Home Blog Page 780

Svakodnevna kontrola ribolovaca u Vojvodini zbog ribokrađe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Ribokrađa je problem sa kojim se čuvari svih ribolovnih voda, pa i onih koje su poverene na čuvanje JVP „Vode Vojvodine“ svakodnevno susreću. Dobro opremljeni timovi ribočuvarske službe JVP „Vode Vojvodine“ svakodnevno kontrolišu rekreativne ribolovce i privredne ribare na vodi, ali je ribokrađa kao problem stalno prisutna na ribolovnim vodama.

Tokom 2019. godine ostvareno je više od 2.400 kontrola ribolovnog područja pod ingerencijom JVP „Vode Vojvodine“, a prekontrolisano je više od 8.000 ribolovaca. Tokom kontrola zaplenjeno je više od 63 kilometara nelegalno postavljenih mreža i 150 komada drugog nedozvoljenog alata za ribolov. Protiv 44 osoba podnete su prekršajne prijave zbog nelegalnog ribolova.

Podsetimo, ribolovne vode date na korišćenje JVP „Vode Vojvodine“ su: detaljna i osnovna kanalska mreža Hidrosistema DTD u Bačkoj i Banatu, deo Dunava od Bačke Palanke do Beške (ukupne dužine 64 kilometra), zatim Begej, Zlatica, Karaš, Krivaja i akumulacija Čonoplja. JVP „Vode Vojvodine“ brine i o ribolovnim vodama u zaštićenim područjima Park prirode „Jegrička“ i Park prirode „Beljanska bara“. Za zaštićena područja moraju se kupiti posebne dozvole, za svaki park prirode posebno.

JVP “Vode Vojvodine” apeluje na sve ribolovce da poštuju pravila i ograničenja ribolova kako bi zajedničkim snagama sačuvali i unapredili riblji fond na vojvođanskim vodotocima.

Izvor: JVP “Vode Vojvodine”

Kina zabranjuje plastiku za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Unsplash (Yi Liu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Weiqi Xiong)

Kina se već godinama bori s ogromnim količinama otpada koje proizvodi 1,4 milijarde njenih građana, a najveće odlagalište otpada u zemlji, veličine oko stotinu fudbalskih igrališta, već je odavno puno, i to 25 godina pre planiranog roka. Kina je 2017. godine sakupila 215 miliona tona komunalnog otpada, ali podaci o recikliranim količinama otpada ipak nisu dostupni.

Prema podacima Univerziteta u Oksfordu, Kina je 2010. godine proizvela 60 miliona tona plastičnog otpada, gotovo dvostruko više od SAD-a gde je proizvedeno 38 miliona tona. Istraživanje je objavljeno 2018. godine i u njemu se navodi da je „relativna globalna slika slična projekcijama do 2025. godine“.

Nacionalna razvojna i reformska komisija je u nedelju objavila saopštenje prema kojem se u narednih 5 godina u Kini planira značajno smanjenje proizvodnje i upotrebe plastike. Novim planom zabraniće se i ograničiti proizvodnja, prodaja i upotreba pojedinih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, uz promociju alternativnih proizvoda, standardizaciju recikliranja plastičnog otpada i redovno i efekasno kontrolisanje zagađenja plastikom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Min G.)

Već do kraja ove godine uvodi se zabrana plastičnih kesa u supermarketima i trgovačkim centrima svih najvećih kineskih gradova, dok će u ostalim delovima zemlje zabrana stupiti na snagu do kraja 2022. godine. Osim plastičnih kesa, čak i onih najtanjih, u restoranima se do kraja ove godine očekuje uvođenje zabrane slamčica i ostalih predmeta za jednokratnu upotrebu, a kineski hoteli takve predmete moraju da prestanu da nude svojim gostima do 2025. godine.

Osim plastičnog otpada, Kina je najavila i mere zabrane uvoza nezakonito posečenog drveća. Zbog velike potražnje za sirovinama, Kina je u proteklih dvadeset godina postala i veliki pokretač ilegalne seče drveća, posebno u jugoistočnoj Aziji i Africi i zato se često naziva najvećim svetskim potrošačem ilegalno posečenog drveća i drvenih proizvoda. Zbog toga je kineska vlada, u cilju zaštite šumskih resursa i podupiranja zabrane seče prirodnih šuma odlučila da se obračuna i sa korupcijom u šumarstvu.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Uređivanje kružnih tokova u Podgorici – put ka moru kroz palme i čempres

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Gradsko preduzeće “Zelenilo” je u prethodnom periodu pejzažno uredilo tri kružna toka i to na raskrsnici ulica Vojislavljevića i 4. jula, na Jadranskoj magistrali na uključenju Jugozapadne obilaznice, kao i treći u nizu na Jadranskoj magistrali, odnosno na putu ka Aerodromu “Golubovci”.

