Home Blog Page 801

Vlada Holandije smanjuje emisije štetnih gasova za 25 odsto do kraja sledeće godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Michal Soukup)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrien Olichon)

Vrhovni sud Holandije podržao je dve ranije presude kojima se vladi ove zemlje naređuje da do kraja 2020. godine smanji emisije štetnih gasova za najmanje 25 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Ovom odlukom najvišeg holandskog suda aktivisti za zaštitu životne sredine ostvarili su konačnu pobedu u dugotrajnoj borbi pred holandskim sudovima, u pokušaju da primoraju Vladu da smanji emisije gasova s efektom staklene bašte.

U prepunoj sudnici aktivisti su aplaudirali i slavili kada je predsedavajući sudija Kes Strefkerk rekao da je sud odbacio žalbu vlade na prethodne presude.

Sud u Hagu naložio je smanjenje emisija štetnih gasova pre više od četiri godine, u procesu koji je pokrenula grupa za zaštitu životne sredine “Urgenda”, koja je i u drugim zemljama preduzimala slične poteze.

Vlada se žalila na tu presudu, navodeći da sudovi ne bi trebalo da imaju mogućnost da naređuju vladi preduzimanje određenih akcija. Pošto je u oktobru 2018. žalba vlade odbijena, ona se ponovo žalila, ali sada Vrhovnom sudu Holandije koji je odbio tu drugu žalbu.

Prema izveštaju holandske Agencije za procenu životne sredine, objavljenom u novembru, procenjuje se da će emisije gasova s efektom staklene bašte u 2020. godini biti oko 23 odsto niže u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Naučnici navode da emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača na globalnom nivou moraju naglo da se smanje i to što pre kako bi bio ispunjen cilj da se globalno zagrevanje do kraja 21. veka zadrži znatno ispod dva stepena Celzijusa, a u idealnom slučaju, ispod 1,5 stepeni.

Izvor: Zelena Srbija

Solarni mobilni kokošinjac u Kaliforniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiro Martinez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Cagle)

Studio DOH (“Designers on Holiday”) specijalizovan je za minimalistički dizajn koji uvećava i produbljuje doživljaj na otvorenom. “Dizajnere na odmoru” su 2014. godine pokrenuli Tom Goteler i Bobi Pitersen u cilju okupljanja kreativaca iz različitih područja i razvijanja središta za eksperimentalni, savremeni i održivi dizajn. Namera dizajnera je podsticanje i razvijanje održivog dizajna, bilo da je reč o savetovanju i kreativnom usmeravanju ili dizajniranju i izgradnji. U svom radu blisko sarađuju s klijentima pri svakom koraku razvojnog procesa kako bi postigli što kvalitetniji krajnji rezultat na koji svi mogu biti ponosni. Letnje mesece provode u Skandinaviji u vlastitom dizajnerskom kampu, a ostatak godine borave u Kaliforniji.

Tako je nastao i automatizovani mobilni kokošinjac u Ekološkom centru koji je dizajniran prema zahtevima lokalnih poljoprivrednika i njegovog osnivača Evana Marksa kako bi omogućio hranjenje kokoški svježom travom i prirodno gnojenje novih usjeva. Reč je o laganoj kostrukciji na točkovima koja se svakodnevno lako premešta s jedne parcele na drugu. Kokošinjac je obložen svetlucavim aluminijumom kako bi reflektovao toplotu, a dva velika „krila“ stvaraju hlad i štite kokoške od direktne sunčeve svetlosti i osiguravaju prirodnu cirkulaciju vazduha. Solarni senzori na vratima ovog kokošjeg “karavana” pri izlasku i zalasku sunca automatski pokreću otvaranje i zatvaranje vrata, a ugrađeni solarni panel napaja baterije za jednostavno održavanje sistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Anfang)

Unutrašnjost konstrukcije je dizajnirana tako da kokoškama osigurava svu potrebnu udobnost. Pri automatskom otvaranju vrata iz konstrukcije se razvlači uska rampa preko koje koke izlaze iz kokošinjca, uz koji se postavlja prenosna ograda i štiti ih od potencijalnih predatora. Iako neki poljoprivrednici ne pokazuju potrebu za inovativnim i funkcionalnim dizajnom kokošinjca, ovaj može biti itekako koristan. Lako i svakodnevno premeštanje na različite parcele unutar farme kokoškama omogućava kvalitetnu i uravnoteženu ishranu, kao i prostor za prirodno đubrenje tokom sezone sadnje.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

 

 

Nova, efikasnija i jeftinija metoda reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Newberry)
Foto-ilustracija: Unsplash (Javier Huedo)

Sasvim je izvesno da ćemo plastiku nastaviti da koristimo, a da sadašnjim tempom recikalaže nije moguće stati joj na put i rešiti se otpada.

