Home Blog Page 796

Beč prilagođava ulicu klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash (Petr Slováček)
Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Hild)

Početkom januara 2020. godine počinju radovi na uređenju ulice Nojbaugase, koja se proteže uz ulicu Ciglergase u opštini Nojbau u Beču. Ova ulica će po planu dobiti novi zasad drveća, sedam ogradica za biljke puzavice, sedam česmi, dve fontane i 36 mlaznica za prskanje vodene magle. Takođe, u njoj će se obavljati i biciklistički saobraćaj u oba smera sa 69 novih mesta za parkiranje bicikla, a ulicom će moći da se kreću i invalidi i teže pokretljivi građani sa mogućnošću odmora na više od 100 mesta za sedenje.

Postojeće bašte i lokali ostaće i dalje na istoj adresi kako bi komšijama i redovnim kupcima i dalje bili na raspolaganju.

„Moj pristup obnovi bečkih ulica je da se građanke i građani u njima bolje osećaju. Ubeđena sam da će to i ovde biti slučaj“ izjavila je bečka zamenica gradonačelnika, Birdžit Hebajn.

„Nojbaugase se nalazi u jednom od najtoplijih delova Beča. Sadnjom drveća i instaliranjem mlaznica za prskanje vodene magle uspećemo da je rashladimo, a Bečlije će dobiti mesto za slobodno kretanje, druženje i razgovore“, dodala je Hebajn.

Da podsetimo, bečki naučnici su izračunali da bi opština Nojbau ubuduće mogla da postane najtopliji deo Beča sa ukupno 55 ekstremno toplih dana godišnje. Tim povodom je ulica Ciglergase postala prva ulica u ovoj opštini i u Beču koja je prilagođena klimatskim promenama. U njoj je izvršena potpuna rekonstrukcija, posađeno drveće, instaliran sistem za hlađenje vazduha, a postavljene su i česme sa vodom za piće. Adaptacija ulice Ciglergase je koštala 2,4 miliona evra, od kojih je Grad Beč finansirao 70 odsto, a opština Nojbau je ostatak sredstava nadoknadila iz sopstvenog budžeta.

Izvor: Eurocomm-PR

Šine na auto-putu u Švedskoj pune elektrovozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Insoll)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pichler)

Švedska ima plan da uvede puteve koji će da pune električna vozila dok se kreću. Taj projekat je realizovan u vidu eksperimentalnog puta “eRoad–Arlanda”. Ako se ovaj put pokaže efikasnim, projekat će se proširiti na celu Švedsku. Ovaj put puni vozila u pokretu – električne automobile, kamione, autobuse. Put se nalazi u blizini Stokholma, tačnije povezuje aerodrom Arlanda sa logistikom u samom gradu i to u dužini od gotovo dva kilometra.

Računica švedskih inženjera je veoma jednostavna – kamioni skoro 80 odsto vožnje ostvare vozeći po auto-putevima i to obično u kolonama. Novim putevima sa šinama u srednjoj traci štedi se na energiji, nema zagađenja, a transport je do 10 puta jeftiniji.

Upotrebom pokretne „ruke“, koja se nalazi na dnu šasije, vozilo se povezuje sa šinom koja provodi struju, a koja je instalirana u kolovoz. Kada se vozila približe stazi, senzor iz automobila ili kamiona otkriva elektrificiranu šinu, pokretna ruka se spušta ispod vozila i pripaja na nju.

Domet kamiona koji vozi robu kad se otkači sa šine, jeste 150 kilometra, što je dovoljno da se roba doveze do skladišta i da se ponovo vrati na auto-put.

„Do 2030. godine smanjićemo broj vozila na fosilna goriva za 70 odsto od trenutnog, a ovaj put je samo jedan od nekoliko projekata koje je započela uprava za saobraćaj s namerom da se razvijaju i testiraju tehnologije“, objasnio je Ibrahim Bajlajn, ministar za politiku energije.

Bezbednost na najvišem nivou

Pruga je potpuno bezbedna za hodanje po njoj bosim nogama, dakle i za ljude i za životinje, jer struje na površini nema.

„Sve mora biti u skladu sa najvišim standardima bezbednosti i povezano sa autonomnom vožnjom. Brzina ovoga projekta zavisi od brzine kojom budemo mogli da obezebedimo sredstva za subvenciju onih koji žele da kupe ovakve kamione“, istakao je Bajlajn.

Južna Koreja i Kina takođe ulažu u razvoj solarnih, elektromagnetskih puteva na kojima se punjenje automobila i kamiona radi bežično, kako bi smanjile emisije štetnih gasova.

Međutim, ovaj švedski put je prvi takve vrste u svetu, a prednosti projekta su što bi, ukoliko se instalira u celoj zemlji, omogućavao da električni automobili imaju manje baterije, što bi bilo jeftinije za njihovu proizvodnju i rešilo mnoge ekološke probleme oko njihovog uništavanja posle upotrebe.

Izvor: RTS

Budući inženjeri i ABB – ruku pod ruku ka razvoju robotike u Srbiji

Foto: ABB

U utorak, 17. novembra, u svečanoj sali Mašinskog fakulteta u Beogradu nagradama i sertifikatima ovenčani su “potpuno novi inženjeri” (Brand New Engineers). Oni su učestvovali u projektu Brand New Engineers – Od integrala do inženjera, koji sprovodi Udruženje studenata elektrotehnike Evrope – Lokalni komitet Beograd u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Beogradu. Projekat je ove godine proslavio desetogodišnjicu postojanja.

Predsednica udruženja Milica Lazić je podsetila goste da je 2000. godine beogradski komitet osnovalo nekoliko entuzijasta sa željom da nauče nešto novo i da prošire svoje vidike. “Od tada do danas, Beograd je postao jedan od najjačih članova Udruženja studenata elektrotehnike Evrope”, kazala je ona.

