Home Blog Page 779

Biće izgrađene kanalizacija u Kaluđerici i fabrika za preradu otpadnih voda u Ostružnici

Foto: Wikipedia/CrniBombarder!!!
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da je Evropska investiciona banka (EIB) odobrila bespovratnu pomoć od 1,5 miliona evra za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju kanalizacije u Kaluđerici i fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici.

“Posle početka izgradnje fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom Selu, kanalizacije na levoj obali Dunava i fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici, kreće proces izgradnje kanalizacije u Kaluđerici i fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici”, rekao je Vesić i dodao da je Evropska investiciona banka odobrila bespovratnu pomoć od 1,5 miliona evra za izradu tehničke dokumentacije.

Grant Evropske investicione banke znači da ćemo biti spremni da u narednih godinu dana raspisujemo tender za izgradnju kanalizacije u Kaluđerici, gde skoro 30 hiljada ljudi živi bez kanalizacije decenijama, precizirao je Vesić.

“Ovo je najvažniji problem u Kaluđerici, jer ti ljudi zaslužuju da žive normalno kao i svi ostali Beograđani”, poručio je Goran Vesić.

Dodao je i da počinju izradu tehničke dokumentacije za fabriku za preradu otpadnih voda u Ostružnici.

“Ova fabrika, treća po redu, koju ćemo da radimo posle Velikog Sela i Batajnice, važna je prvo zato što se nalazi uzvodno od fabrike u kojoj se prerađuje voda za piće, pa je valjda normalno i da se iznad te fabrike ne izbacuju otpadne vode u reku. Drugi razlog jeste što će završetak ove fabrike omogućiti da se izgradi kanalizacija u Umci, Ostružnici, Velikoj Moštanici i delu Sremčice, čime će konačno i ovi ljudi dobiti život kakav zaslužuju”, rekao je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Izvor: Grad Beograd

Evropski “Zeleni dogovor” sa Bečom

Foto: Stadtwienmarketing/Christian Fürthner
Foto: Stadtwienmarketing/Christian Fürthner

U želji da prodube saradnju na polju suzbijanja klimatskih promena, Evropska investiciona banka (EIB) i Grad Beč potpisali su u austrijskoj prestonici deklaraciju o klimatskom partnerstvu. Potpisani sporazum podrazumeva finansijsku podršku od strane EIB za buduće projekte Grada Beča u oblastima stanovanja, energetike, otpada i mobilnosti sa posebnim osvrtom na zaštitu klime. To je prvi sporazum o partnerstvu EIB sa jednom evropskom metropolom.

I ranijih godina su EIB i Grad Beč realizovali više projekata o zaštiti klime u iznosu od ukupno jedne milijarde evra, prvenstveno za različite mere efikasnosti u oblasti gradske stanogradnje. Grad Beč u okviru programa „KLIP“ sprovodi već više od 20 godina aktivnu politiku zaštite klime.

Foto: VHS

„EIB ili klimatska banka Evropske unije želi masovno da proširi svoje napore u borbi protiv klimatskih promena. Sledećih deset godina želimo da iniciramo projekte za zaštitu klime u visini od jednog biliona evra. Ovaj sporazum neka bude signal i za druge metropole u Evropi“, kaže predstavnik EIB Endru Mekdovel.

„Mi u Beču smo naš finansijski sektor potpuno usmerili na aktivnosti zaštite klime. Predviđeni budžet za 2020. godinu iznosi milijardu evra“, izjavio je bečki ministar finansija Peter Hanke prilikom potpisivanja deklaracije.

Izvor: Eurocomm-PR

Užice dobija Inovativni startap centar

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U Komandno-nastavnom centru nekadašnje kasarne u Krčagovu počeli su radovi na izgradnji regionalnog Inovativnog startap centra, za šta je Grad Užice obezbedio sredstva preko konkursa za inovacije i tehnološki razvoj.

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković je naveo da se izgradnja Centra finansira od strane Ministarstva za tehnološki razvoj sa 46 miliona dinara, uz učešće Grada koji je za te svrhe izdvojio 5 miliona:

„Za rekonstrukciju objekta je predviđeno 20 miliona, 20 miliona za opremu, 6 miliona za prvu godinu funkcionisanja startap centra, a 5 miliona dinara predviđeno je za nabavku nameštaja.“

„Na površini od 422 m2 planirano je da nove kompanije, koje imaju inovacije, krenu sa radom i to će biti jedan od regionalnih startap centara. U planu je formiranje jednog modernog prostora za prezentacije, za rad početničkih startap kompanija kao i prostor za dodatne sadržaje“, navodi Petković.

