Home Blog Page 80

BUDUĆNOST PREDVOĐENA INOVACIJAMA

Foto: BMW
Foto: BMW

Motor budućnosti pokretaće struja, a budućnost počinje ovde i sada. BMW, predvođen inovacijama, nastoji da oblikuje sutrašnjicu koja će nuditi nove mogućnosti za zelenije i održivije društvo. Zbog toga se vizija BMW-a razvija zajedno sa promenama novog doba kojoj su u fokusu električni automobili.

Cilj BMW Grupe jeste da bude potpuno CO2 neutralna najkasnije do 2050. godine, a održivost će biti osnovni postulat koji oblikuje poslovanje jednog od najvećih proizvođača automobila na svetu, uz poštovanje najviših standarda na polju elektromobilnosti. Za sve one koji odlučno hvataju korak sa nadolazećim promenama BMW Srbija pripremila je posebne akcijske pogodnosti za kupovinu električnih automobila u narednom period.

To znači da uz svako kupljeno električno vozilo dobijate BMW Wallbox punjač, četiri godine garancije (važi do 200.000 pređenih kilometara), kao i četiri godine redovnog servisa.

Nakon skoro pet decenija istraživanja i razvoja na temu održive i ekološki prihvatljive mobilnosti BMW Srbija nudi električne modele sa inovativnom tehnologijom, modernog i atraktivnog dizajna.

Impresivni dometi čine vožnju BMW električnih automobila fleksibilnijom i praktičnijom, kao i atraktivnijom više nego ikada pre.

U FOKUSU:

Zato vam predstavljamo šest atraktivnih BMW električnih modela koji su dostupni u okviru posebne akcijske ponude BMW Srbije: BMW iX, BMW iX1, BMW iX3, BMW i4, BMW i5 i BMW i7.

Foto: BMW

BMW iX

Reč je o atraktivnom SAV modelu koji je stvoren za električnu mobilnost. Zahvaljujući efikasnoj tehnologiji BMW eDrive i potpuno električnom pogonu na sva četiri točka, BMW iX postiže domet od 403 do 633 km po WLTP standardu (u zavisnosti od verzije i opreme modela) i isporučuje impresivno ubrzanje. Inteligentni BMW Operativni sistem 8 koristi se intuitivno, a debitovao je baš na ovom modelu. Sa dva snažna elektromotora i BMW xDrive električnim pogonom na sva četiri točka, BMW iX nudi izvanredne performanse i jedinstveno iskustvo u vožnji.

Foto: BMW

BMW iX1

Potpuno električni BMW iX1 odiše energičnošću i funkcionalnošću, kao i mogućnošću da inspiriše vozača za istraživanje novih puteva. Samouverena pojava ovog modela ostavlja impresivan utisak zahvaljujući modernom dizajnerskom jeziku i savršenim proporcijama. Vrhunski komfor u enterijeru postignut je zahvaljujući i aktivnim sedištima sa masažom i lumbalnom funkcijom za udobnost sedenja. Moderna multimedijalna kabina kreirana je zahvaljujući inovativnom BMW zakrivljenom displeju osetljivim na dodir i konceptom upravljanja glasom. Njegov domet iznosi od 417 do 439 km po WLTP standardu (u zavisnosti od opreme modela).

Foto: BMW

BMW iX3

Model BMW iX3 karakteriše atraktivna, sportska pojava, dok aerodinamični i plavi elementi ističu električnu prirodu ovog vozila u potpunosti. Sa dometom od 453 do 461 km po WLTP standardu (u zavisnosti od opreme modela) uz efikasnu potrošnju, ovaj model se idealno prilagođava svakoj ruti. BMW iX3 poseduje najsavremenije tehnologije koje kombinuju mobilnost bez emisija sa vrhunskim komforom. Inteligentnim sistemima za pomoć vozaču može se jednostavno upravljati glasovnom komandom, što pove ćava bezbednost tokom putovanja. Dinamičniji, efikasniji i inovativniji nego ikad, BMW iX3 poseduje petu generaciju BMW eDrive tehnologije. Ovaj atraktivni SAV nudi vrhunske performanse koje će vas impresionirati na svakom pređenom metru.

BMW

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST

Inicijativa da do 2050. godine tri puta više energije bude iz nuklearki

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ova deklaracija, koja nije pravno obavezujuća, priznaje „ključnu ulogu nuklearne energije u postizanju globalne neto nulte emisije gasova staklene bašte/neutralnosti ugljenika do ili oko sredine veka“, u skladu sa Pariskim sporazumom.

Ukupno 22 zemlje potpisale su obećanje, uključujući Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Južnu Koreju, Mađarsku i Holandiju.

Međunarodni Pariski sporazum, usvojen 2015. godine, obavezuje svih 196 zemalja potpisnica da do 2100. godine zadrže porast temperature ispod dva stepena Celzijusa i učine sve da ono bude ispod 1,5 stepena.

„Analiza Međuvladinog panela za klimatske promene [IPCC] pokazuje da će nuklearna energija približno utrostručiti svoj globalni instalirani električni kapacitet od 2020. do 2050.“, navodi se u deklaraciji.

Ova deklaracija je potpisana uz još jedan poziv na utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine, uz podršku 120 zemalja. Učesnici COP28 su takođe „ponovo potvrdili potrebu da se ubrzaju napori za postepeno izbacivanje uglja iz globalnog energetskog miksa“.

Pročitajte još:

Rastuća potražnja za nuklearnom energijom

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

„Nuklearna energija se vratila“, rekao je predsednik Emanuel Makron, koji je slavio u Dubaiju nekoliko sati nakon što je obećanje objavljeno u javnosti. Utrostručenje proizvodnih kapaciteta „šalje snažnu poruku svetu“, rekao je on.

Makron je dalje tvrdio da „da Svetska banka, međunarodne finansijske institucije [i] multilateralne razvojne banke treba da uključe nuklearnu energiju u svoju politiku kreditiranja energije“.

Ovo je jedini način da se podrži rast nuklearne infrastrukture u zemljama u razvoju.