Sredstva za uređenje kružnih tokova opredeljena su iz budžeta Glavnog grada, ali i kroz donacije društveno odgovornih kompanija.

Vrednost uređenja tri pomenuta kružna toka iznosi 46.620 evra.

Kružni tokovi na ovom putnom pravcu koncipirani su tako da daju simboliku samog puta ka moru kroz palme i masline dok se duh Podgorice prožima kroz Morački oblutak. Tako se na kružnim tokovima, sa jedne strane u parteru nalazi Morački oblutak i niže biljke – bonsai, masline i palme, dok je sa druge strane izvršena sadnja višeg sprata biljaka, odnosno čempresa na travnjaku.

Izvor: Glavni grad Podgorica

U planu rekonstrukcija 22 škole u Beogradu tokom 2020.

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević je juče, 22. januara, u opštini Voždovac obišao OŠ „Karađorđe” na kojoj je nedavno završena rekonstrukcija fasade s ciljem da se poboljša energetska efikasnost ovog objekta. Događaju je prisustvovao i podsekretar za obrazovanje i dečju zaštitu Igor Raičević.

Nikodijević je izrazio zadovoljstvo što u prvim nedeljama 2020. godine već ima priliku da obiđe školu na kojoj je završena rekonstrukcija i napomenuo da je reč o jednoj od najstarijih škola na teritoriji Beograda.

“Pre svega, želim da zahvalim svim ljudima koji su učestvovali u izvođenju radova na rekonstrukciji OŠ ‘Karađorđe’ na opštini Voždovac. Objekat je građen još 1926. godine, ali kada ga danas pogledamo, po izgledu škole niko ne može da pretpostavi da ona datira praktično s početka prošlog veka. Radovi su izvedeni kvalitetno, a direktor škole je potvrdio da je situacija sa grejanjem i energetskom efikasnošću zaista odlična. Osim nove fasade, urađena je i izolacija, a zamenjeni su i prozori. Učenicima je toplo i to je ono što je najvažnije. U OŠ ‘Karađorđe’ postoji i dnevni boravak i izuzetno mi je drago što će učenici imati maksimalno dobre uslove, kako za redovnu nastavu tako i za produženi boravak u školi”, rekao je Nikodijević.

On je podsetio da je opredeljenje Grada Beograda da se izdvaja što više novca za obrazovanje i dodao da se budžet Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu iz godine u godinu povećava.

“Ove godine budžet Sekretarijata je na rekordnom nivou i iznosi više od 24 milijarde dinara. Nastojaćemo da se taj trend nastavi i narednih godina. U ovom trenutku budžet Grada Beograda i ekonomska situacija su takvi da novca ima dovoljno i da možemo dovoljno da izdvajamo za projekte koje smatramo prioritetnim, što obrazovanje u Beogradu svakako jeste. Prema planovima Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu, ove godine bi trebalo da usledi rekonstrukcija još 22 škole na teritoriji Beograda. Naravno, osim rekonstrukcija, trudimo se da svim školama obezbedimo najmoderniju opremu, kako bi učenici sa teritorije Beograda imali iste uslove kao i njihovi vršnjaci u nekim razvijenijim zemljama”, istakao je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Prvi čovek gradske skupštine je rekao da je tokom prošle godine izdvojeno preko 35 miliona dinara za nabavku opreme za osnovne škole sa teritorije Voždovca, što, kako je dodao, govori da se iz godine u godinu ulaže sve više.

“Kada je Beograd u pitanju, škole koje se nalaze u centralnim delovima grada funkcionalne su isto koliko i one koje se nalaze na obodima. Cilj je da kvalitet obrazovanja bude ujednačen u svim delovima grada i da sva deca imaju jednak kvalitet nastave. Zahvaljujem ljudima iz Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu, ali i čitavom obrazovnom sistemu – direktorima, nastavnicima i pomoćnom osoblju, jer bez njihovog predanog rada i profesionalnog pristupa ne bismo uspeli da postignemo dobre rezultate. Verujem da ćemo u godinama koje dolaze obrazovanje u Beogradu izdići na još viši nivo”, zaključio je Nikodijević.

Direktor OŠ „Karađorđe” Milan Žegarac je rekao da su radovi na rekonstrukciji trajali oko godinu dana.

“Vrednost radova je iznosila 9.650.000 dinara i želim da zahvalim Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu, kao i predsedniku Skupštine grada Nikoli Nikodijeviću zato što su prepoznali potrebu da se izdvoje sredstva za rekonstrukciju naše škole”, rekao je Žegarac.

Izvor: Grad Beograd

Toplotne pumpe – kakvu uštedu donose i koliko koštaju?

