Home Blog Page 752

Od žestokih pića do sredstava za dezinfekciju, od auto-delova do medicinske zaštite

Foto-ilustracija: Unsplash (Johann Trasch)

Dok se širom sveta gasi proizvodnja usled širenja koronavirusa, pojedine kompanije su odlučile da svoje resurse iskoriste za borbu protiv pandemije – od proizvođača žestokih pića koji su počeli da prave sredstva za dezinfekciju do giganata autoindustrije koji prilagođavaju proizvodnju pravljenju respiratora i druge medicinske opreme, pišu svetski mediji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mélissa Jeanty)

Destilerije širom Sjedinjenih Američkih Država i drugim zemljama koristi svoje lance snabdevanja alkoholom za proizvodnju sredstava za dezinfekciju ruku koje je sve teže naći, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ukazujući da je potražnja za sredstvima za dezinfekciju ruku pre više nedelje nadmašila ponudu, dok je najveći proizvođač u SAD-u fokusiran na snabdevanje bolnica i drugih ustanova.

Proizvođači alkoholnih pića sada se, kako ističe list, okreću proizvodnji dezinfikacionih sredstava koristeći velike zalihe alkohola ili privremeno obustavljajući proizvodnju svojih pića.

Američka Kancelarija za oporezivanje i trgovinu alkoholom i duvanom je izuzela proizvođače alkoholnih pića iz obaveze da dobiju ovlašćenje koje je obično potrebno za proizvodnju sredstava za dezinfekciju ruku, dok je Uprava za hranu i lekove koje reguliše proizvodnju sredstava za sanitizaciju saopštila prošle nedelje da neće preduzimati mere prtiv kompanija koje proizvode sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola.

Pored proizvođača viskija, votke i drugih žestog pića, proizvodnji sredstava za dezinfekciju ruku su se, ukazuje Volstrit džurnal, neočekivano pridružile i neke druge kompanije poput Larouz (LaRose) koja proizvodi igračke, ali i bojice i lekove koje koriste deca.

Proizvođači pića kažu da imaju opremu, znanje i ljude za proizvodnju dezinfekcionih sredstava i pojedine destilerije su počele da ta sredstva daje lokalnim neprofitnim organizacijama i članovima zajednice kao donaciju, dodaje Volstrit džurnal, ukazujući da su neke kompanije suočene s ograničenjima odlučile da svoje proizvode poklanjaju umesto da ih prodaju.

Dok gube prodaju usled zatvaranje restorana i barova, mnoge destilerije daju svoja sredstva za dezinfekciju ruku besplatno, ističe Njujork tajms.

Foto-ilustracija: Unsplash (Allie Smith)

Mnogi vlasnici destilerija su rekli s ponosom rade na popunjavanju potreba u vreme krize i da ne vide sredstava za dezinfekciju ruku kao potencijalni izvor prihoda. “Ovo nije ekonomski spas za destilerije”, rekao je za njujorški list Bred Plamoer, urednik časopisa Distiler magazin.

Plamer je rekao da su prva ispitivanja sugerisala da tri četvrtine od oko 2.000 američkih kraft destilerija razmatra pravljenje sredstva za dezinfekciju ruku kako bi se pomoglo zdravstvenim radnicima, policiji i široj javnosti.

Destilerije koje su se odlučile na takav korak slede recept koji je preporučila Svetska zdravstvena organizacija, ali, kako navodi Njujork tajms, prema rečima ljudi iz industrije pića, destilerije imaju probleme da nađu plastične bočice za svoje nove proizvoda.

Pomoć autoindustrije

Proizvođači automobila odazvali su se na pozive vlada da pomognu u proizvodnji ventilatora za bolesnike s respiratornim problemima i maske za lice kako bi pomogli u borbi protiv koronavirusa, dok obustavljaju redovno proizvodnju kako bi se sprečilo širenje pandemije, ukazuje BBC.

Dženeral motors, Ford i Tesla u SAD su ponudili svoje resurse za proizvodnju ventilatora, zajedno s japanskim Nisanom i timovima Formule jedan u Velikoj Britaniji.

Italijanski Fiat je u ponedeljak jednu svoju fabriku automobila u Kini prilagodio za proizvodnju milion maski mesečno. Ford je već počeo da pravi providne vizire koji se koriste kao dopunska zaštitna opreme za bolničko osoblje, navodi BBC, dodajući da se očekuje da će ove nedelje proizvesti 75.000 takvih vizira.

Foto-ilustracija: Unsplash (Motivid.org)

Prošle nedelje timovi Formule jedan u Velikoj Britaniji su saopštili da se nadaju da će naći način da povećaju ponudu medicinske opreme, ukazuje BBC. Oni navode da u saradnji s vladom i zdravstvenim vlastima imaju stručnjake za dizajn, tehnologiju i proizvodne kapacitete da pomognu.

Indijski milijarder Anand Mahindra čija kompanije je najveći proizvođač traktora na svetu i najveći proizvođač električnih vozila u Indiji saopštio je da će Mahindra grupa ispitati kako svoje fabrike može iskoristiti za pravljenje ventilatora.

Američka Uprava za hranu i lekove najavila je da će smanjiti prepreke za dobijanje dozvole za proizvodnju medicinskih uređaja kako bi se ubrzala proizvodnja ventilatora, navodi BBC, ali i prenosi upozorenje pojedinih stručnjaka da će proizvođačima automobila možda biti teško da pređu na pravljenje medicinskih aparata, pošto su materijali i komponente za ventilatore “veoma specifični” i zahtevaju “specijalizovano znanje”.

Projekat Apolo

Proizvođač automobila Ford u utorak se pridružio planu velikih američkih proizvođača za proizvodnju hiljada ventilatora i respiratore potrebnih u borbi protiv koronavirusa u okviru partnerstva s kodnim imenom “Projekat Apolo”, navodi Rojters.

Udruživanjem snaga s odeljenjem za zdravstvenu zaštitu Dženeral elektrik i kompanijom 3M, Ford se, ukazuje Rojters, odazvao pozivu predsednika SAD Donalda Trampa američkim proizvođačima automobila da prave opremu neophodnu za borbu s pandemijom.

