Home Blog Page 773

Otvoreno reciklažno dvorište za e-otpad u Sarajevu!

Foto: ZEOS eko-sistem
Foto: ZEOS eko-sistem

ZEOS eko-sistem je do sada uspostavio 104 mesta za preuzimanje e-otpada od toga je ukupno 32 ulična kontejnera, 107 komada zelenog nameštaja u tržnim centrima, 26 reciklažnih dvorišta kod sakupljača u 35 opština Federacije Bosne i Hercegovine, a sve lokacije insfrastrukture za odlaganje e-otpada su dostupne putem naše web stranice www.zeos.ba.

S obzirom na to da su ulični kontejneri i zeleni nameštaj namenjeni za odlaganje aparata manjih dimenzija, kao što su mali kućni aparati, IT oprema, alati, razni instrumenti i električne igračke, pojavila se potreba za uređenjem novog mesta za  preuzimanje e-otpada većih dimenzija, kao što su veš mašine, šporeti, frižideri, TV-monitori i sijalice, te je ZEOS eko-sistem otvorio reciklažno dvorište u Kantonu Sarajevo.

Ono je vizuelno prilagođeno i lokacijski pristupačno građanima, a sav otpad koji se prikupi kroz njihov sistem biće propisno zbrinut u državi i inostranstvu. Građani ovde mogu predati i aparate manjih dimenzija.

Foto: ZEOS eko-sistem

ZEOS eko-sistem je do sada zbrinuo više od 10.000 tona e-otpada. Prvo su preduzeće u Bosni i Hercegovini koje je izvezlo više od 130.000 komada otpadnih sijalica, opasnih po zdravlje i okolinu ljudi zbog žive koje sadrže u sebi. Izvezli su i više od 4.000 komada rashladnih uređaja i više 1.200 TV monitora.

Uređenje reciklažnog dvorišta je nastavak uspešne saradnje između firme C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo koja je lider u oblasti upravljanja otpadom u regiionu i operatera ZEOS eko-sistem.

Zajednički projekat ima za cilj jačanje društvene svesti o odgovornom zbrinjavanju otpada i posledično podizanja svesti o obavezi pravilnog odlaganja električnog i elektronskog otpada.

Foto: ZEOS eko-sistem

Adresa i radno vreme

Adresa reciklažnog dvorišta je Džemala Bijedića 144, a radno vreme je od ponedeljka do subote u terminu od 07.30 do 16.00.

E-otpad predstavlja ozbiljan problem, zato što iz godine u godinu njegova količina raste velikom brzinom. Očekuje se da će se do 2021. godine čovečanstvo proizvesti 52 miliona tona ove vrste smeća, odnosno 6,8 kg po stanovniku na svetskom nivou.

Izvor: ZEOS eko-sistem

Za obnovu fasada u centru Subotice 247 miliona dinara

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Za projekat unapređenja turističkih potencijala kroz obnovu fasada zgrada koje se nalaze na turističkoj ruti secesije – Art nouveau u Subotici, Uprava za kapitalna ulaganja dodelila je 200 miliona dinara, dok će Grad projekat podržati sa još 47 miliona dinara.

Projektom su obuhvaćene zgrade na adresi Korzo 4, Branislava Nušića 2 i Trg republike 2, a koje se nalaze u okviru kulturno-istorijske celine gradskog jezgra Subotice, proglašene 1986. godine rešenjem Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica i utvrđene za nepokretno kulturno dobro od velikog značaja 1991. godine. Zbog lošeg stanja u kojem se nalaze, planirana je sanacija, rekonstrukcija i restauracija uličnih fasada i krovova ove tri zgrade koje okružuju Narodno pozorište.

Jednu od najlepših i najraskošnijih fasada svakako poseduje zgrada na adresi Korzo 4. Objekat u stilu mađarske secesije projektovali su Marcel Komor i Deže Jakab za potrebe Subotičke trgovačke banke, a veoma bogatim i raznovrsnim ukrasima na fasadi, prikazali su širok dijapazon narodnih motiva. Najpoznatiji od njih svakako su čuvene devojke koje, naslonjene na ruke, posmatraju prolaznike, kao i velika košnica koja predstavlja simbol bankarstva, štednje i radinosti.

Zgradu Najamne palate na adresi Branislava Nušića 2, projektovao je arhitekta Pal Vadas na zahtev Grada, a u njoj su bili smešteni luksuzni stanovi koje je Gradski senat izdavao i tako ubirao najamninu. Dugi niz godina u objektu je radila i Gradska štamparija, dok prizemlje ove zgrade Subotičani vezuju za čuvenu poslastičarnicu “Ravel”. Zanimljivost ovog objekta, koji je rađen u geometrijskoj varijanti bečke secesije, ogleda se u jedva primetnoj dekoraciji, poput medaljona plavo-crvene boje sa likovima labudova i ptica.

Foto: Subotica.com

U najgorem stanju nalazi se fasada zgrade na adresi Trg republike 2. Sagrađena po projektu Alfreda Hajoša u stilu bečke secesije, ova zgrada je prepoznatljiva po svojoj ovalnoj osnovi i velikoj polukružnoj fasadi. Višegodišnjim propadanjem i neodržavanjem, njena lepota je narušena, a u poslednje vreme nisu retki ni slučajevi obrušavanja krova i delova fasade, zbog čega joj je rekonstrukcija neophodna.

Za revitalizaciju fasada, izvođenje konzervatorsko-restauratorskih i građevinsko-zanatskih radova, kao i za angažovanje stručnog i konzervatorskog nadzora, Uprava za kapitalna ulaganja dodelila je 200 miliona dinara, dok će Grad projekat podržati sa još 47 miliona dinara.

Izvor: Subotica.com

Iza nas je najtopliji januar ikada zabeležen

Foto-ilustracija: Unsplash (Freestocks.org)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kristine Tanne)

Januar 2020. bio je najtopliji mesec januar na planeti, i bio je za nijansu topliji od istog meseca 2016, saopštila je juče evropska služba za klimatske promene Kopernikus.

Posle rekordno tople decenije, završene sa 2019. godinom koja je bila druga najtoplija registrovana na planeti, od 2020. se počinje sa istim trendom.

