Home Blog Page 749

Ispituje se uzrok zagađenja reke Peštan

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na teritoriji opštine Lazarevac 31. marta došlo je do zagađenja reke Peštan koja se uliva u Kolubaru. Uočena je plava boja u dužini od 2 – 3 km. Odmah po saznanju o zagađenju, Agencija za zaštitu životne sredine je izašla na teren, izvršila uzorkovanje vode i obavestila nadležnu vodoprivrednu inspekciju.

Nakon uzimanja uzoraka u Nacionalnoj laboratoriji Agencije radiće se analiza opštih parametara, ukupni i rastvoreni teški metali kao i prioritetne i prioritetno hazardne supstance. Nakon urađenih analiza Agencija će obavestiti javnost i nadležne organe o rezultatima. Takođe, u saradnji sa nadležnom inspekcijom utvrdiće se potencijalni zagađivači ove reke.

Agencija sprovodi monitoring kvaliteta voda u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i godišnje izvrši analize preko 250.000 parametara.

Iako su prilagodili način rada u skladu sa vanrednom situacijom i preporukama Vlade Republike Srbije, redovno vrše uzorkovanja vode na ulaznim profilima u našu zemlju kao dnevnim izveštajnim stanicama i neće dozvoliti da bilo kakva zagađenja prođu nedetektovana.

Agencija oštro osuđuje ovakve postupke neodgovornih pojedinaca za koje je uverena da će u najskorijem roku biti kažnjeni na odgovarajući način.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Besplatno gorivo za zdravstvo i policiju u Srbiji od Gasprom njefta

Foto-ilustracija: Unsplash (Camilo Jimenez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Camilo Jimenez)

Kompanija “Gasprom njeft” najavila je da će u aprilu i maju dati besplatno dizel gorivo za policijske i medicinske službe u Srbiji.

Ruski “Gasprom njeft” obezbeđuje gorivo za zdravstvo i policiju Srbije, a kako je saopštila kompanija, naftni gigant će pružiti bezrezervnu podršku Srbiji u suzbijanju širenja virusa KOVID-19.

Ruska kompanija će u toku aprila i maja obezbeđivati dizel gorivom i benzinom transport policijskih i medicinskih službi Srbije, koje imaju veliku ulogu u borbi sa pandemijom, u uslovima karantina.

Gorivo proizvedeno u Rafineriji nafte u Pančevu, “Gasprom njeft” će donirati zdravstvu i policiji besplatno, u dogovoru sa rukovodstvom Srbije.

Izvor: RTS

Delfini uživaju u Boki kotorskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Louan García)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yannick Menard)

Od kada su države širom sveta u karantinu, saobraćaj obustavljen, a kretanje građana zbog pandemije ograničeno, ribe i labudovi vratili su se u venecijanske kanale, a u crnogorskoj Boki uživaju delfini.

Kad se čovek skloni, priroda ponovo živi, piše portal Radio-televizije Crne Gore.

Delfini nisu retkost u Boki kotorskoj, ima ih i desetak tokom leta i u jeku sezone posećuju zaliv.

Ovog puta uživaju u potpunosti, i to bez straha da bi neko plovilo moglo da im naudi. Kad se ljudi povuku u izolaciju, delfini i druge vrste divljeg života uživaju.

Meštanin Kotora Zoran Radić snimio je njihov ples, piše portal RTCG, koji možete videti ovde.

Izvor: RTS

Starijim pčelarima ipak zabranjen obilazak košnica

Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Tupiner)

Kako se saznaje iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do daljnjeg ipak nije moguće izaći u susret zahtevima Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) i svih pčelara starijih od 65 (u naseljima sa preko 5.000 stanovnika), kao i od 70 (u naseljima sa manje od 5.000 stanovnika) da posećuju svoje pčelinjake.

Foto-ilustracija: Unsplash (BeeWell)

I pored razgovora i slanja dopisa nadležnima, konačan stav je da se u ovoj fazi epidemije apsolutno ne može dozvoliti osobama starijim od 65/70 godina da napuštaju svoje domove.

Iako su na početku epidemije dobili podršku i ministra poljoprivrede i predsednice Vlade da stariji mogu na pčelinjake pod strogim uslovima, tok epidemije je ubrzo postao takav da se to više ne može dozvoliti. U međuvremenu su poslata i dva dopisa predsedniku Republike, ali je stav struke ostao nepromenjen.

Usled ovakve odluke očekuju katastrofu nad mnogim pčelinjacima, ali traže i pomoć države pčelarima koji pretrpe velike štete nakon završetka epidemije, kao što će se pomoći mnogima koji su zbog epidemije bili sprečeni da ostvare svoje prihode u poljoprivredi. Ujedno pozivaju sve pčelare starije od 65/70 godina da probaju da nađu nekoga ko će im uraditi makar nužne poslove na pčelinjaku, a mlađe pčelare mole da pokažu solidarnost i da izađu u susret molbama starijih. Takođe, podsećaju da se komunikacija i dogovaranja obavljaju telefonskim putem, a ne u ličnom kontaktu, upravo da se bolest ne bi širila.

Starije kolege i pored bolnih trauma koje će svi nedvosmisleno imati, mole da uprkos svim dosadašnjim i budućim nedaćama pokažu strpljenje, a SPOS ostaje uporan da do rešenja za njih ipak dođe!