„Cilj nam je da ulažemo u biznise koji su dobro plaćeni, jer svesni smo da smo grad koji ima uspešnu privredu. Ono što želimo je da mladim Užičanima ponudimo biznis koji je dobro plaćen, da im ponudimo uslove zbog kojih će ostati da žive u ovom gradu, ili će se vratiti kada završe studije“, rekao je gradonačelnik.

Pomoćnik gradonačelnika Nemanja Nešić je istakao da je prostor koncipiran na način da stvori mogućnost da što veći broj zainteresovanih korisnika može svoje poslovne aktivnosti sprovoditi u Inovativnom startap centru: „Prvenstvena namera prilikom planiranja prostora bila je konsultativni proces sa ljudima koji sada rade od kuće, a rade uslužne delatnosti za zapadno tržište. Mi ćemo da im kroz ovaj prostor omogućimo međusobno povezivanje, jer vrlo često komleksne i složene programerske aktivnosti zahtevaju kooperaciju između više različitih pojedinaca.“

Foto: Grad Užice

„Imamo prostora i mogućnosti da i mlade kompanije koje se pojavljuju u Užicu, koje imaju razvijene poslove na zapadnom tržištu, ovde angažujući programere unaprede svoj biznis“, naveo je Nešić.

Nikola Maksimović, direktor JP “Užice razvoj” je naveo da je ovo preduzeće u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom “Zlatibor” uradilo projektnu dokumentaciju za budući Centar kojom je planirano da se izvrši kompletna rekonstrukcija ovog dela objekta: „To obuhvata zamenu stolarije, grejanja, podova, postavljanje spuštenih plafona, zamenu elektroinstalacija, postavljanje rampi za pristup osobama sa invaliditetom, a planirano je i da se uradi kompletna klimatizacija prostora. Predviđeno je da postoji jedna konferencijska sala gde će moći da se održavaju sastanci i zasebne dve prostorije gde će korisnici moći da rade na računarima.“

Izvor: Grad Užice

U kineskim gradovima uveden karantin, ali virus ipak ne predstavlja međunarodnu opasnost

Foto: Twitter (screenshot)

Svetska zdravstvena organizacija je saopštila juče da novi koronavirus, otkriven u Kini, ne predstavlja međunarodnu opasnost s obzirom na to da je van kineske teritorije zabeležen mali broj zaraženih osoba i da vlasti preduzimaju brojne aktivnosti kako bi zauzdale širenje virusa. Među uvedenim merama je i karantin u čak 6 gradova sa više od 18 miliona stanovnika, kao i otkazivanje proslave Lunarne nove godine na nekoliko mesta, ali i zatvaranje delova Velikog kineskog zida.

Foto: Twitter (screenshot)

Povrh toga, u 10 kineskih gradova je ukinut javni prevoz, kako bi što više Kineza ostalo u svojim domovima tokom njihovog značajnog nacionalnog praznika koji počinje u petak. Virus je, prema poslednjim informacijama Kineske zdravstvene komisije, odneo 26 života, a trenutno je više od 800 ljudi zaraženo, ali se sumnja da je broj i veći.

Pacijenti oboleli od koronavirusa su prijavljeni u Vijetnamu, Singapuru, Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Nepalu, Sjedinjenim Američkim Državama i na Tajlandu.

U suzbijanje i prevenciju bolesti bi trebalo da se uključe i vojne medicinske snage, najavilo je ministarstvo odbrane.

Poreklo virusa se vezuje za pijace u gradu Vuhan u centralnoj Kini, a virus je na pacijente prešao sa životinja. Na tamošnjim tržnicama se prodaje različito meso, kao i žive jedinke – od živine preko morskih stvorenja, slepih miševa i zečeva do zmija. Letovi iz Vuhana su otkazani, a grad je takođe izbrisan iz reda vožnje vozova.

Vladin stručnjak Žang Nanšan je potvrdio da je moguć prenos virusa i s čoveka na čoveka, ali takav slučaj se za sada nije pojavio nigde sem u Kini.

Koronavirusi predstavljaju grupu virusa-izazivača infekcije disajnih organa. Mogu da se manifestuju kao obična prehlada, ali pojedine vrste imaju i smrtni ishod. Njihovo ime potiče od latinske reči za krunu ili oreol, corona, zato što izgled virusa ispod mikroskopa podseća na te objekte.

Novootkriveni virus je sedmi koronavirus koji napada ljudsku vrstu.