Photo: Wikipedia/Kristoferb

Prednosti toplotnih pumpi

Foto: Wikipedia/Kristoferb

Glavna prednost toplotnih pumpi u odnosu na konkurenciju na tržištu uređaja za grejanje i hlađenje je ta što objekti koji ih koriste dobijaju višestruko više energije u odnosu na to koliko plaćaju. Sistem se napaja električnom energijom, a na svaki utrošeni kilovat generiše između 3,5 i 6 kW toplotne energije. Uz rastuće cene drugih energenata, uštede novca bi u budućnosti mogle da budu i još značajnije!

Prema nekim procenama, smanjuje koštanje grejanja za 65 odsto, a povrh toga je moguće programiranje rada za vreme niže tarife. Toplotne pumpe su tihe, potpuno automatizovane i lake za upravljanje.

U zavisnosti od režima, mogu da se upotrebljavaju i kao toplotni i kao rashladni aparati, a sve je više zastupljena njihova upotreba i za pripremu tople sanitarne vode.

Povrh toga, održavanje je nepotrebno. Proizvođači naglašavaju da uvođenjem toplotnih pumpi u zaborav padaju dim, pepeo, loženje, kao i “curenje” i kondenzacija na kotlovima. Nema brige i dodatnih izdataka za priključak, brojila i rezervoare, a pred zimu nema potrebe za pravljenjem zaliha bilo kakvog energenta. Imaju dug radni vek.

Uz primenu adekvatnih mera energetske efikasnosti, korisnost toplotnih pumpi se povećava.

Imaju i pozitivan uticaj i na kvalitet vazduha, snižavajući emisije ugljen-dioksida i do 50 odsto u odnosu na grejanje na bazi naftnih derivata.

Investicioni troškovi za toplotne pumpe

Kontaktirali smo stručnjake partnerske kompanije CEEFOR s pitanjem koliko bi nas koštalo da se na ovaj način grejemo – i hladimo – u kući ili stanu površine 60 m2. Objasnili su nam da bi u toj situaciji najpovoljniji izbor bila toplotna pumpa vazduh-voda, a voda-voda i zemlja-voda su prikladnije za veće objekte – privatne kuće.

Cena preporučene toplotne pumpe od 9 kW iznosi okvirno 1.700 evra na našem tržištu. Sa troškovima ugradnje toplotne pumpe, postavljanja podnog grejanja i uvođenja sistema za pripremu tople sanitarne vode i klimatizacije, ukupna investicija bi dostigla 7.000 evra. Rok njenog povrata zavisi od energetskog razreda domaćinstva, kao i načina na koji se prethodno grejalo.

Toplotna pumpa koju nam je CEEFOR savetovao bi, prema proračunima inženjera, na svaki utrošeni kilovat električne energije generisala 3,5 kW toplotne energije, a u tome kao, što smo već prethodno naglasili, i leži njena isplativost.

Jelena Kozbašić

I Bor će zabraniti izgradnju MHE

Foto: Wikipedia/Marina Dabetić

Prema izjavama gradonačelnika Aleksandra Milikića za lokalne medije, i Bor se pridružuje listi gradova koji planiraju da zabrane izgradnju malih hidroelektrana (MHE) s obzirom na to da su sve građevinske dozvole za podizanje takvih objekata na borskoj teritoriji istekle. Podsećamo, Užice želi da tim povodom raspišu referendum na kom će se stanovnici izjasniti o tom pitanju.

Foto: Wikipedia/Marina Dabetić

Gradsko veće Bora je na 46. sednici usvojilo Predlog Zaključka o sprovođenju javne rasprave o Nacrtu Odluke o izradi izmena i dopuna Prostornog plana opštine Bor. Najavljeno je sprovođenje javne rasprave u periodu od 26. januara do 3. februara, a gradonačelnik je objasnio da se izmene i dopune Prostornog plana donose kako bi se sprečila izgradnja MHE na teritoriji grada Bora.

“Nadležne gradske službe su na moj zahtev izvršile kontrolu i utvrdile da su sve izdate dozvole istekle i da ne postoji mogućnost gradnje. Ovom odlukom i narednom koja će biti na Skupštini grada biće potpuno zabranjena izgradnja mini-hidroelektrana na teritoriji grada Bora”, rekao je Milikić.

Gradonačelnik je podsetio da se Zlotska reka koristi za snabdevanje grada pijaćom vodom, ali i da od nje zavise meštani mesnih zajednica kroz koje ona prolazi i da se zato mora zaštiti. U Zlotu i Sumrakovcu građani su prethodnih nedelja organizovali proteste sa zahtevom za hitnu obustavu radova na izgradnji MHE na rekama istočne Srbije.

Na istoj sednici Gradskog veća Bora je i usvojen i predlog Zaključka o sprovođenju javne rasprave o Nacrtu Odluke o izradi plana detaljne regulacije područja vetroelektrane „Crni vrh“ na teritoriji Grada Bora, koji će biti na javnoj raspravi takođe u periodu od 26. januara do 3. februara. Planirana vetroelektrana imaće ukupno 21 turbina za proizvodnju električne energije, tako da zabranom MHE, Bor ne okreće leđa obnovljivoj energiji.