Nagli porast broja obolelih od koronavirusa napregao je zdravstvene sisteme širom sveta i doveo do manjka respiratora koji su potrebni za lečenje pacijenata s problemima kod disanja i upalom pluća u teškim slučajevima, ističe Rojters.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nadine Shaabana)

Ford je saopštio da je partnerstvo dobilo naziv “Projekat Apolo” po lansiranju Apola 13 1970. godine kada je sletanje na Mesec prekinuto zbog probleme s rezervoarom za kiseonik, što je primoralo astronaute da improvizuju kako bi se vratili na Zemlju.

Ta kompanije takođe razmatra saradnju s britanskom vladom za proizvodnju dodatnih respirator. Direktor Forda Džim Haket rekao je da veruje da automobilska industrija može napraviti “stotine hiljada” medicinskih ventilatora do sredine maja.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Električnim rikšama do kvalitetnijeg vazduha u Indiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Akshay Nanavati)

Električne rikše postaju novi trend u Indiji kao vid borbe za smanjenje zagađenja vazduha.

Kako se država već dugo bori sa visokim indeksom zagađenja, vlada Indije je donela odluku da će do 2025. godine među ovim tradicionalnim vozilima biti dozvoljena samo ona na električni pogon.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanny Naibaho)

Indijska vlada preduzela je korake kako bi podstakla stanovništvo na kupovinu električnih vozila smanjujući poreze i nudeći subvencije. Cilj je da električna vozila ublaže zagađenje vazduha, a samim tim i njegov uticaj na zdravlje ljudi. Tu se, ipak, javlja novi problem. Zapravo, energija kojom se napajaju crpela bi se iz uglja, koji je i sam veliki zagađivač.

Startap “Altigreen” započeo je sa opremom automobila sa dizel i benzinskim motorima, a zatim ih pretvarao u hibridna vozila. U planu im je sasvim novu električno vozilo. U planu je da taj model bude jedan od najbržih, što podrazumeva i brzo punjenje. Naime, najavljena maksimalna brzina za električnu rikšu je 53 kilometara na sata, a biće moguće puniti kroz bilo koju mrežnu utičnicu i to svega tri do četiri sata.

Početna cena biće oko 4.700 dolara, što je svakako više od cena običnih rikši. Ipak, u krajnjoj računici u kojoj se u obzir uzima i potrošnja goriva kod konvecionalnog vozila, pokazaće se isplativijim.

Kompanija se može pohvaliti time da su njeni proizvodi gotovo u celosti napravljeni i proizvedeni u Indiji, izuzev pojedinačnih komponenti. Prilagođeni su lokalnim uslovima, odnosno visokim temperaturama i lošoj infrastrukturi. Startap ima u planu da razvije i električna vozila na dva i četiri točka, a ambiciozni plan podrazumeva da u naredne tri godine proizvode 10.000 vozila mesečno.

Jelena Cvetić

Čemu se pripisuje ponovni rast zagađenja vazduha u Beogradu?

Foto: Beoeko (screenshot)
Foto: Beoeko (screenshot)

Na sajtu Beoeko, namenjenom informisanju o kvalitetu vazduha u Beogradu, vazduh je na osnovu merenja 27. marta u podne ocenjen kao jako zagađen. Taj nivo zagađenja može da prouzrokuje zdravstvene tegobe i kod zdrave populacije i u osetljivim grupama – kod starih, dece i ljudi sa oboljenjima srca i pluća.

Posebno je povišena koncentracija sitnih zagađujućih PM 10 i PM 2,5 čestica. Njihove prihvatljive vrednosti se kreću do 90 μg⁄m3 (PM 10), odnosno do 40 μg⁄m3 (PM 2,5), stoji u zvaničnoj dokumentaciji Agencije za zaštitu životne sredine. One su jutros višestruko premašene na svim mernim stanicama u glavnom gradu na kojima se meri nivo PM čestica – Stari grad, Novi Beograd, Mostar i Vračar.

Najdramatičnija odstupanja zabeležena su u Starom gradu – 438 μg⁄m3 PM 10 i 138 μg⁄m3 PM 2,5 – i na Vračaru – 450 μg⁄m3 PM 10 i 140 PM 2,5.

Odakle dolazi zagađenje?

Ministarstvo zaštite životne sredine sa Goranom Trivanom na čelu insistira na tezi da je saobraćaj jedan od glavnih neprijatelja čistog vazduha. Usled predostroznošti države i društva zbog pandemije, on je smanjen. Postavlja se pitanje odakle onda loš kvalitet vazduha.

Andrej Šoštarić iz sektora za kontrolu kvaliteta vazduha u Gradskom zavodu za javno zdravlje povećanje zagađenja u vidu PM čestica u poslednja 24 sata objašnjava vremenskim prilikama. “Podsećam da smo u utorak imali prvu pravu zimu u gradu – pad temperature, pojava snega. Osim toga, zbog mera u cilju sprečavanja širenja koronavirusa građani veliki deo dana provode kod svojih kuća i to je povezano jedno sa drugim. Aktiviran je veliki broj individualnih ložišta, a i Beogradske elektrane vrše celodnevno grejanje. Takav ambijent dovodi do toga”, kazao je on za Danas.

Pored uobičajenih izazova za kvalitet vazduha u Beogradu, kao što je blizina velikih zagađivača i termoelektrana, deponiju u Vinči je ponovo zahvatio požar, saopštila je inicijativa Ne davimo Beograd. U prilog njihovim tvrdnjama idu i svedočenja mnogih Beograđana da su sinoć osetili miris piljevine.

Inicijativa je još jednom iznela zahtev gradskim i republičkim organima da hitno i bez odlaganja preduzmu mere za smanjenje zagađenja koje su im uputili još 31. oktobra 2019. godine i koje je podržalo više od 15.000 građana i građanki, podsetivši da ovaj gorući problem u Srbiji oduzme oko 6.500 života godišnje.

Ono što dodatno plaši članove Ne davimo Beograd u trenutku KOVID-19 je da su brojne studije ukazale vezu između zagađenja i bolesti disajnih puteva, te ukazale da je izloženost zagađenju vazduha snižavalo mogućnost oporavka kod pacijenata sa upalom pluća, a samim tim i tragičnih ishoda bolesti izazvanih ovim virusom.

