Home Blog Page 771

Novi bilten za poljoprivrednike – IPARD na dlanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Carter)

IPARD upravljačko telo počelo je sa izdavanjem mesečnih pregleda vesti koje se tiču ovog paketa pretpristupne pomoći u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Prvi u nizu biltena “IPARD na dlanu” pogledajte OVDE.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maarten van den Heuvel)

IPARD je instrument Evropske unije za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju koji je namenjen zemljama kandidatima radi olakšavanja tranzicionog perioda, kao i osnaživanja poljoprivrednika za što bolji plasman proizvoda na zajedničko evropsko tržište. Takođe, IPARD predstavlja i odličnu pripremu poljoprivrednika za korišćenje značajno većih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj koji će im biti na raspolaganju članstvom u Evropskoj uniji. Sredstva iz IPARD fonda namenjena su za nabavku opreme i mehanizacije, izgradnju i rekonstrukciju objekata u poljoprivredi, kao i ruralni razvoj, ali suštinski ova ulaganja pre svega treba da doprinesu  dostizanju evropskih standarda u oblasti higijene i bezbednosti hrane, dobrobiti životinja i zaštite životne sredine.

“IPARD na dlanu” je bilten nastao sa željom IPARD Upravljačkog tela Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da sve zainteresovane strane, direktno ili indirektno uključene u IPARD II Program, svakog meseca informiše o aktuelnim događajima, najavama, pozivima i pravilima koja se odnose na njegovo sprovođenje u Srbiji. Ideja je da se dodatno približe mogućnosti krajnjim korisnicima i otklonimo predrasude o tome da je pristup ovom fondu težak, a ispunjenost uslova „nemoguća misija“, navodi se u biltenu.

U 2020. godini se očekuje raspisivanje poziva u ukupnom iznosu višem od 6,5 milijardi dinara.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Pljuskovi u Australiji donose spas, ali i nove probleme

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Seßler)

Četvorodnevni pljusak koji je zadesio australijsku istočnu obalu, nakon nekoliko meseci borbe sa šumskim požarima i godinom suše, doneo je olakšanje, ali takođe i štetu od oluje i prognoze da ludom vremenu nije došao kraj. Ovaj vikend-pljusak najveći je neprekidni period padavina u Sidneju i okolnim područjima u poslednjih 30 godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Manuel Meurisse)

Ugasio je neke šumske požare i napunio osiromašena akumulacija jezera duž Novog Južnog Velsa, najnaseljenije australijske savezne države. Neka ruralna područja primila su više kiše proteklih dana nego tokom celokupne protekle godine – iznenađujući i brz preokret od šumskih požara koji su ubili 33 osobe i opustošili velike delove istočne obale.

“Neverovatno je kako miris kiše može uticati na stanje kod ljudi”, rekao je za Rojters Ben Šilds, gradonačelnik grada Duba, koji se nalazi u unutrašnjosti zemlje. Kao i mnogi drugi ruralni gradovi, Dubbo je bio pogođen peščanim olujama i ograničenim izvorima vode nakon trogodišnje suše.

Znakovi upozorenja od požara gotovo su poplavljeni u nekim područjima, dok je zbog pljuskova na desetine hiljada domaćinstava ostalo bez struje, izbio je haos na putevima u Sidneju i zatvorene su škole početkom nedelje, prenosi Hina.

Izvor: Bljesak.info

Kruševac osvojio evropsko priznanje u oblasti održive urbane mobilnosti

Foto-ilustracija: Kruševac

Svake godine CIVITAS mreža evropskih gradova dodeljuje nagrade gradovima, koji su postigli dobre rezultate u oblasti održive urbane mobilnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine su izabrani najbolji u četiri kategorije: za najambiciozniju inicijativu (primena inovativne mere); uključenje građana i zainteresovanih strana; posvećenost održivoj urbanoj mobilnosti kroz učešće u aktivnostima CIVITAS mreže i za transformaciju grada u prijatnije okruženje za život.

Osim nagrade „Transformacija“, čijeg pobednika je izabrao Politički savetodavni odbor CIVITAS-a, sve pobednike je birao petočlani žiri, sastavljen od uglednih lokalnih političara i renomiranih stručnjaka za mobilnost.

Ukrajinski grad Vinica je osvojio prvo mesto u kategoriji „najambicioznija inicijativa“ za projekat rekonstrukcije starih tramvaja i pretvaranje u efikasnija i modernija vozila. Ovim projektom grad je uspeo da smanji potrošnju električne energije za tramvajski prevoz za 40 odsto i smanji emisiju CO2.