Jelena Kozbašić

Više od 3.000 ljudi godišnje umre od zagađenja vazduha u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tam Wai)

Veoma zagađen vazduh u većini gradova u Bosni i Hercegovini prouzrokuje preranu smrt više od 3.000 ljudi godišnje, navodi se u najnovijem izveštaju kancelarije Svetske banke u Sarajevu.

Država izgubi više od milijardu dolara, dodaje se u izveštaju pod nazivom Upravljanje zagađenjem vazduha u BiH.

“U Bosni i i Hercegovini svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi od posledica izloženosti vazduhu zagađenom sitnim lebdećim česticama PM2.5, dok se skoro jedna od svakih deset smrti godišnje u BiH može pripisati zagađenju”, procenjuje se u izveštaju.

Od te brojke, kako se navodi, oko 16 odsto smrtnih slučajeva odnosi se samo na osobe koje žive u Sarajevu i Banja Luci.

“Ekonomski troškovi narušavanja zdravlja zbog zagađenog vazduha u BiH, iznose u proseku 1,38 milijardi dolara, što je ekvivalent 8,2 odsto BDP-a iz 2016. godine”, navodi se u izveštaju.

Iz Svetske banke upozoravaju da uz veliki broj termoelektrana na ugalj i loš životni standard koji stanovništvo tera da se tokom zimskih meseci greje koristeći čvrsta goriva, uzrok lošeg kvaliteta vazduha sa smrtonosnim posledicama je i izostanak bilo kakve politike koja bi imala za cilj smanjivanje zagađenja vazduha.

U izveštaju Svetske banke se napominje da efektivno rešavanje problema zagađenja vazduha zahteva strateška, integrisana rešenja prilagođena konkretnom gradu, odnosno regiji.

Neke od preporuka iz studije odnose se i na jačanje zakonskog okvira uz fokus na konkretne instrumente za smanjenje zagađenja iz mobilnih izvora, velikih stacionarnih izvora i centralnog grejanja. Takođe, smatraju da je potrebno uspostavljanje snažne i delotvorne inspekcije životne sredine za izvore zagađenja vazduha.

Preporučeno je i jačanje kapaciteta nadležnih agencija na svim nivoima i osiguranje adekvatnog osoblja i budžeta.

Stanovnici brojnih gradova u BiH već nekoliko nedelja su izloženi zagađenom vazduhu koji sadrži velike količine čestica prašine i otrovnih gasova.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

 

Vojvodina bogatija za 8.000 sadnica

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Pošumljavanje je redovna aktivnost JP „Vojvodinašume“, u okviru gajenja šuma što je ujedno i osnovna delatnost. Od početka sezone, tačnije, od novembra meseca do danas, u JP “Vojvodinašume” pošumljeno je ukupno 1.400 hektara, od čega je na 510 hektara posejano seme hrasta lužnjaka, a ostatak je zasađen sadnicama. Akciji “Zasadi drvo” priključilu su se kao institucionalni partneri, te su tako prošle godine donirali 11.000 sadnica i obezbedili logistiku na svim lokacijama na teritoriji Vojvodine. Na teritoriji ŠU „Plavna“ i ŠU „Klenak“ pošumljavaju površine koje se redovno pošumljavaju u okviru planova gazdovanja šumama u JP „Vojvodinašume“. Sredstva za rad, materijal i logistika pošumljavanja, baš kao i 17. novembra prošle godine, obezbeđena je od strane JP Vojvodinašume.

„Zahvaljujemo se Adria Media Grupi na podršci u promociji i volonterima, dajući, na taj način značajan doprinos akciji pošumljavanja“, istakao je direktor JP „Vojvodinašume“ Roland Kokai, obraćajući se prisutnim predstavnicima medija i dodao:

“Nalazimo se na lokaciji koja je pod ingerencijom Šumske uprave “Plavna”, gde konkretno danas, pošumljavamo deo površine od 20 hektara, sa više od 4.000 sadnica topole. Svakako će se pošumljavanje redovno nastaviti već naredniog radnog dana. Pored toga, u okviru ove akcije pošumljavamo i u Šumskoj upravi “Klenak” koja se nalazi u okviru Šumskog gazdinstva “Sremska Mitrovica” i to 10 hektara sadnicama topole. Ističem da su nam se u Klenku priključili i učenici srednje Šumarske škole iz Sremske Mitrovice i to njih dvadeset pet, te će ovu aktivnost iskoristiti i u svrhe praktične nastave. Važno je da istaknemo da imamo dobru praksu, te da nam se, gotovo tokom čitave sezone pošumljavanja, priključuju srednje stručne škole, studenti Prirodno–matematičkog fakulteta, Pokret gorana i mnoga druga udruženja i ustanove čiji članovi daju veliki doprinos ostvarenju cilja – zeleniju Vojvodinu.“

