Home Blog Page 769

Učesnici Klimatona osmislili rešenja za klimatske izazove Beograda

Foto: Klimaton
Foto: Klimaton

Ovog vikenda Beograd je imao čast da bude deo najmasovnije kolektivne klimatske akcije koja se dešava u preko 145 gradova i 55 zemalja na svim kontinentima – Climathon Belgrade.

Intezivni dvodnevni program predavanja i radionica privukao je studente, stručnjake i startapove sa željom da pomognu našem gradu u rešavanju klimatskih izazova i podizanju ekološke svesti.

Sa 122 registrovana učesnika beogradski Klimaton je najmasovniji u istočnoj Evropi.

Skup su otvorili predstavnici grada, Privredne komore Srbije, te više fakulteta i institucija. Dve pune sale zgrade Uprave grada Beograda bile su stecište interdisciplinarnog nadmetanja, a najbolji timovi su izašli pred predstavnike grada sa kreativnim rešenjima, nastalim uz mentorstvo istaknutih domaćih stručnjaka iz relevantnih oblasti.

“Klimaton upravo doprinosi podizanju svesti o klimatskim promenama. Njegov značaj je u povezivanju kreativnih i inovativnih ljudi sa stručnjacima, kako bi se dobile nove ideje i različiti pristupi u borbi protiv klimatskih promena u Beogradu”, rekla je sekretarka Ivana Vilotijević.

Foto: Klimaton

Događaj je realizovan od strane lokalnog organizatora Klimatona ChaOS i niza partnera, kroz grant EIT Climate-KIC – Evropske zajednice za znanje i inovacije i podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine i Privredne komore Srbije.

“Inovativnost ovogodišnjeg Klimatona je u korišćenju IT tehnologija, mobilnih aplikacija i kolektivne kreativnosti u rešavanju izazova i jačanju eko-svesti”, izjavio je predsednik organizacionog odbora Siniša Rudan. Ovo je postignuto kroz integraciju Klimatona sa internacionalnim forumom za obrazovanje Remaking Tesla, podržanim od strane Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, korišćenjem IT-ekosistema Colabo.Space, te kroz domaću, a međunarodno nagrađivanu edukativnu igru Play-Sustainability! (Igraj održivost!).

Timovi su rešavali dva klimatska izazova grada Beograda.

Foto: Klimaton

Prvo mesto za izazov „Urbana toplotna ostrva u Beogradu” osvojio je tim (KL)IMA NADE, drugo tim Re:WEB, a treće GREEN HORIZON.

Prvo mesto za izazov „Čvrsti komunalni otpad i ekološka svest građana” osvojio je tim Clothes bank, drugo tim Arciklaža, a treće Benefiktum.

Timovi su osvojili vredne novčane nagrade, donirane od strane udruženja ChaOS, Zero Waste Future, foruma Remaking Tesla, te norveške kompanije Induct, ali i mentorske časove, a pre svega priliku da njihova rešenja pomognu našem glavnom gradu.

Izvor: Klimaton

Kišne kapi – novotkriveni izvor čiste energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikael Kristenson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mikael Kristenson)

Tim inženjera uspeo je da otkrije način kako da iskoristi svaku kap kiše za generisanje elektriciteta. Iza uređaja, koji su nazvali “Kapljični elektro-generator” (Droplet-based electricity generator – DEG), stoje istraživači sa Siti univerziteta u Hongkongu.

Oni navode da je svaka kap kiše u stanju da generiše 140 volti, što je sasvim dovoljno da, za kratko vreme, napaja 100 malih LED sijalica. To još uvek nije ni dovoljno, ni praktično za svakodnevnu upotrebu, ali svakako predstavlja korak u pravom smeru kada je u pitanju obnovljiva energija.

DEG koristi “tranzistorsku strukturu efekta polja”, piše “Engadget”, koja pretvara kišu u kratke “rafale” električne energije. Matrijal od kog je uređaj napravljen ima “kvazi-permanentni električni naboj”, a padanje kišnih kapi aktivira protok energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robin van der Ploeg)

Sledeći korak biće pronalazak pravog načina da se ova tehnologija pretvori u nešto održivo, što će ljudi moći da koriste u svojim domovima. Za sada, tehnologija nije dovoljno pouzdana da kontinuirano proizvodi i emituje, odnosno da snabdeva uređaje elektičnom energiijom, pošto prvo mora da se napuni pre nego što ispusti novi “rafal”.

A dok se to ne dogodi, uređaj bi mogao da služi kao mali, privremeni izvor energije na furusitičkim termosima sa vodu ili kišobranima, predlaže “Engadget”.

Izvor: Energetika.ba

Ako su veganski burgeri dovoljni za proslavu Oskara, zašto nisu i za svakodnevni ručak?