Raskošan potencijal studenata iz Srbije je prepoznala i švajcarsko-švedska kompanija ABB, predvodnica digitalne transformacije. U cilju podrške usavršavanju veština budućih stručnjaka, izazvala ih je na ABB Robo Challenge.

S obzirom na to da se svojevrsno nadmetanje u oblasti robotike održava dve godine unazad, Milan Jevremović, rukovodilac segmenta Industrija u kompaniji ABB Srbija, veruje da je to znak da će je preraslo u tradiciju.

Foto: ABB

“Nakon ovogodišnjeg takmičenja koje je drugo po redu, verujemo da će ono postati tradicija na kojoj će studenti moći da se oprobaju u optimizaciji rešenja za upravaljanje robotom u simulacionom okruženju softvera ABB RobotStudio i kasnije ih implemenitraju na pravom ABB industrijskom robotu”, objasnio je.

Jevremović je zahvalio Elektrotehničkom fakultetu na njegovom doprinosu događaju.

Iako ideja potiče sa Elektrotehničkog fakulteta, voleo bih da se ABB Robo Challenge proširi i na departmane za robotiku na drugim fakultetima kako bismo promovisali nove tehnologije. Samim tim što se nalazimo na Mašinskom fakultetu i što je među ekipama bilo predstavnika sa ovog fakulteta, delimično smo i uspeli u tome“, rekao je on, podsetivši na jedinstvenost izazova u regionu, ali i čitavoj Evropi. “U okviru nedelje kada se obeležava Evropski dan robotike, drago nam je da doprinosimo popularizaciji ove oblasti putem našeg takmičenja, jedinstvenog za naš region”, dodao je.

Foto: ABB

ABB Robo Challenge se odvijao u dve faze. Najpre je 17. novembra upriličen 24-časovni hakaton, a izabrani finalisti su jedni drugima ponovo izašli na crtu 25. novembra. Tom prilikom su svoja rešenja proverili na pravom ABB industrijskom robotu. Uspešnijim se pokazao tim Fast and Fourier.

ABB Srbija je pobednike nagradila studijskim putovanjem u Milano. Tamo će ih u  Regionalnom centru za robotske aplikacije mašinske obrade i opsluživanja u obližnjem mestu Votuone ugostiti njihove italijanske kolege.

Drugoplasirani Robo Sapiens će posetiti preduzeće koje je u svoju proizvodnju u Srbiji implementiralo industrijske robote, kao i sedište kompanije ABB i novootvoreni trening centar “Nikola Tesla” u Beogradu.

Jelena Kozbašić

“Čist Božić i bistra Nova godina” u Splitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mourad Saadi)

Udruženje podvodnih aktivnosti „Rostrum“ u Splitu je na plaži Žnjan uspešno organizovalo 4. ekološku akciju čišćenja primorja pod nazivom „Čist Božić i bistra Nova godina“.

Zaključak organizatora ove, već tradicionalne, ekološke akcije čišćenja primorja je da se iz godine u godinu postiže sve veći napredak i da uloženi trud ipak ima smisla jer je primorje splitske plaže Žnjan od prve ekološke akcije poprilično promenilo svoj izgled.

Tokom ranijih akcija očekivano je preovladavao krupniji otpad, ističu u UPA „Rostrum“, a poslednje dve akcije bile su fokusirane na sitniji, fragmentisani plastični otpad koji je mnogo teže i zahtevnije uklanjati iz mora. Takođe, taj otpad možda ne izgleda toliko atraktivno, ali je i daleko opasniji za morski ekosistem. Priprema ovogodišnje akcije bila je mnogo zahtevnija u odnosu na prethodne te su članovi UPA „Rostrum“ pre same akcije deset puta zaronili radi pripreme terena.

Ove godine je ujedno i proširena lokacija akcije, a dobar deo otpada nije se nalazio u blizini  kopna. Sitni otpad je bio u visokom stupnju raspadanja, dok je krupniji uglavnom bio duboko zakopan u sediment, što je uz smanjenu vidljivost na sam dan akcije uvelike otežavalo uslove rada. Turistička zajednica grada Splita podržava akciju od samog početka, a vrednost inicijative UPA „Rostrum“ u Splitu su ove godine prepoznali brojni pojedinci, klubovi, udruženja, organizacije i institucije poput Udruženja za prirodu, okolinu i održivi razvoj “Sunce” i Splitsko-dalmatinska županija u sklopu projekta „Primorsko je dobro“.

U akciju su se uključili članovi klubova iz raznih krajeva Hrvatske kao što su DPS, RK “Geronimo” i RK “Roniti” se mora iz Zagreba, KPA Vodomar iz Duge Rese, RK Sv. Roko iz Zadra, RK Dolac iz Šibenika, ERK Korčula sa ostrva Korčula, ali i iz susedne Bosne i Hercegovine, poput ERK “Leut” iz Mostara i KPA “Explorer” iz Sarajeva.

Splitsko podmorje ipak nisu čistili samo gosti, već i članovi lokalnih klubova RK Giričić, JVP Split, PIK Mornar i RK veterana 4 gardijske brigade.  Uz podršku dva ronilačka centra – “Foka” sa ostrva Paga i “Deep Blue Diving” iz Rogoznice, kao i  ribolovnog društva PŠU Angulja iz Marine, akciji su se pridružili Hrvatski restauratorski zavod, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju iz Zadra i Arheološki muzej Split.