Jelena Kozbašić

Predstavljena nova platforma za olakšanu komunikaciju u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Kopp)

U Privrednoj komori Vojvodine, u Novom Sadu je u sredu, 22. januara, održana prezentacija primene blokčejn (blockchain) tehnologije u poljoprivredi. Na jednom mestu okupili su se proizvođači, trgovci, ali i predstavnici banaka i kontrolnih grupa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacqueline O’Gara)

Na pomenutoj platformi objavljuju se vesti Ministarstva poljoprivrede, kao i informacije sa svetskih tržišta. “Zamisao je da ovo bude prozor u svet za buduće kretanje cena”, rekao je Đorđe Mirković, direktor kompanije “Agromex”, iz Novog Sada.

Olakšan posao poljoprivrednicima

Sistem elektronskih ugovora u poljoprivredi olakšaće poslovanje za obe ugovorne strane, pogotovo kada su one fizički udaljene. Platforma “Agromeks” donosi poslovanje sa elektronski potpisanim dokumenatima.

Digitalizacija u poljoprivredi jedan je od strateških ciljeva za ovu privrednu granu, a razvoj tržišta i novih tehnologija zahtevaju lakše i brže poslovne procese. Trgovinski ratovi mogu da utiču na pomeranje cena, zato je potrebno zaštititi obe strane i ovo je jedinstveno rešenje. Na platformi, se sve bazira na zakonu o obligacionim odnosima, što je osnova i suština svakog uređenog odnosa.

Platforma je deo projekta “Horizont 2020”, a realizovana je u saradnji sa poljoprivrednim proizvođačima koji su predstavili sve izazove sa kojim se susreću prilikom trgovanja poljoprivrednim proizvodima.

Kada je reč o ratarskoj proizvodnji, trguje se sa strateškom robom poput žitarica i uljarica koje već podležu određenim standardima. Planovi za naredni period je primena platforme i u stočarstvu i voćarstvu, mada se može primeniti i u drugim proizvodnim granama.

Širok spektar mogućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume de Germain)

Ova tehnologija ima značajne mogućnosti u svim granama privrede. Uskoro će i sva dokumenta biti zasnovana na blokčejnu, odnosno, biti upisani u njega. Kada je reč o poljoprivredi, podaci iz katastra uskoro će biti upisani u blokčejn.

“‘Agromeks’ je, u stvari, sistem upravljanja elektronskom dokumentacijom. I mi svaki elektronski potpis koji je kreirani dokument, upišemo u blokčejn. Samim tim, taj podatak je za sva vremena, uvek je isti i nemoguće ga je promeniti. Blokčejn je sistem decentralizovanih kompjutera iz više zemalja i sveta, koji jedino mogu da upišu isti podatak, ako se svi slože. Nemoguće ih je nekako zloupotrebiti”, objašnjava Mirković.

Ove inovacije su projekti na kojima se radi, a čiji je cilj da omoguće sigurnost i bezbednost podataka, jer su u pitanju informacije koje po svojoj prirodi zahtevaju dodatnu bezbednost.

Podršku je navedenom projektu pružila Privredna komora Vojvodine.

Izvor: Agroklub

Beograd dobija 200 novih autobusa na gas

Foto: GSP Beograd
Foto: Grad Beograd

U skladu sa politikom Grada Beograda da komunalni sistem da svoj doprinos smanjenju zagađenja, Gradsko saobraćajno preduzeće „Beograd” će ove godine nabaviti dve stotine novih autobusa sa pogonom na kombinovani gas.

Kako je za Beoinfo precizirao direktor ovog preduzeća Radiša Momčilović, GSP će takođe ove godine izgraditi gasne stanice u svoja dva autobuska pogona, čime će se omogućiti i redovno punjenje vozila.

“U narednom periodu, tokom sledećih godina, za svaku novu nabavku autobusa uslov će biti pogon na alternativna goriva umesto dizela. GSP „Beograd” daće maksimalan doprinos da vazduh u Beogradu bude čistiji”, istakao je Momčilović.

On je dodao da je aktuelni vozni park glavnog gradskog prevoznika takav da 83 odsto autobusa imaju „evro 5” i „evro 6” motore, te da je plan da preostali procenat vozila nižih kategorija u narednih nekoliko meseci bude rashodovan i zamenjen novim.

Izvor: Grad Beograd

Velika Britanija će se napajati energijom iz mini nuklearki od 2029?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Velika Britanija bi do kraja ove decenije mogla da se napaja pomoću malih nuklearnih reaktora. Naime, Rols-Rojs planira da napravi  fabrički izgrađene elektrane, odnosno male nuklearne stanice.

Zaštitnici životne sredine su podeljenih mišljenja kad je reč o nuklearnoj energiji. Jedni smatraju da je opasna za životnu sredinu i skupa, a drugi ističu da je radi postizanja klimatske neutralnosti potrebno služiti se svim raspoloživim tehnologijama.