Svi ostali pčelari mlađi od 65/70 godina moći će normalno na pčelinjake, i van, kao i u toku policijskog časa, samo treba da pošalju zahtev. Podsećaju da se prate uputstva na sajtu, ali da treba imati u vidu da je tekst pisan ranije, dok je izlazak starijim pčelarima bio dozvoljen, te taj deo teksta treba zanemariti. Još uvek nije pouzdano da li će biti moguće vođenje pomoćnika na pčelinjak u vreme policijskog časa, jer je pre nekoliko dana i to zaustavljeno iz nepoznatih razloga.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS)

Šta se desi kada lidera u digitalizaciji industrije inspiriše – fitnes?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fitnes brojači dolaze u različitim oblicima, a jedan od njih su i narukvice. Koristi ih više od 40 miliona ljudi širom naše planete kako bi vodili računa za svoje zdravlje i fizičke sposobnosti. Merenjem i čuvanjem podataka kao što su otkucaji srca i krvni pritisak, oni ne pružaju uvid samo u trenutnu kondiciju vežbača, već memorišu i prikazuju njihov napredak kroz vreme. Zahvaljujući kompaniji ABB, principi rada ovih uređaja mogu da se primene i na elektromotore bilo koje starosti i bilo kog proizvođača.

Pametni senzor ABB Ability na sličan način prati stanje motora. Na ram se pričvršćuje jednostavno, bez ikakvih žica i kablova. Beležeći ključne parametre za rad motora kao što su vibracije, temperatura, opterećenje i potrošnja električne energije na cloud platformi, pametni senzor korisnicima obezbeđuje informacije o stanju i performansama opreme, ali ih upozorava i o potencijalnim rizicima kako bi se oni blagovremeno uklonili da ne bi došlo do kvara.

Umesto da se održavanje elektromotora i drugih mašina planira na osnovu unapred utvrđenog rasporeda, pomoću ovih senzora, proces se obavlja onda kada je to neophodno.

Rani pokazatelji ukazali su na to da rešenja sa pametnim senzorima uzrokuju smanjenje zastoja motora do 70 odsto i produžavaju mu vek trajanja do 30 odsto. Upotreba tih podataka za optimizaciju rada smanjuje potrošnju električne energije za do 10 posto.

ABB je inovativni tehnološki lider u oblasti elektroenergetske opreme, robotike i elektromotornih pogona, industrijske automatizacije i elektroenergetskih mreža koji stoji na usluzi korisnicima iz energetskog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta širom sveta. Uz nasleđe od preko 125 godina inovacija, ABB danas ispisuje budućnost industrijske digitalizacije i predvodi energetsku i četvrtu industrijsku revoluciju. ABB posluje u više od 100 zemalja i zapošljava oko 132.000 ljudi.

Jelena Kozbašić

NIS poklonio Er Srbiji 270 tona avio-goriva za dopremanje pomoći u Srbiju

Foto: NIS
Foto: NIS

Naftna industrija Srbije odlučila je da pomogne, prema sopstvenom saopštenju, herojske napore našeg nacionalnog avio-prevoznika Er Srbije, čije letelice u zemlju svakodnevno dopremaju medicinsku opremu i vraćaju srpske državljane, podržavši je sa 270 tona avio-goriva.

Ovim poklonom kompanija i zaposleni NIS-a ujedno žele da izraze zahvalnost zaposlenima srpskog nacionalnog avio-prevoznika koji su se odmah stavili na raspolaganje državi i građanima Srbije i nesebično se angažovali na vitalnim zadacima za suzbijanje koronavirusa u našoj zemlji.

Zajedničkom akcijom, NIS i Er Srbija daju pun doprinos naporima Republike Srbije da se suzbije epidemija virusa KOVID-19 i da se omogući da pomoć što pre bude stavljena na raspolaganje našim zdravstvenim radnicima i građanima.

Svoj doprinos u podršci zajednici aktivno pruža i Klub volontera NIS-a. Članovi Kluba realizovali su brojne akcije podrške građanima, pre svega starijima, koji su u uslovima epidemije najugroženija kategorija stanovništva. Uz svakodnevnu pomoć starijim sugrađanima, kojima kupuju i nose namirnice, članovi Kluba volontera NIS-a takođe su angažovani i na izradi zaštitnih maski, dezinfikovanju javnih površina i drugim poslovima koji doprinose suzbijanju širenja virusa KOVID-19.

Izvor: NIS

Svet nema dovoljno kapaciteta za trenutne zalihe nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (André Robillard)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aranka Sinnema)

Kako su se sva kretanja širom sveta svela na minimum – avionski saobraćaj, javni gradski prevoz, ljudi na ulicama, poslovanje fabrike i kompanija, sve je manja i potražnja za naftom. Naftno tržište, uzburkano ekstremnim padom cena nafte, ali i konfliktnim odnosom između Saudijske Arabije, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, dodatno je opterećeno jednim novim pitanjem – gde odložiti tolike zalihe?

Naime, postoji mogućnost da se pojavi problem nedostatka prostora za odlaganje ove sirovine. Čini se da postojeće rafinerije, skladišta, terminali, brodovi i naftovodi nisu dovoljni i da će možda popuniti svoje kapacitete za čuvanje nafte, pri čemu se postavlja pitanje gde će ostatak biti odložen.

Ovako nešto nije zabeleženo od 1998. godine.

U međuvremenu cena nafte i dalje je u padu. Neke lokalne cene u Americi beleže pad i na jednocifreni broj, dok se na pojedinim mestima održava cena od 20 dolara po barelu.

Nafta je do sada izgubila više od dve trećine vrednosti od januarskog vrhunca.