Foto: Instagram (screenshot - @gregwilliamsphotography)

JOKER SPOILER ALERT: Ukoliko ste gledali film “Džoker”, vrlo verovatno su vam se u sećanje urezale scene u kojima glavni junak Artur Flek ima nekontrolisane napade smeha. Meni je posebno upečatljiv bio trenutak kada se u takvoj situaciji našao u autobusu, pokušavajući da nasmeje nepoznatog mališana. Arturov podvig nije naišao na razumevanje majke dečaka, što je dodatno intenziviralo njegov osećaj neprihvaćenosti u gradu neprijateljski nastrojenom prema drugačijima. Pokušavajući da zaštiti dete od umišljene opasnosti, žena je potpuno nesvesno emotivno nestabilnog čoveka gurnula još bliže ivici ponora apsolutnog beznađa.

Nekontrolisani napadi smeha Artura Fleka su posledica oštećenja mozga. Stanovnici Gotama ga nisu shvatali, a sudeći prema reakcijama publike ne shvataju ga ni stvarni ljudi – u Bačkom Petrovom Selu, Roterdamu, San Francisku, Tbilisiju, Kejptaunu, Pertu – na Zemlji uopšte. U našoj je prirodi da držimo gard prema mnogim čudnim stvarima i osobama koje nas okružuju. Na sličan način, mi normalni (uslovno rečeno!!!) zaziremo od mentalno obolelih. Iz toga, nažalost, crpimo i određenu dozu superiornosti. Možda ne direktno vi koji čitate ili ja koja pišem ali čovečanstvo, čiji smo valjda neizostavni deo, gaji tu tendenciju.

Možda je zapravo prilično oslobađujuće da mislite da ste bolji u odnosu na nekog drugog, ne zbog sopstvenog uspeha utemeljenog na potencijalno teškom radu i odricanju, već zbog nečega određenog nasumičnim spojem hromozoma vaših roditelja. Moje razmišljanje deli i Hoakin Finiks koji je na bioskopska platna i TV ekrane doneo – Oskara vrednu – ulogu Džokera.

Foto: Instagram (screenshot @gregwilliamsphotography)

Na dodeli nagrade Akademije za najboljeg glumca, Finiks je izašao iz okvira standardnih govora pri preuzimanju ogromnog filmskog priznanja, a na mesto zahvalnice porodici i prijateljima je stavio osudu društva i potencijalni izlaz .

“Osećamo da se borimo za različite ciljeve – ili neko čini da se tako osećamo. Ipak, vidim nit koja nas povezuje. Bez obzira na to da li je reč o rodnoj nejednakosti, rasizmu ili pravima QUEER zajednice ili životinja, govorimo o borbi protiv nepravde. Govorimo o borbi protiv verovanja da jedna nacija, jedan narod, jedna rasa, jedan rod, jedna vrsta, ima slobodu da nekažnjeno podredi, koristi i kontroliše sve druge”, bio je izričit on, osvrnuvši se zatim na prekid veze sa prirodom.

“Mnogi od nas su krivi zato što svet posmatraju egoistično i veruju da smo centar univerzuma. Krademo resurse prirodi! Drznemo se da veštački osemenimo kravu i ukrademo njenu bebu uprkos njenom bolnom zapomaganju. Potom joj oduzmemo mleko namenjeno njenom teletu i stavimo ga u našu kafu ili žitarice”, kazao je Finiks, a njegove reči se i nekoliko dana nakon događaja prepričavaju.

“Kada je imao 17 godina, moj brat je napisao sledeće stihove: ‘Pojuri ka spasu u ljubavi i mir će slediti'”, zaključio je proslavljeni glumac i otišao da proslavi zasluženu nagradu.

Percepcija Holivuda kao stecišta glamura i lagodnog života bi nas verovatno navela na pogrešan trag i zamislili bismo ga na svečanoj gozbi na kojoj šampanjac teče u potocima, a upravo je njegov prethodno održani govor pokazatelj njegove skrušenosti. Na stepenicama je u društvu devojke Runi Mare jeo veganske burgere.

I zaista, čak ni parti-bahanalije ne bi bile “holivudskiji” prizor od ovoga. Spas, ljubav i mir – tri-u-jednom.

Jelena Kozbašić

Sistem za navodnjavanje “Resavska celina” u vrednosti od 400 miliona dinara u Svilajncu

Foto: JVP "Srbijavode"

Generalni direktor JVP “Srbijavode” Goran Puzović sa predsednikom opštine Svilajnac Predragom Milanovićem najavio projekat sistema za navodnjavanje „Resavska celina”.

Neophodnost razvoja sistema za navodnjavanje uslovljena je sušama, koje su sve češće i koje poprimaju karakter elementarnih nepogoda. Zahvaljujući kreditu Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, u Svilajncu se pokreće projekat navodnjavanja, vrednosti oko 400 miliona dinara, koji će obuhvatiti 1.042ha zemljišta za navodnjavanje.

Foto: JVP “Srbijavode”

Zahvatanje vode za sistem za navodnjavanje vršiće se iz toka reke Resave putem 3 planirane pregrade u slivu reke, koje će formirati uspor uzvodno kako bi omogućio nesmetano funkcionisanje vodozahvata i crpne stanice i iz sistema podzemnih bunara koji se prehranjuju vodom iz reke Resave i okolnih vodotokova.