Prosečna temperatura u januaru prešla je za 0,03 stepena Celzijusa temperaturu iz januara 2016, koji je bio najtopliji prvi mesec u godini do sada zabeležen i bio je za 0,77 stepeni Celzijusa topliji od meseca januara iz referentnog perioda 1981-2010, navodi se u saopštenju Kopernikusa.

Većina zona u svetu su beležile temperature više od prosečnih. Tako je u Evropi temperatura bila 3,1 stepen Celzijusa viša od proseka za referentni period 1981-2010. U delu severoistočne Evrope, Skandinaviji i delu Rusije razlika je čak prešla šest stepeni Celzijusa više nego u periodu od 1981. do 2020.

Prema Kopernikusu pet najtoplijih godina su sve bile pet poslednjih godina, kada je temperatura porasla između 1,1 i 1,2 stepena Celzijusa iznad temperature u predindustrijskoj eri. Decenija između 2010. i 2020 je takođe bila najtoplija od početka merenja.

Zbog emisija gasova sa efektom staklene bašte nastale kao posledica ljudskih aktivnosti planeta je već jedan stepen Celzijusa toplija nego u predindustrijskoj eri, što ima razorne posledice širom sveta, kao one što su obeležile 2019. godinu, izuzetno jake požare u Australiji ili periode velike vrućine tokom leta na severnoj hemisferi.

Sadašnjim tempom planeta bi mogla da dobije do četiri ili pet stepena Celzijusa do kraja veka. Pariski sporazum iz 2015. predviđa da se zagrevanje ograniči na između dva i 1,5 stepen Celzijusa, međutim čak iako oko 200 zemalja potpisnica sporazuma poštuju svoje preuzete obaveze za smanjenje gasa sa efektom staklene bašte, zagrevanje bi moglo da pređe tri stepena Celzijusa.

Izvor: Zelena Srbija

Dubrovnik dobija novu zelenu oazu na Babinom Kuku

Foto-ilustracija: Unsplash (Inera Isović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)

Na vrhu Babinog Kuka u Dubrovniku uskoro započinju radovi na izgradnji novog sportsko-rekreativnog parka s dečjim i sportskim igralištem i platformama za trening i fitnes na otvorenom.

Odabrani izvođač radova “Alfaplan građenje” otpočeo je posao juče, 4. februara, od kada počinje da teče ugovoreni rok od 75 dana za izvođenje.

Sportsko-rekreativni park na vrhu Babinog Kuka koncipiran je u četiri jedinice, s tim da jedinicu A čini dečje igralište sa zonama za decu do 6 i za decu iznad 6 godina koje je takođe opremljeno spravama za decu s poteškoćama u razvoju.

Jedinice B i C čini plato za fitnes na otvorenom, odnosno igralište za mali fudbal i košarku, dok je na jedinici D smešten plato za trening na otvorenom (street workout). Na zapadnoj strani, izvan ograde igrališta, nalazi se klupa-tribina. Osim prostora parka, biće uređena i staza do parka, kao i prostor za odlaganje otpada i autobusko stajalište.

Projekat je izradio “TLO STUDIO”, za nadzor je zadužen “Bation inženjering”, dok vrednost radova ukupno iznosi 2.871.591 kuna s PDV-om (oko 260.000 evra).

Realizacijom ove investicije u društvenu infrastrukturu namenjenu sportu i rekreaciji, građani svih starosnih dobi s područja Babinog Kuka dobiće novu zelenu zonu za aktivno provođenje vremena.

Izvor: Grad Dubrovnik

Beograd izdvaja 520 miliona dinara za reciklažu otpada

Foto: JKP "Gradska čistoća"
Foto: JKP “Gradska čistoća”

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić obišao je juče, 4. februara, veliki reciklažni centar JKP „Gradska čistoća“ na Adi Huji, u kome je na poslovima separacije otpada zaposleno 50 radnika. Radojičić je tom prilikom najavio povećana ulaganja Grada kada je reciklaža u pitanju i rekao da je cilj da svaka od 17 beogradskih opština ima po jednan reciklažni centar.

“Radi se ručno, odvaja se papir, karton, staklo, plastika, metal… Odvojeni otpad se presuje i odlazi u dalju proceduru reciklaže. Važno je da otpad koji se tretira na ovaj način može da se koristi za cirkularnu ekonomiju i da se tako dođe do novca za zaštitu životne sredine ili unapređenje rada reciklažnih ostrva. Na taj način tokom prošle godine JKP ‘Gradska čistoća’ je zaradila četiri miliona evra, ali i pored toga nema sumnje da ima mesta za napredak. Dolaskom u reciklažni centar želimo da pokažemo građanima način na koji se reciklirani otpad dalje tretira, a ujedno da im damo potpunu informaciju kako bi bili sigurni da odvajanje otpada pruža višestruke benefite”, rekao je Radojičić.

Prema njegovim rečima, tokom prošle godine zabeleženo je povećanje od 20 odsto kada je u pitanju ukupna količina recikliranog otpada u Beogradu, uz ulaganje od 495 miliona dinara za unapređenje ove oblasti.

“Ove godine za istu svrhu planirano je 520 miliona dinara, a trebalo bi napomenuti da je u planu i postavljanje dodatnih 640 reciklažnih zvona, od kojih bi 240 bilo za staklo, a 400 za odlaganje kartona, plastike i metala. Takođe, spremno je 25.000 novih plavih kanti za separaciju otpada, a biće postavljeno i 300 podzemnih kontejnera za odlaganje reciklabilnog otpada. Sve to, naravno, nije dovoljno, budući da želimo brojku od 30.000 kontejnera, kako bi svi građani imali mogućnost za recikliranje otpada. U razvijenijim zemljama to je uobičajeno i važno je da svi zajedno uložimo napor da krenemo istim putem”, istakao je gradonačelnik.

Radojičić je dodao da ćemo na taj način poboljšati kvalitet životne sredine, a grad će, kako je rekao, sigurno biti lepši i uredniji.

“Osim čvrstog otpada, važna tema je i tretman otpadnih voda, jer će uz mere za smanjenje aerozagađenja i korišćenja prihvatljivijih izvora energije, životna sredina u Beogradu biti značajno zaštićenija. Takođe, značajno je i rešavanje problema divljih deponija, a deo rešenja je sigurno projekat fabrike za preradu otpada u Vinči“, zaključio je Radojičić.