Protivnici ove ideje zastupaju mišljenje da bi Velika Britanija trebala da u potpunosti napusti nuklearnu energiju i da se fokusira na obnovljive izvore, što bi bio i jeftiniji izbor.

Kompanija Rols-Rojs planira postavljanje malih modularnih reaktora na lokacijama gde su ranije bile nuklearne elektrane. U planu je izgradnja 10 do 15 stanica, veličine oko 1, 5 hektara, za koje je potreban prostor veličine 10 ari.

Kada je reč o dimenzijama, svaki grad bi mogao da ima svoj reaktor, ali javlja se problem obezbeđivanja ovih malih nuklearnih elektrana od potencijalnih terorističkih napada.

Kompanija ima novi pristup izrade pri čemu se očekuje drastično smanjenje troškova prilikom izgradnje. Koriste digitalne metode zarivanja i robotsku montažu i na taj način sklapaju montažne delove. Manji troškovi prilikom izgradnje doprineće i jeftinijoj struji,

Neki su ipak skeptični da li će ovaj projekat zaživeti do 2030, odnosno da li će “stići” Britaniju, koja će do tada morati da napusti ugalj i postigne postavljene ciljeve u borbi protiv klimatskih promena.

Jelena Cvetić

Ženka sivog sokola iz zgrade Beograđanke vraćena u divljinu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ženka sivog sokola (Falco peregrinus), koja je pronađena u utorak, 21. januara 2020. godine, u poslovnom soliteru Palata „Beograd“ (Beograđanka) nakon što je dospela u unutrašnjost zgrade, najverovatnije prilikom potere za plenom (golubovima), privremeno je zbrinuta u Zoološkom vrtu grada Beograda, s obzirom da nije mogla samostalno da izađe i odleti, ali i zbog potrebe da se izvrši pregled kako bi se utvrdilo da li je ptica povređena.

Intervencijom službe Zoohigijene Veterine Beograd životinja je transportovana u Zoološki vrt grada Beograda, gde je pregledana od strane veterinara. Nakon što je utvrđeno da ptica nema povreda koje bi onemogućile samostalni opstanak u prirodi, kao i da je u dobroj kondiciji za let, ona je puštena 22. januara 2020. godine u relativnoj blizini mesta gde je pronađena u Beogradu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ornitolog Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, pre nego što je ptica vraćena nazad u prirodu, obeležio je nožnim prstenom i uzeti su uzorci pera za potrebu eventualne DNK analize. Ženka sivog sokola vraćena je u svoje prirodno stanište u prisustvu veterinara i timaritelja Zoološkog vrta grada Beograda, ornitologa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, predstavnika Zoohigijene Veterine Beograd i Ministarstva zaštite životne sredine.

Sivi soko je strogo zaštićena vrsta ptice grabljivice i zaštićena je nacionalnim propisima Republike Srbije i međunarodnim ugovorima poput Konvencije o međunarodnom prometu i trgovini ugroženim vrstama (CITES). Ova vrsta je ugrožena na teritoriji Republike Srbije, ali i u regionu. Procenjeno je da se trenutno u Srbiji gnezdi svega 30 do 50 parova, što ukazuje na drastičan pad divlje populacije u poslednje dve decenije s obzirom da je početkom 21. veka na teritoriji Srbije divlju populaciju činilo između 75 do 90 parova.

Glavni faktor ugrožavanja opstanka sivog sokola u Srbiji je namerno ilegalno ubijanje, uključujući i trovanje, s obzirom da se sivi soko u naseljenim mestima pretežno hrani golubovima, što ga dovodi u direktan konflikt sa uzgajivačima rasnih golubova visokoletača. Ubijanje strogo zaštićene vrste poput sivog sokola predstavlja krivično delo u Srbiji. Dodatne pretnje po opstanak su takođe ilegalno sakupljanje jaja i mladunaca iz gnezda za ilegalno tržište pticama grabljivicama, upotreba hemijskih sredstava u poljoprivredi, uznemiravanje u prirodi i uništavanje prirodnih staništa.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Objavljena knjiga “Strane slatkovodne vrste riba u Hrvatskoj”

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Ministarstvo zaštite okoline i energetike je u saradnji sa kompanijom “Hyla” izdalo popularno-stručnu knjigu “Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj”, koju je napisala grupa autora; Tanja Mihinjač, Ivana Sučić, Ivan Špelić, Matej Vucić i Ana Ješovnik. Reč je o prvom sveobuhvatnom delu na ovu temu na hrvatskom jeziku čiji je cilj edukacija i podizanja svesti kod javnosti, naročito ribolovaca.