U toku je pokušaj pronalaska rešenja za ove “viškove”, pri čemu neki predlažu utovar na brodove. Na taj način, čini se, oko 20 odsto svetske flote za prevoz sirovina pretvorio bi se u plutajuća skladišta. Postoji bojazan da će već tokom ovog meseca oko 6 miliona barela nafte dnevno biti “bez smeštaja”, a u maju će to možda biti slučaj i sa 7 miliona barela na dan.

Mnoge američke naftne kompanije ozbiljno razmatraju mogućnost obustavljanja proizvodnje, dok neke smanjuju potrošnju između 20 i 30 odsto. U planu je da se prvo ugase starije naftne bušotine, koje i nemaju više veliku produktivnost.

Jasno je da je ova kriza uslovljena pandemijom koronavirusa prolazna, ali isto tako veliku brigu stvara i mogućnost da kada se sve vrati na uobičajeno funkcionisanje, naftna industrija možda neće proizvoditi toliko nafte kao ranije jer će se bunari ugasiti. Tako bi se trenutni viškovi nafte mogli preobratiti u nedostatak ove sirovine, pri čemu se ne isključuje mogućnost da cene u budućnosti budu u ekstremnom porastu.

Jelena Cvetić

Novo rukovodstvo u kompaniji Schneider Electric Srbija i Crna Gora

Foto: Represent
Foto: Represent

Na čelo kompanije Schneider Electric Srbija i Crna Gora od danas dolazi Ksenija Karić, koja će u kompaniju uneti više od 15 godina iskustva i stručnosti stečenih u radu na različitim liderskim pozicijama iz oblasti energetike. Karić će na poziciji direktora zameniti Dejana Markovića, koji nakon četiri godine vođenja kompanije u Srbiji i Crnoj Gori prelazi na mesto direktora sektora energetike i servisa za oblast Jugoistočne Evrope. Dosadašnji direktor sektora energetike i servisa za oblast Jugoistočne Evrope Dragoljub Damljanović imenovan je za direktora prodaje za pametne mreže (Smart Grid) za područje celog sveta.

„Veliko mi je zadovoljstvo, ali i odgovornost da nastavim uspešan put kompanije Schneider Electric u razvoju partnerske mreže, pristup tržištu krajnjih korisnika i ceo tim kompanije koji radi na tržištu Srbije i Crne Gore. Naši prioriteti i ubuduće će biti pružanje inovativnih rešenja iz oblasti automatizacije i upravljanja energijom, vrhunska usluga usmerena ka krajnjim korisnicima i razvijanje lokalne privrede kroz širenje mreže lokalnih partnera. Takođe, nastavićemo da se fokusiramo na kreiranje rešenja koja će pomoći velikim industrijama i svim našim korisnicima da idu u korak sa najnovijim trendovima u oblasti digitalizacije, te da upotrebom softvera iz portfolija kompanije Schneider Electric ubrzaju rast i posluju održivo uz postizanje značajnih ušteda“, izjavila je Karić povodom imenovanja.

Schneider Electric posluje na tržištu Srbije više od dve decenije, obezbeđujući digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Zajedno sa lokalnim partnerima i renomiranim preduzećima, kompanija godinama doprinosi lokalnoj ekonomiji i preduzetništvu, budući da kroz potrebe sopstvenog i poslovanja partnera podržava više od 3000 radnih mesta. Pored toga, strategija poslovanja kompanije Schneider Electric zasniva se i na otvaranju novih licencnih partnerstava i transferu znanja i tehnologija. Ljudima širom sveta donosi tehnologiju koja preoblikuje industriju i transformiše gradove, a inovativna rešenja poput EcoStruxure platforme implementirale su i domaće firme, poput fabrike Immi u Nišu, Elektrovata iz Čačka, aerodroma Nikola Tesla, hotela „Hilton“ i „Šeraton“ i poslovne zgrada Green Heart GTC.

Izvor: Represent

Predstavljen zakon o obnovi Zagreba nakon zemljotresa

Foto-ilustracija: Unsplash (Viktor Jurić)

Hrvatska vlada je brzo reagovala na katastrofalne posledice zemljotresa u Zagrebu prošle nedelje (22. marta) koji je odneo jedan mladi život, ali i oštetio, po prvim procenama, gotovo 30.000 objekata, od kojih na pregledanih 20 odsto trebati rušiti bar 500.

Potpredsednik Vlade, ministar građevinarstva Predrag Štromar predstavio je juče, 31. marta, stručnjacima predlog posebnog zakona koji bi uređivao obnovu Zagreba, u koji su uključena iskustva posleratne obnove, obnove Gunje stradale u poplavi u maju 2014. godine i srodna iskustva. Zakon će ići po hitnoj proceduri – jedno čitanje.

Privatne kuće, javni objekti i višestambene zgrade

Tri su kategorije. Prvo – vlasnici porodičnih kuća.

“Prvenstveno je to da se onima čije porodične kuće treba srušiti osigura zamenska nekretnina, da se osigura krov nad glavom”, najavljuje Štromar.

Foto: Instagram (screenshot)

Dakle, vlasnicima porodičnih kuća bi se izgradio novi objekt, u zavisnosti od broja članova domaćinstva, ili bi im se isplatio određeni iznos novca.

Druga kategorija su javne zgrade – škole, vrtići, bolnice, muzeji i drugo – i to će država u celini pokriti.

Treća kategorija su višestambene zgrade, od kojih nijedna nije za sada proglašena kategorijom za rušenje, nego su u raznim stadijima oštećenosti. Tu će država učestvovati u troškovima obnove do nivoa rohbau (konstrukcija školjke, prim. prev.), dok će vlasnici sami popravljati manje pukotine, stavljati pločice i plaćati radove oko oslikavanja soba. Briga vlade je da se osigura statika i krovovi, najavljuje Štromar.