Foto: JKP “Gradska čistoća”

Direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić je rekao da je reciklaža jedna od najvažnijih oblasti poslovanja preduzeća.

“Tako će biti i u tekućoj godini, zahvaljujući pomoći koju kroz Sekretarijat za zaštitu životne sredine dobijamo od Grada Beograda. Ulažemo novac u podzemne kontejnere i kante za individualna domaćinstva, tako da imamo prostora za dalji napredak u oblasti reciklaže. To je jedini način da sačuvamo planetu i da imamo zdraviju životnu sredinu u našoj neposrednoj okolini”, rekao je Popadić.

Izvor: JKP “Gradska čistoća”

Francuska i Nemačka zabranjuju okrutnu praksu – mlevenje živih pilića

Foto-ilustracija: Unsplash (Karim Manjra)
Foto-ilustracija: Unsplash (Designer Viet Nam)

Francuska i Nemačka zabraniće ubijanje muških pilića mlevenjem dok su još živi jer takvu praksu smatraju krajnje okrutnom.

Naime, u industriji proizvodnje jaja, nakon što se pile izleže, zavisno od toga da li je muškog ili ženskog pola, ide na dalju “obradu”. U slučaju da je pile žensko, ono će kroz skoro vreme postati koka nosilja, najčešće u kaveznom uzgoju. U slučaju da je muško – ne služi ničemu.

Proizvođaču je beskorisno jer ne može da snese jaje, niti da se podgoji, a najjeftiniji način da ih se reši je taj da ih baci. Ipak, pre toga ga moraju usmrtiti. U industriji proizvodnje jaja to se najčešće rešava tako što se tek izlegli pilići stavljaju u mašinu koja ih melje na živo.

Živinarska industrija pokrenula je uzgoj hibrida pilića kako za proizvodnju mesa tako i za proizvodnju jaja pa jednostavno nije bilo potrebe za držanjem hibrida mužjaka. Pilići se odmah nakon što se izlegu iz jaja proveravaju i muški se odvajaju za mlevenje.

Smatra se da u zemljama Evropske unije desetine miliona pilića okončaju život na ovakav način.

Umesto mlevenja, u Švajcarskoj koriste CO2

Švajcarska je ovu praksu ukinula u jesen prošle, 2019. godine i tako postala pionir u zaštiti peradi u odnosu na druge zemlje članice EU. Umesto mlevenjem, u Švajcarskoj muške piliće usmrćuju ugljen-dioksidom.

U toj se zemlji svake godine ubije oko tri miliona muških pilića.

Treba spomenuti da osim mlevenjem i gušenjem ugljen-dioksidom, postoji još jedna metoda ubijanja muških pilića – “lomljenje vrata”. Ni kod jedne ni kod druge se ne koriste anestetici.

Britanski borci za prava životinja takođe traže da se takve prakse zabrane i u toj zemlji.

U Francuskoj i Nemačkoj plan je da se zabrani mlevenje muških pilića do kraja 2021. godine. Na zabrani su radili Didier Guilaum, francuski ministar poljoprivrede i njegova nemačka koleginica, ministarka Julija Klokner.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

“Vreme je da završimo s mlevenjem pilića. Francuska i Nemačka trebale bi biti evropski predvodnici kada je reč o ovom problemu”, izjavio je Guilaum.

Trenutno ne postoji metoda za određivanje pola pileta pre nego što se izleže, a Francuzi smatraju kako pre svega treba otkriti takvu tehniku. To bi omogućilo proizvođačima da unište jaje pre nego što se pilići izlegu.

Francuski ministar poljoprivrede izjavio je i kako do 2021. godine očekuje zabranu kastracije prasića bez anestetika. “To je pitanje dobrobiti životinja, ali i uzgajivača. Ne znam za one koji žele da im neko zlostavlja životinje. Oni vole životinje”, zaključio je.

Izvor: Agroklub

Sarajevo ulaže 50.000 evra za radove na tunelu

Foto-ilustracija: Unsplash (Florian van Duyn)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Jerez)

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka i direktor Direkcije za puteve Kantona Sarajevo Selmir Kovač potpisali su Sporazum o izvođenju radova na održavanju tunela Ciglane.

Pomenutim sporazumom predviđeno je 100.000 konvertibilnih maraka (50.000 evra) za projektovanje i izvođenje radova na tunelu u sarajevskom naselju Ciglane.

“Tunel Ciglane, koji se nalazi na veoma frekventnoj saobraćajnici, je u lošem stanju. Zato smo odlučili da ovaj projekat finansiramo u celosti. Sredstva su obezbeđena u Budžetu Grada za ovu godinu, a sve u cilju poboljšanja uslova odvijanja saobraćaja i kako bi se povećala sigurnost pešaka”, istakao je Skaka.

U narednom periodu Grad će pristupiti izradi projektne dokumentacije i izvršiti izbor najpovoljnijeg izvođača, a Direkcija za puteve KS pružiti potrebnu tehničku i stručnu pomoć.

Radovi će podrazumevati čišćenje i sanaciju zidova tunela, kao i njihovo premazivanje specijalnom bojom. Predviđena je i modernizacija rasvete, tako što će se stara i dotrajala zameniti LED rasvetnim telima koja troše manje električne energije, a istovremeno daju bolji efekat osvetljenja i imaju duži vek trajanja od standardne.

U planu je i sanacija vertikalne i horizontalne signalizacije, a biće postavljena i reflektirajuća tela na kolovozu u tunelu.

Izvor: Grad Sarajevo

Za rekonstrukciju vrtića u Leskovcu uloženo 6 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Leskovac

Radovi na rekonstrukciji vrtića „Bambi“, koji uključuju sanaciju krova i zamenu stolarije i fasade, zvanično su gotovi, pa su se deca i vaspitači u ponedeljak, 3. februara, zvanično vratili u prostorije ovog vrtića.

Tim povodom je održana pres-konferencija na kojoj su govorili gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović i direktorka Predškolske ustanove „Vukica Mitrović“ Jasmina Anđelković Đorđević.