Oglasilo se i Ministarstvo

“Specifičnost trenutnog aerozagađenja u zemlji je to što u masi PM-a dominiraju krupnije čestice, dok su čestice do PM 2,5 manje zastupljene, što nije bio slučaj do sada”, stoji u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

“Nakon identifikacije mogućih izvora zagađenja, lokalnih i onih iz okruženja, kao i analize osnovnih meteo parametara, posebno brzine i pravca vetra, može se pretpostaviti da je dominantan izvor pored individualnih ložišta i resuspendovana prašina, koja i inače u naseljenim mestima spada u veće zagađivače. S obzirom na to da su padavine koje smo imali prethodnih dana sve polutante iz vazduha spustile na zemlju, topljenjem snega i sušenjem površine tla, jak vetar doveo je do reemisije, odnosno ponovnog vraćanja PM čestica u prizemnom sloju atmosfere”, dodaje se i najavljuju analize sadržaja čestica koje će dati tačniju i lakšu procenu pojedinih izvora zagađenja. O tome će takođe javnost biti obaveštena.

Ministarstvo je procenilo da će se stanje vazduha popraviti sa očekivanom promenom meteoroloških uslova. Savet lekara je da se manje vremena provodi napolju.

Jelena Kozbašić

Gubici u saobraćaju u Srbiji premašili 110 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jireh Foo)

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović izjavila je da ne postoji deo transportnog sistema koji ne trpi štetu u vreme ove epidemije, bilo da govorimo o vazdušnom, železničkom, vodnom ili drumskom saobraćaju.

„Prve procene štete u saobraćaju i infrastrukturi iznose više od 110 miliona evra! Ministarstvo saobraćaja je na direktnoj vezi sa svim kompanijama i ovom prilikom upućujem poziv svim građevinskim i putarskim firmama, kao i udruženjima i komorama, da nam dostave svoja mišljenja, predloge i trenutno stanje, kako bismo zajedno napravili realan program mera kako izaći iz ove krize“, izjavila je potpredsednica Mihajlović.

Ona je istakla da se na proceni štete i planu ekonomskog oporavka misli i radi od prvog dana kada se desila zaraza, kao i da je oformljen poseban krizni štab, na čelu sa predsednikom Republike, na kojem se prave procene štete i donose mere.

„Ne samo da je reč o merama koje donosimo i koje ćemo donositi u ovom periodu, već mislimo i na dan posle i pravimo veliki program i plan za trenutak kada će se sve ovo završiti. Mi činimo sve da prođemo sa što manje žrtava i problema“, rekla je Mihajlovićeva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)

Potpredsednica Vlade istakla je da štetu trpi i vodni saobraćaj, gde ne radi putnički saobraćaj i otkazani su veliki kruzeri, ali i železnički, dok mali pad beleži i “CarGo”, kao i autobuski prevoz.

„Bez sumnje najviše je pogođen vazdušni saobraćaj i do sada je od počeka krize direktna šteta oko 40 miliona evra, dok se šteta po privredu, ako govorimo o avio-industriji i preduzećima iz tog sektora, procenjuje i na više“, rekla je ona.

Mihajlovićeva je poručila svim kompanijama u oblasti građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture da pokušaju da održe koliko je moguće nivo aktivnosti, a da je Ministarstvo tu za sve predloge i mišljenja, te da se mogu direktno obratiti na imejl adresu Ministarstva kabinet@mgsi.gov.rs.

Izvor: Železnice Srbije

Kako se Nemačka i Slovenija bore sa ekonomskim gubicima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Carlos Muza)

Evropska komisija je, u skladu s najavom, 20. marta 2020. prvi put u istoriji aktivirala tzv. opštu klauzulu o odstupanju (general escape clause) kojom omogućuje vladama zemalja članica Evropske unije potrošnju nacionalnih sredstava na državne potpore za ublažavanje učinaka ekonomske krize prouzročene epidemijom KOVID-19, podseća u svome članku profesorka Mirela Alpeza s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je i direktorka Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća – CEPOR.

Foto-ilustracija: Unsplash (rupixen.com)

“Dodatno je u sklopu proračuna Evropske unije planirana raspodela 37 milijardi evra kao potpora zdravstvenom sektoru i održivosti poslovnog sektora i radnih mesta. Hrvatska vlada je 17. marta, među prvima u Evropskoj uniji, donela prvi paket od 63 mere za pomoć privredi čiji je cilj očuvanje likvidnosti i radnih mesta, i to u vrednosti od oko četiri milijarde evra. Dva dana posle skupa poduzetnika okupljenih u inicijativu ‘Glas poduzetnika’ oštro se usprotivila tim merama nazvavši ih mlakim i neadekvatnim”, piše prof. Alpeza u analizi, koju je u najnovijem izdanju objavio časopis Lider.

Podseća kako su, nakon zelenog svetla Evropske komisije za fleksibilizaciju pravila o dodeli državne pomoći, i vlade drugih zemalja članica donose mere za podršku privredi. Tim merama zajednički je fokus na potrebe zdravstvenog sektora, kao i malih i mikropoduzeća.

U merama koje je donela Slovenija odgađa se plaćanje doprinosa za samozaposlene osobe od aprila do juna 2020. uz obavezu njihovog podmirivanja najkasnije do 31. marta 2022. Dva meseca se odlaže i rok za podnošenje godišnjih izveštaja za 2019. i poreznih prijava obveznika poreza na dohodak. Banke treba da omoguće moratorijum na otplatu kredita od dvanaest meseci za poslovni sektor, a najavljuju se i iste mere za fizička lica.

Zaposleni koje su poslodavci zbog epidemije bili prisiljeni da budu poslati kućama imaju pravo na naknadu u visini od osamdeset odsto plate, koju isplaćuju poslodavci, a država će poslodavcima vratiti četrdeset odsto isplaćene naknade. Mere uključuju i dvadeset odsto niže cene struje u tri meseca.

“Za realizaciju tih mera Vlada priprema fond od tri milijarde eura. Prema mišljenju slovenskih preduzetnika, te mere neće biti dovoljne za spas ekonomije. Šteta u privredi biće velika i uticaće takođe na smanjenje proračunskih prihoda, zbog čega i preduzetnici u Sloveniji smatraju da će država morati da smanjiti svoje rashode”.