„Mnoge zemlje u razvoju žele da investiraju […] u SMR [male modularne reaktore], koji su bezbedne i pouzdane alternative fosilnim gorivima i dobra investicija za stratešku autonomiju“, istakao je Makron.

Pre samo nedelju dana, evropski komesar za jedinstveno tržište Tjeri Breton predstavio je stvaranje nove Evropske alijanse za SMR, koja bi svetlost dana trebalo da ugleda početkom 2024.

Deklaracija COP28 takođe jasno pokazuje da namerava da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) kako bi se osiguralo da razvoj nuklearne infrastrukture „pridržava najviše standarde bezbednosti i zaštite“.

Nuklearna energija je „lažno rešenje“

Ali kritike protiv pnuklearnog obećanja su sve češće.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ondrej Bocek)

„Bez obzira na specifične opasnosti nuklearne energije, ideja [međunarodne deklaracije] je smešna […] i dostojna nekoga ko se više bavi budućnošću nuklearne industrije nego spasavanjem čovečanstva“, rekao je Žan-Luk Melanšon, osnivač levo orjentisane stranke La France Insoumise.

Stavljanje svih opklada na nuklearnu energiju „je lažno rešenje“, tvrdi zelena poslanica u Evropskom parlamentu i predsednica Komiteta za transport Evropskog parlamenta Karima Deli za Evropu 1: to bi bilo „protiv naše istorije, kao što čak i Međunarodna agencija za energiju to jasno kaže: moramo se osloniti na obnovljivu energiju“.

U saopštenju za štampu, Grinpis je takođe kritikovao Makronovu „pronuklearnu opsesiju, [koja] maskira njegovu neozbiljnost kada je reč o klimatskim akcijama“.

Međunarodni sastanak COP28, godišnji događaj, trebalo bi da se završi 12. decembra.

Izvor: EURACTIV

Uskoro gradnja mosta na Dunavu kod Bačke Palanke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (alex-meta)

Projekt izgradnje mosta preko Dunava kod Bačke Palanke postao je još konkretniji sa potpisivanjem Memoranduma o razumevanju između srpskih vlasti i španske kompanije „Centunions“.

Inicijativa koja obećava da će povezati Semberiju, Mačvu i Srem sa Bačkom, predstavlja značajan korak ka rešavanju transportnih izazova u regionu.

Most, čija se dužina procenjuje na 1.915 metara sa pratećim pristupnim saobraćajnicama, ima za cilj olakšavanje života lokalnom stanovništvu, posebno u naseljima Neština i Vizića. Trenutno, stanovnici ovih naselja suočavaju se sa problemima, uključujući česte pasoške kontrole, što će novi most značajno smanjiti, saopšteno je na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Pročitajte još:

Naselja Neština i Vizić su locirana tako da se nalaze na desnoj obali Dunava, što ih stavlja u poseban položaj u odnosu na ostatak Srbije. Dunav u ovom delu teče između Srbije i Hrvatske, pri čemu je veći deo Bačke Palanke i okolnih naselja smešten na levoj obali reke, zbog čega je transport otežan, i zahteva da njihovi stanovnici prolaze kroz granične kontrole prilikom svakodnevnog funkcionisanja.

Novi most bi trebalo da pruži direktnu vezu između ovih naselja i ostatka Srbije, omogućavajući stanovnicima da lakše pristupe ključnim uslugama i poslovnim prilikama bez potrebe za prelaskom međunarodne granice i prolaskom kroz granične kontrole.

Osim samog mosta, planira se i izgradnja saobraćajnice koja će povezivati Bačku Palanku i Novi Sad

Projektovanje mosta se očekuje da traje devet meseci, sa planiranim početkom izgradnje do kraja sledeće godine.

Energetski portal

Zrenjanin: I ove godine veliko interesovanje za sufinansiranje mera energetske sanacije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Zrenjanin je prethodno u okviru projekta ,,Čista energetija i energetska efikasnost’’, raspisao Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji ovog grada za 2023. godinu. Međutim, zbog velike zainteresovanosti građana i dostignutog iznosa sredstava koji je opredeljen, komisija za realizaciju mera je uputila obaveštenje da se Javni poziv trenutno stopira.

Kako je predviđeno, ukupno planirana bespovratna sredstva koja se dodeljuju putem ovog poziva iznose 30 miliona dinara, a planirano je da prijave traju do utroška sredstava, a najduže do 31. decembra ove godine.

Za poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova i prošle godine vladalo je veliko interesovanje građana.

Tada je za subvencionisanje mera energetske efikasnosti ukupna vrednost potpisanih ugovora iznosila 69,942 miliona dinara, od čega je Uprava za podsticanje i unapređenje energetske efikasnosti opredelila 14,3 miliona, Grad Zrenjanin 14,9 miliona dinara, a ostalo su sredstva građana.

Potpisano je 230 trojnih ugovora, a realizovano je 210 ugovora vrednosti 56,6 miliona dinara, od kojih su subvencije 24,1 milion dinara Grada i Ministarstva rudarstva i energetike.

Urađeno je 122 zamene stolarija, šest fasada, jedna izolacija krova, 77 kotlova, dva kotla na biomasu i dve toplotne pumpe.

Pročitajte još:

Pored toga, kroz nekoliko projekata, uz finansiranje Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, kompanije NIS (program “Zajednici zajedno”) i Grada Zrenjanina, obezbeđena su finansijska sredstva za zamenu stolarije u nekoliko škola na teritoriji našeg grada.

Tako su, primera radi, za Osnovnu školu “Svetozar Marković Toza” u Elemiru obezbeđena finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 7,2 miliona dinara i realizovani su radovi na zameni stolarije PVC profilima, a bilo je i značajnih ulaganja u još nekoliko škola na sa teritorije našeg grada – osnovnim školama u Čenti, Tarašu, Knićaninu i drugim.