“Njima ojačanjem treba osigurati kvalitetnu statiku, da mogu da izdrže i jače zemljotrese od ovog. Svesni smo da se takve zgrade vrlo brzo mogu srušiti i ako ne bude sanirano krovište. I tu smo razgovarali kako pomoći građanima, i pomoći ćemo”, obećao je ministar.

Novac države i Grada Zagreb, a traži se i od EU

Obnova će se raditi sredstvima države i Grada Zagreba, tražiće i sredstva od Evropske komisije, već se javila Evropska banka za obnovu i razvoj, a organizovaće se i međunarodna donatorska konferencija, najavio je resorni ministar.

Kako bi se ubrzao postupak obnove Zagreba, ovaj zakon će suspendovati u tom delu Zakon o gradnji i Zakon o javnoj nabavci, već će biti javni pozivi.

Uz obnovu Gunje od poplava koje su se dogodile 2014. godine u medijima su objavljivane brojne priče o navodnim malverzacijama i skoku nekih troškova do neba. Kako to izbeći, zanimalo je novinare?

“Iako nećemo raditi po Zakonu o javnoj nabavci, imaćemo javnu nabavu, samo što će ona biti ubrzana i dobro pripremljena. U zakonu će biti definisan nadzor svih radova, ali i nadzor potrošnje novca. To nam je isto jako bitno”, kazao je ministar građevinarstva.

Šest do osam meseci samo za izradu projekata

Dekan Građevinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu Stjepan Lakušić prenio je novinarima da je akademska zajednica dala predlagačima zakona više preporuka i da je važno da popravak zgrada i statička ojačanja ne budu samo estetika, već ozbiljan posao. O rokovima je rekao:

“Tri meseca ili šest meseci – to je samo ako se govori o izradi projekata ili dovođenje nečega u stanje da se može koristiti. Ali sanacije i rešenje čitavog problema – to su sigurno godine, a ne meseci”, upozorio je dekan Lakušić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristijan Arsov)

Do 31. marta je zaprimljeno 28.000 zahteva za procenom štete, a Hrvatska komora inženjera građevinarstva je angažovala svoje članove, više od 500 osoba, da idu na teren i besplatno rade statičke procene. Neki drugi inženjeri u tuđoj nevolji traže svoju priliku, požalio se novinarima profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Josip Atalić.

“Ima dosta inženjera koji sada pokušavaju loviti u mutnome i daju ponude za sanacije zgrada, dok drugi inženjeri volontiraju. To nije pošteno i po mom mišljenju bi trebalo na neko vreme stati sa svim aktivnostima, osim onim nužnim i hitnim”, kaže Atalić.

Prve procene su da bi trebalo srušiti bar 500 zgrada, kazala je medijima predsednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec.

U međuvremenu, 457 Zagrepčanki i Zagrepčana čiji stanovi i kuće zbog potresa nisu više sigurni za život smešteno je u Studentskom domu Cvetno naselje.

Autor: Enis Zebić

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Životinje osvajaju Italiju

Foto: Instagram (screenshot)

Dok su Italijani u karantinu, životinje polako počinju da osvajaju gradove, obale i kanale.

Foto: Facebook (screenshot)

Kalendarski je stiglo proleće, ali priroda se budi mnogo intenzivnije nego prethodnih godina i zauzima mesto koje joj čovek već duže vreme bezobzirno oduzima. Delfini slobodno plivaju na obalama Ređo Kalabrije i kod Trsta, kod Kaljarija na Sardiniji su viđeni ispod čamaca u luci pošto ih već duže vreme niko ne koristi, a u Veneciji su kanali ponovo bistri.

Naime, godinama nije bilo moguće videti fotografije na kojima kanali nisu bili mutnozeleni. Bez čoveka koji zagaćuje prirodu kanali su ponovo puni riba, labudova, a u okolini se primećuje i veliki broj ptica.

U Trevizu se ulicom, koja je inače puna automobila, šetaju guske, sve je više zečeva i veverica u parkovima u Milanu u kome su viđene i divlje patke i labudovi na Naviljima, a u Padovi se mama patka prošetala centrom grada sa svojih osam pačića.

Patke su mirno i neometano ušetale i u jedan tržni centar u Firenci. Danas je u gradovima moguće videti razne životinje koje se slobodno kreću usred dana, pre svega u parkovima i na poljima i brdima oko gradova.

Životinje su tu bile i pre ali sada su slobodnije da izađu, ohrabrene skoro nerealnom tišinom i činjenicom da nema ljudi. Ljudi koji su masivno okupirali njihovu teritoriju smanjivši njihov habitat naturale. Neke životinje poput divljih svinja, lisica, vrana, galebova naučile su kako da se prilagode i žive na rubovima gradova, dok neke retke vrste koje su izuzetno važne, zbog ljudi nisu u stanju da prežive.

Foto: Facebook (screenshot)

“Ovo je divno, kao da smo deo jednog eskperimenta koji nismo očekivali i koji nam prikazuje da su životinje spremne da ponovo zauzmu teritoriju koju smo im oduzeli. Bez ljudi ali iznad svega bez svega onoga što smeta prirodi kao zvukovi, saobraćaj, zagađenost, lov… Priroda se ponovo rađa na čitavom poluostrvu. Kada bismo odlučili da budemo manje invazivni i destruktivni, da li bismo mogli da se približimo prirodi i uživamo u njenim darovima? Možda je ovo jedna od lekcija koju možemo naučiti zahvaljujući ovoj pandemiji”, rekao je Klaudio di Espozito, predsednik WWF, Terre del Tirreno.

