatvaranje Ulice Bokeška, podrazumeva promenu režima saobraćaja i u Njegoševoj ulici, tako što će se kretanje vozila preusmeriti suprotno od dosadašnjeg i to u smeru od Bulevara Ivana Crnojevića, preko Njegoševe ulice ka Trgu Nezavisnosti i dalje uobičajenim trasama.

Radi podsećanja, u prethodnom periodu pristupilo se izradi studije o saobraćaju i revitalizaciji centra grada, čija se završetak uskoro očekuje. Studija će analizirati i ponuditi moguća rešenja za regulisanje sporog saobraćaja u najužem gradskom jezgru, a pritom i razmotriti mogućnosti o ukidanju kolovoznog saobraćaja. Veći evropski i svetski gradovi u potpunosti su isključili saobraćaj u svojim centrima, dajući im na taj način primarnu pešačku funkciju, pa se veruje da će ova praksa i podgoričkom centru vratiti stari sjaj, naravno uz uključivanje novih sadržaja koje će građane vratiti centru.

Izvor: Glavni grad Podgorica

NASA napravila supersonični mlaznjak od 250 miliona dolara

Foto-ilustracija: Unsplash (Kychan)
Foto: YouTube (screenshot)

Budućnost je stigla, ali je postojao jedan problem – bila je zaglušujuća. NASA tvrdi da je našla rešenje i napravila „tihi“ supersonični mlaznjak.

Šezdesetih godina prošlog veka razvoj putničkih mlaznjaka koji lete brže od zvuka obećavao je revoluciju u međunarodnom vazdušnom saobraćaju. Rastojanje između Njujorka i Pariza trebalo je da se prelazi za manje od tri i po sata – što je bilo duplo kraće u odnosu na konvencionalne letove.

Uz čuveni „konkord“ to neverovatno vreme putovanja postalo je privilegija bogatih koji su to sebi mogli da priušte, jer je za jedan ovakav let trebalo 75 tona goriva. No ekstremna buka koju su proizvodili ovi supersonični vazduhoplovi, bila je dodatni razlog što su 2003. godine povučeni iz saobraćaja.

NASA sada ima smeo plan da oživi eru supersoničnog transporta svojim modelom „X-59“.

To je nova Tiha supersonična tehnologija (Quiet SuperSonic-QueSST), kako se zvanično zove, „X-59“, eksperimentalni mlazni avion koji je razvila svemirska agencija, a koji ima takav dizajn koji smanjuje nivo buke kada avion probija zvučni zid.

Ambiciozni projekat rezultat je dugogodišnjeg istraživanja i razvoja, a model je ove nedelje prošao veliku tehničku prepreku i dobio odobrenje za konačno sklapanje, kako je najavila NASA.

To znači da će „X-59“ 2021. godine obaviti svoj prvi probni let čiji detalji će biti potvrđeni i odobreni sledeće godine.

Mlaznjak koji će probijati zvučni zid, ali mnogo tiše, koji neće stvarati probleme ljudima na zemlji, gradi kompanija “Lockheed Martin”, a ceo projekat košta blizu 250 miliona dolara.

Ostaje da vidimo da li će se nadzvučni vazdušni prevoz dobiti novu šansu.

Izvor: RTS

Vrbasu 50 miliona dinara za preradu otpadnih voda

Foto: Opština Vrbas

Vlada Republike Srbije donela je odluku o izdvajanju 50 miliona dinara za podršku funkcionisanju Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda za opštine Kula i Vrbas, koji se u potpunosti finansirao iz pretpristupnih fondova Evropske unije – IPA.

Foto: Opština Vrbas

Izdvajanjem ovih sredstava obezbeđuje se mogućnost za nesmetan rad Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda, te stvaraju uslovi za prihvatanje svih otpadnih voda Vrbasa i Kule i prekid zagađivanja Velikog bačkog kanala. Upravo je ovaj projekat osnovni preduslov da se u budućnosti aktivira nedavno predstavljeni plan remedijacije i revitalizacije Velikog bačkog kanala. Istovremeno, u novoj investicionoj godini, prema najavama iz opštine Vrbas, planiran je nastavak izgradnje kanalizacionog sistema u mestima opštine Vrbas.

“Podrška Vlade Srbije i nadležnih ministarstava nije izostala ni ovoga puta, kada pripremamo da svaki sistem Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda preuzme svoju funkciju. To nam uliva optimizam da ćemo i u nastavku projekta ozdravljenja i uređenja životne sredine, kojih nema bez izgradnje kanalizacije u svim mestima opštine i čišćenja Velikog bačkog kanala, imati potporu državnih organa da izvršimo jedan važan zadatak koji pred nas stavljaju građani”, rekao je Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas.

Izvor: Opština Vrbas

Vlada Holandije smanjuje emisije štetnih gasova za 25 odsto do kraja sledeće godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Michal Soukup)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrien Olichon)

Vrhovni sud Holandije podržao je dve ranije presude kojima se vladi ove zemlje naređuje da do kraja 2020. godine smanji emisije štetnih gasova za najmanje 25 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Ovom odlukom najvišeg holandskog suda aktivisti za zaštitu životne sredine ostvarili su konačnu pobedu u dugotrajnoj borbi pred holandskim sudovima, u pokušaju da primoraju Vladu da smanji emisije gasova s efektom staklene bašte.

U prepunoj sudnici aktivisti su aplaudirali i slavili kada je predsedavajući sudija Kes Strefkerk rekao da je sud odbacio žalbu vlade na prethodne presude.

Sud u Hagu naložio je smanjenje emisija štetnih gasova pre više od četiri godine, u procesu koji je pokrenula grupa za zaštitu životne sredine “Urgenda”, koja je i u drugim zemljama preduzimala slične poteze.

Vlada se žalila na tu presudu, navodeći da sudovi ne bi trebalo da imaju mogućnost da naređuju vladi preduzimanje određenih akcija. Pošto je u oktobru 2018. žalba vlade odbijena, ona se ponovo žalila, ali sada Vrhovnom sudu Holandije koji je odbio tu drugu žalbu.

Prema izveštaju holandske Agencije za procenu životne sredine, objavljenom u novembru, procenjuje se da će emisije gasova s efektom staklene bašte u 2020. godini biti oko 23 odsto niže u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Naučnici navode da emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača na globalnom nivou moraju naglo da se smanje i to što pre kako bi bio ispunjen cilj da se globalno zagrevanje do kraja 21. veka zadrži znatno ispod dva stepena Celzijusa, a u idealnom slučaju, ispod 1,5 stepeni.

Izvor: Zelena Srbija