Takođe, energetskoj efikasnosti doprineli su i projekti realizovani u okviru programa „Zajednici zajedno“ koju podržava kompanija NIS, a ove godine u sklopu tog programa podržani su projekti koji se takođe tiču energetske efikasnosti:

Foto-ilustracija: Pixabay

OŠ „Petar Petrović Njegoš“

Unapređenje uslova za rad i izvođenje nastave zamenom 30 prozora na objektu škole u kojoj stolarija nije menjana od 1973. godine kada je škola i izgrađena, i to u svim učionicama, kancelarijama stručnih saradnika, školskoj biblioteci, toaletima i hodnicima, što će doprineti podizanju nivoa bezbednosti učenika, kao i energetskoj efikasnosti objekta 3.021.750,00 din.

OŠ „Stevan Knićanin“, Knićanin

Sanacija 450 kvadratnih metara fasade (pripremni, izolatorski, zidarski i molerski radovi) u cilju rešavanja pitanja bezbednosti svih korisnika škole, energetske efikasnosti, ali i doprinosa lepšoj slici sela, jer se radi o školi koja je centar kulturnih, obrazovnih i sportskih događaja u ovoj zajednici 3.591.180,00 din.

OŠ ,,Sveti Sava“, Stajićevo

Zamena 17 prozora u delu škole u kome se nalaze tri učionice i obavlja nastava fizičkog vaspitanja, čime se značajno doprinosi energetskoj efikasnosti objekta, podizanju bezbednosti učenika i zaposlenih, kao i unapređenju uslova za izvođenje same nastave 2.120.665,00 din.

OŠ „Žarko Zrenjanin“

Zamena stolarije na uličnoj strani objekta škole koja datira od same gradnje školske zgrade 1980. godine i koja nije menjana od tog perioda, ugradnjom novih PVC prozora i vrata što će znajačno uticati na energetsku efikasnost i uštedu u grejanju, zvučnu izolaciju sa ulične strane zgrade, a ujedno i sprečavati prokišnjavanje 1.163.300,00 din.

Tehnička škola

Zamena spoljašnje stolarije u vidu 33 prozora za računarski kabinet, specijalizovani kabinet za saobraćaj, svlačionice fiskulturne sale, toalete i hodnik 1.219.376,00 din.

Kako će Danska postići neto nulte emisije do 2050.

Foto-ilustracija: Unsplash (mads-eneqvist)
Foto-ilustracija: Unsplash (markus-winkler)

Danska se pozicionirala kao jedan od lidera u oblasti čiste energije i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, usmeravajući svoj energetski sistem ka neto nultim emisijama do 2050. godine. Zemlja je napravila značajan napredak u korišćenju obnovljivih izvora energije, a posebno se ističe u sektorima vetra i bioenergije. U 2022. godini, Danska je ostvarila impresivan udeo električne energije iz vetra od 54 odsto, dok skoro 40 odsto potrošnje gasa dolazi od biometana.

Vrlo je značajno to što više od dve trećine obnovljive energije Danske dolazi iz bioenergije, koja je uskladištena u organskom materijalu ili biomasi, navodi Ministarstvo inostranih poslova Danske.

U cilju smanjenja GHG emisija za 70 odsto do 2030. godine, Danska intenzivno radi na poboljšanju energetske efikasnosti, posebno u sektorima transporta i građevinarstva. Vlada teži završetku zelene poreske reforme, razvijajući strategiju dekarbonizacije saobraćaja i unapređujući energetsku efikasnost kroz digitalizaciju i razvoj pametnih gradova i zgrada, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Pročitajte još:

Danska vlada, suočena sa izazovima klimatskih promena, predložila je ambicioznije ciljeve, gde planira da postigne smanjenje emisija od 110 odsto do 2050. godine. Zemlja ima ambiciozne planove u primeni obnovljive energije naročito u sektoru grejanja, sa ciljem potpune zamene fosilnih goriva biometanom do 2030. godine. Planovi takođe uključuju značajno povećanje kapaciteta vetra na moru i solarne energije na kopnu. Ukupno, Danska je na kraju juna 2023. godine imala preko 3.000 megavata kapaciteta povezanih na mrežu.

Kao primer posvećenosti obnovljivim izvorima energije, Danska je 2021. godine otvorila najveći vetropark u Skandinaviji, „Kriegers Flak“ u Baltičkom moru. Vetroelektrana pokriva godišnju potrošnju energije oko 600.000 domaćinstava i očekuje se da će povećati godišnju dansku proizvodnju električne energije iz vetroturbina za približno 16 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (silvan-schuppisser)

Danska je snažno angažovana na integraciji sa regionalnim tržištima energije, posebno u regionu Severnog mora. Takođe, fokusira se na niske emisije vodonika, e-goriva i razvoj tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljenika (CCUS). U rekordnom roku od tri godine, Danska je postavila pravni okvir za CCUS, realizovala prvi tender i dodelila prvu dozvolu za skladištenje CO2, objašnjava IEA.

Danska je nekada bila lider u nuklearnim istraživanjima i razmatrala izgradnju nuklearnih elektrana dok danski parlament 1985. godine nije doneo odluku da se nuklearne elektrane neće graditi, i trenutno ne postoje inicijative za promenu ovog stava.

Proizvodnja električne energije u Danskoj je opala za preko 30 odsto između 2006. i 2020. godine, usled postepenog ukidanja uglja i fokusa na energetsku efikasnost. Domaća proizvodnja je delimično zamenjena povećanim uvozom električne energije, uglavnom iz Norveške i Švedske, navodi WNA.

Trenutni cilj je da obnovljivi izvori energije zadovolje 100 odsto električne energije i 55 odsto ukupne potrošnje energije u zemlji do 2030. godine.

Energetski portal

NLB Grupa potvrdila posvećenost zaštiti životne sredine kroz bolji ESG rejting

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Da li se ikad zapitate kakav trag biste ostavili za sobom ako bi Zemlja danas prestala da se okreće oko svoje ose? NLB Grupa postavlja to pitanje svakog dana, jer se trudi da da kreira bolju budućnost za generacije koje dolaze. Kao jedna od ključnih bankarskih i finansijskih institucija u jugoistočnoj Evropi, potpuno je svesna odgovornosti koju ima prema svom matičnom regionu. NLB Grupa je ponosna što su njeni napori i napredak još jednom prepoznati, što potvrđuje i poboljšan ESG rejting po oceni jedne od vodećih svetskih kompanija fokusiranih na ESG istraživanja, rejting i podatke – Sustainalytics.