“U Nemačkoj nacionalna vlada i regionalne vlade donele su mnoge mere potpore poslovnom sektoru koje će biti na snazi do kraja 2020. Uključuju porezno rasterećenje privrede, odnosno odgodu obaveze plaćanja PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak”, navodi se u analizi profesorke Alpeza. Mala preduzeća čije je poslovanje direktno pod uticajem krize (zatvoreno ili sa znatno smanjenim prihodom) mogu, na zahtev, ostvariti jednokratnu pomoć u sledećim iznosima: – 5.000 evra za preduzeća s pet i manje zaposlenih, 7.500 evra preduzeća s manje od deset zaposlenih, 15.000 evra poduzeća s manje od pedeset zaposlenih i 30.000 evra poduzeća sa do 250 zaposlenih.

Foto-ilustracija: Unsplash (cmophoto.net)

Podseća kako preduzeća sa znatnim padom poslovne aktivnosti mogu smanjiti radno vreme zaposlenih za šezdeset odsto, pri čemu se razlika u plati i doprinosima pokriva iz javnih izvora. “Nemačka razvojna banka (KFW) omogući će kreditiranje po hitnom postupku i uz posebno povoljne uslove za poduzeća u poteškoćama tako što će davati jamstva u iznosu od osamdeset odsto kredita koje će preduzetnicima odobravati komercijalne banke, bez gornje granice takvih kredita”. Na taj će način država, ako poduzetnici ne budu mogli vraćati kredite, pokrivati rizik komercijalnih banaka.

Nadalje, poduzećima koja su morala da prekinu poslovnu aktivnost zbog epidemiološke ugroženosti biće omogućena nadoknada troškova nastalih kao posledica zatvaranja. “Prema mišljenju preduzetnika u Nemačkoj, mere su donete hitno i čine se odgovarajućim. Još preostaje i važna je njihova neodgodiva primena jer je većina delatnosti već znatno pogođena krizom”. Maloprodajni sektor u Nemačkoj izgubiće najmanje jednomesečni prihod, a predviđa se pad BDP-a od 8 odsto, što je gore od situacije 2009, kad je Nemačka zabilježila pad BDP-a od 5,5 odsto.

Izvor: Bljesak.info

Potrošnja struje u Srbiji od 5 do 7 odsto manja nego prošlih godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew T Rader)

Proizvodnja električne energije u Srbiji je potpuno stabilna i svi proizvodni kapaciteti rade uz primenu neophodnih mere zaštite zaposlenih, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew T Rader)

“Da bi se sprečilo širenje koronavirusa država i predsednik Aleksandar Vučić doneli su određene mere, a da bi se te mere sprovele neophodno je da funkcioniše infrastruktura. Jedan od najznačajnijih segmenata infrastrukture je proizvodnja električne energije koja je neophodna i za rad domova zdravlja, bolnica, za sprovođenje onlajn nastave. Organizovani smo i ceo sistem EPS-a radi stabilno”, rekao je rekao je Grčić prilikom obilaska termoelektrane TENT A.

Svim zaposlenim u EPS-u širom Srbije podeljene su zaštitne maske, dok su zaštitne rukavice podeljene po prioritetima jer ih, za sada, nema dovoljno.

“Rukavice ne mogu da se naruče i krenuli smo od prioriteta, od onih tačaka u sistemu proizvodnje gde su ljudi, maltene, nezamenjivi. Imate grupu ljudi koja je obučena da radi neki posao i teoretski ako se ta grupa ljudi zarazi ne mogu ja sednem za pult i radim taj posao”, rekao je on.

Grčić je rekao da su napravljeni prioriteti i smanjen broj ljudi koji dolaze na posao za gotovo 9.000, od oko 30.000 koji rade u EPS-u.

“Neki koriste prošlogodišnji odmor, neki rade od kuće, sve funkcioniše, ako je neko neophodan pozovemo ga.”

Grčić je odao priznanje svim zaposlenima, ljudima koji rade, koji su na najvažnijim mestima, koji direktno učestvuju u procesu proizvodnje uglja, električne energije i distribucije koji, kaže, više nego ozbiljno shvataju situaciju, poštuju mere.

“Svaka im čast, svaki dan podržavam ljude, obilazim i nastavićemo sa ovom praksom sve dok ne prođe vanredno stanje”, rekao je Grčić i dodao da je potrošnja električne energije je između pet i sedam odsto manja nego prethodnih godina u istom periodu, verovatno zbog što privreda radi blago smanjenim kapacitetom. “Smanjenje od pet do sedam odsto nije strašno, to pokazuje da privreda radi.”

Izvor: EPS

Martovski sneg i mraz napravili veliku štetu voćarima

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Natprosečno visoke temperature tokom februara i u prvoj polovini marta prouzrokovale su rano pupanje i cvetanje pre svega koštunjavog voća. Sneg i jak mraz u toku proteklih dana sasvim su izvesno pričinili veliku štetu na plantažama širom Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mari Potter)

Stručnjaci poljoprivrednog instituta Zrenjanin ovih dana zajedno sa voćarima obilaze plantaže i prema njihovim rečima najugroženije su kajsije.

Marko Grče iz Kleka ubraja se među najveće proizvođače kajsija, pored mraza koji je uništio ovogodišnji rod, problem mu pričinjava i činjenica da je plantaža u zakupu.

“Na ovom voćnjaku zasađeno je oko hiljadu stabala kajsije. Trpim duplu štetu iz razloga jer je ovaj voćnjak u zakupu gde svake godine u arendi dajem 3.000 evra zakupa. Po nekim procenama, juče i danas izmrzlo je više od sedamdeset odsto, a na nekim stablima i devedeset odsto cveta, tako da ne znam kako ću taj potencijalni prinos koji je smanjen uspeti da sve troškove koje prate zaštitu, rad radnika i uspeti da platim samo arendu, a kamoli šta drugo”, navodi Marko Grče iz Kleka kod Zrenjanina.

Samo na području pet opština Srednjeg Banata pod voćnjacima se nalazi oko 2.000 hektara.

“U regionu Srednjeg Banata ima oko 200 do 250 hektara pod kajsijom, poslednjih dana je zabeležena temperatura od minus tri do minus šest. Možemo očekivati određeni procenat izmrzavanja koji će se kretati negde od 40 do 70 odsto minimalno za naš region ovde”, objašnjava Milinko Sinđić PSS Zrenjanin.