Još jedna pozitivna vest tiče se vazduha koji ovih dana udišu građani Milana kad izađu na terase. Zagađenost je izuzetno smanjena u gradu u kome nema saobraćaja.

No, ovo nije prvi put da su životinje zauzele mesta koja su ljudi napustili. To se već dogodilo u Černobilju gde su se vratile 232 životinjske vrste: morski orlovi belorepani, kune, sivi vukovi, rečne vidre, vrane, miševi, rakuni, lasice. Bogata divlja fauna se navikla na novi ekosistem između Ukrajine i Belorusije.

Prema nekim naučnim istraživanjima, ove životinje imaju evidentne genetske mutacije, ali efekti radijacija očigledno nisu učinili nepopravljivu štetu na njima. Ono što se dešava u Italiji dešava se i u ostalim delovima sveta. U Indiji je 2.000 kornjača izašlo iz mora i položilo nesmetano jaja u pesku na plažama, a sličan događaj je zabeležen i u Brazilu.

Ostaje pitanje da li ćemo išta naučiti iz svega ovoga.

Izvor: RTS

Manjak poljoprivrednih radnika u Nemačkoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Hayes)

Nemačka poljoprivreda suočava se, zbog mera uvedenih u borbi protiv pandemije, sa ozbiljnim manjkom sezonskih radnika. Poljoprivrednici u Nemačkoj godišnje angažuju oko 300.000 sezonaca, uglavnom u vreme setve i žetve različitih kultura. Više od 90 odsto tih radnika dolazi iz inostranstva, uglavnom iz zemalja istočne i jugoistočne Evrope.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ming De Dong Huang)

Zatvaranje granica zbog korona virusa izazvalo je problem koji nemačka vlada pokušava da reši tako što bi u poljoprivredne radove bili uključeni tražioci azila i zaposleni iz drugih delatnosti koji su zbog epidemije trenutno bez posla.

Ministarka poljoprivrede Julija Klekner sa ministrom unutrašnjih poslova Horstom Zehoferom pokušava da izdejstvuje da se kratkoročno zaposlenje u poljoprivredi omogući i tražiocima azila, koji inače u vreme dok traje donošenje odluke o njihovom statusu nemaju pravo da rade.

“Mnogi od njih dolaze iz zemalja sigurnog porekla kao što su Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija ili Crna Gora, i oni žele da rade, da se uključe”, rekla je ministarka za izdanja nemačkog medijskog koncerna Funke.

Klekner je ukazala da su se već brojni zainteresovani javili portalu za posredovanje u nalaženju zaposlenja u poljoprivredi www.daslandhilft.de. “Navala je ogromna – više od 30.000 oglasa u prvih pet dana”, rekla je ministarka iz vladajuće konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Portal je pokrenut 24. marta sa ciljem da se pronađe zamena za sezonske radnike u poljoprivredi, koji sada zbog pandemije ne mogu da dođu u Nemačku. Ubedljivo najviše sezonskih radnika u Nemačku svake godine dolazi iz Rumunije, gotovo 60 odsto, a jedna trećina ih dolazi iz Poljske.

Međutim, vlada u Berlinu je 25. marta zabranila dolazak sezonskih radnika iz zemalja izvan EU i zemalja koje nisu deo šengenskog prostora, što je pogodilo Rumune i Bugare, dok je dolazak inače brojnih sezonaca iz Poljske otežala odluka poljskih vlasti da svi povratnici u zemlju moraju u dvonedeljni karantin.

“Žetva i setva ne mogu da se odlože kao koncerti ili sportske manifestacije”, istakla je Klekner, dodajući da su mnogi poljoprivrednici već zabrinuti i da zato država celim paketom mera pokušava da im pomogne i da u Nemačkoj pronađe ispomoć za poljoprivredne radove.

Ministarka je istakla da nivo samodovoljnosti Nemačke u pogledu nekih osnovnih životnih namirnica iznosi više od 100 odsto, ali da kod povrća i voća iznosi samo 40 odsto. Pojasnila je da je nemačkoj poljoprivredi po pravilu u martu potrebno 30.000 sezonskih radnika, a u maju čak 85.000, što je u sadašnjim okolnostima nemoguće.

Ona je već ranije upozorila na vremenski tesnac i da će tržište u maju osetiti posledice ako već sada ne bude posađeno povrće. “Veliki manjak radne snage ima ogroman uticaj na našu osnovnu proizvodnju “, rekla je Klekner.

Ministarka je predložila i da se u poljoprivredi kratkoročno zaposle i radnici u gastronomiji, koji su zbog naređenja o socijalnoj distanci i zatvaranja ugostiteljskih objekata i kafića ostali bez posla.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mert Guller)

Nemačka vlada usvojila je nedavno niz mera koje poljoprivrednim proizvođačima treba da olakšaju da pronađu nedostajuću radnu snagu.

Među tim merama je da će sezonski radnici moći da rade 115 dana bez obaveznih socijalnih davanja, umesto kao do sada 70 dana. Biće moguće i sklapanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima van radnog odnosa bez posebne dozvole.

Vlada je znatno podigla i visinu dopuštene dodatne zarade za primaoce prevremenih penzija i visinu neoporezivog dela zarade za skraćeno radno vreme. Deo novih rešenja je i fleksibilnije radno vreme, kao i zaštita poljoprivrednika od jednostranog raskida ugovora o zakupu do kraja juna.

Nova regulativa, prema rečima ministarke, ne treba samo da ohrabri sezonce da ostanu u Nemačkoj, već i da ohrabri potencijalnu radnu snagu, odnosno da omogući zaposlenima koji trenutno ne mogu, ili samo ograničeno mogu da rade u svojoj branši, da kratkoročno promene delatnost.