NLB Grupa je pre manje od godinu dana dobila prvi ESG rejting rizika ove kompanije, ove godine ga je i značajno unapredila. Naime, ova bankarska grupacija je dobila novi ESG rejting rizika od 16,0 i Sustainalytics je ocenio da je pod niskim rizikom od značajnih finansijskih uticaja ESG faktora. Tako je prošlogodišnji rejting poboljšan za 1,7 poena, zahvaljujući čemu je NLB Grupa svrstana među 13 odsto najboljih banaka od svih kompanija koje je Sustainalytics ocenio.

Poslovna održivost je najviše unapređena u oblasti razmatranja ESG rizika i mogućnosti u celokupnom finansijskom poslovanju, ljudskim resursima i etičkom poslovanju. Pored toga, Sustainalytics je zaključio da se u radu NLB Grupe nije dogodilo ništa što bi imalo negativan uticaj na interesne grupe, poslovanje ili životnu sredinu. Ceo izveštaj možete pogledati ovde.

Pročitajte još:

„Održivost nije nešto što je u trendu i čime se možete olako poigravati, a zapravo zanemarivati. To je veoma naporan, stalan i dugoročan proces. Sastoji se od malih koraka koji pojedinačno mogu da deluju beznačajno, ali se, kada se sagledaju u celosti, objedinjuju u veliki, nezaustavljiv pokret. A to je, zapravo, još važnije od samog rejtinga rizika, iako smo, naravno, izuzetno ponosni na njega jer je rezultat naših napora i ocene nezavisnih i svetski priznatih stručnjaka“, izjavio je predsednik Izvršnog odbora NLB d.d, Blaž Brodnjak, povodom dobijanja nove ESG procene rizika.

Slično kreditnom rejtingu, ESG rejting rizika predstavlja rezultat procene kompanije, fonda ili hartije od vrednosti, s tom razlikom što se fokusira na ispunjavanje ekoloških (E), društvenih (S) i standarda upravljanja (G), umesto na kreditnu sposobnost. U finansijskom svetu, on postaje sve značajnija kategorija, koju investitori i analitičari sve pažljivije prate, i na osnovu toga procenjuju u koje kompanije ulagati, a u koje ne. Pre godinu dana, NLB je bila prva banka sa sedištem i ekskluzivnim strateškim interesom u jugoistočnoj Evropi koja je dobila ovaj rejting, kao i prva među kompanijama koje se kotiraju na Ljubljanskoj berzi.

Izvor: NLB Grupa

U fokusu drugog Look up-a na Kopaoniku energetika i zaštita životne sredine

Izvor: PKS
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Druga regionalna konferencija ekoloških i biznis lidera Look up koja se 6. i 7. decembra održava na Kopaoniku, u organizaciji Privredne komore Srbije i partnera, u fokus stavlja aktuelne izazove u oblasti energetike i ekologije, o kojima će diskutovati više od 30 panelista, eminentnih domaćih i međunarodnih eksperata i preko 500 predstavnika kompanija.

,,Druga Look up konferencija veliki je dijalog biznisa i politike u kojem će učestvovati preko 500 predstavnika kompanija i 30 panelista. Ovogodišnji skup organizovan je u šest sadržajnih panela, ali konferenciju ne čine samo paneli, nego je ona i mesto susreta predstavnika kompanija i prilika da se na kraju godine pogleda u retrovizor šta je urađeno u toku godine, kako bi se kvalitetno kreirale preporuke koje će biti upućene Vladi Srbije za 2024. godinu”, kaže Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.
Vodeće teme su održivost, dekarbonizacija energetskog sektora, otpornost na klimatske promene, cirkularna ekonomija, zeleni biznisi i finansiranje zelenih biznisa, opstanak mikro, malih i srednjih preduzeća u lancu dobavljača na konkurentnom evropskom tržištu…

,,Nama su za zelenu transformaciju potrebni novi finansijski instrumenti, redizajn sistema taksi i poreza kako bismo bili u prilici da se približimo zelenom finansiranju, a jedan od alata jesu zelene obveznice, veoma prihvatljive za kompanije. Trenutno, postoji nekoliko velikih privatnih korporacija u Srbiji koje su zainteresovane da izdaju obveznice, jer to vide kao investiciju za budućnost”, istakao je Mitrović i ukazao na spremnost Ministarstva finansija da podrži složeni proces izdavanja obveznica. Takođe, srednje kompanije u zelenim obveznicama vide mogućnost da brzo obrnu kapital, a sa druge strane, da unaprede održivost, da na tržištu pokažu da imaju razgradivu ambalažu ili manju emisiju CO2, da koriste obnovljive izvore energije, kako bi privukle pažnju bankara, investitora.

Kvartalno istraživanje koje sprovodi PKS pokazuje da raste interes kompanija da postanu smart, inovativne, održive, transparentne, digitalizovane, inkluzivne… Savremenom potrošaču je veoma važno kakav uticaj poslovanje ima na lokalnu zajednicu, dodao je Siniša Mitrović.

Drugi Look up organizovan je u šest panela: Klima i globalno zagrevanje – uticaj na investicije i održivost, Strateške promene u politici životne sredine – People Planet Prosperity 3P za Srbiju, Evropska energetska politika na primeru regiona, Kritični materijali, odgovorna i održiva ekonomija, Građevinska industrija i putna infrastruktura, ozelenjavanje biznisa i Energetska infrastruktura, investicije, inovacije i zelena tranzicija, na kojima će učestvovati ministri resornih ministarstava Vlade Republike Srbije, profesori fakulteta Univerziteta u Beogradu, predstavnici strukovnih organizacija i udruženja, velikih energetskih kompanija, eksperti Narodne banke Srbije, Centralne banke Severne Makedonije, stručnjaci za zaštitu životne sredine i energetiku iz Mađarske, Hrvatske, Federacije BIH, menadžeri velikih kompanija iz zemalja Zapaadnog Balkana… Među ključnim govornicima su grčki ekonomista Janis Varufakis, predsednik Upravnog odbora Investicionog fonda Srbije Dejan Ilić, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i mnogi drugi.