Pod plantažama voća u Vojvodini nalazi se negde oko 25.000 do 30.000 hektara, najzastupljenije su višnje, jabuke, pa i ostalo voće.

Izvor: RTS

Kako pametno kupovati i spremati hranu tokom epidemije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Hanson Lu)

U vreme vanrednog stanja, zabrane izlaska i masovne kupovine, raste rizik od rasipanja namirnica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Frolov)

Evo praktičnih predloga bečke blogerke Verene Pelikan, koja vodi blog o ishrani „Sweets & Lifestyle“ kako da se izbegne bacanje hrane.

Na početku zabrane izlaska u čitavoj Austriji ljudi su kupovali velike količine namirnica. Sada je važno kako da se te namirnice sačuvaju, a da ne propadnu. U Beču se u proseku po domaćinstvu baci 40 kilograma životnih namirnica koje bi, da su se pravovremeno upotrebile, bile još dobre. U čitavoj Austriji godišnje završi u smeću do 157.000 tona načetih i originalno zapakovanih namirnica. Njihova vrednost se kreće oko 300 do 400 evra po domaćinstvu.

Verena Pelikan daje predloge kako da se izbegne rasipanje hrane: „Mnogi proizvodi se mogu zamrznuti, kao na primer hleb.“ Hleb može i isečen da se zamrzne. Takođe i banane mogu da se sačuvaju u zamrzivaču. Od zamrznutog voća mogu se spremati hladni kremasti napici tzv. smutiji.

Odeljenje zaštite životne sredine Grada Beča objavilo je priručnik „To mi je vredno“, sa predlozima kako se kupovina planira, šta je potrebno i koja količina. Generalno treba obratiti pažnju da se namirnice pravovremeno spremaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andy Chilton)

Da kupljene namirnice ne bi propale, potrebno je voditi računa o adekvatnim rezervama. Sir i kobasice treba čuvati u vakumski zatvorenim kutijama pošto šire mirise. Krompir i kupus treba da se po mogućstvu čuvaju u hladnim i tamnim prostorijama. Kod jabuka treba obratiti pažnju da se odvojeno čuvaju od ostalog voća jer brzo propadaju.

Od zapečenih tikvica, luka i ovčijeg sira može se spremiti namaz ili sos. A za to možete upotrebiti i sir kojem je prošao rok. Rok trajanja nekog proizvoda ne znači da je on odmah nakon isteka neupotrebljiv. Veliki broj namirnica može da se spremi kao čorba i to za nekoliko dana, koju možete takođe zamrznuti, objašnjava Pelikan. Roditeljima blogerka savetuje da uključe decu u pripremanje hrane, pošto su svakako kod kuće.

U Beču građani i preduzeća mogu životne namirnice koje su još dobre pokloniti socijalnim ustanovama koje te namirnice dalje razdeljuju korisnicima. Građani takođe mogu da ostave namirnice u javnim frižiderima ili u određenim prodavnicama za socijalno ugrožene osobe.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

EU odobrila 94 miliona evra iz IPA fondova za pomoć Srbiji u borbi protiv epidemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Immo Wegmann)

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović uputila je 16. marta zvanično pismo komesaru za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliveru Varhelju sa molbom da Evropska unija omogući prenamenu neutrošenih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), u cilju preduzimanja mera za prevenciju i suzbijanje posledica epidemije koronavirusa u Srbiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Wiediger)

U odgovoru koji je juče, 25. marta, stigao, komesar Varhelji je upoznao ministarku Joksimović sa aktivnostima koje preduzimaju Evropska komisija i Delegacija EU u Srbiji sa ciljem da obezbede blagovremenu i sveobuhvatnu podršku naporima koje Vlada Srbije preduzima u nastojanju da zaustavi širenje koronavirusa.

S tim u vezi, u pismu se navodi da je Varhelj dao instrukciju svojoj službi da, uz saglasnost Vlade Srbije, oslobodi približno 94 miliona evra tekućih projekata, kao i projekata iz IPA sredstava koji do sada nisu realizovani.

To po stavkama znači 15 miliona evra za hitne potrebe iz tekućih programa i ugovora sa UNDP-om i UNOPS-om. Takođe, sagledana je i mogućnost za korišćenje dodatnih gotovo 21 miliona evra iz programa za podršku evropskim integracijama.

Komesar je u pismu ukazao i na mogućnost dodatne podrške u saglasnosti sa Vladom Srbije tako što bi se sredstva opredeljena za realizaciju projekata, čije sprovođenje još nije otpočelo, preusmerila za potrebe podrške zdravstvenom sistemu i prevazilaženju socioekonomskih posledica u iznosu od 57,6 miliona evra.

Paket mera za podršku Srbiji u borbi protiv koronavirusa obuhvata finansijsku pomoć u vrednosti od 93 miliona evra

Neodložne mere: 15 miliona evra za:

  • transport hitne medicinske opreme i materijala koje Srbija nabavlja u inostranstvu;
  • nabavka dodatne hitne medicinske opreme i materijala (poput respiratora, maski, rukavica, itd.) namenjenih medicinskom osoblju i opštoj populaciji;

Druge neodložne potrebe u dogovoru sa Vladom za zdravstvenu i socijalnu brigu.

Kratkoročne i srednjoročne mere: 78 miliona evra za

  • podršku otvaranju radnih mesta i malim i srednjim preduzećima

Paket takođe obuhvata:

  • dodatne inicijative koje će se realizovati sa međunarodnim finansijskim institucijama usmerene na rešavanje likvidnosti i finansijskih problema privatnog sektora i korišćenje regionalnih programa EU;
  • mere za rešavanje problema koji se tiču snabdevanja i distribuiranja najvažnije robe u okviru Zapadnog Balkana i sa EU;
  • aktiviranje Mehanizma EU za civilnu zaštitu;
  • primena Fonda solidarnosti i na Srbiju.

Mere u okviru paketa se već realizuju: prvi tovar hitne opreme i materijala koje je Srbija nabavila, a čiji transport finansira Evropska unija, danas stiže na Aerodrom “Nikola Tesla”.