Prema procenama, tek 9 odsto ukupne plastike ikada napravljene je reciklirano. Miranda Veng iz Kanade smatra da se uz pomoć hemijskih procesa ovaj broj može popraviti.

Plastika je izuzetno stabilna, što predstavlja njen atribut, ali i najveću manu kad je reč o životnoj sredini. Veoma je teško uništiti je. Veliki problem predstavlja i činjenica da će plastika nadživeti većinu ptica i morskih životinja u čijim stomacima je otkrivena ili koje su ugnule tako što su ostale zarobljene u gomili smeća. Svakako, kroz prehrambreni lanac ona dolazi i do nas.

Ideja mlade Kanađanke je da reciklira svu plastiku, bez razlike. Ideja joj je i da proces reciklaže bude jeftiniji i, tako, dostupniji.

Njena ideja zasniva se na zaključki da živimo u plastičnom dobu u kojem ne možemo obustaviti proizvodnju plastike, niti je možemo izbaciti iz upotrebe, ali je zato moramo preraditi. Između ostalog, zapaža nedostatak inovacija na polju reciklaže, iako smo svi svesni o važnosti tog procesa.

Trenutno postoje dve metode reciklaže. Prva traži “čistu” plastiku, odnosno potrebno je tak komad prati, drobiti, a zatim rastopiti i modifikovati. Za razgradnju drugom metodom koristi se intenzivna toplota. Ipak, obe zahtevaju dosta vremena i novca.

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Labunsky)

Vang i njen kolega Džini Jao pronašli su bakterije na zemlji koje jedu plastiku, a zatim napravili katalizator koji čini to isto, samo brže. Nekoliko godina kasnije napravili su katalizator koji je znatno jeftiniji od prethodnog. Njihova kompanija “BioCellection” za sada uspeva da postigne 70 odsto konverzije iz plastičnog otpada u materijale poput najlona, automobilskih delova i đonova cipela. Takođe, rade na povećanju postotka konverzije. Smatraju da su troškovi ovih procesa manji za 30-40 odsto u odnosu na upotrebu nafte za pravljenje pomenutih proizvoda.

Kako su privukli pažnju širom sveta, postoji verovatnoća da ostvare partnerstvo sa brendom “Patagonija”, ali i drugima kompanijama zainteresovanim za reciklažu i zaštitu životne sredine.

Jelena Cvetić

Da li su dizel motori najveći zagađivači u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Scherbarth)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Vlada Srbije najavila je izmenu nedavno usvojene uredbe o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje negativno utiču na životnu sredinu, pa građani Srbije, ipak, neće plaćati eko-taksu od 1.200 dinara godišnje po domaćinstvu. Zagađenost dolazi i od azotnih oksida, koje ispuštaju dizel vozila bez katalizatora.

Prema zvaničnim podacima, u Srbiju je za pet godina uvezeno 800.000 polovnih vozila. Čak 50 odsto sa dizel motorima, godišta od 2000. do 2006. Mnogima od njih je skinut katalizator ili DPF filter koji izdvaja takozvane azotne čestice, a sve iz razloga da se oni recikliraju ili iz njih izvuče plemeniti materijal posle hemijske obrade. Ti automobili su najveći zagađivači.

“I dalje se uvozi mnogo više polovnih automobila kojima je životni vek na kraju. Prema tome, skoro 50.000 vozila ušlo je za prvih pet meseci, a oko 65.000 za prvu polovinu godine. Ja mislim da je to tužan podatak, da su to vozila Euro 3 i Euro 4, koja su zabranjena za vožnju u Evropi“, kaže Miloš Pavlović sa Univerziteta u Novom Sadu.

Dosta se govori o zabranama ulaska u grad velikim zagađivačima, davanju nalepnica o statusu vozila, a na Saobraćanom faklutetu kažu da bi sve parcijalne mere dale loše rezultate.

“Ja nisam ni za kakve zabrane. Napominjem, za sistemsko rešenje, da se napravi jedna dubinska tehničko-tehnološka analiza i da se na osnovu realnih mogućnosti svih stanovnika ove zemlje donesu primenjivi propisi koji će napraviti ekološki podobniju sliku saobraćajno-transportnog sistema”, kaže Slaven Tica sa Saobraćajnog fakulteta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastase Maragos)

Na Mašinskom fakultetu podržavaju zabranu uvoza automobila sa Euro 3 motorima.