Distribucija će se vršiti ukopanim cevovodima pod pritiskom. Ovom prilikom Puzović je sa predsednikom opštine obišao i radove na regulaciji reke Resave. U poslednje dve godine, u okviru hitnih radova JVP „Srbijavode” obezbeđena su finansijska sredstva za radove na rekonstrukciji i izgradnji sistema zaštite naselja Svilajnac, Sedlare i Subotica od velikih voda reke Resave i njenih pritoka.

Takođe na osnovu Programa poslovanja JVP „Srbijavode” za redovno održavanje sistema za zaštitu od poplava i sistema za navodnjavanje izdvaja se 61,5 miliona dinara, dok je u poslednje 3godine, na osnovu Uredbe Vlade, preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade, za sanacione radove izdvojeno blizu 68 miliona dinara.

Poplavni događaji koji su se dogodili u maju 2014. godine, uslovili su potrebu da se sprovedu kompleksne hidrološko hidrauličke analize. Na osnovu projekta JVP „Srbijavode” izgrađen je sistem zaštite naselja Svilajnac od velikih voda Resave u dužini od oko 7km. U okviru hitnih radova u toku je i izgradnja zaštitnog sistema naselja Sedlare i Subotica, formiranjem i nadvišenjem postojećih nasipa koji će po završetku oformiti jedinstveni sistem zaštite.

Medijima se obratio Predrag Milanović, koji je istakao da se prethodnih godina intenzivno radilo na odbrani od poplave kako bi se opština Svilajnac zaštitila. Najveći deo radova se izvodio preko JVP „Srbijavoda”, Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima i donacijama, kako bi se najpre zaštitili ljudi i njihova imovina, a nakon toga i poljoprivredno zemljište. Ovom prilikom g-din Milanović je najavio projekat novog sistema za navodnjavanje, koji će u prvoj fazi obuhvati 1.042ha zemljišta, što će poljoprivrednicima u Svilajncu omogućiti da se na jedan novi, orrganizovaniji način bave poljoprivredom.

Foto: JVP “Srbijavode”

„Dve godine smo intenzivno radili na rekonstrukciji i sanaciji svih posledica nakon poplavnog talasa, što je najpre podrazumevalo obnovu svih oštećenih delova, nakon čega se pristupilo drugom, razvojnom delu. Prva faza regulacije reke Resave u Svilajncu je završena, a uskoro se završava i druga faza u naseljima Sedlari i Subotica”, rekao je direktor JVP „Srbijavode”. On je dodao da je ovo još jedan primer dobre saradnje između Vlade Republike Srbije, JVP „Srbijavode” i lokalne samouprave kojim je prikazano da se zajedničkim delovanjem mogu prevazići svi problemi koji su se javljali tokom realizacije ovih projekata i na taj način je postignuto da se ljudi ovde osećaju bezbednije. Puzović je takođe istakao da će igradnjom modernog sistema za navodnjavanje poljoprivredni proizvođači imati stabilniju poljoprivrednu proizvodnju, mogućnost da promene kulture koje se koje se gaje u visokoakomulativne kulture koje će dati ljudima šansu da sa svojim proizvodima budu ravnopravni, ne samo na srpskom, već i na drugim tržištima.

Nakon završetka ovih radova, šire područje Svilajnca biće zaštićeno od velikih voda Resave.

Izvor: JVP Srbijavode

Zemun dobio prvu solarnu klupu

Foto: Gradska opština Zemun
Foto: Gradska opština Zemun

U okviru projekta uređenja unutarblokovskih površina na teritoriji Zemuna, koju je pokrenula Gradska opština Zemun, na lokaciji Karađorđev trg 9 postavljena je prva solarna klupa u Zemunu.

Osluškujući potrebe građana opština je ovaj projekat sprovela u nameri da olakša korišćenje elektronskih uređaja van kuće korišćenjem obnovljivih resursa.

Njen privlačan savremeni dizajn oplemenjuje prostor između zgrada i u eri korišćenja elektronskih uređaja omogućuje građanima da dopune svoje mobilne telefone, tablete i laptopove.

U skladu strategije ravnomernog razvoja, Opština će nastaviti da realizuje slične projekte i u drugim delovima Zemuna.

Izvor: Gradska opština Zemun

 

Austrijska prestonica jedna od vodećih u borbi protiv klimatske krize

Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem januara 2020. bečka Gradska skupština jednoglasno je odlučila da će se grad Beč priključiti međunarodnom programu „Deep Demonstrations“, čiji je cilj umrežavanje gradova i regija radi dugoročnog postizanja klimatske neutralnosti. Inicijator ovog programa je mreža EIT Climate-KIC Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), a radi se o danas najvećoj mreži javno-privatnog partnerstva za ubrzavanje klimatskih inovacija u Evropi koja povezuje preko 360 partnera iz ekonomije, nauke i javnog sektora.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Beču je 2019. već uspostavljeno Veće za klimu i uveden poseban klimatski proračun. No svojim učešćem u programu „Deep Demonstrations“, čijim će sprovođenjem koordinirati bečko gradsko preduzeće za energetsko planiranje (MA 20), metropola se pridružila mreži od 15 evropskih gradova koji će tokom narednih 5 do 10 godina još intenzivnije raditi na razvoju i sprovođenju mera za zaštitu klime, i to s naglaskom na sledeća područja: urbana obnova i snabdevanje energijom, urbanističko planiranje i zelena infrastruktura, mobilnost, klimatski proračun, inovacije, ekonomija i participacija i socijalna pravda. Pri tom će se, pre svega, baviti merama za usporavanje klimatskih promena kao i merama za prilagođavanje na njihove posledice.