Gradonačelnik se obratio prisutnima i kazao: „Svi projekti i sve odluke koje sa svojim timom donosim i nastojim da na vreme sprovedem u delo su usmereni ka poboljšanju standarda života, kako bismo roditeljima olakšali i ulepšali najodgovorniji i najlepši posao na svetu – podizanje i vaspitanje dece. S tom namerom smo započeli rekonstrukciju ove zgrade, preko Ministarstva bez portfelja, zaduženog za populacionu politiku i demografiju obezbedili novac (oko 6 miliona dinara), ispoštovali sve zakonske propise, avansno uplatili celu sumu odgovornom izvođaču radova i ono što je najvažnije je krajnji rezultat.“

Foto-ilustracija: Pixabay

On se ovom prilikom izvinio roditeljima, deci i zaposlenima zbog nepredviđenih okolnosti i kašnjenja u izvođenju radova i podsetio da vrtić „Bambi“ koristi jedno od najlepših igrališta u gradu koje se nalazi u neposrednoj blizini. Reč je o donaciji nemačke kompanije „Falke“ vrednoj 26.500 evra, koja je pre tri godine data na korišćenje najmlađim građanima Leskovca.

Direktorka predškolske ustanove je izrazila svoje zadovoljstvo što je ovaj objekat dobio novo lice, što boravak u vrtiću više neće biti ometen prokišnjavanjem krova, što su prostorije prijatnije, udobnije i toplije. Ona se zahvalila gradonačelniku i Ministarstvu bez portfelja što su omogućili da se vrtić „Bambi“ rekonstruiše i dovede u što bezbednije i kvalitetnije stanje.

Izvor: Grad Leskovac

Stanovnici Vrbasa će se od sledeće zime grejati na gas!

Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

Umesto iz ekološki neprihvatljivog, neekonomičnog i neefikasnog mazuta, Javno komunalno preduzeće “Standard” iz Vrbasa isporučivaće u narednoj grejnoj sezoni toplotnu energiju dobijenu iz gasa, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

“Javno komunalno preduzeće ‘Standard’, čija je osnovna delatnost proizvodnja, distribucija i snabdevanje toplotnom energijom fizičkih i pravnih lica u Vrbasu, sprovodi aktivnosti koje treba da dovedu do dugotrajnog i održivog rešavanja problema sistema daljinskog grejanja. Ovo JKP u svojih pet od ukupno šest kotlovnica, kao energent i dalje koristi mazut, a na osnovu elaborata i stručnog mišljenja Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, kao i iskustva drugih toplana, kao najbolje rešenje odabralo je postavljanje individualnih modularnih kotlovnica sa gasnim generatorima tolote za spoljašnju ugradnju. Ovo rešenje praktično znači zamenu energenta i izbacivanje neekonomičnog, neefikasnog i ekološki neprihvatljivog mazuta i prelaska na sistem grejanja na gas.

U skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, kao model finansiranja ovog projetka, uz potpunu saglasnost i podršku opštine Vrbas, kao osnivača, odabrano je javno-privatno partnerstvo. U cilju realizacije celog projekta u ‘Standardu’ su donete potrebne odluke od strane organa upravljanja, pribavljena je saglasnost Skupštine opštine Vrbas i dobijeno pozitivno mišljenje Komisije Vlade RS. Sve ovo su nužni preduslovi za nastavak postupka koji podrazumeva sprovođenje javne nabavke za odabir privatnog partnera i potpisivanje ugovora, pre otpočinjanja izvođenja radova. Naravno, osnovni cilj celog projekta je da se počev od nove grejne sezone, 15. oktobra 2020. godine, svi korisnici grejnih usluga koje pruža preduzeće greju na gas. Na taj način JKP ‘Standard’ će moći da posluje ekonomski samostalno, uz unapređenje trenutnog sistema za proizvodnju toplotne energije, a sve zarad sigurnije, efikasnije i ekološki prihvatljive proizvodnje i isporuke toplotne energije.

Što se tiče tekuće grejne sezone,  osim jedne manje havarije koja je otklonjena intervencijom zaposlenih u JKP, nije bilo prekida u isporuci toplotne energije prema korisnicima usluga. Snabdevanje energentima je stabilno, pre svega zahvaljujući pomoći i podršci osnivača opštine Vrbas.

U vezi sa cenama za grejne usluge, JKP ‘Standard’ je donelo Odluku o sniženju cene za 5 procenata u odnosu na cene iz prethodne grejne sezone, s početkom primene od 1. decembra 2019. godine. Sadašnje cene za grejne usluge su ili na nivou cena ili niže od cena ostalih toplana u okruženju, bez obzira na vrstu energenta. Takođe, doneta je i odluka kojom se korisnicima grejnih usluga fizičkim licima omogućava da mesečne račune za varijabilni deo naknade plaćaju u dva dela, plaćanjem dela računa u letnjim mesecima, bez obračunavanja kamate, što  korisnicima grejnih usluga svakako olakšava ispunjenje obaveze”, stoji u saopštenju JKP “Standard”.

Izvor: Vrbas.net

Za zdraviji i zeleniji Beograd

Photo: Grad Beograd
Foto: Iz privatne arhive Zorana Radojičića

Kad bi svi Beograđani, kao njihov gradonačelnik, svaki dan pešačili, više se vozili gradskim prevozom i posadili po koje drvo kad im se ukaže prilika, možda bi naš glavni grad već sad bio malo čistiji, a vazduh zdraviji. Naravno, da bismo se odrekli komfora privatnih automobila neophodno je da na ulicama bude više autobusa, da metro što pre bude izgrađen i da imamo takvu saobraćajnu infrastrukturu da bezbedno i masovno koristimo bicikle kao prevozno sredstvo. Podrazumeva se i da želimo da ne brinemo koliko je zagađen vazduh koji udišemo tokom grejne sezone, da uvek pijemo kvalitetnu vodu, da nam reke budu čiste, a grad pun parkova i zelenila. Koliko smo daleko od ovakve slike Beograda i šta sve Grad konkretno čini da zaista postanemo zelena prestonica, razgovarali smo sa gradonačelnikom prof. dr Zoranom Radojičićem, koji je nedavno pokrenuo izazov “Drvo za Beograd” sa idejom da se u glavnom gradu što pre zasadi što veći broj stabala kako bismo do 2025. godine ispunili cilj da 25 odsto urbanog dela prestonice bude pod zelenom površinom.