Belgijski grad Antverpen je prvo mesto osvojio u kategoriji „uključenje građana i zainteresovanih strana“ za paket mera, koji uključuje javno-privatnu saradnju, pametnu upotrebu podataka i progresivnu komunikaciju sa javnošću. Kroz svoj brend „Smart Ways to Antwerp“ utiče na podizanje svesti, podržava razvoj inovativnih rešenja za mobilnost i podstiče stvarne promene u saobraćajnim navikama.

Prestonica Švedske, Stokholm je trijumfovao u kategoriji „posvećenost održivoj urbanoj mobilnosti kroz učešće u aktivnostima CIVITAS mreže“, s obzirom na to da su još od 2002.godine uključeni kroz projekat TRENDSETTER, a od tada konstantno rade na unapređenju mobilnosti i trenutno su deo projekta  ECCENTRIC. Imaju velike pomake u primeni vozila sa niskom emisijom gasova, infrastrukturi za punjenje električnih vozila i dosta su unapredili infrastrukturu za bezbedno kretanje pešaka i biciklista. Sve ove aktivnosti su deo gradskog „paketa mera za čistu mobilnost“.

Nemački grad Bremen je poneo nagradu u kategoriji „Transformacija“ nakon impresivnih napora za smanjenje korišćenja privatnih automobila, kroz usluge iznajmljivanja automobila i integrisanim javnim prevozom. Još 2009. godine, Bremen je, prvi u svetu, usvojio Akcioni plan za uslugu iznajmljivanja automobila, a po podacima 80 odsto korisnika ove usluge, ne poseduje svoj auto. Bremen je takođe postao pravi biciklistički grad. Prema rezultatima straživanja Nemačke biciklističke federacije iz 2019. godine, ovo je najprikladniji nemački grad za bicikliste, s obzirom na to da ima mrežu biciklističkih traka i staza i više od 4.000 bezbednih biciklističkih parking mesta.

U ovoj jakoj konkurenciji evropskih gradova, Kruševac je osvojio drugo mesto u tri kategorije: posvećenost održivoj urbanoj mobilnosti kroz učešće u aktivnostima CIVITAS mreže; uključenje građana i zainteresovanih strana  i za transformaciju grada u prijatnije okruženje za život.

Izvor: Grad Kruševac

Rijeka – prvi grad u Hrvatskoj sa sistemskim upravljanjem energijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Gradu Rijeci službeno su uručeni sertifikati ISO50001:2018 kojima je uspostavljen sistem upravljanja energijom u dve upravne zgrade Grada. U sistem su za sada uključene upravne zgrade Grada Rijeke na adresama Korzo 16 i Titov trg 3, kao značajni potrošači energije koja se najvećim delom koristi za klimatizaciju, kancelarijsku opremu i grejanje.

Grad Rijeka je, zajedno sa Zadrom, Velikom Goricom i Osijekom, među prvim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj koje uvode sistemsko upravljanje energijom prema normi ISO50001:2018, koje se sprovodi u okviru projekta Compete4SECAP čija je ukupna vrednost 13.298.000 kuna (1,8 miliona evra). Projekat se finansira iz Evropskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020, a hrvatski partner je udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja).

Grad Rijeka sprovodi aktivnosti nadogradnje na postojeće obaveze predviđene Zakonom o energetskoj efikasnosti, a to su, pre svega, donošenje lokalne politike sistemskog upravljanja energijom, uspostavljanje energetskih (EE) timova, kao i praćenje i izveštavanje o potrošnji električne i toplotne energije i vode putem ISGE aplikacije.  Uz to se planiraju i sprovode netehničke mere, kao što su edukacija u cilju promene ponašanja zaposlenih i bolja regulacija potrošnje energije u zgradama kroz automatizaciju ili unapređenje procedura.

Prema dosadašnjim iskustvima procenjuje se da će se u zgradama uštedeti od 5 do 10 odsto ukupne potrošnje energije nakon potpune primene sistema. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i Tajana Jukić Neznanović, viša savetnica gradonačelnika i specijalistica za energetiku, u petak 7. februara održali su konferenciju za medije i predstavili dosadašnje aktivnosti Grada Rijeka na dobijanju standarda sistemskog upravljanja energijom ISO50001:2018.

Izvor: Ekovjesnik

Norveška ima nove klimatske ciljeve

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)
Foto-ilustracija: Unsplash (Febiyan)

Norveška je povećala svoje obaveze u zaštiti klime najavom cilja da svoju emisiju gasova sa efektom staklene bašte smanji za “najmanje” 50 odsto ili čak 55 odsto, što su pozdravili zaštitnici životne sredine.