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Organizatori akcije posebno se zahvaljuju srednjoj Prirodoslovnoj školi i njenim profesoricama koje su budno pazile i koordinirale svoje učenike koji su 14. decembra imali priliku da vide kako izgleda briga za životnu sredinu iz prve ruke. Iako je prikupljeni otpad po svom sastavu svake godine poprilično sličan, tu su automobilske, kamionske i autobuske gume, kante za smeće, nezaobilazna plastika i gvožđe, ove godine su iz mora izvučeni: velika metalna konstrukcija koja je nekad služila kao ograda za lakši ulaz na plažu, raspadnuta svlačionica, velike količine plastičnih i metalnih krovnih konstrukcija, kao i nepregledne količine metalnih ploča koje su sa raznih puteva našle svoje mesto u sedimentu podmorja. Takođe, iz mora je izvađen i mali čamac koji se ovde nasukao verojatno tokom nekog prošlog nevremena.

Kao i svake godine, od prikupljenog otpada je napravljena „jelka“ koja je po težini ipak bila nešto lakša od prethodnih, ali i dalje zabrinjavajuće velika. Trud uložen u organizaciju četvrte akcije „Čist Božić i bistra Nova godina“ se itekako isplatio i to ne samo zbog prikupljene količine otpada i velikog broja zadovoljnih učesnika, već i zbog podizanja svesti o važnosti očuvanja životne sredine, kao i stvaranja pravog prazničnog ugođaja na jedan veoma poseban, nov i drugačiji način.

Izvor: Ekovjesnik

EU planira smanjenje pesticida da bi se spasile pčele

Foto-ilustracija: Unsplash (Revolt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Matzinger)

Zastupnici pozivaju Komisiju da odlučnije nastupi s Inicijativom za oprašivače i predloži nove mere za zaštitu pčela i ostalih oprašivača.

U rezoluciji usvojenoj u sredu Parlament pozdravlja Inicijativu Evropske unije za oprašivače, ali ističe da njom trenutno ne mogu zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promene, konverziju zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste.

Budući da su oprašivači bitni za biološku raznolikost, poljoprivredu i reprodukciju mnogih biljnih vrsta, zastupnici su zatražili od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dodatnim sredstvima.

Potrebno je smanjiti upotrebu pesticida

Kako bi se doprinelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, manja upotreba pesticida mora da postane glavni cilj buduće zajedničke poljoprivredne politike, upozorili su zastupnici.

Oni su takođe pozvali da se širom Evropske unije obavezno smanje ciljevi koji će biti obuhvaćeni novom revizijom direktive o održivoj upotrebi pesticida.

Parlament je na kraju zatražio više sredstava za potporu istraživanju uzroka smanjenja broja pčela radi zaštite raznolikosti vrsta oprašivača. Rezolucija je usvojena podizanjem ruku.

Foto-ilustracija: Unsplash (Odin Aerni)

U aprilu 2018. EU je doneo odluku o potpunoj zabrani spoljen upotrebe imidakloprida, klotianidina i tiametoksama, poznatih pod nazivom neonikotinoidi. Ali više država članica zatražilo je hitno povlačenje tih pesticida iz potrebena svojim teritorijama.

Nakon što su Parlament i Veće pozvali na akciju za zaštitu pčela i ostalih oprašivača, Komisija je 1. juna 2018. predstavila svoju Komunikaciju o Inicijativi EU za oprašivače.

Prema navodima Komisije, samo u Evropskoj uniji oko 84 odsto vrsta useva i 78 odsto vrsta divljeg cveća zavisi, barem delimično, od oprašivanja preko životinja. Skoro 15 milijardi evra godišnje poljoprivredne proizvodnje Evrope direktno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog sveta.

Izvor: Evropski parlament

U Australiji 47 stepeni i 100 požara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bailey Heedick)

U Novom Južnom Velsu, na jugoistoku Australije, proglašena je vanredna situacija zbog rekordno visokih temperatura. Oko 2.000 vatrogasaca se bori sa oko 100 požara. Biro za meteorologiju za vikend prognozira maksimalne temperature od 47 stepeni Celzijusa, javlja “Sidnej morning herald”.

Premijerka Novog Južnog Velsa Gledis Berejiklijan proglasila je sedmodnevno vanredno stanje zbog požara i najavljenih visokih temperatura.

“Najveća briga tokom narednih nekoliko dana je nepredvidivost, imamo ekstremno visoke temperature sa ekstremnim vetrovima,” rekla je Berejiklijanova novinarima.

Oko 2.000 vatrogasaca bori se protiv sto požara od kojih je polovina stavljena pod kontrolu uz podršku američkih i kanadskih timova i pripadnika australijskih snaga odbrane.

Biro za meteorologiju za vikend prognozira maksimalne temperature od 47 stepeni.

Australija je juče zabeležila novi rekord po visini prosečne maksimalne temperature koja je iznosila 41,9 stepeni Celzijusa. Očekuje se da će danas biti oboren i ovaj rekord.

Prethodni put vanredna situacija je u Novom Južnom Velsu bila proglašena sredinom novembra, podseća AP.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joanne Francis)

U požarima je do sada nastradalo pet osoba, izgorelo je više od 680 kuća i gotovo 1,2 miliona hektara šuma i drugog rastinja.

Poslednji rekord zabeležen je u januaru 2013. godine i iznosio je 40,3 stepena. Očekuje se da će do smanjenja temperatura u Australiji doći nakon Božića.

Zbog toplotnog talasa koji je zahvatio Australiju izazivajući požare lekari upozoravaju stanovništvo da se zaštiti od vrućina. Direktor za zaštitu životne sredine u Novom Južnom Velsu Ričard Brum poziva stanovništvo da prati instrukcije vlasti i da se pridržavaju saveta lekara.

“Ljudi bi trebalo ozbiljno da shvate ove uslove i učine ono što mogu da bi se zaštitili od vrućine što je više moguće “, rekao je Brum.

Izvor: RTS

Hajde da istražimo morske dubine – iz svojih fotelja!