Nova regulativa je važna “da bi se fleksibilno reagovalo na krizu i na moguće kadrovsko pomeranje između privrednih grana”, saopštilo je nemačko Ministarstvo poljoprivrede.

Izvor: Euraktiv.rs

Gorivo u BiH prvi put skuplje nego u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay

Gorivo u Hrvatskoj, čiji su vozači godinama unazad dolazili u susednu zemlju da natoče rezervoare, prvi put je jeftinije nego na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci to ocenjuju kao nezapamćeni paradoks, te još jednom podvlače da trgovci naftnih derivata u BiH treba drastično da snize cene, piše portal Bljesak.info.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Ministarstva privrede Hrvatske, prosečna cena litra benzina od juče ujutro je 8,23 kune (2,11 KM/1,08 evra), a dizela 8,35 kuna (2,14 KM/1,10 evra).

Službeni podaci iz Crne Gore, pokazuju da je i na njihovim pumpama došlo do pada cena, tako da će u sledeće dve nedelje litar benzin koštati već od 0,99 evra (1,93 KM), dok je litar dizela 0,96 evra (1,87 KM).

Poređenja radi, na benzinskoj stanici u Sarajevu  benzin košta 2,16 KM (1,11 evra), a dizel 2,21 KM (1,14 evra), koliko koštaju i u Tuzli. Banja Luka je nešto povoljnija, pa za litar goriva, u proseku, treba izdvojiti oko dve marke pa naviše. Postoje i pojedine pumpme na kojima je gorivo znatno jeftinije, ali i one gde su cene dosta više.

Stručnjaci ne kriju iznenađenje zbog ovakvog razvoja situacije te podsećaju da su u BiH cene goriva uvek bile niže u odnosu na sve države koje ih okružuju. Taj podatak, kako ističu, niko ne može da opovrgne. Dodaju da je najveća razlika u cenama godinama bila u odnosu na Hrvatsku, čije su benzinske pumpe uvek bile osetno skuplje u poređenju sa onima u BiH.

“Tvrdim da u Hrvatskoj postoje benzinske stanice na kojima je gorivo jeftinije nego u BiH. To se nikad ranije nije dogodilo. U Hrvatskoj su uvek cene goriva bile više od 30 do 50 feninga. Stoga su njihovi građani dolazili u BiH i kupovali ovde gorivo”, rekao je za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energente.

Analiza koju je dostavio “Nezavisnim” dovoljno govori sama za sebe – kada je cena barela nafte iznosila 147 američkih dolara (oko 134 evra), na pumpama u BiH gorivo je koštalo do 2,50 KM (1,29 evra). Sada kada na svetskom tržištu nafta košta oko 23 dolara (oko 21 evro), u BiH se cene goria kreću od 1,90 KM (0,98 evra) do 2,20 KM (1,13 evra). “Cene u rafinerijama od početka godine beleže drastičan pad i prate smanjenje cene nafte na svetskom tržištu”, poručuje Bečarević.

Aktivisti za zaštitu potrošača naglašavaju da su tamošnji distributeri odavno morali prilagoditi cene kretanjima na svetskom tržištu, što ni najmanje nisu učinili. Na vlasnicima pumpi je, poručuju, velika odgovornost, jer bi nižim cenama mogli da doprinesu da privreda stane na svoje noge.

“Na većini benzinskim stanica kod nas cena goriva ostala je iznad dve marke, a vidljivo je da svi mogu poslovati sa daleko nižim cenama”, istakla je Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja građana DON Prijedor. Ona dodaje da postoje pojedine pumpe koje su značajnije snizile cene i da tako treba da postupe i ostale.

Sa druge strane, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske naglašavaju da su cene goriva na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj nedavno snižene ponovno, a u skladu sa, kako navode, sniženim cenama sirove nafte na svetskom tržištu i nešto nižim cenama u rafinerijama. “Činjenica je da trošarine i državni nameti na svaki litar goriva i dalje iznose više od jedne marke, te ako bude izmenjena visina nameta, sigurno je da će i distributeri reagovati u skladu s tim”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Berak, sekretar grupacije.

U poslednje tri nedelje, kako javljaju agencije, cena nafte na svetskom tržištu se prepolovila.

Izvor: Bljesak.info

Kako teče život u Bečkom zoološkom vrtu tokom pandemije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)

Bečki zoološki vrt zatvoren je od 12. marta ove godine do daljnjeg. Počev od 1. aprila 70 odsto zaposlenih biće prijavljeno na skraćeno radno vreme. Kratkotrajni rad omogućio je da niko ne izgubi posao.

Zoološki vrt Šenbrun je zatvorio vrata za javnost 12. marta ove godine. Tamo gde su hiljade posetilaca svakog vikenda dolazile da vide slonove, tigrove i druge životinje, sada vlada tišina. Trenutno se na licu mesta nalaze samo radnici odgovorni za brigu o životinjama i održavanje objekta: čuvari, veterinari, kustosi, tehničari i zanatlije. Svaka oblast je podeljena u timove koji imaju različite smene. Iako prodaje niti zarade od ulaznica više nema, troškovi hrane i poslovanja se i dalje nastavljaju.

Od 1. aprila 70 odsto od ukupno 230 zaposlenih biće prijavljeno na skraćeno radno vreme u trajanju od tri meseca, odlučeno je u dogovoru sa radničkim sindikatom. Predsednik Upravnog odbora Aleksandar Keler je izjavio da mu je drago što je ovaj model rada dogovoren zajedno sa upravom, jer su time spasena radna mesta.