“Mislim da treba samo podići kriterijume da se ne voze više Euro 3 motori, a sa električnim šta bude. Mali smo mi da bismo se trkali u toj oblasti”, smatra Miloš Vasić sa Mašinskog fakulteta.

O zagađenju će biti sve više reči kako se vreme u zimskim uslovima poboljšava, kažu meteorolozi i zaštitnici životne sredine.

Uzroci zagađenja nisu samo automobili, ali ovo koje prave dizeli bez katalizatora direktno utiče na zdravlje ljudi i taj problem će morati da se reši novim tehničkim pregledima koji će meriti azotne okside.

Izvor: RTS

Prirodne katastrofe su nas koštale 140 milijardi dolara ove godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Szeglat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Švajcarska osiguravajuća kompanija “Swiss Re” kaže da su gubici od prirodnih katastrofa i katastrofa koje je izazvao čovek ove godine koštali oko 140 milijardi dolara. To je manje nego 2018. godine kada su ti gubici iznosili 176 milijardi dolara.

Ta kompanija za reosiguranje sa sedištem u Cirihu je u četvrtak saopštila da su u njenom godišnjem pregledu utvrđene prirodne katastrofe kao što su tropski cikloni i poplave koje su nanele 133 milijarde dolara ekonomskih gubitaka.

“Swiss Re” smatra da, iako uticaj klimatskih promena na prirodne katastrofe još nije potvrđen, sve je više dokaza da globalno zagrevanje izaziva češće i veće “sekundarne opasnosti” poput grada i suše.

Ta kompanija je saopštila da su te “sekundarne opasnosti” izazvale više od polovine globalnih osiguranih gubitaka koji su ove godine iznosili 56 milijardi dolara. To je manje nego 2018. godine, kada su ti gubici iznosili 93 milijarde dolara.

“Swiss Re” kaže i da je 11.000 ljudi poginulo ili nestalo u katastrofama 2019. godine.

Izvor: Zelena Srbija

Šumska uprava “Kovilj” sadi belu vrbu na 13 hektara

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U okviru svojih redovnih aktivnosti JP „Vojvodinašume“, u sezoni, svakodnevno pošumljava. Oko 4000 sadnica autohtone sorte bele vrbe zasađeno je na 5 hektara u Šumskoj upravi „Kovilj“ (GJ “Topolik” Odsek 39/f). U narednim danima će čitava predviđena površina od 13 hektara biti bogatija za 10.700 sadnica.

Vrba je tipična vrsta za ritska staništa. U prethodnom periodu visoke temperature izazvale su produžetak vegetacije i tek su nedavne padavine stvorile uslove za sadnju listopadnog drveća.

JP „Vojvodinašume“ svake godine ulaže napore da, uz redovnu obnovu, podiže i nove šume na površinama koje su dodeljene na upravljanje i gazdovanje. U prethodnim mesecima pošumili smo više od 500 hektara u Vojvodini, a podizanje zasada na najvećim površinama tek predstoji.

Foto: JP Vojvodinašume

Izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj u JP „Vojvodinašume“, dr Marko Marinković, obraćajući se predstavnicima medija, istakao je i sledeće: “JP „Vojvodinašume“ ima osnovnu delatnost, a to je očuvanje postojećih šuma i unapređenje njihovog stanja, ali i povećanje površina pod šumama. Optimalna pošumljenost Vojvodine trebala bi da bude 14 odsto, a trenutno je taj broj duplo manji. Šumsko zemljište je neprocenjiv resurs i sve što bude dato ili ustupljeno na korišćenje, biće pošumljeno, jer šumari imaju i volju i znanje i energiju da podižu nove šume.”

“Uz učešće više od 30 volontera, i to studenata Prirodno-matematičkog fakulteta, odseka za biologiju i članova Pokreta gorana, sadnja je uspešno realizovana. Od velike važnosti je uključivanje volontera i njihovo učešće u ovakvim akcijama. To je primer dobre prakse, isto kao i činjenica da se mi, kao društveno odgovorno preduzeće, uvek sa zadovoljstvom priključujemo akcijama koje za cilj imaju unapređenje životne sredine i očuvanje iste. Prethodne sedmice donirali smo oko 4.000 sadnica za akciju ‘Nedelja za zeleniju Vojvodinu’. Očekuje nas i nastavak projekta ‘Zasadi drvo’, koji će se već u januaru mesecu ponovo pokrenuti i tada nas očekuje pošumljavanje još nekoliko desetina hektara na područjima Šumskog gazdinstva ‘Novi Sad’ i Šumskog gazdinstva ‘Sremska Mitrovica’“, izjavio je Marinković.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Kako očuvati životnu sredinu kupovinom proizvoda sniženih i do 90 odsto?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bakalnica je novi koncept prodaje hrane i proizvoda za domaćinstvo sa ciljem očuvanja životne sredine, a po izuzetno niskim cenama.