Izvor: Vlada Republike Srbije, Delegacija EU u Republici Srbiji

Beograđani – vozite bicikle

Foto-ilustracija: Unsplash (Roman Koester)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikolay Dimitrov)

Glavni urbanista Marko Stojčić saopštio je danas da u situaciji kada moramo imati restrikciju javnog gradskog prevoza zbog mera koje se sprovode radi sprečavanja širenja koronavirusa, bicikl, kao prevozno sredstvo, izdvaja se kao najzdraviji i najoptimalniji vid prevoza. On je apelovao na sve Beograđane koji su u mogućnosti da već od danas prihvate ovu inicijativu.

Udruženje „Ulice za bicikliste” priključilo se inicijativi i poručilo da u trenutku kada se čitava planeta bori sa pandemijom, ispostavlja se da je biciklizam ne samo najoptimalnije i najpoželjnije prevozno sredstvo već i lekovita fizička aktivnost u vreme kad je samoizolacija imperativ.

Da je bicikl čoveku i planeti potreban više nego bilo kada ranije, svedoči i činjenica da je bicikliranje apsolutno u skladu sa nizom preporuka kojih se treba pridržavati tokom pandemije: Izbegavajte mesta gde se okuplja veliki broj ljudi = Vozite bicikl; Držite pristojnu razdaljinu u odnosu na osobe koje kašlju ili kijaju = Vozite bicikl; Obustava javnog prevoza = Vozite bicikl; Izlažite se sunčevim zracima, jačajte imunitet na svežem vazduhu = Vozite bicikl; Nedostaje vam teretana? = Vozite bicikl; Ne radite zbog pandemije? = Vozite bicikl; ali i Održite pozitivan mentalni i psihički stav = Vozite bicikl, navedeno je u saopštenju.

Građanima se poručuje da ukoliko idu na posao, bicikliranje obezbeđuje manji kontakt sa ljudima do dolaska na posao, te na taj način čuvaju sebe i svoje bližnje. Takođe, preporučuje im se da probaju da ubede i kolege da koriste bicikl u ovoj situaciji, kako bi i oni isto tako mogli da čuvaju svoje bližnje. Ukoliko im fali fizička aktivnost, trening, teretana, ovog puta beogradske ulice mogu im biti izazov da što više voze svoje bicikle jer tako jačaju svoj imuni sistem, koji je svima preko potreban u vreme epidemije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Owen Vachell)

Oni koji su oduvek govorili da imaju strah da voze bicikl na ulici, u saobraćaju, sada je prava prilika da ga se oslobode, imajući u vidu da je intenzitet saobraćaja rapidno redukovan. Oni koji moraju do prodavnice, neka imaju na umu da je na biciklu minimalna verovatnoća da mogu da prenesu ili dobiju virus, pritom nabavka biciklom može da bude olakšana. Takođe, ako je vozilo kontaminirano klicama virusa, neuporedivo lakše je očistiti bicikl nego automobil.

U situaciji kada se ne zna koliko pandemija može da potraje, najbitnije je da se smanji mogućnost zaraze na minimum svim raspoloživim sredstvima, a vožnja bicikla je svakako jedno od njih. Pri tom je potpuno besplatna i ekološki održiva. Nadamo se da ćemo svi zajedno na odgovoran i solidaran način uspešno prebroditi ovu krizu, te da će ova teška vanredna situacija možda izroditi nove bicikliste koji će nam se pridružiti u borbi za razvoj biciklističke kulture i nedostajeće infrastrukture u našem gradu, što će dovesti do eliminisanja drugih problema, poput zagađenja, na koje smo trenutno zbog koronavirusa zaboravili, istaknuto je u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd

Zatvoren najstariji zoološki vrt na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Daiga Ellaby)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paula Borowska)

Londonski zoološki vrt, najstariji na svetu, zatvoren je za posetioce prvi put posle Drugog svetskog rata, zvog pandemije koronavirusa, javlja “Rojters”.

Zoološki vrt ima 18.000 životinja, a inače je jedna od najvećih atrakcija britanske prestonice.

Otvoren je za javnost 1847. godine, a sada je, kao i sve ostalo u gradu, pogođen rastućom krizom zbog koronavirusa, a zatvoren je ne samo zbog posetilaca, već i zbog dobrobiti životinja.

Međutim, rukovodstvo vrta izražava zabrinutost za dalje finansiranje čiji izvor su bile prodate ulaznice.

Izvor: RTS

KOVID-19 je odgovor prirode na ljudsku nemarnost?

Foto-ilustracija: Unsplash (Manuel)

Načelnica Ujedinjenih nacija za životnu sredinu Inger Andersen smatra da pandemiju koronavirusa možemo posmatrati i kao poruku od prirode.

Podseća da je većina bolesti, ali i prirodnih nepogoda, samo posledica ljudskog nemarnog ponašanja.

Prevelik pritisak na planetu sa gotovo isključivo štetnim posledicama može biti, s vremena na vreme, dodatno opterećen izbijanjem različitih bolesti, kao što je bio i virus SARS.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lisheng Chang)

Svakako, smatra da je osnovni i neposredni prioritet sada zaštita od virusa, ali da je, dugoročno gledano, potrebno da se izmeni ljudsko ponašanje, izdvajajući zaštitu divljih vrsta.

Poziva vlasti svih zemalja, naročito u Africi i Aziji, gde je ovaj problem najizraženiji, da tržište divljih životinja zabrani, jer upravo ono predstavlja idealan prostor za razvoj bolesti. Veliki problem gubitka staništa i biodiverziteta dodatno je opterećen trgovinom divljim vrstama, pri čemu se one često transportuju i prelaze velike relacije.

U tim situacijama, koje su izuzetno stresne za životinju, dolazi do pojačanog lučenja svih patogena iz njenog organizma, pri čemu u neposrednom kontaktu sa čovekom lako dolazi do zaraze. Nedavno je Kina privremeno zabranila tržište divljih životinja, koje je u toj zemlji bilo veoma aktuelno, i to najviše kad je u pitanju ishrana. Inger Andersen vrdi da ova zabrana treba da bude konačna.