Bečki zoološki vrt nije pod saveznom upravom još od 1991. godine i od tada deluje kao nezavisno društvo sa ograničenom odgovornošću. Trenutno je vrt primoran da koristi sve resurse koje je do sada uspeo da sačuva zahvaljujući svom ekonomskom uspehu. Njegova stopa samofinansiranja već nekoliko godina prelazi 100 odsto te sam finansira ne samo svoje stalne aktivnosti već i najnovije građevinske projekte, kao što je novi bazen za nilske konje. Zoološki vrt sam prikuplja sredstva i za svoj sledeći veliki projekat – akvarijum. Koliko će ovo preduzeće finansijski biti pogođeno zatvaranjem, postaće jasno tek kada se bude znalo koliko će dugo trajati kriza izazvana koronavirusom.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Iza svake tehnologije nalazi se nauka, kao njen pokretač

Photo: Centre for the Promotion of Science

Možda za jednog korisnika navigacije na mobilnom telefonu nije previše bitno šta se dešava sa elektronima u čipu telefona nakon što se dodirne ekran. Međutim, za inženjera-istraživača stvari stoje ipak malo drugačije. On pažljivo posmatra elektrone, transformisane u fotone, i njihovo krstarenje preko antene do bazne stanice a zatim kroz optičke kablove do servera.

Da bi unapredio i razvio novo rešenje, inovator mora da razume osnove, potvđuje dr Marko Krstić, direktor Centra za promociju nauke, u čijim prostorijama su brojni istraživači imali prilike da se uhvate u koštac sa izazovima razvoja nove tehnologije. Često je potrebno olakšati savladavanje naučnih činjenica kroz različite zanimljive aktivnosti, projekte i manifestacije i upravo se time Centar za promociju nauke i služi kako bi postigao ono najvažnije – integrisanje nauke u društvene tokove.

EP: Šta je za vas najznačajniji cilj Centra za promociju nauke?

Foto: Centar za promociju nauke

Marko Krstić: Misija, ujedno i najznačajniji cilj Centra za promociju nauke, predstavlja konstantu u radu ove institucije već dugi niz godina, a to je da premosti jaz između nauke i društva okupljanjem svih relevantnih aktera i šire javnosti u proces istraživanja i inovacija. Krajnji cilj je da se društvo integriše u pomenuti proces, čime se pruža bolji uvid u potrebe građana i prilika da se nauka adekvatnije suoči sa društvenim izazovima. Drugim rečima, misija Centra za promociju nauke je pronalaženje mesta nauke u širem društvu, širenje naučnog metoda kao osnove sistematičnog i kritičkog razmišljanja, promovisanje njene upotrebne vrednosti u građenju vrednosti zasnovanim na znanju i, naposletku, podizanje opšte naučne pismenosti.

EP: Koliko mlade zanimaju nauka i tehnologija u savremenom dobu i na koje načine im se mogu dodatno približiti?

Marko Krstić: Tehnologija je danas svuda oko nas, pružajući nove, nezamislive mogućnosti na svakodnevnom nivou. Nauka se, naravno, nalazi sakrivena iza tehnologije, kao njen pokretač, no nauku je daleko teže upoznati tako neposredno kao tehnologiju. Samim tim, opčinjenost tehnologijom je razumljiva i neminovna. Ona nam danas pruža priliku da izuzetno lako, čak jednim klikom dugmeta, čestog istog trenutka, dobijemo informacije o bilo čemu što nas u datom trenutku zainteresuje, da se u sekundi povežemo sa osobom udaljenom hiljadama kilometara, da kroz specijalne naočare doživimo virtuelnu realnost, da sa bilo koje lokacije na planeti dobijemo navigaciju prema željenoj destinaciji… Nema sumnje da je tehnološka pismenost danas imperativ društva koje se bazira na istoj, no čvrstog sam stava da ne treba zapostaviti fundamente na kojima ta ista tehnologija počiva.

U svetu „slatkih iskušenja” koje pruža moderna tehnologija, nije lako zainteresovati najmlađe za razmišljanje o ovim fundamentima i predočiti im njihov značaj. Upravo zbog toga Centar za promociju nauke aktivno učestvuje i realizuje nekoliko evropskih projekata, poput Scientix, STEM School Label, koji se bave unapređenjem takozvanog STEM (Science Technology Engineering Mathematics) obrazovanja. Ono bi trebalo da doprinese podizanju svesti o značaju ovih disciplina, povećanju interesovanja učenika za predmete iz ove grupe kroz razvoj metodike nastave, upravo korišćenjem modernih tehnologija, koje postaju efikasno učilo i moćan alat da se učenicima približe apstraktni pojmovi nauke. Zahvaljujući pomenutim projektima, Centar je oformio mrežu STEM nastavnika u Srbiji i ponosan je na postignute rezultate koji su postali zapaženi i van granica Srbije.

EP: Koji vaši projekti su bili najzanimljiviji posetiocima?

Marko Krstić: Najvidljiviji „projekat” Centra koji u kontinuitetu dolazi do najvećeg broja ljudi svakako predstavlja naš naučnopopularni časopis „Elementi”, koji se objavljuje kvartalno, sa tiražem od oko 3.500 primeraka po broju. Bilo da je reč o astronomiji, biologiji, filozofiji, matematici, fizici, umetnosti, politici ili ekonomiji, na našim stranama očekuju vas originalne priče ispričane iz drugačijih uglova. Tako ćete, na primer, u „Elementima” čitati o ličnim dogodovštinama astrofizičara koji traga za crnim rupama i dalekim galaksijama, ali i o srednjovekovnim robotima, prenošenju bakterija u kuhinji ili o dugo skrivanim, a neverovatno isprepletenim putevima nauke i robovlasništva… Naš tim koji priprema „Elemente” čine i mladi i stariji i iskusniji naučni novinari, tekstopisci, istraživači, esejisti i promoteri nauke.