Bečka zamenica gradonačelnika i članica gradskog veća za zaštitu klime, Birdžit Hebajn, objasnila je da klimatska kriza ne prestaje pred državnim ili evropskim granicama pa je razmena iskustava među državama i gradovima zato posebno važna. Zbog toga joj je „drago što je Gradska skupština jednoglasno podržala učešće u ovom programu – zajedno s gradovima poput Madrida, Kopenhagena i Amsterdama“.

Program „Deep Demonstrations“ za početak će trajati od 1. januara do 31. decembra 2020. i omogući će gradu Beču da se s još više ambicije, inovativnosti i resursa suoči s klimatskim promenama i pripremi za nedavni „Zeleni plan“ Evropske komisije.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Sarajevski đaci pronašli način kako da uštede milione papira godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Christa Dodoo)

Sarajevsko javno preduzeće “Toplane” zainteresovano je za ideju učenika Treće gimnazije o novom modelu izdavanja računa, čime bi se napravile znatne uštede papira. Papir bi se kao prirodni resurs tako upotrebljavao racionalnije.

Foto-ilustracija: Unsplash (JJ Ying)

Dogovorili su da KJKP Toplane i Treća gimnazija potpišu Protokol o saradnji, a da učenici i profesori već praktično od sutra imaju pristup Centru za potrošače Toplana, kako bi testirali i usavršili svoj model pripreme računa, potvrdio je direktor “Toplana” Berin Alagić.

“Veoma smo zainteresovani da u saradnji s učenicima i Trećom gimnazijom što pre u praksi sprovedemo njihovu ideju o načinu izdavanja računa. Radi se o zaista izvrsnom projektu i mi u “Toplanama” smo spremni da ovu ideju pretvorimo u praksu što pre. Ovde se ne radi samo o tome da kao kompanija možemo da ostvarimo značajne uštede, već verujemo da kao javno preduzeće imamo obavezu da, gde god i kako god možemo, dajemo priliku našim mladim ljudima da razvijaju vlastite ideje i projekte. Pozivam i sve druge kompanije, naročito one iz javnog sektora da razmotre mogućnost primene modela izdavanja računa koji su osmislili učenici sarajevske Treće gimnazije”, izjavio je Alagić koji je posetio učenike Treće gimnazije.

Ovi učenici su osmislili novi model računa koji bi pri štampanju drastično umanjio upotrebu papira. Svi podaci koji se ponavljaju bi bili zapisani u QR kodu dostupnom potrošačima.

Predloženim rešenjem uštedelo bi se 9.579.910 papira formata A4 za godinu. Procena cene kupovine i štampanja ove količine papira dovodi do uštede budžeta Kantona Sarajevo u iznosu od 1.256.000 konvertabilnih maraka (oko 628.000 evra) na godišnjem nivou.

Izvor: Energetika.ba

Vrednost građevinskih radova u Srbiji veća za 35 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Burns)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Hamilton)

Vrednost izvedenih građevinskih radova na teritoriji Srbije u 2019. godini povećana je za 35 odsto u odnosu na 2018. godinu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

U četvrtom kvartalu zabeležen je rast vrednosti izvedenih građevinskih radova u odnosu na isti kvartal 2018. godine od 56,3 odsto, iskazan u stalnim cenama.

Time je ujedno premašena prethodna rekordna stopa rasta građevinarstva iz prethodnog, trećeg kvartala 2019, u kojem je vrednost izvedenih građevinskih radova povećana za 39,9 odsto, što je bila do sada najviša stopa rasta građevinarstva u jednom kvartalu od 2010. godine.

Ubrzana realizacija i završetak velikih infrastrukturnih projekata, kao i povoljni uslovi za investiranje, omogućili su visoke stope rasta građevinarstva u prethodnih nekoliko godina (11,4 odsto u 2017, 13,9 odsto u 2018. i 35 odsto u 2019. godini), što je za rezultat imalo i povećanje učešća građevinarstva u BDP-u, sa 3,2 odsto u 2014. na više od pet odsto u 2019. godini.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture RS

Tehnologija na solarni pogon čuva nosoroge u Južnoj Africi od krivolovaca

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto-ilustracija: Unsplash (Keith Markilie)

Najveći nacionalni park Kruger u Južnoj Africi ima posebnu tehnologiju na solarni pogon koja služi zaštiti nosoroga. Mreža kamufliranih sistema radara, kamera i senzora razlikuje kretanje životinja i ljudi i lako može uočiti lovokradice, koje su primarni razlog postavljanja ovog mehanizma.