EP: Beograd je nedavno bio jedan od gradova sa najzagađenijim vazduhom u svetu, a povećana koncentracija otrovnih čestica tek se očekuje u grejnoj sezoni. Na sajtu Grada postoji aplikacija na kojoj Beograđani mogu iz sata u sat da prate kvalitet vazduha i dobiju preporuke u slučaju zagađenja, ali šta je Grad do sada uradio kad je reč o kratkoročnim i dugoročnim merama za suštinsko rešavanje ovog problema?

Zoran Radojičić: Grad Beograd sprovodi Plan kvaliteta vazduha u okviru koga se nalaze mere i akcije za smanjivanje najvećih izvora zagađenja. Od 2016. godine, od kako je ovaj Plan na snazi, Grad je uložio više od 300 miliona dinara, a u okviru ovog plana najznačajnije mere koje su preduzete su smanjenje broja individualnih ložišta, poboljšanje performansi u termoelektranama i širenje mreže na daljinsko grejanje. Sprovodimo program gašenja kotlarnica u objektima javne namene priključenjem na sistem daljinskog grejanja i distributivni sistem prirodnog gasa. U sistem daljinskog grejanja u Beogradu uključeno je 65 odsto osnovnih i skoro 85 odsto srednjih škola, kao i oko 75 odsto vrtića. Od 2012. godine ugašeno je 17 kotlarnica u osnovnim i predškolskim ustanovama, a objekti su priključeni na daljinski sistem grejanja. U planu je da se nastavi sa gašenjem kotlarnica u javnim objektima. Za sada su prioritet škole, a kasnije na red stižu i domovi zdravlja i drugi javni objekti. U okviru ovog Plana, a u cilju boljeg kvaliteta vazduha, proširili smo i pešačke zone i podigli svest građana o značaju informisanosti o kvalitetu vazduha preko aplikacije koju ste pomenuli – BEOEKO.

Nabavkom 244 novih autobusa do kraja godine GSP će imati 85 odsto voznog parka sa motorima Euro 5 i Euro 6 standarda. Takođe, u narednoj godini opredeljena su sredstva za kupovinu još 100 zglobnih autobusa, 40 trolejbusa i 10 elektro autobusa. Ovim potezima struktura autobuskog podsistema biće značajno unapređena u smislu same emisije izduvnih gasova što će uticati pozitivno na kvalitet vazduha. Ne bi trebalo zaboraviti ni Strategiju pošumljavanja teritorije grada Beograda što predstavlja direktnu primenu mera u cilju smanjenja zagađenja vazduha, ali i prilagođavanja na klimatske promene i zaštite zemljišta od erozije. Sve ove mere uticaće da kvalitet vazduha u Beogradu bude bolji, ali svi znamo da je to ključni projekat za rešavanje problema emisije izduvnih gasova poreklom iz saobraćaja i saobraćajnih gužvi.

EP: Koje mere mogu da se preduzmu da se širi centar rastereti privatnih vozila i da se Beograđanima omogući da više koriste javni prevoz?

Zoran Radojičić: Sledeće godine počećemo da gradimo metro, što će biti revolucionarna promena u načinu funkcionisanja gradskog prevoza. Veći broj ljudi, po našim procenama, između 25 i 30 odsto, iz automobila preći će u metro, što će smanjiti broj automobila u centru grada i omogućiti ljudima efikasniji način prevoza. Verujem da ćemo uspeti da kroz modernizaciju voznog parka, koju sam pomenuo, privolimo građane da što više koriste gradski prevoz, posebno za kraće relacije. Promene ka zelenijoj prestonici ne mogu se desiti preko noći, a urbanistički planovi i strategije Grada su poslednjih godina definisali više pešačkih i biciklističkih staza, posebno u području gradskog jezgra, što možete videti kada prošetate po centru grada.

Foto: Jelena Kostić

EP: Kako motivisati Beograđane da više koriste bicikl kao prevozno sredstvo? Biciklističke staze kojih u gradu ima sve više očigledno nisu dovoljan podsticaj.

Zoran Radojičić: Od februara 2020. godine stupa na snagu Plan održive urbane mobilnosti, a takvim planom mogu se pohvaliti sve moderne metropole. Ideja je da svaka saobraćajnica ima biciklističku stazu kako bismo stvorili pravu mrežu. Potrebno je da biciklisti budu bezbedni na ulicama, a da bi se to omogućilo potrebno je upravo napraviti funkcionalnu biciklističku mrežu. Od 2017. do 2019. godine urađeno je još 35 km dužine biciklističkih staza, što znači da u Beogradu trenutno ima 100 km staza. Međutim, ove staze su uglavnom duž reka i koriste se u rekreativne svrhe, što je pohvalno, ali još nije zaživela kultura korišćenja bicikla kao prevoznog sredstva. Upravo sa novim Planom održive urbane mobilnosti želimo to da promenimo, i siguran sam da će Beograđani ispratiti našu zamisao i cilj. U naredne četiri godine planirano je da se izradi još 120 km biciklističkih staza, a sistem javnih bicikala će nas podstaći da više razmišljamo o biciklu kao prevoznom sredstvu.

EP: Na beogradskim ulicama sve je češća pojava električnih trotineta koji su u pojedinim metropolama zabranjeni jer su suviše rizični po bezbednost iako jesu zgodan ekološki vid prevoza. Kako Grad Beograd namerava da reguliše ovu vrstu prevoza?

Zoran Radojičić: Električni trotineti bi mogli da budu deo rešenja saobraćajnog problema u Beogradu, ali tek nakon promene postojeće saobraćajne regulative. Zbog velike popularnosti, oni menjaju saobraćajnu sliku velikih evropskih gradova, pa tako i Beograda. Upravo se iz tog razloga nameće potreba za njihovim regulisanjem, pre svega u oblasti bezbednosti. To se podjednako odnosi na pešake kao i na korisnike električnih trotineta. Istakao bih da je reč o ekološkom vidu transporta, koji je u skladu sa našim zalaganjima da se okrenemo zelenoj hijerarhiji u saobraćaju, kojom se prioritet daje pešacima, biciklistima i javnom gradskom prevozu, kako bi se manje koristili automobili.