Izvor: PKS

Doljevac: U planu gradnja solarne elektrane snage do 9,99 kW

Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Opština Doljevac stavila je na javni uvid Nacrt plana detaljne regulacije solarne elektrane ,,Doljevac’’, koji će trajati do 3. januara 2024. godine.

Teritorija obuhvaćena Planom nalazi se u centralnom delu opštine Doljevac i zahvata delove katastarskih opština KO Kočane sa oko 20,95 ha i KO Čečina oko 0,67 ha. Granicom Plana ukupno obuhvaćen prostor iznosi 21,62 ha.

Povod za izradu Plana je potreba da se u planskom području utvrde pravila uređenja i građenja, odnosno da se omogući planski osnov za izdavanje odgovarajućih dozvola za izgradnju potrebnih sadržaja u kompleksu objekta za proizvodnju električne energije – solarne elektrane “Doljevac” uz usaglašavanje sa lokacionim uslovima, postojećim i planiranim razvojnim interesima lokalne zajednice i uslovima nadležnih institucija, kao i da se planski razradi i definiše raskrsnica koja obezbeđuje vezu državnog puta IIA-158 sa državnim putem IIA-216 i dalje sa postojećom denivelisanom raskrsnicom (veza sa državnim putem A1), navodi se u dokumentu Plana.

Najveća odobrena snage solarne elektrane je do 9.999 kW.

Pročitajte još:

U postojećem stanju, a prema postojećem režimu korišćenja zemljišta, ovo područje uglavnom je poljoprivredno zemljište u privatnoj svojini i to pretežno njihve slabije bonitetne klase.

Kako se navodi, područje Plana nalazi se unutar zaštićenog područja za koje je sproveden ili pokrenut postupak zaštite. Predmetno područje naseljava veći broj strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta ptica u skladu sa važećim Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Područje se nalazi u okviru međunarodno značajnog područja za ptice (IBA područje – Important Bird Area) „Pusta reka“ i u granicama potencijalnog Područja posebne zaštite (proposed Special Protection Area, pSPA) „Pusta reka“ ekološke mreže Natura 2000.

Zbog toga, Planom su utvrđene mere zaštite prirode i životne sredine, među kojima je i sanacija svih degradiranih površina nakon izvršenih radova i aktivnosti.

Energetski portal

JEDINSTVENI PORTAL ZA POSTOJEĆE I BUDUĆE PROZJUMERE U SRBIJI

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Centar za unapređenje životne sredine

U prvih 11 meseci ove godine, broj prozjumera koji su domaćinstva se skoro utrostručio, skočivši sa 602 domaćinstva u 2022, na 1846 domaćinstava u 2023. godini, i beleži konstantan rast.  Unapređenje načina obračuna, povećanje cene struje kao i subvencije države za izgradnju solarnih elektrana doprineli su ovom trendu. Zbog velikog interesovanja  građana, Centar za unapređenje životne sredine je pripremio i pustio u rad portal namenjen podršci i informisanju građana o izgradnji solarnih elektrana i sticanju statusa kupca-proizvođača (prozjumera), koji se može pronaći na adresi  prozjumer.rs . „Internet portal prozjumer.rs je namenjen svima koji su zainteresovani da postanu kupci-proizvođači i izgrade solarnu elektranu na krovu svoje porodične kuće, kao i svima koji žele da saznaju više o mogućnostima upotrebe solarne energije za sopstvenu potrošnju u domaćinstvu. Imajući u vidu da se institut kupac-proizvođač aktivno primenjuje manje od dve godine, smatrali smo da je neophodno da proizvodnju obnovljive energije u domaćinstvima približimo građanima. Na ovom portalu se mogu pronaći tačne i relevantne informacije koje vode kroz sve tehničke, proceduralne i finansijske aspekte, koje će pomoći građanima da izbegnu nepotrebne greške i troškove za koje smo saznali u razgovoru sa prozjumerima u Srbiji.“ – izjavila je Ivana Jovčić, direktorka Centra za unapređenje životne sredine. Na portalu prozjumer.rs se mogu pronaći tekstovi i ilustracije koje približavaju koncept proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe, princip neto-merenja, način rada i potrebna oprema za solarne elektrane, pregled aktuelnih subvencija za izgradnju, planiranje i određivanje veličine elektrane, procedura izgradnje i priključenja, potrebna prateća dokumentacija, kao i brojne druge informacije važne za uspešno i isplativo korišćenje energije Sunca u domaćinstvu.

Počitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)

„Pojava prozjumera na energetskom nebu Srbije je unelo novu dozu dinamike i hrabrosti na tržište električne energije. Učešće građana će sve više menjati sliku našeg elektroenergetskog sistema koji će vremenom postajati sve manje zavisan od uglja i uvoza električne energije, održiviji i otporniji, i doprineće da bude demokratičniji i više decentralizovan. Brojni primeri pokazuju da, u državama gde je koncept prozjumera uveden pravedno i uz poštovanje standardnih principa ovakvog načina proizvodnje električne energije, građani vrlo rado uzimaju učešće i grade solarne elektrane na krovovima svojih kuća. Za poslednjih godinu i po dana su se izvesni aspekti obračuna struje za prozjumere promenili na bolje, ali postoji još dosta prostora da se učešće građana olakša i učini još povoljnijim i privlačnijim.“ – dodao je Vladan Šćekić iz Centra za unapređenje životne sredine.