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cunningham)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Filipe)

Ekspanzija društvenih mreža mnogima je donela naviku besomučnog skrolovanja, toliko zastupljenu da počinjem da sumnjam da nam se tanji koža na jagodicama palčeva :) Šta ako promenimo perspektivu i pomoću mobilnih telefona i kompjetera, umesto duboko u privatnost naših poznanika, zavirimo u nepoznate dubine mora?

Nil Agarval, prema sopstvenim tvrdnjama, pokušava da učini surfovanje vebom zabavnijim. Na onlajn platformi neal.fun, IT stručnjak je kreirao virtuelnu stvarnost u kojoj imate priliku da trošite novac Bila Gejtsa, a osmislio je i neobičnu vremensku mašinu – ona prikazuje koji poznati ljudi su živeli u određenoj godini. Internet je sazdan od nebrojeno mnogo kodova, neshvatljivih većini nas, a kao njihov poznavalac, Nil nam je na svojoj stranici pružio mogućnost da istražimo čak i svemir – a od nedavno i more.

Jedanaest kilometara skrola Instagramom ili Fejsbukom bi nam vrlo verovatno više odnelo, nego donelo – pre svega vremena i živaca. Sa Nilovim parčetom interneta slučaj je nešto drugačiji – jedanaest kilometara skrola kasnije, naći ćemo se na najdubljem mestu u Zemljinoj kori. “Dotak’o sam dno života” mi se čini kao adekvatna pesma za taj trenutak! Za razliku od nas, koji ćemo ga “osvojiti” samo fiktivno i kroz nekoliko minuta, Žak Pikard i Don Valš su 1960. godine u podmornici Trst, nakon 5 sati putovanja kroz vodena prostranstva, zaronili tamo gde niko pre njih nije bio – u tzv. Marijanski rov.

Na putu do tamo, naići ćemo na vrstu koja pliva morima planete već 500 miliona godina, a uprkos tome što liči na meduze, nije u srodstvu s njima. Nastanjuje retko naseljene oblasti više od 6,5 km pod more s obzirom da tamo vladaju prilično ekstremni uslovi. Među njenim najbližim komšijama se nalaze olupina broda američke ratne mornarice DD-557, potopljenog u Drugom svetskom ratu, i zvezde – morske naravno.

Nešto pliće kupaju se ribe bez lica, neke od najvećih ajkula koje dostižu dužinu do 7 m i morski prasići.

No, da ne spojlujem čitav doživljaj, što bismo mi mladi rekli! Prepuštam vam da sami otkrijete ostale stanovnike mora i zanimljive informacije, poput one koliko je čovek najdublje zaronio.

Jelena Kozbašić

Javni poziv za iskazivanje interesa za USAID-ov program Sistema energetskog menadžmenta (EMS) na Balkanu

Javni poziv za iskazivanje interesa

USAID-ov program Sistema energetskog menadžmenta (EMS) na Balkanu

 

Projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) ima za cilj promociju upotrebe sistema energetskog menadžmenta za vlasnike javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada na Balkanu, s ciljem smanjenja potrošnje energije, poboljšanja energetske efikasnosti i optimizacije proizvodnih procesa.

Kao deo projekta, USAID želi odabrati i sarađivati sa vlasnicima javnih, privatnih ili komercijalnih zgrada, kao i poslovnim subjektima koji su zainteresovani za poboljšanje energetske efikasnosti, posebno usvajanjem sistema energetskog menadžmenta.

Odabrani partneri imaće pristup najnovijoj američkoj tehnologiji za upravljanje energijom i imaće sledeću podršku:

  • Sistem upravljanja energijom: Partneri će dobiti USAID-ovu finansijsku podršku za delimično pokrivanje troškova dizajniranja, ugradnje i puštanja u rad novog sistema energetskog menadžmenta koji će obezbediti vodeći američki proizvođač.
  • Post-prodajna podrška: Sistem energetskog menadžmenta može sadržavati ugovor o održavanju rezervnih delova i radne snage sa ciljem održavanja sistema u optimalnom stanju.
  • Obuka: Partneri će biti osposobljeni za rad i upotrebu njihovog sistema energetskog menadžmenta kako bi bolje razumeli, nadgledali i optimizirali potrošnju energije radi efikasnosti i uštede troškova.

USAID poziva sve vlasnike zgrada i industrijskih objekata, zainteresovane za partnerstvo na gore navedenoj mogućnosti, da se prijave na ovaj javni poziv.  Ako ste zainteresovani za dodatne informacije i učestvovanje u ovom programu, kontaktirajte ih na drembids@tetratech.com. Krajnji rok za prijave je 15.1.2020.

Odabrani partneri će imati demonstriranu mogućnost za uštedu energije, bez postojećeg sistema energetskog menadžmenta i obavezu kupovine i upravljanje sistemom energetskog menadžmenta po smanjenim troškovima. Program će započeti početkom 2020. godine sa tehničkim posetama i odabirom partnera.

Domaćinstva ipak neće plaćati eko-taksu?

Foto-ilustracija: Unsplash (André Robillard)
Foto-ilustracija: Pixabay

Postoji mogućnost da se odluka o plaćanju eko-takse na godišnjem nivou za fizička lica u iznosu od 1.200 dinara ipak izmeni. Sprovođenje odluke planirano je za sam početak naredne godine. Ukoliko ova odredba bude modifikovana, građani Srbije neće plaćati taksu kao zagađivači životne sredine.

Vlada Srbije je usvojila Uredbu o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema stepenu negativnog uticaja, a jedna od novina koju nam njeno usvajanje donosi je i eko-taksa za domaćinstva u godišnjem iznosu od 1.200 dinara koja se primenjuje od 1. januara 2020. godine. Uredbom su definisani i uslovi za umanjenje nameta, kao i kriterijumi koji su od značaja za uticaj fizičkih lica na životnu sredinu.