Posao pošumljavanja je sezonskog karaktera, što praktično znači da vremenski uslovi, u skladu sa šumarskom strukom, diktiraju kada počinje sezona pošumljavanja i kada se završava. U tom smislu se preduzeće prilagođava prirodi, s obzirom na to da su način rada i poslovanje prirodi blizak koncept u ovom slučaju. Godišnje se u okviru JP “Vojvodinašume” posadi oko milion sadnica. Izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj dr Marko Marinković govorio je i o drugom segmentu poslovanja, ne manje aktuelnom – seči obnove šuma i tom prilikom istakao sledeće:

„Sve što šumari rade je ekološki opravdano i nikako ne možemo govoriti o ekocidu, kako to javnost u nekim slučajevima percipira. U javnosti je uvek aktuelna tema, sa negativnom konotacijom, kada se vrši neka seča šume. U vezi sa tim, seče uvek predstavljaju ili meru nege, ukoliko se radi o prorednim sečama, ili meru obnove, ukoliko je reč o obnovi šuma, tj. podizanju novih šuma.

“Površine koje sada pošumljavamo u Plavni i Klenku su deo obnove šuma i na istim je izvršena seča obnove pre par nedelja, nakon čega se odmah se pristupilo pripremi terena za pošumljavanje, te smo danas svedoci sadnje na tim površinama. I to je jedan proces i održivi krug koji je značajan sa dva aspekta. Prvo, obnovili smo šumu, odnosno staru i fiziološki zrelu sastojinu smo zamenili mladom te smo na taj način dobili ekološki efikasniju sastojinu, jer mlada šuma raste, stvara biomasu vezujući na taj način ugljenik i oslobađajući kiseonik, doprinoseći smanjenju negativnog efekta staklene bašte, odnosno klimatskih promena. U drugom delu, sečom smo iskoristili drvo, koje je jedini ekološki prihvatljiv materijal za dalju industrijsku preradu. Dakle, sa ovog mesta smo plasirali drvo prema društvu na dalje postupanje, stvarajući ekološku i ekonomsku korist. To je najbolji primer zelene ili cirkularne ekonomije, a znamo koliko su te teme danas aktuelne u društvu”, dodao je Marinković.

Foto: JP “Vojvodinašume”

“Apsolutno podržavamo inicijativu Adria Media Grupe i želju da doprinese ozelenjavanju kako Vojvodine, tako i Srbije. Volonteri koji su se putem akcije “Zasadi drvo” priključili su dragoceni i uvek dobrodošli. U ovoj jednodnevnoj akciji smo imali 30 volontera u Plavni i 60 volontera u Klenku. Svi oni su, pre početka sadnje, od strane šumarskih inženjera zaposlenih u JP „Vojvodinašume“ upoznati sa aktivnostima šumara, ali i sa terenom na kojem se vrši sadnja. Pored neposrednog doprinosa, važno je da se javnost bliže upozna sa aktivnostima šumara u našoj zemlji. Naglasio bih da šumari daju veliki doprinos u očuvanju naše životne sredine”, zaključio je.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Fosilna goriva imaju ekonomski i ekološki prihvatljive alternative – toplotne pumpe

Photo-illustration: Pixabay

Ni kod onih koji se ne greju na ugalj, naftu ili gas nema zime.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Instituta za istraživanje energetike, potražnja za fosilnim gorivima, a posebno gasom, je tokom 2018. godine na globalnom nivou skočila, izazivajući posledičan rast emisija ugljen-dioksida, bez obzira na značajan udeo obnovljivih izvora u energetskom miksu planete.

Neočekivano povišena potražnja za energentima se pripisuje, između ostalog, i vremenskim prilikama koje su stanovništvo iz različitih krajeva sveta primorale da se u većoj meri oslanja na grejanje i hlađenje prostorija. Ugalj, nafta i gas itekako imaju svoje ekološki prihvatljive alternative za zagrevanje prostora tokom zimskih dana – a istovremeno i njegovo rashlađivanje tokom letnjih.

Uprkos tome što se i za ljubav govori da čini da osobi bude toplije – a bogami i hladnije, u slučaju kada želimo da pomirimo postizanje optimalne temperature i smanjenje ispuštanja štetnih gasova – ona ipak nije efikasno rešenje. Toplotne pumpe, s druge strane, predstavljaju odličnu opciju za korisnike koji istovremeno žele i da uštede sopstvena finansijska sredstva i da poštede životnu sredinu negativnog uticaja. One funkcionišu po principu “obrnutog frižidera” i “izvlače” akumuliranu toplotu iz vazduha, podzemnih voda ili zemljišta i uvećavaju je.

Na taj način, velika količina energije relativno niske temperature postaje energija visoke temperature.