Knjiga sadrži informacije o problematici stranih vrsta riba, donosi pregled vrsta koji uključuje opis, biologiju i ekologiju, rasprostranjenost, način unošenja i širenja, uticaje na zavičajne vrste i staništa.

Takođe, čitalac u publikaciji može naći i uputstva šta da učini ako se susretne sa ribom koja nije zavičajna u slatkim vodama Hrvatske.

Po broju slatkovodnih sistema Hrvatska je jedna od najbogatijih država u Evropi, a u njenim rekama i drugim slatkim vodama živi oko 145 vrsta zavičajnih riba, od kojih su mnoge retke ili endemske vrste, naročito u krškim rekama jadranskog sliva. Zavičajne vrste riba su često ugrožene, a uz zagađenje i uništavanje staništa najviše ih ugrožavaju upravo strane vrste – vrste koje su zbog ljudskog uticaja dospele u ekosisteme i staništa na područjima u kojima prirodno ne žive niti su se mogle tamo proširiti bez direktne ili indirektne pomoći čoveka. Do danas je u Hrvatskoj zabeleženo 25 stranih vrsta slatkovodnih riba unetih iz drugih delova sveta. Međutim, taj broj je znatno veći kad mu se pridodaju vrste koje su u delu Hrvatske zavičajne, a prenete su iz voda u kojima prirodno obitavaju u vode u koje ne bi mogle dospeti bez posredovanja čoveka i u tim vodama predstavljaju strane vrste.

Strane vrste koje negativno utiču na zavičajne vrste (npr. direktno kroz lov zavičajnih riba ili borbom za hranu ili prostor) smatraju se invazivnim vrstama. Neretko takve vrste prave veliku ekonomsku štetu, a ponekad mogu nepovoljno uticati i na zdravlje ljudi.

Jedan od najdelotvornijih načina borbe protiv stranih vrsta je da se na vreme prepoznaju i da se spreči njihovo širenje. U tu svrhu u knjizi su iznete opšte informacije o stranim vrstama riba unesenim iz drugih delova sveta i prikazano je 30 vrsta slatkovodnih riba koje su već zabeležene u Hrvatskoj ili susednim zemljama.

S obzirom na to da strane vrste predstavljaju jednu od glavnih pretnji za bioraznolikost, veruje se da će ova knjiga ispuniti svrhu i doprineti očuvanju hrvatskih zavičajnih vrsta i staništa.

Knjigu je u elektronskom formatu dostupna na linku.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nemačkim radnicima u autoindustriji preti 400 hiljada otkaza zbog prelaska na električne motore

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Autoindustrija bi zbog prelaska s benzinskih i dizelskih motora na električne do 2030. godine samo u Nemačkoj mogla da ostane bez 410.000 radnika.

Ovo predviđaju stručnjaci iz Nacionalne platforme za budućnost mobilnosti (NPM), savetodavnog veća nemačke vlade.

Rojters piše kako električni motori imaju manje delova i nisu toliko zahtevni za održavanje, što je dobra vest za njihove korisnike, ali ne i  za osobe zaposlene u tradicionalnoj automobilskoj industriji.

Tako bi samo u proizvodnji motora i menjača u narednih 10 godina bez posla trebalo da ostane gotovo 90.ooo ljudi, a veliki broj njih bez svojih radnih mesta ostaće i zbog automatizacije, odnosno robota i softvera koji će u fabrikama zameniti ljudsku radnu snagu.

Njihov pesimizam ipak ne deli glavna Nemačka organizacija automobilske industrije (VDA) iz koje kažu da su ta predviđanja bazirana na “nerealno ekstremnom scenariju”.

Prema informacijama objavljenim prošle godine, u nemačkoj automobilskoj industriji u 2018. bilo je zaposleno 834.000 ljudi, što je najviše zaposlenih od 1991. S obzirom na to da se ove godine predviđa globalni pad prodaje automobila, može se očekivati da će i nemačke automobilske kompanije podeliti otkaze svojim radnicima.

Izvor: Energetika.ba

U subotu akcija odnošenja PET otpada u Vrbasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Opština Vrbas

Javno komunalno preduzeće “Komunalac” iz Vrbasa najavilo je za subotu, 25. januar, prva ovogodišnju akciju odnošenja ambalažnog PET otpada sa ulica Vrbasa.

“Radnici ‘Čistoće’ akciju će početi u 7 časova, pa je potrebno do tog vremena vreće sa PET otpadom izneti ispred kuća. U džakove i žičane kontejnere treba odlagati providnu plastiku, odnosno flaše od vode, sokova, piva ili ulja, kako bi se prikupljeni materijal lakše selektovao i presovao, a potom slao na dalju reciklažu. Organizovanim sakupljanjem PET ambalaže dajemo lični doprinos očuvanju životne sredine”, stoji u saopštenju JKP “Komunalac”.