Premijerka Ana Brnabić je za srpske medije izjavila da će u ponedeljak biti doneta izmena ove odredbe. Eko-taksu neće plaćati ne samo građani koji imaju centralno grejanje, nego ni ostali.  Uz to, biće izmenjena i odluka koja se odnosi na delatnosti koje imaju srednji negativan uticaj na životnu sredinu, naročito u oblasti poljoprivrede.

U uredbi je određeno koliko će iznositi naknada u zavisnosti od stepena negativnog uticaja na životnu sredinu prema aktivnosti pravnih lica i preduzetnika, te je izvršena podela na veliki, srednji i mali uticaj na životnu sredinu. U delatnosti koje imaju veliki uticaj na životnu sredinu spadaju prozvodnja gasa i distribucija gasovodima, proizvodnja plemenitih i obojenih metala, građevinskih materijala od gline, betona, cementa i gipsa, proizvodnja hemikalija i plastične mase, eksploatacija uglja, kao i proizvodnja prehrambrenih proizvoda.

Jelena Cvetić

Održana prva konferencija o planu upravljanja vodama

Foto: JVP Vode Vojvodine
Foto: JVP Vode Vojvodine

Prva konferencija u vezi sa učešćem javnosti u izradi Plana upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije, održana je 17. decembra u Palati Srbije, u Beogradu. Prisutne je pozdravila Nataša Milić, v.d. direktora Direkcije za vode, a nakon predstavljanja plana rada i dinamike izrade Plana upravljanja vodama, zainteresovane strane su imale priliku da učestvuju u radionicama koje su vodili eksperti iz Javnih vodoprivrednih preduzeća „Vode Vojvodine“ i „Srbijavode“.

Sa zainteresovanim predstavnicima ministarstava, pokrajinskih sekretarijata, instituta, nevladinih organizacija i mnogim drugima razgovarali smo o problemima, nedoumicama i mogućim rešenjima na teme:

– Organsko zagađenje površinskih voda
– Zagađenje površinskih voda nutrijentima
– Zagađenje površinskih voda hazardnim supstancama
– Hidromorfološki pritisci
– Pritisci na kvantitet i kvalitet podzemnih voda

Konferenciju je organizovalo Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo – Republička direkcija za vode u saradnji sa dva vodoprivredna preduzeća, koja su glavni akteri u izradi Plana. U organizaciji su učestvovali i eksperti iz Nemačke, Austrije i Holandije.

Srbija ima izazov da izradi prvi Plan upravljanja vodama koji mora biti u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama, kao najznačajnijim delom zakonodavstva Evropske komisije u oblasti voda. Ova konferencija je samo jedan od koraka ka ispunjavanju uslova za dostizanje „dobrog statusa“ prema evropskim standardima.

Izvor: JVP “Vode Vojvodine”

Srbija ceni pomoć Slovenije u postizanju viših ekoloških standarda

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Ghisletti)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i ministar životne sredine i prostornog planiranja Republike Slovenije Simon Zajc sastali su se danas uoči pete zajedničke sednice vlada Republike Srbije i Republike Slovenije koja se održava u Novom Sadu.

Ministar Goran Trivan upoznao je slovenačkog ministra sa nacionalnim prioritetima u oblasti zaštite životne sredine, i istakao neophodnost izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i regionalnih centara za upravljanje otpadom u Srbiji, koji su ključni za unapređenje kvaliteta života građana. On je rekao da iskustva Republike Slovenije mogu biti veoma korisna u iznalaženju najboljih rešenja i puteva ka boljoj životnoj sredini u našoj zemlji.

Mi planiramo da izgradimo 359 sistema za preradu otpadnih voda i u tom zahtevnom zadatku, ali i u drugim sektorima, neophodne su ne samo investicije, već i ljudski i tehnološki kapaciteti, rekao je Trivan i naglasio da je značajan vid saradnje dve zemlje na polju zaštite životne sredine u razmeni iskustava i eskperata.

Ministar je izrazio zahvalnost Sloveniji na podršci i pomoći koju je ova zemlja ukazala Srbiji u realizaciji projekata uspostavljanja postrojenja za preradu otpadnih voda u Rumi, Raškoj, Mionici i delom na Zlatiboru.

Slovenački ministar naglasio je spremnost Slovenije da pomogne Srbiji u postizanju viših ekoloških standarda, što podrazumeva i dalju ekspertsku podršku u procesu evropskih integracija. Navodeći da Slovenija posvećuje veliku pažnju pošumljavanju svoje teritorije koja je sa preko 60 odsto pod šumom, Simon Zajc je dodao da su inicijative za pošumljavanjem značajne i za region.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zajednički ocenjujući da je za napredak u životnoj sredini, pored ulaganja, neophodan i efikasan nadzor i pravovremena predostrožnost, sagovornici su konstatovali da se dva ministarstva suočavaju sa sličnim izazovima kada je reč o inspekciji za zaštitu životne sredine.

Na bilateralnom susretu koji je izraz kontinuiteta u ostvarivanju razumevanja i obostranog opredeljenja Republike Srbije i Republike Slovenije za saradnju po pitanjima zaštite životne sredine i prirode, dogovoreno je dalje intenziviranje zajedničke saradnje.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Merna stanica za zagađenje vazduha u Smederevu ne radi uvek

Foto-ilustracija: Unsplash (Mladen Borisov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)

Građanska inicijativa “Crveni bedževi” je danas saopštila da je, kada je zagađenje vazduha najveće, stanica koja to meri u centru Smedereva u više navrata prestajala da šalje podatke internet platformama koje regustruju podatke o tome. Na sajtovima koji objavljuju indeks zagađenosti, Smederevo je redovno u trećoj ili četvrtoj kategoriji, od kojih je prva štetna, a druga opasna po zdravlje ljudi, kaže Inicijativa.