EP: Mnogi stručnjaci ističu da je za ozbiljnu primenu adekvatnih mera i rešenja za zaštitu životne sredine u glavnom gradu neophodna osnovna objedinjujuća strategija. Još prošle godine ste izjavili da Grad Beograd radi na razvijanju strateškog plana koji će se baviti klimom, energijom i Beogradom kao zelenim gradom. Dokle se stiglo sa izradom ove strategije?

Zoran Radojičić: Potpisao sam Sporazum gradonačelnika 2018. godine i preuzeo obavezu da grad Beograd do 2030. godine smanji emisiju ugljen-dioksida do 40 odsto. Samim tim Grad Beograd se obavezao da izradi Akcioni plan za zeleni grad (GCAP) i Akcioni plan za održivi energetski razvoj i klimatske promene (SECAP) u okviru programa “Zeleni grad” Evropske banke za obnovu i razvoj. Trenutno smo u fazi izrade ovih dokumenata, sastavili smo radnu grupu koja zajedno sa eminentnim konsultantima iz ove oblasti radi na izradi akcionog plana, tako da očekujem da ćemo do kraja 2020. godine usvojiti ovakav dokument. U okviru istog, u fokusu će biti načini, konkretne mere i rešenja o tome kako se prilagoditi na klimatske promene kroz smanjenje emisije CO2, povećanje energetske efikasnosti, korišćenje obnovljivih izvora energije i kreiranje održive mobilnosti u gradu.

EP: Koliko je Beograd sad zelen? Da li ćemo do 2025. godine ispuniti plan, na koji se Grad obavezao, da urbani deo prestonice ima 25 odsto zelenih površina? Nedavno ste vi kao gradonačelenik pokrenuli izazov Drvo za Beograd i pozvali organizacije i kompanije da mu se pridruže.

Foto: Grad Beograd

Zoran Radojičić: Trenutno je 15 odsto teritorije grada Beograda pod zelenim površinama. Za ovaj ambiciozan, ali dostižan cilj, do 2025. godine potrebno nam je još 2,5 miliona sadnica. Kao gradonačelnik, od početka mandata zalažem se za zdraviji i zeleniji Beograd. Izazov pod nazivom “Drvo za Beograd” pokrenuo sam sa ciljem da nam se što veći broj međunarodnih organizacija, kao i društveno odgovornih kompanija, priključi u borbi za zdraviji i zeleniji Beograd i zasade što veći broj stabala u našoj prestonici. Volju i spremnost za učešće u ovakvom izazovu prva je pokazala nemačka međunarodna organizacija GIZ, sadnjom 163 stabla u parku Ušće. Zahvaljujem GIZ-u i direktoru Gerhardu Zipelu na podršci da započnemo izazov Drvo za Beograd, kao i da druge ciljeve koji se tiču održivog razvoja što pre ostvarimo, na dobrobit svih naših sugrađana.

Pozivam i ostale međunarodne organizacije, društveno odgovorne kompanije da se pridruže ovom izazovu i posade što veći broj stabala u Beogradu. Imejl adresa na koju mogu da se jave ovim povodom je drvozabeograd@beograd.gov.rs. Sadnjom u Beogradu pozitivno utičemo na kvalitet vazduha, klimatske promene, snižavamo temperature tokom leta, a smanjujemo emisiju ugljen-dioksida, rizik od poplava i zemljišnih odrona, nivo buke i efekte globalnog zagrevanja. Drveće i priroda predstavljaju zelenu infrastrukturu svakog grada, i zato je bitno čuvati je ali i obnavljati. JKP „Zelenilo Beograd” redovnim programom posadi oko 4.000 stabala godišnje i oko 70.000 drvorednih sadnica. Sastavni deo obnove i rekonstrukcije svakog parka u Beogradu je sadnja. Održavamo i obnavljamo i prirodna dobra kao što su Kosmaj, Avala, Ratno ostrvo i druga. Beograd kreće i sa akcijom “Drvo generacije”, kojom će u 197 osnovnih škola svi prvaci zasaditi po jedno drvo u školskom dvorištu.

Intervju vodila: Gordana Knežević

Ceo tekst pročitajte u Magazinu Energetskog portala  Zeleni izumi, decembar 2019. – februar 2020.

Nova pretnja za ubrzano topljenje Grenlanda stiže – odozdo

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Latuperisa-Andresen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Gubitak mase usled topljenja ledene ploče Grenlanda trenutno je najveći pokretač povišenog nivoa mora na globalnom nivou. Prema poslednjim istraživanjima, Grenland se topi 7 puta brže nego početkom devedesetih godina.

Pored povišenih temperatura koje izazivaju topljenje ledene ploče Grenlanda, sada postoji i nova pretnja za ovo ledeno ostrvo. Voda iz okeana, koja je topla i kreće se ispod glečera, takođe utiče na njihovo topljenje, odnosno ubrzava ga.

Naučnici su se posvetili proučavanju takozvanih ledenih jezika, odnosno traki leda koje plutaju po vodi bez odvajanja od leda na samom kopnu. Tokom istraživanja, otkrivena je podvodna struja, pri kojoj topla voda iz Atlantskog okeana teče direktno prema ledniku, pri čenu velike količine tople vode dolaze u kontakt s ledom.

Smatra se da ovo predstavlja razlog za ubrzano topljenje, pored povišenih temperatura.

Prošlogodišnje visoke temperature dovele su do toga da je u jednom danu izgubljeno čak 11 milijardi tona leda sa površine, što je završilo u okeanu. Ta količina srazmerena je broju od gotovo 4,5 miliona olimpijskih bazena. U julu je izgubljeno 197 milijardi tona leda.

Dodatni problem predstavlja i zagrevanje okeana, što utiče na morski ekosistem i populaciju morskih životinja.

Ceo Grenland sadrži dovoljno vode da nivo mora podigne za više od 24 metra.

Jelena Cvetić

Kako je koronavirus oborio cene nafte?