Izvor: Opština Vrbas

Novak Đoković i Pežo – elektromobilom pravac u budućnost (VIDEO)

Foto: Peugeot
Foto: Facebook (screenshot)

Proslavljeni srpski teniser Novak Đoković je zaštitno lice novog Pežoovog modela električnog automobila Peugeot e-208 sa kojim je ovaj brend započeo promotivnu kampanju Move to electric.

Prema navodima kompanije, ovaj model električnog vozila s jednim punjenjem može da pređe gotovo 350 km.

Najviše pažnje privukao je deo promo spota u kojem se pojavljuje sedmogodišnji Novak i izjavljuje da želi da bude prvak sveta.

Upravo je na ovaj način Pežo želeo da istakne svoju dvovekovnu tradiciju i ambicioznost koja ih pokreće za budućnost punu inovacija.

Jasno je da će velikoj francuskoj automobilskoj kompaniji u fokusu biti liderstvo kada je reč o vozilima budućnosti – automobilima na električni pogon.

Jelena Cvetić

Završena rekonstrukcija škole u Leskovcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Od srede, 22. januara, učenici i zaposleni u Osnovnoj školi „Vasa Pelagić“ rade u prijatnijem, komfornijem i modernijem ambijentu jer je rekonstrukcija ove obrazovno-vaspitne ustanove koja uključuje renoviranje fasade, krova, zamenu oluka i gromobranske konstrukcije i nabavku opreme, završena.

Ovaj projekat, vredan oko 218.000 evra, je realizovan uz finansijsku pomoć Evropske unije, koja je preko EU PRO programa obezbedila 150.000 evra, a ostatak sume je izdvojen iz budžeta grada. Pored toga, grad je finansirao sanaciju jednog toaleta iznosom od 1,3 miliona dinara, a ostali toaleti će u najskorijoj budućnosti biti rekonstruisani.

Foto: Grad Leskovac

Ovim povodom je u prisustvu nastavnika i učenika OŠ „Vasa Pelagić“ održana pres konferencija na kojoj se prisutnima obratio gradonačelnik Leskovca dr Goran Cvetanović koji se zahvalio predstavnicima EU PRO jer su prepoznali važnost obnavljanja škola.

„Pored škole “Vasa Pelagić”, želim da vas da podsetim da smo uz pomoć EU PRO programa energetski sanirali i školu Trajko Stamenković, gde smo zajedno uložili 105 hiljada evra.”

“Zadovoljan sam činjenicom što smo velikim zalaganjem uspeli da sa preko 240 miliona dinara za energetsku sanaciju osnovnih i srednjih škola. Pored te sume, značajna sredstva izdvojena su za sređivanje učionica, toaleta, fiskulturnih sala, terena, školskih dvorišta, postavljane ograde. Ukratko, za sve što našim učenicima omogućava da rade kvalitetnije i uče bolje, da im boravak bude prijatniji u školskim klupama.“ Gradonačelnik Cvetanović je naglasio da će se u narednom periodu planira rekonstrukcija i dve velike škole: Škole za tekstil i dizajn i Trgovinsko-ugostiteljske škole.

Aleksandar Janković-Cincar, direktor ove vaspitno-obrazovne ustanove tom priliom istakao je sledeće:

„Želim da istaknem višestruki značaj ovog projekta sanacije energetske efikasnosti naše škole. S jedne strane je bitan estetski izgled, s druge strane sama činjenica da ovaj projekat omogućuje uštedu različitih tipova energije, a da istovremeno bude obezbeđen jedan topliji ambijent za naše učenike i zaposlene tokom njihovog boravka i rada u školi. Treći značajan efekat ovog projekat jeste i edukativan, imajući u vidu da je sada naš zadatak da ukazujemo stalno na značaj energetske efikasnosti i da istovremeno podstičemo njihov osećaj da daju svoj doprinos za uštetu različitih tipova energije.“

Direktor Janković je nakon toga podelio zahvalnice gradonačelniku Cvetanoviću, predstavnicima EU PRO programa, kao i Odeljenju za društvene delatnosti.