Na veb stranici bakalnica.rs možete da pazarite ispravne proizvode za koje postoji veliki rizik da u supermarketima ne bi našli put do krajnjeg kupca. Razlozi za to su brojni, a najčešće je u pitanju kratak period do isteka roka, zatim prekomerna proizvodnja određenog proizvoda u odnosu na potrebe tržišta, promena ambalaže, oštećena ambalaža ili prodaja van sezone.

U ponudi se nalaze i proizvodi iz regularne ponude sa dugim rokom trajanja. Međutim, cene nisu u skladu sa tim, već snižene! U pitanju su proizvodi partnera Bakalnice koji žele da podrže njihov koncept ili da promovišu određene proizvode iz svoje ponude kod njih.

Procenjuje se da se u Srbiji godišnje baci oko 250 hiljada tona hrane. Cilj osnivača ove neobične virtuelne prodavnice je da, međusobnom saradnjom dobavljača, partnera i kupaca, smanje količinu tog otpada, čime ćemo zajednički doprineti zaštiti životne sredine u kojoj živimo, a pojedinačno uštedeti znatnu količinu novca.

U ponudi Bakalnice nikada nećete naići na artikal nakon datuma do kad je naznačeno da ga je najbolje upotrebiti, ali će u mnogim slučajevima taj rok biti kratak. U opisu svakog proizvoda jasno je naznačeno do kad je namirnicu najbolje upotrebiti, ili, u drugim slučajevima, koji je krajnji rok upotrebe.

Pažljivo planirajte nabavke u skladu sa potrebama, nemojte bacati hranu, već uživajte u njoj, apeluju “dućandžije sa interneta”.

Nakon isteka ovog datuma, hrana može biti dobra za jelo još danima, nedeljama i mesecima. Svima nam se dešava da u domaćinstvu ostane neki proizvod nakon isteka ove oznake. Ako nema naznaka da je namirnica pokvarena, slobodno je konzumirajte.

Jelena Kozbašić

Kako se voziti na dva točka čak i zimi?

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Ruggiero)
Foto: Regina Hügli

Aktuelna analiza Austrijskog saobraćajnog kluba (VCÖ) pokazuje da se u Beču bicikl sve više koristi kao prevozno sredstvo. U poslednjih deset godina broj biciklista se povećao. Kako bi i ubuduće mogao da ostvari saobraćajne i klimatske ciljeve, Beč treba da proširi biciklističku infrastrukturu.

„Biciklistički saobraćaj u Beču značajno se povećao u poslednjih deset godina. Čak i u zimskim mesecima ljudi mnogo više voze bicikle nego pre deset godina. Takav razvoj ohrabruje, jer građani Beča time smanjuju gužve u gradu i doprinose zaštiti klime i poboljšanju kvaliteta vazduha“, izjavio je  portparol Austrijskog saobraćajnog kluba, Kristijan Gracer.

Pored toga što polučasovna dnevna aktivnost služi našem zdravlju, vožnja bicikla zimi jača imuni sistem.

“Ovog meseca očekujemo nove rekordne vrednosti zbog blagih temperatura i u narednim danima”, dodao je Gracer.

Foto: Regina Hügli

Mesec s najmanjim brojem biciklista u Beču je bio januar 2019. godine, a najgušći biciklistički saobraćaj bio je u junu 2019. godine, navodi se u analizi Austrijskog saobraćajnog kluba. Ipak, mnogi građani Beča voze bicikle tokom cele godine.

Čak i najseverniji grad Evropske unije može da posluži kao primer, jer se tamo biciklom upravlja i zimi. U gradu Oulu u Finskoj sa 200 hiljada stanovnika, biciklistički saobraćaj u zimskim mesecima iznosi čak 12 odsto.

Saobraćajni cilj Grada Beča, ali i prethodne savezne vlade, podrazumeva da biciklistički saobraćaj u Austriji treba da se udvostruči do 2025. godine. Da bi se takav cilj postigao, broj biciklista mora da se poveća i u zimskom periodu, navodi Gracer. “Zbog toga je potrebno da se proširi i poboljša biciklistička infrastruktura. Budući da vožnju biciklom onemogućava nedostatak infrastrukture, a ne vremenski uslovi”, dodao je Gracer.

U anketi koju je sproveo Institut za istraživanje javnog mnjenja, 58 odsto austrijskih vozača je izjavilo da bi češće vozili bicikl nego automobil kada bi se proširila biciklistička infrastruktura.