Ova nordijska zemlja koja nije članica Evropske unije ali je usko povezana s njom, prethodno se obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisiju štetnih gasova za najmanje 40 odsto u odnosu na 1990. godinu.

“Norveška je prva zapadna zemlja (…) koja je Ujedinjenim nacijama objavila pojačane klimatske ciljeve”, izjavio je u petak ministar za klimu i životnu sredinu Sveinung Rotevatn i istakao da je najnovija odluka “važan je korak ka zelenoj tranziciji”.

Norveška je najveći proizvođač nafte i gasa u Zapadnoj Evropi, a može se pohvaliti najvećom koncentracijom električnih automobila na svetu u poređenju s brojem stanovnika.

Međutim, uprkos nedavnom blagom padu emisije zagađujućih gasova, oni su 2018. godine i dalje bili iznad nivoa iz 1990. godine za 1,1 odsto, pokazuju zvanične statistike.

Desničarska vlada pri objavljivanju novog plana smanjenja zagađenja vazduha nije objasnila odnos između stvarnog smanjenja na norveškoj teritoriji i upotrebe “mehanizama kompenzacije” plaćanja za zagađivanje.

Pariski sporazum, čiji je cilj ograničenje globalnog zagrevanja na maksimalno plus 2 stepena Celzijusa u poređenju s preindustrijskom erom, predviđa da zemlje potpisnice ažuriraju svoje klimatske ciljeve svakih 5 godina.

Samo Surinam, Maršalova ostrva, Čile, Mongolija i Moldavija do sada su podneli ili predložili nove ciljeve.

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Stewart)

Oslo kaže da se nada da će Evropska unija krenuti za njim.

U svom projektu “Zeleni dogovor”, nova predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, takođe se zalaže za smanjenje emisije gsova od 50 do 55 odsto.

Nekoliko nevladinih organizacija pozdravilo je norvešku najavu. To je “važan signal za globalnu mobilizaciju za klimu”, ocenio je norveški ogranak organizacije “Prijatelji Zemlje”.

Izvor: Zelena Srbija

Pančevo dobilo još jedno pametno autobusko stajalište

Foto: Grad Pančevo

U toku 2018. godine od strane Grada Pančeva postavljena su tri pametna stajališta (ispred Uslužnog centra u Ulici generala Petra Aračića, ispred Nacionalne službe za zapošljavanje i preko puta Nacionalne službe za zapošljavanje, oba u Ulici vojvode Radomira Putnika), uz podršku kompanije Madnet iz Pančeva. Navedena kompanija je donirala tri 4g wi-fi rutera i obezbedila besplatan internet za sve građane koji koriste stajalište.

Grad Pančevo je Budžetom grada 2019. godine izdvojio sredstva za kupovinu još jednog pametnog autobuskog stajališta. Pametno autobusko stajalište se napaja isključivo solarnom energijom koja se skladišti u bateriji, a potom se koristi za napajanje: LED rasvetnog tela, USB punjača za mobilne uređaje i WiFi rutera.

U kontaktu sa Društvom za telekomunikacije Astra telekomom iz Beograda, novim vlasnikom Madneta ponuđeno je slično partnerstvo i na novom projektu. U pitanju je donacija 4G WiFi rutera i interneta za novo (četvrto) pametno autobusko stajalište koje je postavnjeno u Ulici Moše Pijade, prekoputa bivšeg hotela Tamiš. Astra Telekom iz Beograda doniralo je uslugu bežičnog prenosa internet signala na autobuskom stajalištu što će omogućiti građanima Pančeva besplatno korišćenje interneta prilikom boravka na autobuskom stajalištu.

Tim povodom Katarina Banjai, članica Gradskog veća zadužena za zaštitu životne sredine i održivi razvoj je izjavila:

“Grad Pančevo nastavlja praksu postavljanja pametnih autobuskih stajališta u cilju dalje promocije obnovljivih izvora energije. Ovo je četvrto stajalište koje se napaja električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora energije putem solarnog panela. Uz pomoć čiste sunčeve energije, građani su u mogućnosti da dok čekaju autobus besplatno dopune svoje mobilne uređaje i da surfuju internetom. Pored toga, stajalište poseduje i svoju LED rasvetu.”

Izvor: Grad Pančevo

Koliko su ljudi spremni da plate električni automobil?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše Nova ekonomija, broj potrošača koji žele električnih vozila ubrzano raste na planetarnom nivou, dok je njihovo interesovanje za autonomna vozila ostalo praktično nepromenjeno, navodi se u globalnom istraživanju koje je sprovela kompanija za konsalting i reviziju Dilojt (Deloitte).