U saopštenju se navodi da je po poslednjim dostupnim podacima, Smederevo juče, u utorak, grad sa najzagađenijim vazduhom u Evropi, ali je “slučaj hteo da baš u tom trenutku merač u centru grada prestane da radi”.

AQI (Indeks kvaliteta vazduha) izračunava se uz korišćenje podataka s lokalnih zvaničnih mernih stanica, piše u saopštenju.

Građanska inicijativa “Crveni bedževi” pita vlasti i zašto se javnost ne informiše o tom problemu i zašto lokalna vlast Smedereva hitno ne deluje u skladu sa Zakonom Srbije o zaštiti vazduha, koji propisuje šta lokalne vlasti treba da čine kada je vazduh treće ili četvrte kategorije.

Izvor: Zelena Srbija

Održano treće takmičenje Eko-kviza “Prljavo ili čisto – nije isto”

Foto-ilustracija: Unsplash (Shane Rounce)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alberto Frías)

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ i u školskoj 2019/2020. godini organizuje „Eko-kviz“ na temu „Prljavo ili čisto – nije isto“, za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola na teritoriji Beograda.

U petak, 13. decembra 2019. godine, u prostorijama direkcije JKP „Gradska čistoća“, održano je treće takmičenje prvog kruga šeste sezone „Eko-kviza“.

U znanju i ekološkim igrama nadmetali su se učenici osnovnih škola „Stanko Marić“, „Olga Petrov“, „Vladislav Petković Dis“ i „Stevan Sremac“.

Plasman u drugi krug takmičenja obezbedile su OŠ „Olga Petrov“ i OŠ „Stevan Sremac“.

Svim takmičarima podeljeni su „Eko-kviz“ priručnici, uz koje će se od ove sezone nivo znanja i edukacije podići na još viši nivo.

Izvor: Gradska čistoća

Iz naše arhive: kakav vazduh smo udisali u 2017. godini

Foto: HEAL

Poslednjih meseci srpska javnost se uskomešala usled zabrinjavajućih podataka sa mobilnih aplikacija za merenje kvaliteta vazduha koji pokazuju da se Beograd neretko kotira među najzagađenijim gradovima sveta, a u ništa boljoj poziciji nije ni komšijsko Sarajevo. Ipak, situacija ni pre dve godine nije bila ništa manje pesimistična i maglovita, pa koristimo priliku da vas podsetimo na prilog koji smo napravili u saradnji sa Vlatkom Matković Puljić iz nevladine organizacije Health and Environment Alliance (HEAL), a koji je prvobitno objavljen u našem 9. broju magazina na temu eko-zdravlja. Osam izdanja kasnije, vazduh nam i dalje zadaje glavobolje – ili najblaže rečeno, astmatične napade.

NVO HEAL: Koliko smo izloženi čestičnom zagađenju iz vazduha?

Brojne posledice aerozagađenja, uključujući i doprinos smrtnosti od jednog miliona ljudi godišnje na svetskom nivou, sve češće su tema u domaćoj javnosti. Izloženost zagađenju iz spoljašnjeg vazduha povezana je sa velikim brojem akutnih i hroničnih oboljenja, od iritacija preko respiratornih do kardiovaskularnih bolesti, a savremena nauka dovela je u vezu zagađenje i sa pojavom dijabetesa. Efekti zagađenja vazduha po zdravlje dobro su dokumentovani, premda mešavine zagađenja u vazduhu mogu biti kompleksne.

Zagađenje vazduha čini mešavina tečnih i čvrstih faza; mešavina gasovitih, isparljivih, poluisparljivih materija i suspendovanih čestica, a njihov odnos je veoma promenjiv. Glavni zagađivači, o čijem uticaju na zdravlje postoje brojna istraživanja, jesu suspendovane čestice, ozon, azot-dioksid, sumpor-dioksid, metan, živa i čađ dobijena izgaranjem ugljovodoničnih gasova.

Foto: Privatna arhiva

U razgovoru sa Vlatkom Matković Puljić iz nevladine organizacije Health and Environment Alliance saznali smo kako bi trebalo da se vrše provere kvaliteta vazduha, da li se merenja zagađujućih materija propisno vrše i koliko se razlikuju njihova merenja od merenja javnih institucija.

Vlatka Matković Puljić je rođena u Hrvatskoj, živi u Briselu i zaposlena je u organizaciji HEAL. Bavi se zagađenjem vazduha na Balkanu. U svom radu, najviše je usmerena na industrijske izvore zagađenja, s obzirom na to da je industrija jedan od najvećih zagađivača vazduha. Pre nego što se pridružila HEAL-u, Vlatka je radila u različitim organizacijama uključujući Zagrebačku Univerzitetsku bolnicu za zarazne bolesti, „CARE International” i Hrvatski Institut za javno zdravlje. Po struci je defektolog, a doktorirala je u oblasti javnog zdravlja na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu.

Zagađenje vazduha je globalni problem koji se u Beogradu oseća ali i vidi. Kao dokaz mogu da posluže i podaci Svetske zdravstvene organizacije, prema kojima u Srbiji tokom jedne godine prerano umre više od 7.000 ljudi usled izloženosti zagađenjima iz vazduha, što našu zemlju svrstava na drugo mesto u Evropi po broju prevremenih smrti usled zagađenja vazduha. U Srbiji više od 3.300 slučaja prevremene smrti godišnje nastupi samo od jednog zagađivača – termoelektrana na ugalj. Na globalnom nivou 6,5 do 7 miliona ljudi umire godišnje zbog aerozagađenja. Ukoliko bismo ovaj broj smrti preveli u novac, došli bismo do podatka da državu posledice zagađenja vazduha iz termoelektrana koštaju između jedne i četiri milijarde evra na godišnjem nivou.