Menadžer sektora za infrastrukturu EU PRO programa kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge Dragana Novaković kazala je:

„Đaci i nastavnici ove škole će sada imati značajno bolje uslove za učenje i za rad, a to je upravo cilj projekata koje sprovodi EU PRO – bolji kvalitet života i uslova stanovništva. Radovi koji su obuhvatili renoviranje fasade i krova doprineće energetskoj efikasnosti ovog objekta i podići će energetski razred ovog objekta iz klase energetskog razreda G u energetski razred D. Projekat se bavi i podizanjem kapaciteta i znanja ljudi zašto je važna energetska efikasnost i zašto je važno racionalno trošiti energente.“

S tim u vezi je danas održana radionica o oboljšanju energetske efikasnosti za sve zaposlene u školi, za čiju realizaciju je EU PRO angažovao profesora Aleksandra Janjića sa Elektronskog fakulteta u Nišu.

Izvor: Grad Leskovac

Zašto se noću u tajnosti sadi drveće kod Splita?

Foto: Wikipedia/Asterion
Foto: Wikipedia/Direktor

Noću u Splitu ne spavaju svi, naročito ne zaljubljenici u prirodu. U sitnim noćnim satima grupa ljudi pod imenom Zelena gerila kreće na Marjan da sadi drveće.

Marjan je brdo, poluostrvo i park šuma smešten na zapadnom delu splitskog poluostrva. U podnožju brda Marjan sa istočne strane nalazi se grad Split.

Ovu zanimljivu samostalno organizovanu akciju sproveli su u nameri da sačuvaju prirodnu lepotu svog rodnog mesta. Nezadovoljni načinom održavanja šumskog područja, kao i devastacijom prirodnog okruženja, otpočeli su sprovođenje svoje zelene misije, i to u strogoj tajnosti. Naime, niko, čak ni njihovi najbliži, ne znaju ko učestvuje u ovom tajnom noćnom pošumljavanju, niti su upoznati sa detaljima same misije. Zelena gerila i sa medijima stupa u kontakt samo putem društvenih mreža.

Ipak, broj učesnika raste. Kako kažu, počelo je njih desetak, a zatim se taj broj uvećao nekoliko puta od početka ove godine. Trenutno sade tri vrste stabala: alepski bor, čempres i hrast crniku, odnosno one vrste kojih tamo već ima. Tvrde da ništa ne rade “na svoju ruku” već uz pomoć stručnjaka.

Cilj im je da ubrzaju pošumljavanje Marjana i da na taj način skrenu pažnju javnosti na brojne probleme kojima bi se trebalo pozabaviti na ovom području.

Za sada, kako kažu, zainteresovani sugrađani i svako ko ih podržava može da im se obrati preko društvenih mreža, te će oni odgovoriti na ponude koje se tiču donacija u vidu sadnica, novčane pomoći ili učešća u pošumljavanju.

Jelena Cvetić

Užice poboljšava uslove u saobraćaju

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U budžetu Grada Užica opredeljena su sredstva za rešavanje problema u oblasti saobraćaja. Član Gradskog veća zadužen za saobraćaj Budimir Vujović navodi da se uskoro završava Studija taksi prevoza, o kojoj su održane dve javne rasprave, a planirana je i njena javna prezentacija pre nego što odluka dođe u skupštinu.

Grad Užice je među lokalnim saomupravama u kojoj javni gradski i prigradski prevoz funkcioniše na najbolji i najefikasniji način uz optimalna izdvajanja iz gradskog budžeta.

„U ovoj godini nam ističe ugovor sa aktuelnim gradskim prevoznikom, krenuli smo u postupak izbora novog, odabrali smo konsultante, a cilj nam je da se na duži rok reši pitanje gradskog prevoza kroz primenu javno-privatnog partnerstva. Na taj način rešili bi pitanje prevoza u narednih 20 godina“, navodi Vujović i napominje da je u poslednjih nekoliko godina usluga javnog gradskog i prigradskog prevoza dovedena na jedan visok nivo.

„Jedan od uslova na konkursu za novog prevoznika biće i da autobusi budu sa minimum evro 5 motorima. To je standard koji je i u Evropi prihvaćen kao standard visoke klase zaštite životne sredine“, navodi Vujović i dodaje da neće biti osnivano akcionarsko društvo već će to biti društvo posebne namene koje će biti u vlasništvu privatnog partnera, ali će biti zaštićena imovina i delatnost na teritoriji grada od eventualno lošeg poslovanja društva van Užica.

Sa ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha, Vujović navodi da će se raditi i na ubrzanju saobraćaja: „Tokom ove godine u planu je izgradnja novog kružnog toka kod Narodnog muzeja.“

Foto: Grad Užice

„U gradskom budžetu za 2020. godinu smo izdvojili 25 miliona dinara da pokušamo našim sredstvima da podignemo kapacitet parkiranja u gradu, a svakako je i dalje otvoren javni poziv za sve koji su zainteresovani za privatnu investiciju u saradnji sa gradom za izgradnju parking mesta“, rekao je Vujović.