Potražnja za automobilima sa motorima na unutrašnje sagorevanje će dodatno opadati kako cene goriva budu rasle, iako potrošači kao glavne razloge za preferiranje električnih vozila jesu manje emisije gasova staklene bašte i niži operativni troškovi.

Dilojt ipak navodi da građani nisu spremni da plate premiju na svoju preferenciju, te da je desetak procenata spremno da doplati oko 2.500 evra za tehnološki napredniji auto, a da u proseku između trećine i polovine njih ne bi platilo veću cenu za kupovinu električnog automobila.

Drugi problemi koje Dilojt prepoznaje kod potrošača jesu domet vozila na električni pogon i trenutna dužina punjenja njihovih baterija.

U analizi se navodi da automobilske kompanije nastavljaju da troše milijarde dolara na razvoj inovativnih proizvoda, ali da je spremnost kupaca da potroše novac na nove tehnologije upitna.

Kao glavni razlog za lošiju percepciju “bespilotnih automobila” navode se medijski izveštaji o nesrećama koje su izazvali autonomna vozila, zbog koga je nadpolovična većina potrošača iz Indije i Sjedinjenih Američkih Država izrazila bojazan za šire uvođenje te tehnologije.

U istraživanju se navodi i da građani sve češće koriste aplikacije za deljenje vožnji, a kao glavne razloge za usvajanje ovog servisa korisnici navode manje troškove posedovanja ili vožnje sopstvenog automobila i umanjenje brige o parkiranju ili o vožnji u pijanom stanju.

U istraživanju je učestvovalo više od 35.000 građana iz 20 država, uključujući najveće i najrazvijenije zemlje sveta.

Izvor: Nova ekonomija

Povratak evropskog jelena u studeničko lovište

Foto: Wikipedia/Smudge9000
Foto: Wikipedia/Smudge9000

Da je jelen obitavao u studeničkom kraju još u davnim vremenima, postoje sačuvani zapisi u manastiru Studenica, piše Agromedia.

Puštanje ove plemenite divljači u studeničko lovište dobra je potvrda da se, kako kažu u Lovačkom udruženju  „Kraljevo“, evropski jelen vratio „svojoj kući“. Kraljevački lovci su i najzaslužniji za ovaj poduhvat.

Nastavljajući unošenje plemenite divljači u svoja lovišta, Lovačko udruženje „Kraljevo“ bogatije je za 28 jedinki evropskog jelena. Zahvaljujući vrednim lovcima ovog udruženja, ovih dana je u savremeno uzgajalište na površini od 5,3 hektara u mesto Ponore uneto šest jelena, osam teladi i 14 košuta.

S obzirom na to da je jelen strateška divljač, ovaj projekat podržala je Uprava za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede preko Fonda za unapređenje lovstva u Republici Srbiji.

Autor: Milanko Danilović

Izvor: Agromedia

Bira se Evropsko stablo godine!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Već desetu godinu zaredom, inspirisano češkim nacionalnim takmičenjem, održava se izbor za “najvoljenije” drvo Evrope. Ono se bira na osnovu javnog glasanja – a u konkurenciji se nalaze stabla iz 16 zemalja: Belgije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Francuske, Mađarske, Irske, Italije, Holandija, Poljske, Portugala, Rumunije, Rusije, Slovačke, Španije i Ujedinjenog Kraljevstva. Učesnice svoje predstavnike biraju najčešće u godini koja prethodi nadmetanju, objavljujući anketu za zainteresovane stanovnike.

Svake godine, pa tako i ove, glasanje počinje 1. februara i traje čitavog meseca. Cilj je među drvećem odabranim na nacionalnom nivou pronaći ono sa najzanimljivijom pričom, a potom i na ovaj način promovisati neophodnost očuvanja zelenih kapaciteta.

Proglašenje pobednika i dodela nagrade se obično organizuje u drugoj polovini marta u Evropskom parlamentu u Briselu. Ovogodišnja ceremonija će biti upriličena 17. marta.

Među finaliste su se plasirali:

  • Drvo slobode, Belgija;
  • Dostojanstveni stari hrast, Bugarska;
  • Ginko iz Daruvara, Hrvatska;
  • Čuvar poplavljenog sela, Češka;
  • Viševekovna bukva iz Sen Žama, Francuska;
  • Drvo slobode u Kapošvaru, Mađarska;
  • Veštičja tisa, Irska;
  • Hrast iz Trikasa, Italija;
  • Veštičje drvo, Holandija;
  • Crna zova, Poljska;
  • Kesten iz Valesa, Portugal;
  • Viševekovna jela – čuvarka Cibina, Rumunija;
  • Usamljena topola, Rusija;
  • Stablo oskoruša, Slovačka;
  • Tronogi španski hrast, Španija;
  • Alertonski hrast, Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ako želite da saznate iz čije se krošnje lišće slalo borcima u Drugom svetskom ratu kako bi ih sećalo na dom, ko je Adam i kakva je njegova Eva ili gde je večno počivalište Crne Kate, predvodnice zloglasne bande pljačkaša, posetite link: https://www.treeoftheyear.org/Hlasovani?lang=hr-HR.