Kako je uvreženo verovanje da rog nosoroga donosi bogatstvo i ima lekovita svojstva, ova vrsta postala je izuzetno ugrožena.

Nacionalni parkovi privlače ogroman broj turista u Afriku, od čega kontinent ima veliku finansijsku korist. U Krugeru je 2018. godine zabeleženo čak 15 miliona posetilaca, koji su tu potrošili oko 8 milijardi dolara. Iste godine u ovom nacionalnom parku je ubijeno više od 400 nosoroga.

U istraživanjima vođenim 2016. i 2017. u ovom nacionalnom parku ostalo je ne više od 7.000 do 8.000 ovih životinja tipičnih za afrički kontinent. Oblast Nacionalnog parka Kruger obuhvata veliku površinu, čak 12.000 kvadratnih kilometara. Zato je teško održati životinje bezbednim, zbog čega se i pristupilo rešavanju problema pomoću takozvanog “Merkata poštanskih brojeva”. Sistem je dobio naziv po evropskim lutrijama sa poštanskim brojevima, što je bio izvor finansiranja ovog projekta i životinje merkat iz porodice mungosa koja prati neprijatelja stojeći na zadnjim nogama.

Veliku opasnost usled gubitaka životinja za nacionalne parkove Afrike predstavlja i verovatni ekonomski krah. Strahuju da, ukoliko pojedine divlje životinje nestanu, neće više privlačiti turiste koji dolaze u nacionalne parkove da bi ih videli u njihovom prirodnom staništu.

Ipak, “Merkat poštanskih brojeva” pravi osetnu razliku. Njega je 2016. godine pokrenuo Južnoafrički savet za naučna i industrijska istraživanja, Južnoafrički nacionalni parkovi i Fondacija za mir. Za nešto manje od dve godine otkako je postavljen, broj incidenata smanjen je za 80 odsto u neposrednoj okolini. Čuvari parka pomoću ove mreže bivaju upozoreni ukoliko infracrveni senzor zapazi neku osobu, odnosno lovokradicu, koje se najčešće pojavljuju noću.

Prednost je što se može i prenosti na lokacije na kojima su ovi džinovski biljojedi posebno ugroženi, a razmatra se i širenje njegove upotrebe.

Jelena Cvetić

Dani energetike krajem meseca u Novom Sadu!

Foto: Novosadski sajam

Međunarodni dani energetike i investicija biće održani 26. i 27. februara na Novosadskom sajmu. Tokom dva dana posetioce očekuje plenarna sesija „Srbija – deo Evropskog zelenog dogovora“, osam panela na kojima će se govoriti o najaktuelnijim temama, kao i sesija posvećena kvalitetu vazduha.

Foto: Novosadski sajam

Značaj manifestacije potvrđuje i prisustvo predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Delegacije Evropske unije u Srbiji, Delegacije Evropske komisije, Programa UN za razvoj, Ambasade Velike Britanije u Srbiji, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Grada Novog Sada, USAID-a, Stalne konferencije gradova i opština, Evropske banke za obnovu i razvoj, Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije…

Uz domaće stručnjake, među govornicima će biti i eksperti iz Španije, Velike Britanije i Hrvatske, koji će pričati i o praksi i iskustvu sa obnovljivim izvorima energije, mogućnostima finansiranja, korišćenju brzorastućih energetskih zasada, energetskoj efikasnosti u građevinarstvu i drugim aktuelnim temama.

Svoja iskustva će prezentovati i Fond za energetsku učinkovitost u Hrvatskoj, dok će projekte predstaviti i Green Mile Team/Udruženje biogas – Srbija, Udruženje toplana Srbije, Institut za nuklearne nauke Vinča i Fakultet tehničkih nauka Novi Sad.

Foto: Novosadski sajam

Među izlagačima će biti Conseko DOO, Elektrogrejanje DOO, Srbijagas, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Opština Vrbas, Gradska uprava za privredu, Grad Novi Sad, a na Danima energetike učestvuju i lokalne samouprave Niša, Priboja, Kragujevca, kao i Sarajevo (Bosna i Hercegovina) i Križevci (Hrvatska).

Grad partner Međunarodnih dana energetike je Novi Sad. Radno vreme prvog dana, 26. februara, je od 10 do 18 časova, dok je drugog dana od 10 do 14.30. Ulaz je besplatan za posetioce.

Izvor: Novosadski sajam

WWF se protivi izgradnji malih hidroelektrana u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) je juče, 11. februara, saopštila da ne podržava izgradnju malih hidroelektrana u Srbiji i da se zalaže za održivo korišćenje obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chad Madden)

“Treba zaustaviti podsticaje za sve vrste malih hidroelektrana, te na taj način ograničiti njihovo nekontrolisano širenje i uništavanje reka”, navodi se u saopštenju WWF povodom pisanja nekih beogradskih medija da ta organizacija podržava izgradnju malih hidroelektrana.