Za vreme zimske vožnje biciklom treba imati na umu dobro osvetljenje. Pored zadnjeg svetla koje se uključuje i na raskrsnicama, dobro je da se obezbedi dovoljan broj mačjih očiju tj. reflektora na biciklu. Ukoliko se vozite po ledenim stazama ili stazama pokrivenim snegom, spustite malo sedište i smanjite pritisak u gumama. Ne kočite naglo i vožnju prilagodite uslovima na putu. Redovno podmazujte lanac i obavezno očistite bicikl od soli, jer so može dovesti do korozije i rđanja.

Izvor: Eurocomm-PR

Kikinda u julu dobija najsavremeniju gradsku pijacu u Vojvodini

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

Nova centralna gradska pijaca u potpunosti će biti gotova tokom jula, a Kikinda će konačno moći da se pohvali modernim objektom ukupne površine 3.300 kvadratnih metara. Nakon uspešno okončane prve faze radova, neimari su započeli drugu i treću fazu.

Ukupna vrednost investicije je oko 300 miliona dinara.

“Ovim radovima biće obuhvaćena izgradnja tri lamele, ukupne površine oko 1.200 kvadratnih metara. Planirano je da 130 tezgi bude natkriveno. Kikinda dobija najsavremeniju pijacu u Vojvodini, pa i šire. Od izvođača radova dobili smo uveravanja da će ispoštovani utvrđene rokove”, saopštio je Nedeljko Kovačević, direktor Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine i dodao da je, u poslednje tri godine, našem gradu opredeljeno 480 miliona dinara.

Da se nazire kraj realizacije dugo očekivanog kapitalnog infrastrukturnog projekta, potvrdio je i gradonačelnik Pavle Markov. Nova pijaca potpuno će izmeniti ovaj deo centra grada, a prodavcima omogućiti bolje uslove rada.

Foto: Grad Kikinda

“To znači više robe, prometa i ljudi. Ovaj i slični projekti nezamislivi su bez podrške Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine. Obećali smo da ćemo urediti centralnu pijacu, a i ovo obećanje ispunjavamo. Ovo je rezultat podrške pokrajinske administracije”, naznačio je Markov.

Za prodavca Milana Novakovića ovo je dugo očekivana vest. “Ovde poslujem od 1998. godine. Novu pijacu decenijama smo čekali. Ovaj objekat značiće i nama i mušterijama”, rekao je on.

Istog je mišljenja i ugostitelj Ivica Adamov. On je vlasnik lokala u novom objektu gradske pijace. “Još pre 30 i više godina pričalo se da Kikindi treba nova pijaca”, prisetio se Adamov.

Izvor: Grad Kikinda

Decembar – mesec podizanja svesti o ugroženosti zemljišta

Foto-ilustracija: Unsplash (Joao Marcelo Marques)

Decembar je mesec u kome nizom aktivnosti različite institucije i organizacije podižu svest o ugroženosti i ranjivosti zemljišta i potrebi za njegovim održivim korišćenjem i zaštitom.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je početkom decembra meseca u Utrehtu u Holandiji učestvovala na radnom sastanku posebne radne grupe Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) koja se bavi zagađenjem zemljišta i koja ima zadatak da savetuje Nacionalne referentne centre za zemljište i EEA o procedurama i metodologiji za pripremu podataka za indikator “Napredak u upravljanju kontaminiranim lokacijama”.

Radna grupa takođe proširuje i prenosi znanja o aktivnostima koje zagađuju zemljište, zagađujućim materijama, procedurama procene rizika i graničnim vrednostima.

Svetski dan zemljišta obeležen je 5. decembra na nacionalnom naučnom skupu “Ekološki značaj organske materije u zemljištu” u Matici srpskoj u Novom Sadu. Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine održao je predavanje na temu “Zavisnost sadržaja organskog ugljenika u zemljištu od načina korišćenja zemljišta i tipa zemljišta” i upozorio na činjenicu da je sadržaj organske materije u zemljištima Srbije nizak i u daljem trendu opadanja spram prirodnog potencijala naših zemljišta. Deklaraciju o zemljištu u kojom prihvataju da svoje profesionalne i društvene aktivnosti usmeravaju ka održivom korišćenju zemljišta možete pogledati ovde.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joao Marcelo Marques)

Dani zemljišta obeleženi su i u Institutu za zemljište u Beogradu, 17. decembra. Na skupu na kome su prisustvovali relevantni predstavnici nauke, prosvete, državne uprave i privrede naglašena je potreba za uspostavljanjem partnerstva u oblasti proučavanja i zaštite zemljišta u cilju dobijanja boljih uslova, više projekata i sredstava, koji će omogućiti i bolje rezultate u ovoj oblasti.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Zasađeno 200 sadnica na Hidročvoru Mali Stapar

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“, u saradnji sa lokalnim ekološkim udruženjima i pojedincima, zasadilo je oko 200 sadnica jasena, javora i ukrasne vrbe na Hidročvoru Mali Stapar.