Subvencije države za izgradnju solarnih elektrana

Podsećamo da je do sada više od 90 gradova i opština otvorilo konkurse za građane za subvencije za energetsku sanaciju porodičnih kuća. U okviru poziva građani mogu da konkurišu za više mera. Subvencije za pojedinačne mere iznose do 50%, dok je za više mera taj procenat viši i ide do 65 odsto. Lokalne samouprave finansiraju solarne elektrane snage do 6 KW, odnosno do maksimalno 420.000 dinara. Ušteda i proizvodnja energije – investicija koja se isplati Postizanje energetske održivosti ostvaruje se najefikasnije kroz primenu mera energetske efikasnosti, pre nego što se opredelimo za investiciju u solarnu elektranu. Prvo je potrebno uložiti u zamenu stolarije i termalno sređivanje fasade objekta, nakon čega možemo preći na efikasniji sistem grejanja, i tek nakon toga treba investirati u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Pravilnim projektovanjem i dimenzionisanjem kapaciteta solarne elektrane, prilagođavanjem potrošnje električne energije i uz korišćenje subvencija , solarne elektrane mogu se isplate za manje od 10 godina, a očekivani životni vek je najmanje 25 godina. Uz najavljeni rast cena električne energije, period povraćaja investicije će se skraćivati.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Građanima Topole i Kragujevca dodeljeni ugovori za energetsku efikasnost

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

U Topoli i Kragujevcu, uručeno je 270 ugovora građanima koji su dobili subvencije za poboljšanje energetske efikasnosti u svojim domaćinstvima. U Topoli su uručena 64 ugovora, a zahvalnost je izražena građanima na prepoznavanju važnosti energetske efikasnosti. Pomenuto je i povećanje sredstava za subvencije u nekim gradovima, uključujući Topolu, sa 20 na 30 miliona dinara.

U Kragujevcu, gde je još uvek aktuelan javni poziv, uručeno je 200 ugovora. Naglašeno je da su sredstva dostupna za još toliko domaćinstava. Ova godina je posebna jer je planirana pomoć za 400 domaćinstava, što je isti broj kao u prethodne tri godine.

Resorna ministarka je istakla važnost energetske tranzicije i obećaola dalju podršku građanima, kao i dodatna sredstva za energetsku efikasnost, koja je ključni strateški prioritet. Pored subvencija, građanima je omogućeno smanjenje računa kroz popuste na racionalnu potrošnju energije. Više od polovine domaćinstava u Srbiji je ostvarilo popust od 20 do 40 odsto samo u oktobru, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Dodatno, obezbeđena su sredstva za najugroženija domaćinstva, a 96.000 penzionera sa nižim penzijama već koristi popuste. Takođe, poseta Kragujevcu uključila je obilazak radova na rekonstrukciji niskonaponske mreže u selu Donja Sabanta, gde se 210 drvenih stubova menja betonskim. Ukupna ulaganja u rekonstrukciju mreže iznose 70 miliona evra, a u Donjoj Sabanti je uloženo 35 miliona dinara, što je najveće ulaganje otkako je mesto dobilo struju.

Takođe, pravo na popust u iznosu od 1.000 dinara na račune za struju do marta ostvarilo je 96.000 penzionera, ukoliko su im penzije niže od 22.000 dinara.

Energetski portal

Cene goriva ostaju na sadašnjem nivou, nema naznaka da će doći do većih turbulencija

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)
Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Novi dogovori OPEK-a uneli su neizvesnost na naftno tržište – zemlje izvoznice nafte dogovorile su se o novom smanjenju proizvodnje i širenju kartela. Tvrde i da cena barela od 80 dolara nije racionalna. Međutim, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović kaže da goriva ima dovoljno i da će cene ostati na ovom nivou, jer nema indikacija da će doći do nekih većih turbulencija.

OPEK već više od dve godine smanjuje proizvodnju, a prema rečima generalnog sekretara, iz jedne krize idemo u drugu.

,,Sve je počelo kovidom i padom cene sirove nafte, čak ispod nule. Tada su svi shvatili, proizvođači i izvoznici nafte, da moraju da smanje svoju produkciju kako bi uskladili nivo ponude i potražnje. Imamo skoro izašle podatke za procenu proizvodnje od 2023. godine. OPEK zemlje proizvode oko 33 miliona barela na dan u 2023. godini i to je smanjenje od 0,91 milion barela“, objasnio je Mićović.

Prema njegovim rečima, njihovo mesto zauzimaju u to vreme države van OPEK-a, koje su povećale svoju proizvodnju za 1.780.000 barela i tako je uspostavljena ravnoteža.

,,Zemlje OPEK-a to nisu uradile, cena nafte bi pala nisko, to deluje kao dobra vest. Međutim, dugoročno to je neodrživo i može da ugrozi snabdevanje. Ova cena od 80, koliko god OPEK bio nezadovoljan, je zapravo u tom koridoru ±85, gde je realno prihvatljiva cena i za potrošnju i za proizvodnju“, istakao je Mićović.

Sastanak OPEK-a koji je odlagan, održan je u četvrtak. Mićović kaže da svih prethodnih meseci, kada je najavljivana sednica OPEK-a, špekulanti su uspevali da podignu cenu nafte i da jeftinu kupljenu naftu rasprodaju.

Pročitajte još:

Cene derivata padaju

Već petu nedelju na evropskom tržištu i cene derivata padaju, a padaju i na našim pumpama. Mićović je analizirao dijagram koji pokazuje period važenja uredbe o određivanju najviših maloprodajnih cena u Srbiji.

,,Gornja linija pokazuje kako su se kretale maloprodajne cene. Od 222 dinara koje su bile najviše, do 180 koliko su bile najniže cene. Kotacije dizela na međunarodnom tržištu i našeg tržišta se poklapaju i pokazuju koliko na maloprodajnu cenu u Srbiji dominantno utiču kotacije sa međunarodnog tržišta“, napomenuo je Mićović.

Kako je rekao, sada smo na nivou od 200 dinara po litru dizela, i to je apsolutno u skladu sa promenom međunarodnog tržišta.

Mićović je napomenuo da goriva ima dovoljno i da će cene ostati otprilike na ovom nivou, jer nema indikacija da će doći do nekih većih turbulencija.