Podela i princip rada

Foto: Wikipedia/Ilmari Karonen (1 – kondenzator, 2 – ekspanzioni ventil, 3 – isparivač, 4 – kompresor)

U zavisnosti od toga koji od neograničenih “besplatnih” energetskih izvora Zemlje crpe, toplotne pumpe se dele na:

  • vazduh-voda;
  • voda-voda;
  • zemlja-voda.

Sve one funkcionišu po istom principu prenosa toplote s jednog mesta na drugo.

Osnovni delovi toplotnih pumpi su isparivač, kompresor, kondenzator i ekspanzioni ventil.

Tečan gas dolazi u isparivač (3), gde u kontaktu sa spoljnim temperaturama isparava. Zatim, u vidu gasa dolazi do kompresora (4) koji ga sabija i time ga zagreva na temeraturu do 65 °C. Gas potom odlazi u kondenzator (1) gde ponovo postaje tečan i preko izmenjivača predaje toplotu vodi za grejanje, zatim u ekspanzioni ventil (2) i ciklus počinje ispočetka.

Jelena Kozbašić

 

Niža cena daljinskog grejanja u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Unsplash (Umberto)
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)

JKP „Gradska toplana“ saopštila je u ponedeljak, 20. januara, da će od početka ove godine cena daljinskog grejanja u Zrenjaninu biti niža, po odluci lokalne samouprave.

“Gradska toplana” je dobila novi iznos za varijabilni deo cene daljinskog grejanja, koji se umanjuje za 5 odsto, navode u ovom preduzeću.

Umesto dosadašnjih 5,43 dinara po kilovat satu, Zrenjaninci koji su na sistemu daljinskog grejanja plaćaće 5,16 dinara.

Ova cena primenjivaće se od računa za januar 2020. godine.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić kaže da je naložio stručnim službama da izvedu računicu koja bi dovela do sniženja cene daljinskog grejanja.

“Saradnja sa JP ‘Srbijagasom’, koju smo ozvaničili prošle godine, osim niza drugih pogodnosti, omogućila nam je i uštede. To smo iskoristili kako bismo umanjili cenu grejanja. Želimo da, koliko je god to moguće, rasteretimo budžete naših sugrađana. A ovo je samo prvi korak”, kazao je Janjić.

Izvor: Grad Zrenjanin

Stalna konferencija gradova i opština zavredila poverenje Evropske komisije u sektoru mobilnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Tomasso)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bogdan Todoran)

Generalni direktorat za mobilnost i transport Evropske komisije zvanični je pozvao Stalnu konferenciju gradova i opština, kao nacionalnu asocijaciju lokalnih vlasti, da preuzme ulogu nacionalnog koordinatora za Republiku Srbiju u vezi aktivnosti oko obeležavanja Evropske nedelje mobilnosti (ENM), koja se svake godine održava od 16. do 22. septembra. Procesom bi rukovodila Klara Danilović, šefica Odeljenja za prostorno planiranje, urbanizam i stanovanje.

U zvaničnom pismu Evropske komisije navodi se da je poziv usledio nakon prikazanog izuzetnog zalaganja SKGO u promociji prethodnih kampanja ENM, kao zbog pružanja podrške na sastanku oko koordinacije kampanje održanom u Beogradu 2015. godine.

Evropska komisija smatra da SKGO ima kapacitete i kontakte da nastavi dalju promociju kampanje i ističe da aktivno učešće i posvećenost nacionalnih koordinatora igra odlučujuću ulogu u ukupnom uspehu kampanje.

Evropski sekretarijat će kontaktirati SKGO u vezi formalnosti koje uključuju i povezanost sa onlajn platformama EK, a biće joj upućen i poziv na sastanak nacionalnih koordinatora u Briselu, 30. i 31. marta 2020. godine.

Izvor: Stalna konferencija gradova i opština

Oktoberfest proizvodi 10 puta više metana nego čitav Boston

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel)

Za milione ljudi koji svake godine posete Minhen u vreme Oktoberfesta, taj festival je praznik piva, muzike i kobasica. Ali, nakon što se na najvećem svetskom folk festivalu “prašina slegla” a posetioci se vratili kućama, zaštitnici životne sredine su objavili prvu analizu emisije metana tokom 16 dana zabave.

Istraživači sa Tehničkog univerziteta u Minhenu su šetali ili vozili bicikl oko mesta održavanja festivala “naoružani” senzorima. Ti instrumenti su otkrili da je festival emitovao gotovo 1.500 kilograma metana odnosno deset puta više nego ceo Boston u istom periodu.

Najveći deo emisije sa Oktoberfesta naučnici su pripisali curenju i nepotpunom sagorevanju u aparatima za kuvanje i grejanje, prenosi britanski Gardijan.