JVP „Vode Vojvodine“ je sem jednog broja sadnica obezbedilo i mehanizaciju za kopanje i zatrpavanje rupa, dok su ostatak zasađenih stabala obezbedili ekolozi.

Sve sadnice su posađene u neposrednoj blizini objekta ili uz obale kanala u Malom Staparu, dok je prošle godine ta deonica Velikog bačkog kanala izmuljena i potpuno sređena. Zahvaljujući ovim radovima omiljeno izletište mnogih lokalaca i drugih ljubitelja prirode je sada još atraktivnije i lepše.

Foto: Vode Vojvodine

Pošumljavanje obala velikih reka, ali i kanalske mreže na području Vojvodine je stalna aktivnost stručnih službi JVP „Vode Vojvodine“.

Godišnjim planom za 2019. godinu je predviđeno pošumljavanje 190 hektara zemljišta, od čega se 100 hektara odnosi na obale kanalske mreže, a ostatak na zaštitne šume na nasipima velikih reka. Ovaj posao se na obalama kanala na području Sombora, Odžaka i Novog Sada privodi kraju, dok pošumljavanje kraj Dunava, Tise i Save u velikoj meri zavisi od vodostaja, te je do sad pošumljeno oko 20 ha. Radovi traju u periodu mirovanja vegetacije, od kasne jeseni do ranog proleća, što znači da će plan biti ispunjen početkom 2020. godine.

Izvor: Vode Vojvodine

Srbija među deset zemalja sa najvećim brojem smrti uzrokovanih zagađenjem

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Većina ljudi, ma koliko bili lenji, vodi računa o tome da im domovi budu uredni i čisti. Zašto onda ne primenjujemo isti princip i na okruženje van naša četiri zida?

Globalni savez za zdravlje i zagađenje GAHP je nedavno izbacio rezulatate istraživanja o tome kako najveća pretnja stanju naše životne sredine, zagađenje, istovremeno dovodi u pitanje i naše zdravlje – i to u nezanemarljivom obimu.

Tokom 2017. godine, 8,3 miliona stanovnika je umrlo prevremeno usled različitih vrsta zagađenja. Jedan od sedam smrtnih slučajeva na globalnom nivou, tokom istraživanog perioda, pripisuje se lošem kvalitetu vazduha, vode i tla i hemijskom zagađenju.

Analiza je takođe otkrila stanovnici kojih zemalja su pod najozbiljnijim rizikom da im ovaj problem skrati životni vek. Prema nalazima istraživača, najugroženije su zemlje niskih i srednjih primanja gde je stopa umiranja, uzrokovanih zagađenjem, na 100.000 ljudi viša u odnosu na bogatije zemlje.

Oblasti najizraženije opasnosti su uglavnom smeštene u Aziji i Africi, a među prvih deset zemalja se plasirala samo jedna zemlja sa evropskog kontinenta – Srbija. Čak dve trećine smrti usled čovekovog uništavanja životne sredine se dešava na njihovim teritorijama.

Lista “top 10” zemalja izgleda ovako (broj smrti zbog zagađenja na 100.000 stanovnika):

1. Čad (287)

2. Centralnoafrička Republika (251)

3. Severna Koreja (202)

4. Niger (192)

5. Madagaskar (183)

6. Papua Nova Gvineja (183)

7. Južni Sudan (180)

8. Somalija (179)

9. Srbija (175)

10. Indija (174)

Autori studije su izračunali da je u toku godine u našoj zemlji 12.317 ljudi preminulo pod uticajem zagađenja. Od toga je za 9.902 njih smrtonosan bio vazduha, za 37 – voda, a za 1366 – olovo. Ukupno 1.012 stanovnika Srbije je nastradalo od tzv. profesionalnog zagađenja.

Jelena Kozbašić

Kako napreduju radovi na Medicinskoj školi, hali sportova i javnoj garaži u Kruševcu?

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

Gradonačelnica Jasmina Palurović, zamenica gradonačelnice Vesna Lazarević i načelnik Gradske uprave Ivan Anđelić, su obišli Medicinsku školu gde su u toku radovi na kompletnoj rekonstrukciji.