Po prvi put u Užicu će biti podeljena besplatna parking sedišta za decu rođenu u ovoj godini, pored sedišta roditelji će dobiti i obuku za montažu i korišćenje istih. Sedišta su namenja za decu koja imaju od 9 do 36 kilograma, tako da mogu duže da se koriste.

Izvor: Grad Užice

Najodrživije kompanije na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

Corporate Knights je medijska, istraživačka i finansijska firma s vizijom društva u kom cene proizvoda odražavaju njihov društveni, ekonomski i ekološki uticaj i u kom su svi akteri svesni kakve posledice njihovi izbori na tržištu mogu da imaju.

Korporativni vitezovi iz Kanade sebe opisuju kao glasnogovornike čistog kapitalizma. Jedan od načina na koji doprinose obistinjavanju svog ideala je i rangiranje svetskih korporacija s godišnjim prihodima većim od 1 milijarde prema ključnim kategorijama održivosti među kojima su i ugljenični otisak, rodna ravnopravnost, redovnost plaćanja poreza, proizvodnja otpada i implementacija inovacija. Svoju listu za 2020. godinu su objavili u utorak na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu (Švajcarska).

Čime se bave najodrživije kompanije sveta?

Foto-ilustracija: Pixabay

“Sve srećne porodice liče jedne na druge, a sve nesrećne porodice su nesrećne na svoj način” je kazivanje koje bismo mogli da upotrebimo i za održive odnosno neodržive kompanije. Ipak, uprkos sličnosti, održive kompanije se razlikuju po stepenu njihove održivosti, a neodrživim će različite stvari “doći glave”.

“Hajde da stvorimo svet koji se napaja zelenom energijom!” ne deluje kao slogan koji bi pristajao kompaniji čiji nekadašnji akronim Dong krije naziv Danska nafta i prirodni gas (Danish Oil and Natural Gas), a bogami ni epitet “najodrživije”. Ipak, to preduzeće je 2017. godine doživelo ogromnu transformaciju i za 1,05 milijardi američkih dolara prodalo svoj udeo u poslovanju fosilnim gorivima Ineosu.

Zaokret od vlasništva nad naftnim derivatima je posledično doneo i promenu imena i od tada danas najodrživija globalna kompanija radi pod imenom Ersted u znak sećanja na danskog fizičara i hemičara Hansa Kristijana Ersteda. Njegovi pronalasci su značajni u oblasti elektromagnetizma. Direktor Henrik Pulsen smatra da je laskava titula zapravo rezultat brzine i intenziteta metamorfoze Donga u Ersted. Najveći danski proizvođač energije, umesto na uglju, sada zarađuje na vetru, a projekte razvija i van nacionalnih granica – u Nemačkoj, Švedskoj, Holandiji, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Jedna decenija je bila dovoljna Erstedu da emisije ugljen-dioksida smanji za 80 odsto. Još pet godina i biće apsolutno ugljenično neutralni, tvrde.

I kompanija na drugom mestu najodrživijih vodi poreklo iz Danske. Reč je o nesvakidašnjem pripadniku prehrambene industrije Chr. Hansen koja svoju održivost temelji na “dobrim” bakterijama. Pored hrane, kompanijski stručnjaci pomoću biotehnologije razvijaju i rešenja za farmaceute i poljoprivrednike, a bez obzira na to koja ih privredna grana upotrebljava, svima je zajedničko da održavaju svežinu namirnica. Klijente snabdevaju kulturama, probioticima, enzimima i prirodnim bojama. Na prethodnom spisku održivosti, Chr. Hansen je bio prvi.

Ustaljena floskula kod nas je da skandinavski narodi sve rade baš onako kako treba. Očigledno je i održivost jedna u nizu tih stvari koje im idu od ruke – odnosno, u čije ostvarivanje ulažu vreme, rad i novac. Sledeća najodrživija kompanija naše planete je iz Finske. Reč je o Neste Oyj. Neste na finskom označava tečnost i nagoveštava poslovni pravac kompanije – ona je najveći svetski proizvođač obnovljivog dizela. Poseduje i dve rafinerije nafte.

Među top 100 plasirali su se i H&M (27), Schneider Electric (29), Vestas (37), Nacionalna banka Australije (42),  Siemens (41), Unilever (46), Adidas (55) i Tesla (74).

Gotovo polovina održivih kompanija, prema merilima Kanađana, se nalazi u Evropi, a po broju predstavnika slede Severna Amerika – 29 i Azija – 18. Ostatak liste možete da pogledate OVDE.

Jelena Kozbašić