Jelena Kozbašić

125 miliona dinara za rekonstrukciju fontane i trga u Subotici

Foto: Subotica.com

Radovi na rekonstrukciji Trga i izgradnji nove parterne fontane u Subotici su započeli ove nedelje demontažom i rušenjem Zelene fontane, jednog od simbola grada, koja će nakon tri i po decenije otići u istoriju.

Foto: Subotica.com

Izgrađena 1985. godine po projektu Svetislava Ličine, Zelena fontana bila je jedno od omiljenih mesta Subotičana, koji su se kraj nje sastajali, nalazili spas od letnjih žega, te beležili najznačajnije trenutke odrastanja, maturiranja i venčavanja. Međutim, 2011. godine, tadašnja Direkcija za izgradnju Grada naložila je obustavu rada jer je, zbog lošeg stanja cevi koje se nalaze ispod dna fontane, oticala velika količina vode. Od tada je Zelena fontana bila prekrivena daskama, a u njenoj neposrednoj blizini postavljeni su i znakovi sa natpisom “zabranjen pristup”.

Tokom godina koje su usledile bilo je nekoliko planova njene obnove, sve do prošle godine kada je sačinjena projektno tehnička dokumentacija za rekonstrukciju Trga i izgradnju nove parterne fontane.

Projekat predviđa izgradnju u tri faze, koje će se izvoditi istovremeno, a rekonstrukcijom je obuhvatićena površina od oko 3.300 metara kvadratnih, koja će se sastojati iz tri celine – parterne fontane, tri bazena sa mirnom vodom i zelenog dela sa žardinjerama i klupama.

Nakon sprovedenog postupka javne nabavke, ugovor vredan nešto više od 123 miliona dinara zaključen je sa grupom izvođača koju čine “Alex engineering & construction” iz Beograda, Samostalna građevinska radnja razvoj “Marković” iz Krupnja i “ADC energo koncept” iz Novog Sada, a koji na raspolaganju imaju 180 kalendarskih dana za završetak radova, od trenutka uvođenja u posao.

Foto: Subotica.com

Istovremeno s ovom, raspisana je i javna nabavka za usluge izrade plana preventivnih mera i usluge koordinatora za bezbednost i zdravlje na radu, koja je okončana zaključivanjem ugovora sa firmom “Kopering” iz Petrovaradina u vrednosti od 232 hiljade dinara. Takođe je raspisana i javna nabavka za građevinski, mašinski i elektro nadzor koja je najpre obustavljena zbog toga što, kako se navodi u obrazloženju Komisije, izvođač “Support projekt doo Subotica” sa podizvođačem “Preduzeće za projektovanje i izvođenje elektro radova Elektron-inženjeting doo” nije dostavio potvrde o realizaciji prethodno zaključenih ugovora, te je ova ponuda ocenjena kao neprihvatljiva. Nakon isteka roka za podnošenje zahteva za zaštitu prava, pokrenut je pregovarački postupak sa istim izvođačem, koji je u međuvremenu dostavio navedene potvrde, te je zaključen ugovor u vrednosti od 2,4 miliona dinara.

Tako će rekonstrukcija Trga i izgradnja parterne fontane Subotičane ukupno koštati nešto više od 125 miliona dinara. Svi iznosi u tekstu su izraženi bez poreza.

Idejno rešenje

Izvor: Subotica.com

U Srbiji prebrojano četvrt miliona ptica vodenih staništa

Foto-ilustracija: Unsplash (Yulia Gadalina)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je poslednjeg dana januara uspešno okončalo 54. Međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa. Više od 150 članova i volontera vredno je radilo na obilasku reka, jezera, ribnjaka, akumulacija, plavnih pašnjaka i slatina.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

„Januar je i ove zime, kao i prethodnih godina, bio nepredvidiv. Višednevne magle otežavale su rad na terenu, dok su temperature ispod nule zaledile većinu stajaćih voda i kanala. Velike reke Dunav, Savu i Tisu smo pokrivali sa plovila, dok je većina lokaliteta bila obilažena peške. Više grupa posmatrača obišlo je 585 kilometara rečnog toka Dunava, kao i brojna vodoplavna područja sa obe strane obale. Peške je ponovo prođen ceo tok Zapadne Morave od 220 kilometara, a po prvi put smo obišli i veći deo toka Ibra“, kaže Marko Šćiban iz DZPPS, i dodaje: „Ptice su ponovo prebrojane i na Drini, Nišavi, Dičini, Čemernici, Limu, Zasavici, Jegričkoj, Timoku, Bosutu, Studenici, Peku i brojnim drugim vodenim površinama. Posle više godine pauze ponovo smo uspeli da organizujemo brojanje na akumulaciji Gazivode na Кosovu i Metohiji“.