Džon Skanlon, bivši generalni sekretar Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama flore i faune napominje da dodatni problem predstavlja nelegalna trgovina divljim životinjama, čija vrednost premašuje milijardu dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clément Falize)

Čak 75 odsto zaraznih bolesti koje se pojavljuju potiče od divljih životinja. Stručnjaci tvrde i da nikad ranije nije postojalo toliko mogućnosti prelaska bolesti sa divljih ili domaćih životinja na ljude, kao što je to danas. Brojne bolesti koje sa životinja mogu preći na čoveka i imati znatno veću stopu smrtnosti kod čoveka. Jedna od njih je ebola, čija bi stopa bila oko 50 odsto ili henipavirus, koji prenose južnoazijski slepi miševi, koja bi bila i 60-75 odsto, pri čemu KOVID-19 u odnosu na njih, deluje kao upozorenje.

Takođe, naučnici ne isključuju mogućnost pojave još opasnijih virusa od koronavirusa u budućnosti, ukoliko ne dođe do drastičnih promena u čovekovom ponašanju prema prirodi.

Kao primeri reakcije prirode na klimatske promene, navode se i požari u Amazoniji i Australiji, invazija skakavaca u Africi, kao nedavni događaji koji ujedinjeno ukazuju na ono što nije dobro i što čovečanstvo mora da promeni da bi sačuvalo prirodu, ali i sebe. Pored toga, sve ove promene ugrožavaju i životinje i utiču na njihovo kretanje, odnosno potragu za novim staništem i hranom.

Inger Andersen je podsetila da nepažnja prema prirodi jednaka je napažnji prema samom sebi, odnosno da će se posledice uvek osećati i na ljudskoj koži.

Jelena Cvetić

Rekapitulacija vesti koje ste možda propustili informišući se o KOVID-19

Foto-ilustracija: Unsplash (Mattias Diesel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mattias Diesel)

Prema primeru osoba iz moje okoline, stvar koja je toliko sitna da je nevidljiva golim okom nam u poslednje dve-tri-četiri nedelje svakodnevno opseda umove, te sada i ono doba kada smo brinuli o neuzvraćenim ljubavima deluje mnogo bezbrižnije. Imam osećaj da će usled tolike preopterećenosti mozak vremenom da nam poprimi oblik koronavirusa pod mikroskopom uprkos tome što sam prilično sigurna da to nije naredni korak u evoluciji ljudske vrste.

Trenutno su nam životi podređeni toj temi – i u negativnom i u pozitivnom smislu. Zanimaju nas najsvežije informacije o broju obolelih i umrlih kod nas i u svetu, o navodnim žarištima virusa i o merama predostrožnosti. Idemo u kupovinu ili izvodimo pse starijim damama i gospodi iz komšiluka. Osuđujemo neodgovorno ponašanje pojedinaca. Povukli smo kočnicu i usporili tempo. Dosađujemo se. Šijemo maske! Pazarimo na tone brašna, iako ne znamo da mesimo hleb, i zalihe toalet papira kao da su nam se biološke potrebe u novonastalim okolnostima višestruko uvećale. Aplaudiramo medicinarima u osam uveče. Mislimo samo na sebe. Paradoksalno, solidarniji smo nego ikada.

No, da se uvod ne bi odužio, hajde da pređemo na razradu – rekapitulacija vesti koje ste možda propustili informišući se o KOVID-19.

Plastične kese od 1. marta zabranjene u Njujorku

Njujorčani su na godišnjem nivou koristili neverovatnih 23 milijarde plastičnih kesa. Novi zakonski propis, koji je stupio na snagu početkom meseca, značajno će sniziti tu količinu. Ima izuzetaka od pravila, ali s obzirom na to da nisam eko-fundamentalista, smatram da je svaki poduhvat s namerom rasterećenja naše životne sredine važan. A jednog dana ko zna? Možda “grad koji nikada ne spava” po uzoru na Havaje, koji su uveli potpunu zabranu plastike, bude i “grad koji nikada ne narušava prirodu”.

Pomaci u razvoju elektromobilnosti u Srbiji

Podsticaj širenju voznog parka Srbije vozilima na električni i hibridni pogon kroz državne subvencije treba da prati i razvoj odgovarajuće infrastrukture za punjenje. JP Putevi Srbije su to prepoznali i otvorili tender za projektovanje, isporuku, ugradnju i puštanje u rad brzih punjača na našim auto-putevima.

Predviđena je ugradnja tri brza punjača na dve lokacije: plato bivše naplatne stanice Niš (2 punjača, po jedan u oba smera) i naplatna stanica Beograd (1 punjač). Procenjena vrednost javne nabavke iznosi 50 miliona dinara bez PDV-a.

U prilog tome da „vožnja na struju“ sve više uzima maha kod nas ide i puštanje u rad četiri punjača čuvene američke kompanije Tesla, na parkingu robne kuće Ikea u Beogradu. Vozačima su na raspolaganju tzv. superpunjači. Za oko 20 minuta punjenja, oni Teslinim modelima S, X i 3 obezbeđuju mogućnost prelaska i do 250 kilometara. Mapu elektropunjača u našoj zemlji i regionu pogledajte OVDE.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)

I dalje zaostajemo za Velikom Britanijom

U Velikoj Britaniji gradi se mreža od 100 ultrabrzih elektropunjača, snage 350 kW. Prve stanice za punjenje osvanuće u Eseksu. Biće moguće istovremeno punjenje 24 vozila. Sistem će se napajati solarnom energijom, a viškovi će se skladištiti u baterijama.

Turistički obilazak najdublje tačke okeana

Kada vam momci mažu oči rečima “Skinuo bih ti zvezde s neba”, znajte da i to nije bog-zna-kakvo obećanje. Da biste znali koliko su ozbiljni, uzvratite im protiv-pitanjem “A da li bi mi doneo magmu sa morskog dna?”. Organizatori putovanja u Marijanski rov, na najdublju tačku okeana na oko 11 kilometara dubine, tvrde da je više ljudi posetilo Mesec, nego to misteriozno područje.

Ko su najveći dužnici Elektroprivrede Srbije?

Elektroprivreda Srbije (EPS) je objavila pregled potraživanja od svojih 20 najvećih dužnika zaključno sa 10. februarom 2020. godine. Njihov zajednički dug je skočio sa 156 miliona evra na početku prošle godine na 161 milion na početku ove. Na spisku se uglavnom nalaze državne firme poput toplana iz Bora i Kruševca, vodovoda iz Smederevske Palanke i gradskog saobraćajnog preduzeća iz Beograda. Među njima je i jedna lokalna samouprava. Apsolutni rekorder među privrednim subjektima koji duguju EPS-u jeste „Železara“ iz Smedereva, od koje se potražuje 4,6 milijarde dinara.