Foto: Centar za promociju nauke

Osim časopisa, tu su velike manifestacije kao što je „Maj mesec matematike” kada svake godine posvećujemo pažnju matematici i srodnim naukama kroz veliki broj predavanja, tribina, radionica, kao i Art&Science, program pod okriljem velikog evropskog projekta kroz koji povezujemo naučnike i umetnike, sa idejom da se kreativni umetnički proces upotpuni naučnim metodom, podržavajući korišćenje naprednih tehnologija u procesu autentičnog kreativnog procesa. Nezaobilazan je i javni poziv Centra za promociju nauke, kroz koji finansiramo projekte promocije i popularizacije nauke na nivou Srbije, podršku izgradnji parkova nauke – interaktivnih učionica na otvorenom, veliki broj dečijih radionica i kampova.

Konačno tu je i naš „Mejkers spejs”, otvorena laboratorija za sve kreativce koji traže mesto za realizaciju svojih ideja. Kao deo Naučnog kluba Beograd, na više od 130 kvadratnih metara prostora, članovi „Mejkers spejsa” imaju na raspolaganju tehnički materijal, alate, radni prostor, računare, stručnu pomoć i savete kolega sa kojima mogu da razvijaju svoje projekte – od ideje do gotovih prototipova. Iskreno se nadam da će neka od inovacija članova našeg „Mejkers spejsa” uskoro ugledati svetlost dana! Pozivam, svakako, sve zainteresovane da istraže više o aktivnostima i programima Centra na našoj internet stranici www.cpn.rs

EP: Ko su učesnici i posetioci na vašim radionicama, predavanjima i izložbama?

Marko Krstić: Dijapazon aktivnosti Centra za promociju nauke vrlo širok i dotiče sve starosne grupe – od dece predškolskog uzrasta, preko osnovaca, srednjoškolaca, studenata, pa sve do nastavnika i istraživača. Centar u svom portfoliju ima i akreditovane seminare za nastavnike, istraživače i blisko sarađuje sa naučno-istraživačkim institucijama. Jedno je ipak sigurno. Na moje veliko zadovoljstvo, radoznalost naših najmlađih učesnika aktivnosti je beskonačna.

Intervju vodila: Jelena Cvetić

Ceo tekst pročitajte u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Produžava se pravo na subvencionisanu cenu komunalnih usluga u Somboru tokom vanrednog stanja

Foto: Wikipedia/Dekanski
Foto: Wikipedia/Pudelek

Gradsko veće grada Sombora je na svojoj 199. sednici održanoj 30. marta donelo Zaključak da se korisnicima prava na subvencionisane cene komunalnih usluga: sakupljanje, odvoženja i deponovanja otpada, snabdevanja vodom za piće, prečišćavanje i odvođenja otpadnih voda, na osnovu Odluke o subvencionisanju cena komunalnih usluga („Sl.list Grada Sombora” broj 18/2018), kojima pravo ističe 15. marta 2020. godine i kasnije, a nadležni organ nije odlučio o daljem korišćenju prava, produžava pravo na osnovu ranije donetih Potvrda Odeljenja za društvene delatnosti, najduže tri meseca, odnosno dok traje vanredno stanje.

Odeljenje za društvene delatnosti će o korisnicima kojima je isteklo, odnosno ističe, priznato pravo na subvencionisane cene komunalnih usluga obavestiti pružaoce usluga: JKP „Čistoća“ Sombor, JKP „Vodokanal“ Sombor i JKP „Vodovod“ Bezdan, a koja JKP će nastaviti pružanje subvencionisane cene svojih usluga u naredna tri meseca, odnosno dok traje vanredno stanje.

Izvor: Grad Sombor

PIK Vinkovci otkupljuje robu od malih poljoprivrednih proizvođača

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, PIK Vinkovci je pozvao porodična gazdinstva i male poljoprivredne proizvođače u Hrvatskoj da se prijave za otkup robe, koja će biti plasirana u trgovinskom lancu Konzum, javlja Poslovni.hr.

Foto-ilustracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Inicijativu su u saradnji pokrenule grupa Fortenova, vlasnik brenda Konzuma, hrvatska Poljoprivredna komora i Ministarstvo poljoprivrede, kako bi pomogli malim poljoprivrednim proizvođačima koji zbog vanrednih mera ne mogu da robu prodaju na pijacama. PIK Vinkovci će vršiti otkup prvenstveno voća i povrća.

Plasman robe će biti realizovan uz pomoć distributera koji će vršiti otkup, pod uslovom da zadovoljavaju standarde kvaliteta.

“Na taj način smo u ovim izazovnim trenucima, kroz ključne segmente našeg poslovanja napravili važnu poveznicu i platformu za očuvanje male hrvatske poljoprivredne proizvodnje”, rekao je glavni izvršni direktor grupe Fortenova Fabris Peruško.

PIK Vinkovci prema skladišnim kapacitetima od 86.800 tona, kao i kapacitetima za prijem u silose i za sušenje, spada u red najvećih kompanija u Hrvatskoj. Istovremeno je jedna od vodećih u Vukovarsko-sremskoj županiji, zapošljava više od 500 radnika i ima više od 5.000 hektara zemlje.

Izvor: Nova ekonomija