“Sadašnja politika podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora odgovara isključivo investitorima u male hodroelektrane, značajno ograničavajući proizvodnju iz drugih obnovljivih izvora, poput sunca i vetra”, piše u saopštenju WWF.

“Štaviše, što je manja instalisana snaga postrojenja, to je veća podsticajna otkupna cena struje, čime se dodatno povećava pritisak na reke, jer je investitorima u interesu da sagrade što više postrojenja manje instalisane snage. To često podrazumeva stavljanje nebrojenih kilometara reka u cevi”, ukazala je Nataša Milivojević iz WWF Adrije.

Podsetila je da je 95 odsto sagrađenih malih hidroelektrana snage manje od jednog megavata.

Sistem podsticaja za izgradnju malih hidroelektrana, po oceni WWF, pravi direktnu finansijsku štetu građanima.

Po studiji WWF Adrije, 2017. i 2018. godine na račune vlasnika malih hidroelektrana isplaćeno je gotovo 30 miliona evra, a kad se tome dodaju porezi, infrastrukturni troškovi i priključivanje na mrežu, građani Srbije bili su u gubitku 15,5 miliona evra.

Taj gubitak ne uključuje štete po prirodu i lokalne zajednice izazvane uništavanjem reka.

“Sve analize pokazuju da je doprinos malih hidroelektrana energetskoj stabilnosti Srbije zanemarljiv jer postojeće u proseku proizvode manje od 0,8 odsto ukupne električne energije, a kada bi se izgradile sve koje su planirane, taj iznos ne bi premašio 3 odsto. Zauzvrat, hiljade kilometara reka bilo bi izgubljeno”, rekla je Nataša Milivojević.

Istakla je da je WWF Vladi Srbije predložio da se iz Uredbe o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora trajno ukinu podsticaji za male hidroelektrane i povećaju kvote za druge obnovljive izvore energije poput vetra ili sunca.

Time bi se jasno ukazalo da strateški prioriteti Srbije je očuvanje biodiverziteta i zaštita vodenih resursa, navodi se u saopštenju WWF.

Izvor: Zelena Srbija

Pobednik se danas vraća na Beogradsku tvrđavu

Foto: Wikipedia/Janos Guljas

Kao deo završnih radova na rekonstrukciji i restauraciji spomenika Pobednik na Beogradskoj tvrđavi, od 12. do 14. februara predviđeno je vraćanje bronzane figure iz ateljea vajara Zorana Kuzmanovića i postavljanje na postament, saopšteno je iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda.

Foto: Wikipedia/Pudelek

U sredu, 12. februara, predviđeno je vraćanje skulpture na Beogradsku tvrđavu, plato Gornjeg grada.

U četvrtak, 13. februara, bronzana skulptura biće izložena na platou oko spomenika za sve posetioce Beogradske tvrđave od 10 do 16 sati, kada će biti moguć pristup svim zainteresovanim medijima i građanima.

U petak, 14. februara, planirano je postavljanje bronzane skulpture na postament. Ovi radovi počeće u 11 sati, a planirano je da se skulptura postavi do 13 časova. Gornji grad Beogradske tvrđave će toga dana biti zatvoren od 6 do 13 sati.

Spomenik Pobednik podignut je 1928. na Gornjem gradu Beogradske tvrđave povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta. Radovi na rekonstrukciji i restauraciji počeli su 2. septembra prošle godine. Skulptura je demontirana 10. oktobra, kada je odneta u atelje vajara Zorana Kuzmanovića. U međuvremenu su završeni radovi na statičkoj sanaciji temelja spomenika i konzervatorsko-restauratorski radovi na stubu i postamentu. Krajnji rok za završetak svih radova je početak marta.

Izvor: Grad Beograd

Španija ima najveću površinu pod organskom proizvodnjom u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Anne Preble)

Ukupna površina pod organskom proizvodnjom u Evropskoj uniji u 2018. godini iznosila je 13,4 miliona hektara, što odgovara 7,5 odsto ukupne iskorišćene poljoprivredne površine. To predstavlja rast od 34 odsto u razdoblju od 2012. do 2018. godine, objavio je Evrostat.

Foto-ilustracija: Unsplash (LuAnn Hunt)

Među državama članicama EU, zemlje sa najvećim udelom površina pod organskom proizvodnjom u 2018. godini bile su Austrija (24,1 odsto ukupnog iskorišćenog poljoprivrednog područja), Estonija (20,6 odsto) i Švedska (20,3 odsto), a slede ih Italija (15,2 odsto), Češka (14,8 odsto), Letonija (14,5 odsto), Finska (13,1 odsto) i Slovenija (10,0 odsto).

Prema objavljenim podacima, evropski prosek je iznosio 7,5 odsto.

U ostalim zemljama članicama EU udeo područja pod organskom proizvodnjom bio je ispod 10 odsto, a najmanji udeo zabeležen je na Malti (0,4 odsto), u Rumuniji (2,4 odsto), Bugarskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji (svaka sa po 2,6 odsto).