Prema preliminarnim procenama u januaru 2020. zabeleženo je preko 250.000 ptica vodenih staništa. Dve najbrojnije vrste bile su gluvara i obični galeb, a ponovo su pronađene neke vrlo retke vrste. Na zimovanju kod nas po prvi put su potvrđeni ševarski trstenjak, crni labud i crni turpan, dok je žutokljuni morski gnjurac po prvi put zabeležen u Srbiji. Od ostalih veoma retkih vrsta beleženi su još utva zlatokrila, mali i veliki labudovi, baršunasti turpani, srednji ronci, crni orlovi, ušati gnjuraci, riđogrle guske i mali galebovi.

„Ove godine prvi put je sproveden detaljan popis labudova, beleženo je koliko je bilo mladih, odnosno odraslih ptica. Nažalost, ustanovljeno je da su odrasle jedinke u značajnoj većini, što znači da im je niska uspešnost gnežđenja i preživljavanja mladih“, napominje Šćiban.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije zahvalilo se svim pojedincima, organizacijama, institucijama i staraocima zaštićenih područja koji su na različite načine pomogli u pripremama i radu na terenu i bez čije pomoći ovaj zahtevan popis ne bi bilo moguće uspešno sprovesti.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Zašto su mangrove šume Šri Lanke dragocene?

Foto-ilustracija: Unsplash (Road Trip with Raj)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maxwell Ridgeway)

Još 2014. godine, kada je Šri Lanka bila teško pogođena cunamijima, naučnici su primetili jedno zanimljivo odstupanje. Voda je opustošila južni i istočni deo ostrva, ali nije svuda ostavila jednake posledice. Neka mesta pretrpela su znatno više štete, dok su druga ostala donekle očuvana su bila, i to pod zaštitom mangrovih šuma.

Ove šume čini drveće koje uspeva u slanoj vodi i postoje čak 22 različite vrste mangrova.

Tokom devedesetih godina je jedna trećina mangrova iskorenjena kako bi se napravio prostor za širenje gradova. U tim predelima prinosi u ribolovu su bili 5 puta manji nego ranije i mnoge porodice su se suočile sa glađu.

Mangrove šume pomažu u borbi protiv klimatskih promena zato što u sebi skladište velike količine ugljen-dioksida. Takođe, čuvaju mora, jer predstavljaju “rasadnike” riba, kozica, rakova i drugih morskih životinja.

Zbog njihove važnosti za neutralisanje porasta temperature i biodiverzitet, vlada Šri Lanke je 2015. godine najavila da će zaštiti svoje šume mangrova. Sprovela je program presađivanja i očuvanja šuma mangrova na teritoriji od 35.000 hektara, uz podršku “Sudese”, Malog ribarskog udruženja Šri Lanke.

Ujedno, poduhvat očuvanja mangrova je uticao i na brojne porodice na ostrvu. One su osnovale i mala preduzeća pomoću kreditnih pozajmica, te su se okrenula ribarstvu, koje je zbog ovih šuma ponovo oživelo kao delatnost. Sve više žena je uključeno u ovaj posao, što doprinosi njihovom osnaživanju u tamošnjoj zajednici.

Jelena Cvetić

Krajem februara u Rijeci počinje iznajmljivanje e-bicikala

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Kennaugh)

Riječani će krajem febraura, za sada na četiri lokacije (Jadranski trg, Sušački most, kod Dvorane mladosti i na platou garaže Bazena Kantrida) moći da koriste e-bicikle.

Riječkim e-bicklima, naziv Ricikleta, dali su predstavnici Odeljenja za razvoj, urbanizam, ekologiju i upravljanje zemljištem. Reč je o spoju prideva “riječka” i “bicikleta”, dijalektalnog oblika imenice bicikl(a). Grafički dizajn pilona i bicikala poveren je dizajnerki Vesni Rožman. Nabavljeno je 28 e-bicikala, po 7 na svakoj lokaciji.