Gradonačelnica Jasmina Palurović, podsetila je na hronologiju događaja koji su prethodili radovima koji su u toku.

Grad Kruševac, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Jedinica za upravljanje projektima u javnom sektoru su još 2017. potpisali Sporazum o saradnji, kojim su definisane obaveze potpisnika oko implementacije Programa modernizacije škola kroz „dogradnju dela sprata Medicinske škole u Kruševcu“.

U nadležnosti Ministarstva prosvete je bio postupak sprovođenja javne nabavke za izvođenje radova na dogradnji dela sprata. Posle sprovedenog postupka, potpisan je Ugovor sa izvođačem radova. Grad je imao obavezu izrade detaljne projektno – tehničke dokumentacije, obezbeđenja građevinske dozvole i svih drugih pratećih uslova.

Izvođač radova nije izvršavao svoje obaveze prema Ugovoru, čak je prouzrokovao i štetu otkrivanjem krova, pa je došlo do prokišnjavanja i plavljenja objekta. Tom prilikom, oštećene su učionice, zidovi, podovi, plafoni, kao i elektronske i telefonske instalacije.

Iz tih razloga, Ugovor je raskinut i pokrenut je postupak sa drugim izvođačem (kruševački „Ami monter“), koji upravo izvodi radove u vrednosti od 54 miliona dinara, a pored nadogradnje obuhvataju i sanaciju štete.

Trenutno je urađena završna betonska ploča, pregradni zidovi u potkrovlju, postavljen je krov, prozori ka ulici, završene su elektro instalacije, radi se malteracija, krečenje i zamena podova.

Direktor škole Goran Ristićje rekao da će završetkom izgradnje i rekonstrukcije, škola dobiti novih 600 metara kvadratnih, 4 učionice, 3 kabineta, biblioteku i najsavremenije opremljen prostor.

Inače, Medicinsku školu pohađa 605 učenika u 20 odeljenja, a kako se očekuje, najveći deo radova biće završen do početka drugog polugodišta.

Gradonačelnica Jasmina Palurović i zamenica gradonačelnice Vesna Lazarević posetili su i završne radove u Hali sportova i radove na novoj gradskoj garaži nedaleko od Autobuske stanice.

Foto: Grad Kruševac

Ove godine je, nakon radova na fasadi i zameni parketa pre 3 godine, na red došla i zamena stolica u čitavoj Hali, kao i kompletno renoviranje svlačionica. Direktor ustanove “Sportski centar” i pomoćnik gradonačelnika za omladinu i sport Predrag Milenković upoznali su gradonačelncu i zamenicu gradonačelnice sa onim što je do sada završeno, kao i o preostalim radovima.

Prilikom posete izvođača radova na izgradnji treće parking garaže na lokaciji preko puta Autobuske stanice, gospođe Palurović i Lazarević imali su priliku da proprate završne radove na pripremi podloge za asfaltiranje. Ova garaža imaće 250 parking mesta i time će umnogome rasteretiti parking prostor u centralnim gradskim ulicama.

Izvor: Grad Kruševac

Završetak projekta “Mladi u akciji za zaštitu životne sredine i prirodnih vrednosti“

Foto-ilustracija: Unsplash (Chang Duong)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kevin Laminto)

U organizaciji Udruženja „Centar za Okolišno Održivi Razvoj – COOR Sarajevo” u Srednjoj školi za životnu sredinu i drvni dizajn održana je 19. decembra ove godine završna manifestacija projekta “Jačanje partnerstva – Mladi u akciji za zaštitu životne sredine i prirodnih vrednosti“.

Na manifestaciji kojoj je prisustvovao opštinski načelnik Nedžad Koldžo, predstavljene su prezentacije učenika osnovnih i srednjih škola sa područja opštine Novo Sarajevo i uručene zahvalnice i nagrade učesnicima.

U projektu su učestvovali učenici OŠ „Malta“ koji su predstavili kulturno-istorijsko i prirodno nasleđe Spomen parka “Vraca”, dok je prezentacija OŠ „Pofalići“ bila posvećena prirodnim vrednostima Park šume “Hum”.

Ovom prilikom, učenici OŠ „Velešićki heroji“ fokusirali su se na svoj angažman u proteklom periodu i ukazali na probleme vezane za okolinu u Park šumi “Hum”.

Planom rada za praktičnu/terensku nastavu usklađenu sa merama u Akcionom planu za Park šumu “Hum” predstavila se Srednja škola za životnu sredinu i drvni dizajn, a učenici Elektrotehničke škole za energetiku prikazali su edukativno-reklamni film za promociju Parka šume “Hum” i Spomen parka “Vraca”.