Od analize uzorka dijamanta do otkrića drevnog kontinenta

…nit je tanka. Evo dokaza!

“Ne za MHE” na najčistijoj srpskoj reci i kod Sopotničkih vodopada!

Skupština opštine Arilje donela je početkom marta jednoglasno odluku da se više neće izdavati građevinske dozvole za izgradnju malih hidroelektrana i time je zaštitila najčistiju reku naše zemlje – Veliki Rzav. I reke Mali Rzav, Moravica, Panjica, Katušnica i Bilješka reka su privlačile investitore, zbog čega im je pretilo devastiranje obala, promena rečnih tokova, kao i ugroženost za biljni i životinjski svet tog područja.

Od 25. marta “veto” na izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja stavljen je i u blizini Sopotničkih vodopada.

U Utrehtu se za 12 hiljada stanovnika gradi naselje bez automobila

Pored Amsterdama, još jedan holandski grad ispresecan kanalima nam je poznat po prizoru biciklista na ulicama. Reč je o Utrehtu. Kako bi se ustoličio kao evropsko središte biciklizma, grad je odlučio da podigne naselje „Mervede“ iz kog će automobili biti prognani.

Na površini od 24 hektara, smeštenoj između dva kanala u centru Utrehta, trenutno se nalazi poslovni park, ali se očekuje da će do 2024. godine na tom mestu nići gradska četvrt s fokusom na održivu mobilnost. Planira se da se u 6.000 domova useli više od 12.000 stanovnika te će, po okončanju projekta, ona biti među najvećim svetskim naseobinama tog tipa.

Jelena Kozbašić

Ozonski omotač se oporavlja, vazdušne struje se menjaju

Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)

Ozonska rupa nastavlja da se smanjuje, a omotač da se oporavlja i to dovodi do promena u atmosferskoj cirkulaciji – kretanju vazduha i vetrova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolene Olckers)

Koristeći satelitske podatke i uz klimatske simulacije, Antara Banardži i njene kolege sa Univerziteta u Kolorado Bolderu utvrdili su da je promena pravca strujanja vetrova povezana sa oporavkom ozonskog omotača. Smanjivanje ozonske rupe je najvećim delom zasluga Protokola iz Montreala iz 1987. godine, kada je zabranjeno korišćenje supstanci koje uništavaju ozon.

Pre 2000-ih, pojas vazdušnih struja na srednjoj visini iznad južne hemisfere sve se više pomerao prema Južnom polu. Takođe, Hedlijeva struja, koja stvara povoljne okeanske vetrove, nosi kišonosne oblake u tropske krajeve i stvara uragane, sve se više širila.

Banardži i njen tim otkrili su da su se oba pomenuta trenda zaustavila i počela da se vraćaju nakon 2000. godine. Ta promena ne bi mogla da se objasni nasumičnom “fluktuacijom klime”, već je posledica oporavljanja ozonskog omotača.

Promena kretanja vazdušnih struja može da utiče vremenske prilike kroz promene u atmosferskoj temperaturi i količini kiše, što bi kao posledicu moglo da ima promenu temperature okeana i saliniteta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Uprkos zabrani supstanci koje razgrađuju ozon, te hemikalije imaju veoma dugačak životni vek i atmosferu, pa će pun oporavak omotača trajati još nekoliko decenija.

Osim toga, slojevi ozonskog omotača u nekim delovima atmosfere se oporavljaju različitim brzinama.

Iznad severne hemisfere očekuje se da će se omotač doći u stanje iz 80-ih do 2030. godine, dok će iznad južne hemisfere biti potrebno dve decenije duže za njegov oporavak.

Izvor: RTS

Učetvorostručena proizvodnja kvasca u fabrici u Senti

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ronaldo de Oliveira)

Kompanija Biospringer RS u Senti počela je proizvodnju kvasca punim kapacitetom u ponedeljak, 23. marta, pa će produkcija u malim pakovanjima biti uvećana čak 450 odsto, a u pakovanjima od 500 grama za pekare – za 100 odsto.

“Plan je da dostignemo mesečnu proizvodnju od 900 tona kvasca, četiri puta više u odnosu na dosadašnju”, izjavio je Laslo Đetvai, operacioni menadžer u kompaniji.

Da bi odgovorili na zahteve tržišta i obezbedili kontinuiranu isporuku, u ovoj kompaniji menjaju i asortiman da bi omogućili povećanu proizvodnju kvasca za domaćinstva i pekare.

“Imamo i pogon i radnike za ovoliku proizvodnju, a na podršku države računamo u nabavci sirovine, melase iz šećerne repe, kako bismo odgovorili na zahteve povećane tražnje”, rekao je Đetvai.

Iz Biospringera apeluju na potrošače da ne stvaraju veštačku potražnju i ne gomilaju zalihe jer kvasca ima dovoljno, a fabrika može da podmiri i ove trenutno povećane potrebe industrije i domaćinstava.

Potražnja za industrijskim i malim kvascem porasla je značajno. Distribuciju kvasca koji proizvede Biospringer RS rade francuski Lesafr i PIP Novi Sad.

Izvor: Privredna komora Srbije

Konkurs za mlade “Hrana. Ishrana. Vlakna.”

Foto-ilustracija: Unsplash (Werner Sevenster)
Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Respini)

Konvencija Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) na svom sajtu (www.unccd.int) juče, 25. marta, objavila je konkurs za mlade sa ciljem podizanja svesti i pokazivanja snažne veze između zemljištabiodiverziteta klime, na temu “Hrana. Ishrana. Vlakna.” (slogan Dana borbe protiv dezertifikacije i suše 2020).

Pozivaju se mladi između 15 i 30 godina da budu UNCCD Land Heroes i da učestvuju u takmičenju tako što će od srede, 25. marta 2020. godine objaviti svoj video ili sliku, ohrabrujući svoje pratioce da učine isto i pomognu da se mladi podstaknu da se brinu o zemljištu kao deo rešenja za klimatske promene.

Više informacija o konkursu pročitajte ovde.