„Većina ljudi koja živi u urbanim sredinama, živi u zagađenom okruženju. Najveći izvori zagađenja su saobraćaj, termoelektrane na fosilna goriva, a tu se najviše misli na ugalj, loženje u kućama na ugalj ili drvo. Ukupno 50 odsto čestičnog zagađenja u Srbiji dolazi iz termoelektrana na ugalj, pa zatim iz kućnih ložišta, a na trećem mestu su neki drugi izvori zagađenja”, kaže Vlatka Matković Puljić.

Kvalitet vazduha u Srbiji predstavlja veliki problem. Merenja pokazuju da građani širom zemlje udišu vazduh koji se smatra štetnim po zdravlje. Na primer, koncentracije PM2,5 i PM10 su znatno veće od graničnih vrednosti koje su Evropska unija i Svetska zdravstvena organizacija postavile. U izveštaju o kvalitetu vazduha iz 2013. godine navodi se da je u toku te godine na većini lokacija prekoračena godišnja granična vrednost čestica PM10 koja iznosi 40 μg/m3. Tokom 2013. godine u širim gradskim područjima Beograda, Bora, Užica i Smedereva vazduh je bio III kategorije, što znači da je bio prekomerno zagađen. Prema podacima, te iste godine 73 odsto stanovništva u urbanim i urbano-industrijskim gradskim područjima bilo je potencijalno izloženo koncentracijama zagađivača iz nadreferentnog nivoa.

U samim urbanim sredinama, osim zagađenja iz termoelektrana koje zagađuje celu zemlju, prisutni su i drugi zagađivači. U Beogradu je to saobraćaj, a drugi problem je što su termoelektrane blizu Beograda i one ispuštaju velike količine različitih zagađivača, kao što su azotni oksidi, sumpor dioksid i druga čestična zagađenja.

Foto-ilustracija: Pixabay

HEAL je sproveo akciju merenja lične izloženosti zagađenom vazduhu uz pomoć malih mobilnih uređaja „AirBeam” koji se prema analizama sprovedenim u Americi i Belgiji pokazao kao precizan. Postojao je otvoreni poziv za kandidate koji su hteli da nose ove merne uređaje, aakcija je pokrenuta u Beogradu i Novom Sadu s idejom da volonteri mere svoju dnevnu izloženost aerozagađenju, od izloženosti tokom odlaska na posao (pešice, autom, biciklom) do boravka u zatvorenom prostoru, tokom šetnje gradom i dr. Uređaj AirBeam meri zagađenje prouzrokovano PM2,5 česticama i radi na foto-laserskoj metodi koja nije tako sofisticirana za razliku od monitoring stanice koja osim što meri kvalitet vazduha obično uzima i uzorak prašine na osnovu kog se može analizirati radioaktivnost tog uzorka i odrediti poreklo zagađenja (da li dolazi iz termoelektrana, saobraćaja ili nekog drugog izvora).

Foto: Evropska agencija za životnu sredinu

„Monitoring vazduha se u Srbiji radi i to relativno dobro ali broj mernih mesta nije dovoljan. Recimo za PM2,5 postoji samo nekoliko monitoring stanica u celoj Srbiji, s tim da se ne uzimaju podaci sa svih stanica za godišnji obračun kvaliteta vazduha, nego jedna monitoring stanica koja se nalazi na Novom Beogradu, ulazi u proračun za celu Srbiju. Kroz ovaj projekat pokušali smo da zaključimo kolika je razlika između lične izloženosti čestičnom zagađenju u odnosu na to šta monitoring stanica zabeleži.”

Dok je boravila u Beogradu u junu ove godine, Vlatka je merila koncentraciju čestica u Beogradu i prosečna koncentracija PM čestica na putu od Voždovca do centra grada bila je 37 mikrograma po kubnom metru (μg/m3), a najveća je iznosila 57. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji ukoliko živite u mestu u kom je koncentracija PM2,5 čestica do 12 μg/m3, ono se može smatrati zdravim, dok je koncentracija do 35 μg/m3 nezdrava za osetljivu grupu kao što su deca, starije osobe, trudnice i ljudi sa osetljivim respiratornim sistemom. Kad se prekorači granica od 55 μg/m3, govorimo o skroz nezdravoj sredini i velikoj izloženosti riziku. Istovremeno kada je Vlatka merila zagađenje vazduha PM2,5 česticama, dve monitoring stanice su baš u isto doba poslovni portal o čistoj energiji dana zabeležile podatke za PM2,5 – oni su iznosili 11 μg/m3 i 14μg/m3. Prva monitoring stanica je smeštena u širem centru grada, a druga na Novom Beogradu. Takođe, volonteri koji su nosili ove uređaje ustanovili su da je najveće zagađenje ovim česticama u kafićima u kojima je dozvoljeno pušenje – u njima je količina PM2,5 čestica iznosila 180–190 μg/m3*.

„Ovim projektom želimo prvenstveno da uključimo građane u aktivno merenje kvaliteta vazduha i praćenje svoje lične izloženosti aerozagađenju u svakodnevnom životu, a time da podignemo svest o tome šta je (ne)zdrav vazduh”, objasnila nam je Vlatka.

Foto: HEAL

Udruženje za zdravlje i životnu sredinu (HEAL) pozvalo je vlasti Srbije da ulože napore da se očisti vazduh u našoj zemlji u okviru kampanje „Skini masku mome gradu” koja je sprovedena u Beogradu povodom Svetskog dana borbe protiv astme 2017. godine. Kampanja je dobila podršku Ministarstva zdravlja Srbije i stručnjaka Medicinskog fakulteta u Novom Sadu koji sprovode pilot istraživanje o izloženosti suspendovanim česticama PM2,5. „Skini masku mome gradu” je globalna inicijativa zdravstvenih radnika, koju predvodi HEAL, za poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenje emisije štetnih gasova. Aktivisti incijative pozvali su gradske vlasti širom sveta da se drže smernica o kvalitetu vazduha Svetske zdravstvene organizacije i usvoje odgovarajuću politiku i program. Globalna kampanja „Skini masku mome gradu” pokrenuta je takođe i u Varšavi, Adani, Istanbulu, Iskenderunu, Londonu, Solt Lejk Sitiju, Čenaju, Ahmedabadu i Sao Paolu.