Predložen je sledeći tarifni sistem za korišćenje e-bicikala:

  • tokom zimskog perioda korišćenje je moguće od 6.00 do 22.00 sata;
  • u letnjem periodu (od 15. aprila do 15. oktobra) od 6.00 do 23.00 sata;
  • e-bicikl se može koristiti do tri sata;
  • cena sata iznosila bi 10 kn (157 dinara)

Za korišćenje e-bicikle potrebno je koristiti aplikaciju GO2BIKE. Iznajmljivanje, odnosno korišćenje e-bicikle opisano je u uputstvu za korišćenje i iznajmljivanje e-bicikala na pilonima.

Foto: Grad Rijeka

Ricikletu će moći da koristite sva punoletna fizička lica koja će platiti najam putem QRPay koda. E-bicikla može da se koristiti najviše tri sata neprekidno, odnosno pre isteka trosatnog perioda korisnik je dužan da vrati e-biciklu na jednu od stanica sistema Ricikleta koje se nalaze kod Dvorane mladosti, kod Bazena Kantrida, na Sušačkom mostu i Jadranskom trgu.

E-bicikla će se moći koristiti unutar administrativnih granica grada Rijeke.

Sve informacije za korisnike biće dostupne putem internet stranice, koja će postati potpuno aktivna istovremeno s apuštanjem u pogon e-bicikala.

Projekt uvođenja sistema e-bicikala pokrenut je 2017. godine prijavom Grada Rijeke na javni poziv Fonda za razvoj turističke infrastrukture Ministarstva turizma, a utemeljen prethodno izrađenom Studijom Uvođenje sistema e-bicikala u Rijeci.

Uvođenjem sistema javnih bicikala daje se konkretan doprinos razvoju alternativnih oblika održive mobilnosti – korišćenje električnih bicikala ili električnih skutera, kao malih vozila za putovanja na kraćim rastojanjima, a budući da se prevozno sredstvo koristi primenom aplikacija, uvođenjem sistema podstiče se i tzv. pametna mobilnost.

Pripreme su obuhvatile opremanje terminala (stanica) e-bicikala pilonima i stalcima na četiri lokacije (Jadranski trg, Sušački most, kod Dvorane mladosti i na platou garaže Bazena Kantrida) i nabavke samih e-bicikala. Piloni su opremljeni i fotonaponskim ćelijama kao alternativnim oblikom napajanja. Po okončanju nabave i radova u decembru 2019. godine ostvareno je sufinansiranje od strane Ministarstva turizma u potpunom iznosu od 195.280 kuna (3,1 milion dinara).

Izvor: Grad Rijeka

Kako je Beč uspeo da postane jedna od najčistijih svetskih metropola?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)
Foto-ilustracija: Unsplash (Leyy M.)

Austrijska prestonica je jedna od najčistijih metropola u svetu. To dostignuće nije slučajnost, nego posledica dobitne kombinacije raznih mogućnosti za upravljanje otpadom, jasnih pravila čistoće, strogih kontrola i novčanih kazni. U tome ključnu ulogu igraju takozvani „WasteWatcheri“, koji već dvanaestu godinu zaredom kontrolišu da li se građani Beča pridržavaju gradskih propisa čistoće.

U Beču trenutno postoji oko 50 stalnozaposlenih „WasteWatchera“ i 400 dodatno obučenih predstavnika bečkih preduzeća za odlaganje otpada (MA 48) i za održavanje gradskih vrtova (MA 42) koji patroliraju gradom u jasno označenim prslucima ili u civilu. Za svojih 12 godina postojanja ukupno su sproveli preko 83.000 službenih naloga. Pritom su samo protekle godine vodili 26.000 informativnih razgovora, podneli preko 700 prijava za nepropisno odlaganje otpada i napisali više od 7.800 kazni. Novčane kazne se kreću od 50 do 2.000 evra. Ako vas „WasteWatcher“, na primer, uhvati kako iz automobila bacate opušak, naplatiće vam kaznu od 100 eura. Koliko je ova inicijativa uspešna u smislu prevencije, pokazuje brojka od 128 miliona propisno zbrinutih opušaka u 2019. godini.

Članica bečke uprave za zaštitu okoline, Uli Sima, na čiju je inicijativu 2008. godine donet bečki Zakon o održavanju čistoće, kojim je utemeljena služba „WasteWatchera“, istakla je da njihov rad značajno doprinosi tituli Beča kao izrazito čistog grada, ali da cilj pritom nisu maksimalne kazne, već maksimalna čistoća.