Dodao je da je januar i februar period kada je najmanja potrošnja goriva.

,,Nikakvih problema sigurno neće biti s količinama, a komercijalne zalihe su na takvom nivou, da možemo i januar da premostimo ukoliko bude leda. Nikada led ne traje tako dugo, mnogo su opasniji letnji periodi kada je suša i nizak vodostaj, on može trajati mesecima. Led može trajati mesec dana, svi su za to spremni“, istakao je Mićović.

Izvor: RTS

Vremenske i klimatske informacije od značaja za energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) i Svetska meteorološka organizacija (WMO), objavile su svoj prvi zajednički izveštaj o obnovljivoj energiji i klimatskoj varijabilnosti, koji je javnosti predstavljen na COP28, pozivajući kreatore politika, naučnike i druge zainteresovane strane da razmatraju sinergiju između meteorologije i obnovljive energije.

Izveštaj ističe da su vremenske i klimatske informacije veoma važne kako bi se podstakao neiskorišćeni potencijal u tranziciji na obnovljivu energiju. Primera radi, promene vremenskih uslova mogu da utiču na kapacitet energije vetra, sunca i hidroenergije. Analiza takođe pokazuje i to kako će klimatske promene uticati na snabdevanje i potražnju energije, posebno kada je reč o grejanju i hlađenju.

Ovo je naročito važno, ako se uzme u obzir da se kapacitet obnovljive energije povećava. Štaviše, u 2022. godini, čak 83 odsto novih kapaciteta je bilo obnovljivo, a solarna i energija vetra činili su najveći deo.

Pročitajte još:

Uopšteno gledano, podaci pokazuju da oko 40 odsto proizvodnje električne energije u svetu predstavljaju obnovljivi izvori. Ipak, kako bismo ostali na klimatskom putu od 1,5oC, globalni obnovljivi kapaciteti moraju da se utrostruče do 2030. godine.

Zbog ovolikog oslanjanja na obnovljive izvore, koji su ujedno ključni za dekarbonizaciju energetskih sistema do 2050. godine, značajno je razumeti kako na njihovu stabilnost utiču vremenski i klimatski uslovi.

Pomoću ovakvih informacija mogao bi da se uspostavi sistem ranog upozoravanja, kako bi se upravljalo energetskim opterećenjima, resursima ali i održavanjem.

Sveobuhvatno i sistematsko prikupljanje i razmena podataka o energiji su od suštinskog značaja za poboljšanje znanja i razumevanja klimatskih varijabilnosti i promena u snabdevanju i potražnji za energijom.

Energetski portal

Globalna trka protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Konferencija o klimatskim promenama COP28 je značajan momenat u globalnim naporima za rešavanje klimatskih promena. Održava se u Dubaiju, i trajaće do 12. decembra

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je analizirala da je brza primena tehnologija čiste energije poslednjih godina imala veliki uticaj na klimatske izglede, smanjujući projektovano globalno zagrevanje za oko 1 °C na osnovu trenutnih političkih postavki vlada. Međutim, ovo smanjenje i dalje dovodi do projektovanog porasta temperature od 2,4°C do 2100. godine, u odnosu na prvobitnu katastrofalnu projekciju od 3,5°C. Ovo ipak nije dovoljno za ispunjavanje tačaka Pariskog sporazuma o održavanju globalnog zagrevanja ispod 2°C, a svakako ne ni ključnog praga od 1,5°C da bi se izbegli najgori efekti klimatskih promena.

Nemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati zajednički su obećali 200 miliona dolara za podršku zemljama koje su ozbiljno pogođene klimatskim promenama, kako je otkriveno na otvaranju samita u Dubaiju, sa ciljem da pomognu nacijama koje su najranjivije na efekte klimatskih promena, poput ostrvskih država.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije je pozitivan korak, ali samo po sebi nije dovoljno da se postigne cilj od 1,5°C. Prema IEA ispunjenje ovog cilja zahteva dogovor i akciju u vezi sa pet međusobno zavisnih mera: utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, udvostručenje stope poboljšanja energetske efikasnosti, obaveza industrije fosilnih goriva da se uskladi sa Pariskim sporazumom (posebno smanjenjem emisije metana iz operacija za 75 odsto), uspostavljanje mehanizama finansiranja velikih razmera za utrostručenje investicija u čistu energiju državama u razvoju, i obavezivanje na mere koje obezbeđuju uredan pad upotrebe fosilnih goriva, uključujući ukidanje odobrenja za nove nesmanjene količine uglja za elektrane.

Za postizanje ovih ciljeva biće potrebne i druge mere, kao što su proširenje električne mreže, povećanje nivoa goriva sa niskim emisijama i izgradnja više nuklearnih elektrana, što je tema koja je aktuelna već neko vreme, s obzirom da se određeni broj država u Evropi odlučuje na povratak ovom vidu snabdevanja.

Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine omogućilo bi oko trećinu smanjenja emisija potrebnih u ovoj deceniji.

Sakupljanje, korišćenje i skladištenje ugljenika (CCUS) može igrati ulogu u dekarbonizaciji delova privrede sa emisijama koje je teško smanjiti, kao što je proizvodnja cementa.

Energetski portal

Za projekte mladih istraživača četiri miliona evra

Foto: Fond za nauku
Foto Ilustracija: Pixabay

Fond za nauku Republike Srbije će u naredne dve godine, u okviru svog devetog programa, finansirati 30 projekata mladih istraživača sa ukupnim budžetom od četiri miliona evra. Na ovom programu posebno namenjenom mladim istraživačima – PROMIS 2023, učestvuje 156 istraživača iz 42 naučnoistraživačke organizacije u Srbiji.

Od 313 prijavljenih predloga projekata, kroz izuzetno konkurentni sistem selekcije, izabrano je 30 najbolje rangiranih predloga projekata iz svih naučnih oblasti. Maksimalni budžet po projektu iznosi do 150.000 evra, a namenjen je naučnom radu, kupovini opreme, materijala, međunarodnoj saradnji, objavljivanju naučnih publikacija i ostalim aktivnostima koje su potrebne za razvoj nauke.