Foto-ilustracija: Unsplash (Justus Menke)

U poslednje tri nedelje cene nafte su pale za više od 15 odsto i tako dostigle najniži nivo od oktobra prošle godine. Stručnjaci su pojavu pripisali rastućoj zabrinutosti od novog koronavirusa, poteklog iz Kine, koji ne samo da narušava ljudsko zdravlje, već je uticao i na ekonomski rast i potraživanje energenata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Justus Menke)

Cene fosilnog goriva su juče ujutru ipak skočile zbog straha od glasina o smanjenju proizvodnje. Zabeleženo je povećanje cene sirove nafte za 1,8 odsto na 51,04 dolara po barelu, a brenta za 1,1 odsto na 55,05 dolara po barelu.

Predsednik Rusije Vladimir Putin i kralj Saudijske Arabije Salman bin Abdulaziz Al Saud dogovorili su koordiniranje aktivnosti na održavanju stabilnosti svetskog tržišta “crnog zlata”, saopštila je pres-služba Kremlja nakon nedavnog telefonskog razgovora dvojice lidera.

Prema saznanjima naftne kompanije BP, kineske potrebe za naftom od pojave virusa padale su za 1.000.000 barela dnevno.

S tim na umu, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) upriličiće vanredni sastanak tokom februara kako bi razgovarale o uticaju koronavirusa na cene nafte. Iako to nije zvanično potvđena informacija, analitičari i istraživači tržišta spekulišu da će izvoznice nafte diskutovati o potencijalnom smanjenju proizvodnje zato što se suočavaju sa manjom potražnjom iz Kine, koja je inače jedan od najvećih svetskih potrošača i uvoznika. Govori se o predloženim potencijalnim rezovima od 500.000 barela dnevno.

OPEK su 1960. godine osnovali Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venecuela, a naknadno su im se pridružili Katar (1961), Indonezija (1962), Libija (1962), Ujedinjeni Arapski Emirati (1967), Alžir (1969), Nigerija (1971), Ekvador (1973), Gabon (1975), Angola (2007), Ekvatorijalna Gvineja (2017) i Kongo (2018). Ekvador i Katar su se u međuvremenu povukli iz ove organizacije, te ona danas broji 14 članica.

Veliki deo kineske teritorije je pod blokadom zbog epidemije virusa. “Koronavirus predstavlja stvarnu pretnju. Već sada je primetan znatan pad potražnje nafte! Hiljade letova u Kini se otkazuje”, istakao je Patrik Dehan, rukovodilac analize sirove nafte u tehnološkoj kompaniji GasBuddy.

Oslanjajući se na anonimne izvore upoznate sa situacijom u državnoj energetskoj industriji, Blumberg je saopštio da je u novonastalim okolnostima potražnja nafte u Kini opala za 20 odsto.

Prema mišljenju Keneta Medloka, direktora Centra za energetske studije na Rajs univerzitetu (Hjuston, Teksas), ometanje tržišta nafte biće privremeno ukoliko koronavirus ne preraste u globalnu pandemiju. Čak i kada potražnja ponovo poraste, cene bi zbog obilnih zaliha trebalo da ostanu ispod 60 dolara po barelu. Preterano uvećanoj ponudi je doprineo i sam koronavirus.

Jelena Kozbašić

Novi Sad preporučuje nabavku vozila koja manje zagađuju životnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Loyd)
Foto-ilustracija: Unsplash (Damir Omerović)

Dana 30. januara 2020. godine, Gradsko veće Grada Novog Sada donelo je Zaključak kojim se preporučuje svim javnim i javno-komunalnim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Grad Novi Sad da u postupku nabavke motornih vozila i radnih mašina prednost daju onima koja manje zagađuju životnu sredinu, odnosno onima koja koriste alternativna goriva i sa alternativnim pogonom.

Kao odgovorna lokalna samouprava koja izuzetnu pažnju poklanja zaštiti i unapređenju životne sredine, Grad Novi Sad je u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, a u cilju očuvanja i poboljšanja kvaliteta vazduha i sprečavanja, odnosno smanjenja štetnih posledica po zdravlje ljudi i životnu sredinu doneo Plan kvaliteta vazduha u aglomeraciji ”Novi Sad” za period 2017-2021. godine.

Analizom rezultata praćenja kvaliteta vazduha i izvora zagađenja utvrđeno je da zagađenje vazduha najvećim delom potiče od saobraćaja. Shodno tome, kao jedna od mera za smanjenje zagađenja i poboljšanje kvaliteta vazduha, utvrđeno je podsticanje na upotrebu alternativnih pogonskih goriva.

Ova mera je zasnovana na mnogobrojnim istraživanjima u svetu i kod nas. Tako su, na primer, istraživanja pokazala da korišćenje prirodnog gasa ili komprimovanog prirodnog gasa (CNG), umesto dizela i benzina, predstavlja ”čistiju” alternativu, s obzirom na značajno manju emisiju ugljen-dioksida, ugljen-monoksida i azotnih oksida i da se praktično ne produkuju čestice čađi. Korišćenjem prirodnog gasa umesto benzina, emisija ugljen-dioksida se smanjuje za više od 20 odsto.

Nabavkom motornih vozila i radnih mašina koje manje zagađuju životnu sredinu, javna, javno-komunalna preduzeća i ustanove čiji je osnivač Grad Novi Sad bi, pored doprinosa poboljšanju kvaliteta vazduha, pružili i primer dobre prakse i društveno odgovornog ponašanja privrednim i poslovnim subjektima koji deluju na teritoriji grada.

Izvor: Grad Novi Sad

Koji je uzrok zamućenja reke Moravice? (VIDEO)

Foto: D. B.
Foto: D. B.

Nakon što se između aleksinačkih sela Subotinac i Kraljevo reka Moravica zamutila i voda dobila plavičastu boju, na teren su izašli vodoprivredni inspektori, uzorkovali je, ali zvaničnih informacija o uzroku još nema. Voda je plave boje u neposrednoj blizini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode “Bresje”, a da li su hemikalije koje su završile u vodi iz tog postrojenja, iz JKP “Vodovod i kanalizacija” Aleksinac ne odgovaraju.