Predstavljeni su i ostali rezultati projekta koji se odnose na Plan angažmana MZ na implementaciji mera iz Akcionog plana za “Hum”, kao i Inicijative prema opštini za rešavanje glavnih problema zaštite životne sredine za Spomen park “Vraca”.

Sveukupni cilj projekta Udruženja „Centar za Okolišno Održivi Razvoj – COOR Sarajevo” je doprineti poboljšanju stanja životne sredine i jačanju partnerstva za zajedničke akcije u opštini Novo Sarajevo.

Projekat „Jačanje partnerstva – Mladi u akciji za zaštitu životne sredine i prirodnih vrijednosti” podržala je Opština Novo Sarajevo.

Izvor: Grad Sarajevo

Solarni paneli na golf terenima širom Japana

Foto-ilustracija: Unsplash (John Such)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Svaka zemlja ima napuštene prostore gde su nekad bile fabrike ili mesta za stanovanje, ali Japan ima drugačiji “problem”. Naime, u Japanu postoji veliki broj napuštenih golf terena jer je veliki broj njih otvoren tokom osamdesetih godina prošlog veka.

Intenzitet bavljenja sportom u Japanu je vidno opao od tada, za čak 40 odsto. Tako da veliki broj ovih terena mora da pronađe novu namenu.

Tako je Japan rešio da ovaj prostor nekadašnjih golf terena ustupi solarnim panelima. Zemlja je alternative nuklearnoj energiji tražila još od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, tako da je otvorena za sve vidove korišćenja obnovljive energije iz prirodnih izvora.

Plan za solarne elektrane na ovim prostorima javio se još 2014. godine, a prvi projekat je pokrenut 2017. i proizvodiće dovoljno energije za oko 8.000 domaćinstava. Ipak, u planu je proširenje ovog projekta, te se očekuje da će solarni paneli sa nekadašnjih golf terena snabdevati čak 30.500 domaćinstava.

Jelena Cvetić

U Subotici izrečena kazna od 150.000 dinara za držanje divljih ptica

Foto: Wikipedia/Armin M.
Foto: Wikipedia/Mick Morton

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode saopštio je danas da je Prekršajni sud u Subotici u prvostepenom postupku osudio A.G. (52) sa Palića na novčanu kaznu od 150.000 dinara zbog držanja u zarobljeništvu 27 jedinki strogo zaštićenih vrsta ptica, čije je hvatanje u prirodi i držanje zabranjeno na osnovu Zakona o zaštiti prirode. U presudi je navedeno da je okrivljeni držao u kavezima 12 češljugara, dve zelentarke, sedam konopljarki, jednu zimovku, jednu strnadicu žutovoljku, jednog drozda pevača, dva kosa i jednu zebu.

Sve su to vrste koje su strogo zaštićene u Srbiji i koje je po zakonu zabranjeno hvatati u prirodi i držati u zarobljeništvu bez dokaza o poreklu, koji A.G. nije imao, navedeno je u saopštenju.

Od njega je oduzato i sedam čvoraka, koji spadaju u zaštićene vrste ptica, a koji su takođe držani nelegalno.

Nakon oduzimanja i oporavka u Prihvatilištu za divlje životinje na Paliću ptice su vraćene u prirodu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Diego PH)

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji je, zajedno sa Pokrajinskom inspekcijom za zaštitu životne sredine učestvovao u otkrivanju ovog slučaja kršenja zakona, upozorio je sve koji tokom jeseni i zime hvataju strogo zaštićene ptice u prirodi i drže ih u kavezima iz bilo kog razloga, da je reč o ilegalnoj aktivnosti koja je kažnjiva, te da se kazna kreće u opsegu od 50.000 do 150.000 dinara.

“Budući da je ova aktivnosti veoma raširena u Srbiji i da se veže za brojne sajmove i vašare sitnih životinja gde se uhvaćene ptice prodaju, ukazujemo na to da je reč o raširenom biznisu, za čije zaustavljanje su potrebne stalne kontrole i saradnja, kako sa organizatorima tako i sa posetiocima sajmova. Osim toga, hvatanje divljih životinja vrlo je pogubna aktivnost tokom koje ogromna većina njih strada”, kazao je ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode Nikola Stojnić.

Prema podacima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, u periodu od 2000. do 2017. godine ukupno su zabeležena 252 slučaja ilegalnog hvatanja divljh ptica iz prirode u Srbiji, no ova pojava je, procenjuju ornitolozi, masovna, a njome je ugroženo više od 50 vrsta divljih ptica koje su objekt hvatanja.

Izvor: Zelena Srbija