Ukupna organska površina zbir je “prelaznog razdoblja” i “sertifikovane oblasti”. Pre nego što se neko područje može overiti kao “organsko”, ono mora proći postupak prelaza, što može potrajati 2-3 godine, zavisno od useva, navode u saopštenju.

Samo su dve zemlje u razdoblju od 2012. do 2018. beležile smanjenje organske poljoprivredne površine, a to su Velika Britanija, za nešto više od petine i Poljska, za više od četvrtine.

Španija je imala najveću ukupnu poljoprivrednu površinu pod organskim uzgojem u 2018., ukupno 2,2 miliona hektara i udelom u ukupnoj organskoj poljoprivrednoj površini u EU od 16,7 odsto. Slede je Francuska sa 2 miliona hektara i udelom od 15,1 odsto. Treće mesto pripada Italiji sa 1,95 miliona hektara i udelom u evropskoj organskoj poljoprivrednoj površini od 14,6 odsto, pokazuje Evrostatov izveštaj.

Izvor: Agroklub

Zašto je zagrebačka skupština odbacila gradonačelnikove izmene Generalnog urbanističkog plana?

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je želeo da u prestonici Hrvatske izgradi “Grad u Gradu” na površini od gotovo 1,1 milion kvadratnih metara. Projekat je opisivao kao “zagrebački Menhetn”. Ipak, na put su mu stali odbornici Gradske skupštine koji su na jučerašnjoj sednici odbacili Bandićev predlog izmena Generalnog urbanističkog plana (GUP).

Foto-ilustracija: Pixabay

Predložene izmene su izazvale protivljenje opozicije, stručnjaka i javnosti, te su se 6. februara pred zgradom Skupštine prethodnih dana okupili i nezadovoljni Zagrepčani. Između ostalog, zahtevali su i obustavljanje rasprodaje prirodnog pojasa i javnog prostora na obali reke Save. Protest su organizovala udruženja Zelena akcija, Pravo na grad, Zagreb te zove i Siger zbog, prema sopstvenim tvrdnjama, “Bandićeve otimačine grada”. Prema mišljenju protestanata, prikladan naziv za izmenjeni GUP jeste – Generalni urbanistički promašaj.

Kao jedna od problematičnih tačaka “Grada u Gradu” se navodi upravo prenamena zelenih površina u građevinsko zemljište i ignorisanje struke. Protivnici smatraju da je reč o megalomanskom poduhvatu neusklađenom s prostornim planom.

Glasanje Skupštine Grada Zagreba donelo je razrešenje – od ukupno 49 odbornika, GUP je podržalo njih 18, a usprotivilo mu se njih 31. Donošenje konačne odluke trajalo je danima zbog niza odlaganja i pauza.

Gradonačelnik Bandić je prošle godine u Dubaiju potpisao navodno neobavezujući Memorandum o razumevanju između Grada Zagreba i kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o sprovođenju projekta “Zagreb City”. Eagle Hills je kod nas poznat kao investitor Beograda na vodi.

GUP je izazvao negativne reakcije odmah nakon samog čina predstavljanja. Najpre su udruženja arhitekata i urbanista upozorila da nije sporan samo planirani kompleks Menhetn na Savi kojim je predviđena podizanje stambeno-poslovnog naselja na mestu Velesajma i Hipodroma, već i znatno povećanje gradnje u gradskoj četvrti Donji Grad. Građani su vlast zasuli sa više od 30.000 primedbi na taj dokument, a u jednom trenutku čak 10.000 ljudi je izašlo na ulice kako bi izrazilo svoje neslaganje sa planom.

Jelena Kozbašić

Budite učesnik revolucije u transportu!

Photo: Energetski portal

Pobornici „ozelenjavanja“ saobraćajnog sektora trude se da što manje budu za volanom. Zato oni pešače, voze bicikle, koriste javni prevoz i jezde u električnom vozilu. Elektromobili, tiho poput motora koji ih pokreću, osvajaju ulice brojnih gradova. Kako bi kretanje na električnu energiju bilo izvodljivo, razvoj infrastrukture za punjenje bi trebalo da prati povećanje broja takvih vozila na putevima.

Foto: Energetski portal

Jedna od prvih kompanija na srpskom tržištu koja se odazvala pozivu na svojevrsnu elektrorevoluciju i iskorak ka budućnosti bila je beogradska kompanija MT-KOMEX. Na njenom sajtu elektropunjaci.com pronaći ćete odgovore na pitanja kao što su: „koji je elektropunjač pogodan za moj dom?“, „kako da odaberem elektropunjač koji odgovara zahtevima mog preduzeća?“ i „gde u Srbiji i regionu da napunim moj automobil?“.

Ponuda kućnih i javnih elektropunjača

U prodavnici na sajtu elektropunjaci.com na raspolaganju vam je ukupno 12 kućnih punjača, kao i 17 javnih, idealnih za ugradnju na parkiralištima, na benzinskim pumpama, u tržnim i poslovnim centrima, na autoputevima i koridorima i na privatnim parkinzima.