Da je Moravica neobične boje primetili su meštani Kraljeva i ribolovci, pa su to prijavili inspekciji i Opštini Aleksinac. Vodni inspektor je izašao na teren, potvrdio je za Južne vesti šef niškog odseka Dragoslav Đorđević.

Kako saznajemo, voda je uzorkovana i čekaju se rezultati analiza koje bi trebalo da utvrde šta je razlog za zagađenje reke.

I dok si ribolovci uplašeni za ribe koje se nalaze u reci, Miodrag Petrović iz Zajednice ribolovaca “Timočka krajina” kaže da nije došlo do pomora ribe.

Dok se čekaju odgovori iz Ministarstva i rezultati analiza, sumnja koji izražavaju meštani, ali i nezvanično neki od nadležnih, jeste da je voda poplavela zbog hemijskog preparata koji ispušta fabrika za preradu vode.

I neki žitelji Kraljeva veruju da je upravo to uzrok pošto je reka zamućena baš u delu koji je blizu postrojenja za preradu vode “Bresje” .

Da li postrojenje ispušta neke materije u Moravicu, da li je zato došlo do problema i kakve bi posledice mogle da budu, pitanja su koja su ostala bez odgovora, jer direktor JKP “Vodovod i kanalizacija” Aleksinac Dragiša Simić nije odgovarao na pozive.

Autor: Jelena Canić Milanović

Izvor: Južne vesti

U toku je uređenje prostorija mesnih zajednica u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Uređenje prostorija mesnih zajednica, zadružnih domova, jedna je od akivnosti koja je započeta prošle godine, a nastavljena je početkom 2020. godine. Posao adaptacije prostorija Zadružnog doma na Ublima započet je krajem prošle godine, a nastavljen u januaru 2020.godine. Do sada je zamenjen deo krova koji je planiran prvom fazom, a preostalih 300 m2 krova biće zamenjeno kada se vremenske prilike stabilizuju.

Na kompletnom objektu zamenjena je fasada bravarije i umesto starih dotrajalih drvenih vrata i prozora, ugrađeni su novi od PVC-a. U sali je urađen spušteni gipsani plafon i promenjena je rasveta. Saniran je i ofarban pod i izvršeno je unutrašnje krečenje. Prilikom zamene krova, odrađena je i zamena horizontalnih i vertikalnih oluka, a isto će biti odrađeno i na drugom delu krova kada bude rekonstruisan. Ispred objekta su urađeni i novi trotoari.

Ekipe Agencije za stanovanje takođe su adaptirali prostorija MZ Fundina. Na kompletnom objektu zamenjeni su vrata i prozori i ugrađeni novi od PVC-a. Izvršena je i delimična sanacija krova, urađena hidroizolacija na delu zidova gde je to bilo neophodno i okrečena je fasada. Osim toga, odrađuje se unutrašnji moleraj i menja se rasveta u objektu.

U okviru prostorija MZ Gornja Gorica izvršeno je pregrađivanje jedne prostorije kako bi se stekli uslovi za otvaranje laboratorije. Kompletna adaptacija prostorija odrađuje se i kada su kanelarije MZ Bioče u pitanju. Zamenjena je fasadna bravarija, sanirana fasada, urađene su vodovodne, kanalizacione i elektro-instalacije, gips kartonski radovi gde je to bilo neophodno, potrebni keramičarski i podopolagački radovi.

Foto: Glavni grad Podgorica

I u narednim danima prema planu i programu izvodiće se neophodni radovi u pojedinim mesnim zajednicama. Tokom februara je planirano izvođenje radova u Mesnoj zajednici Jedinstvo, Mesnoj zajednici Gorica i Mesnoj zajednici 13. jul.

Cilj Glavnog grada Podgorica je da se u svim mesnim zajednicama stvore adekvatni uslovi kako za rad, tako i za građane koji u te mesne zajednice dolaze radi ostvarivanja nekih svojih prava i potreba. Celokupnu aktivnost realizuju Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Služba za zajedničke poslove i Agencija za stanovanje.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Svici – igra svetlosti pred izumiranjem

Foto-ilustracija: Unsplash (Guilherme Stecanella)
Foto-ilustracija: Unsplash (Toan Phan)

Svici su veoma neobična vrsta insekata. Emituju svetlost, koja može biti žuta, zelena ili crvenkasta, u cilju privlačenja plena ili partnera. Svetlo koje proizvode je takozvano hladno, odnosno bez ultraljubičastog ili infracrvenog zračenja.

Ipak, svitaca ima sve manje. Naučnici smatraju da je gubitak njihovih prirodnih staništa, izazvan upotrebom veštačke svetlosti i pesticida, sve veći problem koji može dovesti do izumiranja njihove vrste.

Opasnost za sve insekte, uključujući i svice, predstavljaju i insekticidi, koji se u mnogim zemljama koriste za seme kukuruza i soje.

Da bi životni ciklusi svitaca bili usklađeni, potrebne su i odgovarajuće biljne kulture. Na primer, malezijskom svicu potrebno je drvo mangrove. Međutim, močvare u Maleziji koje predstavljaju dom za ove zimzelene biljke, pretvorene su u plantaže palminog ulja.

Veštačko svetlo za njih predstavlja veliku opasnost, pri čemu ni LED osvetljenje nije rešenje jer je i ono veoma jako. Ulična i zaštitna svetla koja su udaljena od urbanih područja previše su jaka za svice i mogu im narušiti bioritam i uticati na razmnožavanje.

Dodatnu poteškoću predstavlja i jedan poseban trend koji se razvio u okviru turizma pojedinih zemalja, a koji je ubrzao opadanje populacije svitaca. Više od 200.000 turista godišnje dolazi u Japan, Maleziju, Tajland i Tajvan kako bi prisustvovali spektakularnim svetlosnim prizorima koje omogućavaju svici. Ipak, povećan broj motornih vozila na Tajlandu obara drveće magrove i uništava staništa svicima, dok je ogroman broj ovih insekata izgažen nakon poseta u Severnoj Karolini i Meksiku.

Naučnici već dugo upozoravaju na ugroženost insekata, a prema procenama 41 odsto vrsta je sada pod pretnjom izumiranja.

Jelena Cvetić