Kroz samostalnost u upravljanju istraživanjem i svojim timom, mladi naučnici iz Srbije će jačati svoje kapacitete i steći važna iskustva koja će im u budućnosti omogućiti da budu konkurentni na međunarodnom nivou i stvaraju rezultate koji će doprineti razvoju nauke u Srbiji, ali i u celom svetu.

Pročitajte još:

„Kroz PROMIS 2023 nastavljamo da ulažemo u budućnost nauke, a to su mladi istraživači i naučnici u ranoj fazi karijere. Naš prvi program PROMIS 2020 je bio namenjen mladim istraživačima koji su pokazali da su veoma sposobni da upravljaju istraživanjima, da su inovativni u svojim idejama i da mogu da stvaraju važne naučne rezultate. Neki od njih su nakon završetka projekata dobili prestižne evropske grantove za finansiranje istraživanja, a pojedini su dobili mogućnost da rukovode projektima u okviru većih programa Fonda za nauku. Fokus na mlade je jedno od obećanja koje smo dali sebi prilikom osnivanja Fonda i verujem da će upravo ovih 30 odabranih projekata podstaći dalji ekonomski, društveni i tehnološki napredak Srbije“, istakla je dr Milica Đurić-Jovičić, v.d. direktora Fonda za nauku RS.

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Reed)

Projekti podržani kroz PROMIS 2023 će se baviti razvojem naučnih rešenja u različitim oblastima života: istraživači će razvijati bioaktivne hidrogelove koji će ubrzati zarastanje rana, ekološki prihvatljivu alternativu hemijskim pesticidima, jeftinije i bezbednije načine proizvodnje litijum-jonske baterije, prenosivi i ekonomični elektrohemijski senzor za otkrivanje zagađivača hrane, tehnike 3D bioštampe koja će unaprediti rekonstrukciju dojki nakon operisanja tumora, automatizovani alat za otkrivanje govora mržnje u onlajn tekstovima i raditi na još mnogim drugim važnim istraživanjima.

Sredstva za finansiranje programa obezbeđena su na osnovu zajedničkog ulaganja Republike Srbije (Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija), kroz zajam i tehničku podršku Svetske banke i bespovratnu finansijsku podršku Evropske unije, koji čine deo „Projekta akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva u Republici Srbiji“ (Projekat SAIGE), posvećenog jačanju naučnih istraživanja i inovativnog preduzetništva.

Izvor: Fond za nauku

AERS: Pravila za raspodelu prenosnih kapaciteta na granici između zona trgovanja

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije, na svojoj održanoj sednici, dao je saglasnost na pravila kojima se uređuje postupak i način raspodele prenosnih kapaciteta na granici između zona trgovanja operatora prenosnog sistema Republike Srbije EMS AD i operatora prenosnih sistema Severne Makedonije (MEPSO), Rumunije (Transelektrika), Bosne i Hercegovine (NOSBiH), Bugarske (ESO), Hrvatske (HOPS) i Crne Gore (CGES) za 2024. godinu, navodi se na sajtu AERS-a.

Organizovanjem zajedničkih aukcija, omogućava se efikasnije korišćenje kapaciteta na granicama između zona trgovanja, čime se unapređuju uslovi za razvoj tržišta električne energije u jugoistočnoj Evropi i za njegovu integraciju u evropsko tržište.

Pročitajte još:

Agencija za energetiku je regulatorno telo čije su nadležnosti u sektorima električne energije, prirodnog gasa, nafte i naftnih derivata i toplotne energije koja se proizvodi u elektranama – toplanama. Kroz obavljanje poslova dodeljenih Zakonom, AERS treba da doprinese stvaranju stabilnog regulatornog okvira za razvoj efikasnog i održivog energetskog sektora koji će biti siguran oslonac ekonomskom razvoju zemlje.

Agencija je samostalan pravni subjekt i funkcionalno je nezavisna od bilo kog državnog organa, energetskih subjekata i korisnika njihovih proizvoda i usluga, kao i od svih drugih pravnih i fizičkih lica.

Energetski portal

Završeni radovi na projektu gasovoda Srbija- Bugarska

Foto-ilustracija: Unsplash (roman-pentin)
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Završetak gasovoda Srbija-Bugarska predstavlja značajan iskorak u osiguranju energetske sigurnosti i stabilnosti u Republici Srbiji. Ovaj projekat, koji je završen u  periodu od 12 meseci, otvara nove horizonte za snabdevanje gasom iz različitih izvora, s posebnim naglaskom na Azerbejdžan.

Gasovod, dužine 109 kilometara, sa četiri merno-regulacione stanice u Pirotu, Dimitrovgradu, Beloj Palanci i Nišu, kao i velikom primopredajnom stanicom u Trupalama, predstavlja prvi veliki energetski projekat završen na vreme u Srbiji. Ovo postrojenje će verovatno biti puštano u probni rad do kraja nedelje, saopšteno je na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Osim tehničkog aspekta, projekat se ističe i potpisanim ugovorima o interkonekciji sa Bulgartransgasom i komercijalnim ugovorom o snabdevanju gasom iz Azerbejdžana, što ukazuje na jačanje međunarodnih odnosa i energetske saradnje. Najavljene bilateralne posete predsednika Azerbejdžana i Bugarske dodatno potvrđuju ovu tendenciju.

PROČITAJTE JOŠ:

Ovaj gasovod  igra ključnu ulogu u gasifikaciji jugoistočnog dela zemlje i u procesu zelene tranzicije. Povećanje kapaciteta do 1,8 milijardi kubnih metara omogućuje tranzit gasa iz Kaspijskog regiona do centralne Evrope, istovremeno doprinoseći čistijem izvoru energije u zamenu za ugalj i mazut.

Projekat je značajan zbog stabilnosti snabdevanja gasom, a samim tim i stabilnosti energetskog sektora, a zemlja se pozicionira kao važan akter u energetskoj sigurnosti regiona.

Energetski portal