Snaga dostupnih elektropunjača za vaš dom kreće se u rasponu od 3,7 kW do 22 kW, a onih za komercijalnu upotrebu od 7 kW do 50 kW. Oni mogu biti zidni i samostojeći.

Što se tiče brzine punjenja, u njihovoj trenutnoj ponudi su srednje brzi i brzi punjači, a kompanija najavljuje da će svoju prodavnicu uskoro proširiti i sa ultra brzim koji čuvene Tesla automobile napune u roku od 5 do 10 minuta.

U toku je i akcija pa pojedine elektropunjače možete da nabavite po sniženim cenama.

Poslovni portfolio stručnjaka sa ovog sajta se temelji na višegodišnjem iskustvu, tokom kog su ugradili više od sto punjača, te iskoristite priliku da zajedno sa njima „skrojite“ punjačku stanicu prema svojim potrebama i mogućnostima.

Pre vas, njima su se sa istim zahtevom obratili Hjundai, tržni centar Ada, Britiš motors, ABB, robna kuća IKEA, ZF, hotel Hilton, javne garaže Obilićev venac i Pionirski park i mnogi drugi.

Na parkingu prodajnog salona ovlašćenog distributera Hjundaija u Beogradu nedavno je „osvanuo“ ABB-ov model sa sajta elektropunjaci.com. Instalateri su moć uređaja stavili na test. Punjač ga je uspešno položio nakon samo 15 minuta rada – toliko vremena mu je trebalo da automobil pripremi za put sa punim kapacitetom baterije. Ukoliko vam ovaj „rezultat“ ne deluje fascinantno, stavite ga u komparativnu perspektivu! Koliki postotak baterije svog mobilnog telefona napunite za četvrtinu sata? Znatno manji od 100 odsto, zar ne?

S obzirom na to da je u garaži prestoničkog tržnog centra Ada postavljeno čak 16 ABB-ovih punjača, pojedinačne snage 22 kW, sigurni ste da ćete na adresi Radnička 9 imati osigurano mesto za punjenje svog četvorotočkaša.

Foto: Energetski portal/Žana Šišić

Na Zrenjaninskom putu, u predstavništvu Britiš motorsa, vozače elektromobila očekuje ABB-ov model snage 50 kW.

U slučaju da ste se u vozilu na elektropogon zaputili autoputem E-75 ka centralnoj i južnoj Srbiji, i potencijalno dalje ka Grčkoj, značiće vam informacija da je robna kuća IKEA u prodavnici na sajtu elektropunjaci.com nabavila dva punjača marke Šnajder elektrik i postavila ih na svom parkiralištu.

MT-KOMEX je u fabričkom pogonu proizvođača auto-delova ZF u Pančevu pod krovom solarne nadstrešnice udružio svoja dva polja delovanja, obnovljive izvore energije i elektromobilnost. Sedamdeset dva panela na nadstrešnici formiraju malu solarnu elektranu ukupne snage 19,44 kW. Ona proizvodi električnu energiju za napajanje tri elektropunjača i sopstvenu potrošnju ZF-a.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Prilika za studente da učestvuju u izboru inovativnih projekata za finansiranje!

Foto-ilustracija: Pixabay

Fond za inovacionu delatnost poziva studente završnih godina osnovnih studija i studente master studija da se prijave za prisustvovanje u finalnoj fazi procesa izbora inovativnih projekata za finansiranje.

Foto: Fond za inovacionu delatnost

Odabrani studenti će dobiti priliku da se upoznaju sa radom Fonda za inovacionu delatnost i da prisustvuju prezentacijama projekata koji su uvršteni u uži izbor, kao i diskusijama članova nezavisne Ekspertske komisije koja donosi konačnu odluku o finansiranju. Tokom intenzivnih sastanaka, studenti će imati prilike da se upoznaju sa  procesima odlučivanja, načinom rada investicionih panela, kao i načinom donošenja odluka o finansiranju, odnosno o ulaganju u visokorizične poduhvate.

Radni jezik je engleski.

Studenti koji žele da se prijave potrebno je da:

  • Pokažu visoku motivisanost za sticanje znanja i praktičnog iskustva;
  • Budu student poslednje godine osnovnih akademskih studija ili student master programa;
  • Imaju prosek ocena od 8 ili više (na programu koji trenutno pohađa, odnosno na prethodnom nivou studiranja za studente prve godine master studija);
  • Imaju odlično znanje engleskog jezika.

Rok za dostavljanje prijava je 1. mart 2020. godine. Najbolje ocenjeni kandidati na osnovu dostavljene dokumentacije biće pozvani na intervju. Nakon obavljenih intervjua, kandidati će biti obavešteni o konačnoj odluci. Jedinstvenu priliku za sticanje iskustva u ovoj oblasti imaće do 2 kandidata.

Više informacija pročitajte OVDE.

Izvor: Fond za inovacionu delatnost