Đia Čen, koja istražuje emisiju gasova sa efektima staklene bašte u urbanom okruženju, kaže: “Primećene koncentracije metana ne mogu se objasniti samo biogenim izvorima. Imamo snažne indikacije da je emisija metana iz fosilnog goriva iz grilova i grejnih aparata vodeći izvor”.

Posle ugljen-dioksida (CO2), metan je drugi po prisutnosti među gasovima sa efektima staklene bašte koji su posledica aktivnosti ljudi. Iako kratkotrajan, mnogo je efikasniji u zagrevanju atmosfere od CO2 i učestvuje sa oko 20 odsto u globalnom zagrevanju. Nivo tog gasa u atmosferi je poslednjih godina povećan iz razloga koje naučnici ne mogu potpuno da objasne.

Primetivši skok nivoa metana tokom održavanja Oktoberfesta poslednjih godina, Čen i njene kolege odlučili su da ga prate i vide da li veliki festivali znatno doprinose emisiji gasova sa efektima staklene bašte.

Oktoberfest svake godine poseti više od šest miliona ljudi koji popiju više od sedam miliona litara piva i 100.000 litara vina i pojedu pola miliona pilića i četvrt miliona kobasica.

Na iznenađenje Čen, u proseku je sa svakog kvadratnog metra prostora na kome se održava Oktoberfest 2018. godine emitovano 6,7 mikrograma metana u sekundi. Manje od 10 odsto te emisije dolazi od fizioloških procesa posetilaca festivala, navodi se u studiji predatoj časopisu “Atmosferska hemija i fizika”.

Čen veruje da će taj rad pomoći organizatorima festivala da utvrde politike za smanjenje emisije metana. U istraživanju se zaključuje da je emisija metana na velikim festivalima dovoljna da se smatraju izvorom gasova sa efektima staklene bašte u lokalnim zalihama emisija.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Veliki, ali vremenski ograničeni festivali, poput Oktoberfesta, izvori su emisije koji se ne računaju u postojećim zalihama emisije, iako je, kao što smo se uverili, emisija metana velika”, rekla je Čen. “Netačne ili nekompletne zalihe emisije su problem jer se mnoge odluke donose na bazi tih podataka”, dodala je ona.

Pošto ljudi na Oktoberfest dolaze iz više od 50 zemalja, metan sa mesta održavanja festivala nije jedini razlog za brigu. Međutim, unapređenje stanja sa ciljem smanjenje emisije metana u Minhenu za vreme održavanja festivala  ipak ima smisla, rekla je Đia Čen.

“Mali koraci nas približavaju svetskim klimatskim ciljevima”, dodala je ona.

Izvor: Euractiv.rs

Zašto više ljudi bira noćni voz od Beča do Brisela nego avion?

Foto-ilustracija: Unsplash (Osman Rana)
Foto: Facebook (screenshot)

Prva vožnja na ponovo uvedenoj železničkoj liniji između Beča i Brisela u ponedeljak je dočekana uz muzički bend i crveni tepih koji je prekrio platformu. Voz “Nightjet” iz Brisela krenuo je srdačno pozdravljen 2 minuta pre predviđenog termina u prepodnevnim časovima.

Ovaj noćni voz ima nekoliko zaustavljanja u Nemačkoj i Belgiji i emituje 10 puta manje ugljen-dioksida od leta između ova dva grada. Železnička linija je ponovo pokrenuta u skladu sa ciljevima zelene ekonomske revolucije, a u planu je i jedna iz Amsterdama.

Vožnje će za sada biti u nedeljom, ponedeljkom, sredom i četvrtkom. Postojaće i godišnja pauza u režimu rada ove linije u julu i avgustu.

Ipak, cene karata za voz i dalje su skuplje od avionskih. Mnogi smatraju da je to neophodno promeniti u što skorijem periodu, ističući koliko je avionski saobraćaj štetniji za životnu sredinu i da zato ne može predstavljati jeftiniju alternativu. Napominju da je potrebno dati prednost zelenom transportu, koji treba da bude dostupan svima.

Krajem prošle godine devet zemalja članica Evropske unije, uključujući Belgiju, Bugarsku, Dansku, Francusku, Nemačku, Italiju, Luksemburg, Holandiju i Švedsku, pozvalo je komisiju da predloži nove mere za povećanje cene vazduhoplovstva. Međutim, potrebna je jednoglasnost svih zemalja članica kad je reč o promenama poreskih zakona. Avionske kompanije su se odmah pobunile jer bi porez na gorivo doveo do poskupljenja karata za 10 odsto, što bi rezultiralo smanjenju određenog broja putnika.

Saobraćaj emituje gotovo četvrtinu od ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte i predstavlja jedan od glavnih uzoraka zagađenja vazduha u gradovima. Zato je potrebno smanjiti čak 90 odsto emisija iz saobraćaja da bi se postigla klimatska neutralnost.