Da u Beču po pitanju odlaganja otpada zaista nema mesta za izgovore, potvrđuju i njegove brojne mogućnosti za odlaganja otpada. Ovaj grad, naime, ima 3.650 automata s besplatnim kesicama za pseći izmet, 29.000 javnih kanti za smeće (od toga oko 21.600 s cevima za opuške), 2.100 samostojećih cevi za opuške, 455.000 kontejnera za preostali i reciklažni otpad, 4.500 lokacija sa kontejnerima za odvojeno sakupljanje otpada i 16 gradskih deponija. Stoga ne čudi što je Grad Beč od 2007. godine do danas, između ostalog, uspeo da prepolovi količinu ilegalno zbrinutog kabastog otpada i time dodatno doprinese zaštiti okoline.

Izvor: Eurocomm-PR 

Ministar Trivan najavio subvencije električnih i hibridnih automobila

Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan poručio je juče, 6. februara, da Ministarstvo na čijem je čelu, zajedno sa partnerima, ide ka rešenjima koja će popraviti kvalitet vazduha i stanje životne sredine.

Trivan je učestvovao na javnoj debati o upravljanju otpadnim vozilima u Srbiji, koju su organizovali Centar za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije i Centar za reciklažu, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Foto: Vlada Republike Srbije

On je rekao da rešenja favorizuju vozila koja u manjoj meri zagađuju životnu sredinu, smanjenju vozila u saobraćaju sa motorima zastarelih tehnoloških rešenja, kao i povećanoj reciklaži i efikasnijem upravljanju otpadnim vozilima.

To će, kako je istakao, omogućiti da se Srbija oslobodi ovog opasnog otpada i prikupi više zelenog dinara za podsticaj korišćenju ekološki prihvatljivijih saobraćajnih sredstava.

Trivan je najavio da će već za koji dan, na osnovu odluke Vlade, Ministarstvo zaštite životne sredine usvojiti pravilnik na osnovu kojeg će biti obezbeđena sredstva za subvencije namenjene nabavci novih električnih i hibridnih vozila.

Prema njegovim rečima, pred Vladom Srbije će se uskoro naći uredba na osnovu koje će biti omogućena dodela podsticajnih sredstava operaterima/reciklerima posebnih tokova otpada, u koje spadaju i otpadna vozila.

Srbija će se očistiti od ovog smeća, rekao je Trivan, ukazavši na to da približno milion vozila koja su starija od deset godina predstavljaju značajan faktor zagađenja životne sredine i uticaja na kvalitet vazduha.

On je, s obzirom na predstojeće subvencije, pozvao lokalne samouprave, javna preduzeća i druge entitete da se opredeljuju za ekološki prihvatljiva vozila i tako doprinesu unapređenju kvaliteta vazduha i stanja životne sredine.

Na ovom skupu koji je okupio predstavnike državnog i privatnog sektora i različitih udruženja iz ove oblasti, razmatrano je sadašnje stanje i moguća rešenja za efikasnije upravljanje otpadnim vozilima kao jednim od posebnih tokova otpada, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Ljudski uticaj na klimu već osećamo svakoga dana

Foto-ilustracija: Unsplash (Max LaRochelle)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Craig Whitehead)

Istraživači sa Instituta za klimatske i atmosferske nauke u Cirihu su početkom ove godine objavili rad u časopisu “Nature Climate Change” u kom tvrde da se posledice klimatskih promena sada mogu zapaziti u svakodnevnim vremenskim uslovima. Smatraju da je čovekov uticaj na klimu konstantno primetan još od 2012. godine.

Oni su posmatrali vremenske uslove u celom svetu u svakom pojedinačnom danu i na taj način pratili promene koje se odigravaju.

U nekim delovima sveta zabeležene su neubičajeno visoke temperature, dok su negde temperature bile izrazito niske. Kada se pravio presek na nivou dana za celu planetu, veći deo je ipak, kako se pokazalo, podložan povišenim temperaturama, što ukazuje na globalno zagrevanje.

Upravo ova razlika u vremenskim uslovima, koja je sasvim prirodna, često stvara nedoumice i nesporazume među ljudima, te mnogi smatraju da, ukoliko se u određenim oblastima beleže niske temperature i “hlađenje”, ne možemo ni govoriti o globalnom zagrevanju.

U tim proračunima veoma je bitno i razmotriti odnos između dnevnih temperatura i godišnjih prosečnih temperatura. Ipak, bitni su svakako i lokalni vremenski uslovi koji pomažu u neposrednom prilagođavanju promenama koje su nastupile, ali i uokviruju praćenje promena koje se tiču vremenskih uslova.

Svakako, očekuje se još istraživanja čiji bi fokus mogao biti i na traženju objašnjenja šta se sve događa sa klimom, kao i pronalaženju rešenja za problem suočavanja sa klimatskom krizom i sprečavanja daljih posledica.

Jelena Cvetić