Priredila: Nevena Đukić

* Svi podaci preuzeti iz zvaničnog izveštaja Zagađenje vazduha i zdravlje u Srbiji koji je priredila NVO HEAL (Health and Environment Alliance)

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

Podela subvencijama poljoprivrednicima u Pečenjevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)
Foto: Grad Leskovac

Nakon podele subvencija poljoprivrednim proizvođačima u Grdelici, Vučju i Manojlovcu, juče, 17. decembra, organizovana je u Pečenjevcu.

Ukupno 108 poljoprivrednika je dobilo subvencije u iznosu od 3,9 miliona dinara. Tradicionalno, ugovore je podelio gradonačelnik dr Goran Cvetanović i tom prilikom kazao:

„Poljoprivredni potencijal juga Srbije se ogleda u čistom i plodnom zemljištu pored veštih i posvećenih poljoprivrednih proizođača. Imam običaj da kažem da su poljopriredna gazdinstva fabrike na otvorenom i danas bih želeo da iskoristim priliku da izrazim svoje duboko poštovanje prema ljudima koji rade sedam dana u nedelji više od osam sati dnevno kako bi sebi i svojoj porodici obezbedili egzistenciju. Iz gradske kase je predviđeno 110 miliona dinara za oblast poljoprivrede za predstojeću godinu, što je za 20 miliona više nego ove godine, a za subvencije ćemo u 2020. opredeliti 35 miliona, što je za 5 miliona više od ovogodišnjeg izdvajanja.”

U ime poljoprivrednika se obratio se Ljuba Stojanović iz Pečenjevca i zahvalio se gradonačelniku i lokalnoj samoupravi, istakavši da im ove subvencije mnogo znače.

Izvor: Grad Leskovac

Krzno nasleđa čuva populaciju divljih mačaka u Africi

Foto-ilustracija: Unsplash (Uriel Soberanes)
Foto-ilustracija: Unsplash (Himesh Kumar Behera)

Zambijski narod Lozi na svojim ceremonijama i posebnim događajima vekovima nosi kožu divljih mačaka. Projekat prelaska na veštačko krzno koje će izgledati kao pravo krzno leoparda pokrenuo je viši vođa naroda Lozi Iniamo Jeta.

Muškarci iz ove grupe naroda za vreme obeležavanja svečanosti nose suknje od kože i repova leoparda i servala, kao i crvenu beretku od lavlje grive. Koža od koje prave odeću se ne leči i ne tretira profesionalno, te se već nakon tri godine istroši i tada je ponovo menjaju. Čitav ovaj proces, koji je deo njihove tradicije, nije povoljan za opstanak divljih mačaka iz tog reona, a znatno povećava i ilegalno ubijanje ovih životinja.

Mnogi smatraju da upravo potražnja za odorom za svečane prilike naroda Lozi predstavlja najveću pretnju za divlje mačke u Africi, pored gubitka staništa i ilegalnog i trofejnog lova.

Poslednjih nekoliko godina beleži se pad veći od 70 odsto populacije divljih mačaka, a leopardi su naročito ugroženi. Nestali su sa dve trećine teritorije koju su nekad zauzimali.

Ranije se ovaj narod ukrašavao kožom divljih mačaka smatrajući da će im to pomoći u borbama protiv neprijatelja, u cilju zastrašivanja protivnika. Takođe, verovali su da im odeća može preneti životinjsku snagu. Ipak, danas se koristi isključivo zarad simboličnog obeležavanja, poput proslave za odbranu od poplava.

Iniamo Jeta, viši vođa Lozija, u želji da sačuva divlje mačke od istrebljenja, kontaktirao je Panteru, međunarodnu organizaciju posvećenu spasavanju divljih mačaka. Projekat je podržala i fondacija Parkovi mira, kao i proizvođač nakita Kartjer.

Napravljen je projekat “Krzno nasleđa”, kao adekvatna zamena za pravo krzno koje bi inače oblačili u ovim prilikama. Tkano je na poseban način kako bi se stvorio utisak autentičnosti, kako po pitanju izgleda, tako i osećaja pri nošenju. Materijal se proizvodi u Kini, ali je prilagođen afričkoj odeći. Svaki komad je jedinstven, odnosno razlikuje se po nečemu, te ne odaju utisak fabrički izrađene odeće.

Inače, Pantera je već sprovela projekat pod nazivom “Krzna za život” u Južnoj Africi. Članovi baptističke crkve nosili su ogrtače od leopardove kože, tako da je krzno u ovom slučaj bilo korišćeno kao odora sveštenstva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lina Loos)

Crkva Šembe, čiji članovi nose ogrtače napravljene od kože leoparda na posebnim događajima, ima najveću potražnju za kožom ove divlje vrste. Među članovima ima najmanje 15.000 leopardskih koža. Na godišnjem nivou, zarad njihovih potreba, ubije se oko 800 leoparda, što bi značilo da ih je ostalo veoma malo u Južnoj Africi.

Dodatan problem predstavlja to što se ovaj “trend” proširio i na stanovništvo.

Ipak, prve promene su već zabeležene i sve se više prihvataju ogrtači od veštačkog krzna. Značajan uticaj svakako ima i cena – za ogrtač od lažnog krzna iznosi 23 dolara, dok je za pravi potrebno izdvojiti 527, ali i otvorenost mlađih generacija.

Jelena Cvetić