Upravo se zbog toga ističe da je najmanje poželjna opcija oslanjanje na vazdušni saobraćaj i da je neophodno okretanje drugom vidu transporta, naročito za kraće relacije.

Jelena Cvetić

Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 dostavljena Evropskoj komisiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Somme)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Somme)

Na jučerašnjoj sednici Vlade Republike Srbije doneta je odluka o dostavljanju usvojene Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene Evropskoj komisiji u Briselu, čime se stvaraju uslovi za otvaranje još jednog veoma važnog poglavlja u 2020. godini u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Pregovaračka pozicija je veoma kompleksan dokument u čijoj izradi je učestvovalo 150 predstavnika iz 28 institucija i državnih organa Republike Srbije. Osim teksta, Pregovaračka pozicija sadrži ukupno 14 priloga, odnosno 1.650 strana teksta, i obrazlaže finansijski okvir za aktivnosti u narednom periodu, kako bi Srbija dostigla standarde Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine.

Jučerašnjoj sednici Vlade prethodila su i pozitivna mišljenja Odbora za zaštitu životne sredine i održanog konsultativnog sastanka sa Nacionalnim konventom o EU na kom nije bilo suštinskih primedbi na Predlog Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 kao i pozitivno mišljenje Odbora za evropske integracije na Predlog Pregovaračke pozicije Republike Srbije, radi upućivanja na Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji za Poglavlje 27 – „Životna sredina i klimatske promene“.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar Antić smatra da termoelektrane nisu doprinele poslednjem zagađenju vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić je za televiziju Prva naglasio da apsolutno odgovorno tvrdi kako u poslednjem talasu zagađenja vazduha u Srbiji nisu učestvovale termoelektrane, s obzirom na to da zbog ugrađenih elektrofiltera ne ispuštaju praškaste materije, prenosi N1.

Antić je podsetio da je u te filtere uloženo 475 miliona evra s ciljem da termoelektrane više ne emituju praškaste materije i dodao da su u toku radovi na ugradnji postrojenja za smanjenje emisija drugih štetnih materija u vrednosti od 500 miliona evra.

Jedan od najvećih zagađivača vazduha su, prema tvrdnjama ministra, individualna ložišta. Antić je najavio da će iz tog razloga država uraditi dosta toga da bi građanima olakšala priključak na gas, a promovisaće i priključenje na daljinske sisteme grejanja.

Ministar je skrenuo pažnju i na to da danas 77 odsto toplana koristi gas kao čistiji energent, a pre nekoliko godina, koristilo ga je 66 odsto njih.

Brzom prugom od Beograda do Novog Sada za 25 minuta od jeseni 2021.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarsva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, sastala se prošle nedelje sa predsednikom kineske kompanije China Railway International Corporation (CRIC) Jan Žongminom i sa njim razgovarala o realizaciji projekta modernizacije brze pruge od Beograda do Budimpešte. Sastanku je prisustvovala i ambasadorka NR Kine u Srbiji Čen Bo.

Mihajlovićeva je tom prilikom izjavila da je Srbija ponosna na odnose dve države, te istakla da vrednost infrastrukturnih projekata sa NR Kinom iznosi 15 milijardi evra.

“Projekat modernizacije brze pruge Beograd-Budimpešta je veoma značajan za Srbiju, ne samo zato što je najveći projekat u Srbiji i jugoistočnoj Evropi, već jer smo time deo globalne inicijative ‘Pojas i put’, na šta smo posebno ponosni zato što govori o odnosima Srbije i NR Kine. Ovim projektom vraćamo Srbiju na poziciju tranzitne zemlje kroz koju prolazi prva brza pruga, to nikada nismo imali”, rekla je ona.

Mihajlovićeva je dodala da je važno što je danas u poseti Srbiji predsednik kineskih železnica, sa kojim je dogovoren i početak radova na trećoj deonici od Novog Sada do granice sa Mađarskom.

“U martu ove godine ćemo imati završena 34 km levog koloseka na pruzi Beograd-Stara Pazova, do oktobra će biti gotov i desni kolosek, to je važno za Beograd i ‘Beovoz’. Na jesen 2021. biće gotova deonica do Novog Sada, do kog ćemo iz Beograda stizati za 25 minuta, a u martu ove godine započećemo radove i na trećoj deonici od Novog Sada do granice sa Mađarskom”, izjavila je Mihajlovićeva.

Jan Žongmin je zahvalio potpredsednici Mihajlović i ministarstvu na podršci i pomoći u realizaciji ovog projekta, rekavši da se juče na terenu uverio da svi radovi teku po ugovorenoj dinamici.

“Nemamo problema u realizaciji projekta i sa svoje strane, kao odgovorna kompanija, učinićemo sve da se radovi izvedu po dogovorenoj dinamici. Vaša kontinuirana podrška nam je izuzetno značajna”, rekao je Jan Žongmin.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture