Home Blog Page 749

Zemljotresi u regionu – šta uraditi u slučaju potresa?

Foto: Facebook (screenshot)

Zbog potresa koji je juče ujutru probudio stanovnike Zagreba, dostignuvši jačinu od 5,5 po Rihterovoj skali, do noći je više od 300 vatrogasaca u 175 vozila na području grada izvršilo gotovo 200 intervencija, saopštio je portal Ekovjesnik. Radilo se o požarima objekata koji su uspešno ugašeni, ali i o intervencijama koje su uključivale otvaranje stanova, liftova, zatvaranje gasa i vode, prenos nepokretnih osoba, kao i sanaciju dimnjaka, krova i napuklih zidova. U prirodnoj nepogodi povređeno je 17 osoba. Tlo je podrhtavalo i tokom noći.

Oštećenje su pretrpele brojne stambene zgrade, kuće, bolnice i škole, ali i automobili na koje su padali delovi fasada i krovova. Mnogi navode da je reč o najjačem zemljotresu koji je pogodio prestonicu Hrvatske u poslednjih 140 godina. Na ulice je izašla i hrvatska vojska i učestvuje u raščišćavanju štete.

Zbog mogućnosti potresa manje jačine, ljudi su pozvani da ostanu na otvorenom prostoru i da ne borave u oštećenim zgradama. Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske poručilo je da ljudi izađu napolje, ali da ne budu u grupama zbog opasnosti od koronavirusa i da čekaju uputstva seizmologa. Vatrogasci apeluju da broj 193 treba pozvati isključivo u slučaju neposredne opasnosti za život jer je u toku veliki broj akcija, te se građani mole da izbegavaju nepotrebno preopterećenje telefonskih linija.

Evropski mediteranski seizmološki centar objavio je da je epicentar prvog zabeleženog potresa bio sedam kilometara severno od Zagreba.

Tokom zemljotresa je razoren i toranj Zagrebačke katedrale, a šteta je zabeležena i na Saborna crkva preobraženja gospodnjeg na Cvetnom trgu.

Potres se osećao i u okolnim zemljama – Sloveniji, Mađarskoj i Austriji.

Na granici Slovenije sa Hrvatskom se nalazi i Nuklearna elektrana Krško koja prema saopštenju nadležnih organa radi sigurno i pouzdano. Slovenačko Ministarstvo za infrastrukturu je na društvenoj mreži Tviter napisalo da stručnjaci u Krškom već obavljaju analize u skladu s predviđenim protokolima. „U ovom trenutku nema razloga za zaustavljanje rada nuklearke, a isto važi i za hidrocentrale“, navode u ministarstvu.

Jelena Kozbašić

Šta je UniCompoST?

Foto: UniCompoST/Zvonimir Jukić
Foto: UniCompoST/Zvonimir Jukić

Zvonimir Jukić i Ante Čović-Stanić su studenti na Hemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. S obzirom na to da je njihov smer fokusiran na zaštitu životne sredine, prošle godine njih dvojica su osmislili projekat “UniCompoST” u sklopu programa društveno korisnog učenja PAZI (Praktično-Aktivno-Zajedno-Interdisciplinarno!) koji sprovodi Udruženje Sunce.

Studenti su se uhvatili u koštac sa problemom biorazgradivog otpada u nastojanju da podignu svest javnosti o tom gorućem izazovu, pogotovo na na području Splitsko-dalmatinske županije zbog nedostatka velike kompostane. S tim na umu su i osmislili i izradili automatizovani reaktorski komposter.

Kompostiranje predstavlja metod upravljanja otpadom organskog porekla kojim se omogućava njegova bezbedna i ekonomična reciklaža. Ono obuhvata razlaganje biljnih i životinjskih ostataka u aerobnim uslovima zahvaljujući mikroorganizmima. Izum Zvonimira i Antea trebalo bi da unapredi ovaj proces.

Jeste li znali da trenutni udeo biootpada u mešanom komunalnom otpadu ide i do 65 odsto? Ono što još više zabrinjava mlade inovatore je to što veliki deo te količine završi na deponijama bez prilike za ostvarivanjem novčane koristi ili transformacijom u energiju. Kompostiranje doprinosi čistijem okruženju, a njegov produkt kompost se upotrebljava u poljoprivredi, hortikulturi i održavanju javnih zelenih površina.

Foto: UniCompoST/Zvonimir Jukić

Ukoliko se “mali” komposter dvočlanog splitskog tima pokaže efikasnim, mogao bi biti potencijalno rešenje za kompostiranje na nivou naselja, veruju idejni tvorci. Budući planovi su im, kako nam je otkrio Zvonimir, upravo usmereni na to. “Najpre želimo da razvijemo sistem za upravljanje i nadzor na daljinu, kao i da usavršimo mehanizam tako da se može preslikati na velike kompostere i kompostane. Potom sledi uspostavljanje kontakata sa predstavnicima privrednog sektora”, objasnio nam je on.

Nisu zanemarili ni važnost edukovanja građana. Ipak, usled nemogućnosti održavanja obuka uživo zbog širenja virusa, one će se, prema najavi našeg sagovornika, odigravati u virtuelnim učionicama.

Jelena Kozbašić

U Moravičkom okrugu biraju se najuređenija škola, vrtić, stambena zgrada i dvorište!

Foto: Wikipedia/Damir Simović
Foto: Wikipedia/Damir Simović

S ciljem podizanja svesti o neophodnosti zaštite životne sredine, stanovnici Moravičkog upravnog okruga su pokrenuli akciju “Uredimo i očistimo Moravički okrug”. Učešće u njoj uzimaju grad Čačak, kao i opštine Gornji Milanovac, Ivanjica i Lučani. Na teritoriji okruga organizuje se izbor najuređenije mesne zajednice, najuređenije škole, dečijeg vrtića, najlepše uređene stambene zgrade i najuređenijeg dvorišta.

Lista kandidata za najbolju mesnu zajednicu, najuređeniju školu, najlepše uređenu stambenu zgradu i najbolje uređeno dvorište formira se najkasnije do 15. aprila svake godine od strane šefa Stručne službe Moravičkog upravnog okruga u saradnji sa lokalnim samoupravama. Ona se dostavlja predsedniku nadležne komisije, radi ocene i praćenja, stoji u odluci Saveta Moravičkog upravnog okruga.

Na osnovu sačinjene liste, komisija vrši uvid u stanje kod svih kandidata sačinjavanjem zapisnika, fotografisanjem i ostavljanjem video zapisa i vrši povremene obilaske u periodu  od 15. aprila do 15. oktobra. Rezultate svog rada, kao i predloge odluka, treba da dostavi Savetu okruga najkasnije do 30. oktobra, koji vrši proglašenje najboljih, odnosno najnemarnijih u toj godini.

Proglašenje pobednika vrši Savet na prigodnoj svečanosti koja se organizuje na teritoriji jedne od lokalanih samouprava Moravičkog okruga.

Više informacija OVDE.

Izvor: Grad Čačak

Drvni otpad jača reciklirani beton

Foto: Institut industrijskih nauka Univerziteta u Tokiju
Foto: Institut industrijskih nauka Univerziteta u Tokiju

Kako prenosi portal Ekovjesnik, istraživanje Instituta za industrijske nauke Univerziteta u Tokiju pokazalo je da se reciklirani beton može ojačati dodatkom drvnog otpada. Ova inovativna tehnika obećava ekološki prihvatljiv način poboljšanja betonskih konstrukcija uz istovremeno smanjenje troškova izgradnje i emisija ugljen-dioksida.

U svetu se sve više istražuju mogućnosti ponovne upotrebe, odnosno reciklaže otpadnog betona, a veliki napredak u tom području mogla bi omogućiti upravo nova revolucionarna metoda japanskih naučnika.

Predvodnik tima stručnjaka s tokijskog Instituta za industrijske nauke Li Liang tvrdi kako je ponovno korištenje agregata od starog betona neodrživo zbog toga što proizvodnja novog cementa utiče na emisije gasove staklene bašte što dodatno podtiče klimatske promene. Iz tog razloga su Japanci želeli da pronađu efikasniji način ponovne upotrebe otpadnog betona, i to onaj koji bi građevinskoj industriji i proizvodnji betona omogućio uvođenje postulata cirkularne ekonomije.

Unapređeno rešenje japanskih istraživača uključuje uklanjanje otpadnog betona i njegovo usitnjavanje u prah, dok se drvni otpad i piljevina umesto odlaganja na deponije koriste u postupku recikliranja betona za dobijanje ključnog sastojka – lignina. Lignin je komplesni polimer aromatičnih alkohola koji poput plastike ili cementa povezuje vlakna celuloze u vrlo čvrstu strukturu. Biljna ćelija sintetiše lignin i pohranjuje ga na unutrašnju stranu celuloznog zida. Lignin predstavlja nepropusnu prepreku, dok spoljašnja celulozno-ligninska struktura drvetu daje veliku čvrstoću.

Prah usitnjenog otpadnog betona se potom meša s vodom i ligninom kako bi se dobila smeša koja se izlaže visokom pritisku i zagreva. Na taj način kompleksni polimer postaje lepilo koje popunjava praznine između betonskih čestica. Rezultat je novooblikovani beton s još boljim karakteristikama, među kojima je i viši stepen biorazgradivosti.

„Većina recikliranog betona koji smo napravili pokazala je bolju čvrstoću i otpornost na savijanje nego obični beton“, rekao je jedan od autora studije Juja Sakai. „Otkriće nam omogava veliki pomak prema zelenijoj, ekonomičnijoj građevinskoj industriji koja ne samo da smanjuje zalihe otpadnog betona i drveta, već pomaže u rešavanju problema klimatskih promena“, zaključio je on.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Zrenjanin dobio 18,7 miliona dinara za uređenje pijace i borbu protiv klimatskih promena

Foto: Wikipedia/Mister No
Foto: Wikipedia/Mister No

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić ove nedelje je, u prisustvu državnog sekretara u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Zorana Kasalovića, potpisao ugovor o korišćenju sredstava iz Budžetskog fonda za program lokalne samouprave, na osnovu kog je Gradu Zrenjaninu opredeljeno 18.680.000 dinara za realizaciju dva projekta – “Uređenje prostora ‘Nove pijace’ u Zrenjaninu – faza 2” i “Preventivno delovanje na smanjenju rizika od klimatskih promena, kao i elementarnih i drugih nepogoda”.

Potpisivanje ugovora upriličeno je u Zrenjaninu, a uz gradonačelnika Janjića, ugovore o dodeli sredstava potpisali su i čelnici grada Kikinde i opština Žabalj, Žitište i Plandište. Prisustvovali su i načelnica Srednjobanatskog upravnog okruga Snežana Vučurević i zamenik gradonačelnika Zrenjanina Saša Santovac. Zajednička svečanost je trebalo da bude održana u Beogradu, slično kao prethodne godine, ali je zbog uvođenja vanrednog stanja u državi i ograničenja održavanja skupova, odlučeno da se organizuju potpisivanja na teritorijama okruga.

Državni sekretar Kasalović kazao je da su se u ministarstvu odlučili na taj korak, kako bi sačuvali građanke i građane, ali i operativno potpisali ugovore, kako bi se stekli uslovi da već u toku marta sredstva budu dostupna lokalnim samoupravama i bila omogućena što efikasnija realizacija njihovih projekata.

“Imali smo četiri cilja konkursa kao i prošle godine, prvi je u vezi sa komunalnom infrastrukturom, drugi cilj se tiče uvođenja e-uprave, treći je u vezi sa organizacijom kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija, a četvrti cilj obuhvata projekte koji se baziraju na preventivnom delovanju od prirodnih nepogoda. Opredelili smo ove godine  i određena sredstva da nagradimo pojedine lokalne samouprave sa najboljim primerima dobre prakse u oblasti uprave”, objasnio je Zoran Kasalović.

Foto: Grad Zrenjanin

Grad Zrenjanin je ovoga puta ostvario sredstva po dva navedena cilja, što je omogućeno i pravilima konkursa. Projekat “Uređenje prostora ‘Nove pijace’ u Zrenjaninu – faza 2” finansira se u iznosu od 14 miliona dinara i predstavlja nastavak započetih infrastrukturnih radova i privođenja nameni novog platoa centralne gradske pijace, dok je 4.680.000 dinara opredeljeno za projekat u okviru četvrtog cilja konkursa – “Preventivno delovanje na smanjenju rizika od klimatskih promena, kao i elementarnih i drugih nepogoda”.

Odlukom o raspodeli sredstava iz Budžetskog fonda za program lokalne samouprave za 2020. godinu podržano je ukupno 74 projekta, koji će, u potpunosti ili delimično, biti finansirani iz Budžetskog fonda za lokalne samouprave koji iznosi 520.000.000 dinara, što je za 30.644.000 dinara više nego prethodne godine.

Izvor: Grad Zrenjanin

Saudijska Arabija preuzela kontrolu nad naftnim tržištem

Foto-ilustracija: Pixabay

Saudijska Arabija, kao najuticajnija članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) nedavno je raskinula strateško naftno partnerstvo sa Rusijom i tako je zabeležen najveći pad cena nafte još od 1991. godine. Tim potezom Saudijska Arabija je dobila novu nedvosmislenu prednost – čak najavljujući potencijalni krah OPEK-a.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sniženje cena nafte preti drugim zemljama izvoznicama sa drastičnim smanjenjem prihoda, a nekima čak i bankrotom.

Kompanija za naftu i gas iz Saudijske Arabije “Saudi Aramco” potrošila je više od 35 milijardi dolara od 2012. godine do sada za održavanje proizvodnog kapaciteta od 12 miliona barela dnevno. Očekuje se da će od početka aprila “pumpati” tu količinu na dnevnom nivou, dok će izvoz biti oko 9,5 do 10 miliona barela nafte na dan.

Nakon toga, izvesno je da će prevazići Rusiju i postati drugi svetski proizvođač.

Ipak, očekuje se dalji napredak sve dok ne uspe da prevaziđe i same Sjedinjene Američke Države i time se pohvali prvim mestom.

Upravo s tim ciljem, prošle nedelje je povećan proizvodni kapacitet kompanije na još jedan milion barela dnevno u naredne dve godine.

Na ovaj način može se očekivati jeftinija cena nafte u budućnosti. Američka nafta po barelu košta 23,35 dolara, ruska 19,21, a saudijska samo 8,98 dolara.

Troškovi eksploatacije nafte u Arabiji su smanjeni uz nove tehnologije bušenja, a pri tom nova politika im i sugeriše da će kroz neko vreme ostvariti veću dobit.

Ne treba zaboraviti da  Saudijska Arabija “drži” oko 25 odsto svetskih rezervi nafte, oko 70 odsto svetske rezervne proizvodnje, kao i to da je najveći izvoznik sirove nafte na svetu sa velikom maržom.

Pored toga, Ministarstvo finansija i Monetarna uprava Saudijske Arabije (SAMA) kreiraju planove finansijskih troškova koji bi mogli da održe cene nafte nižim u proseku i do 30 dolara po barelu u narednih pet godina, sa mogućim privremenim padom od samo 15 dolara po barelu.

Jelena Cvetić

Za rekonstrukciju pirotske Opšte bolnice i Gimnazije 5 miliona evra

Foto: Wikipedia/Đorđe Marković
Foto: Wikipedia/Đorđe Marković

Zahvaljujući odličnoj saradnji sa Kancelarijom za javna ulaganja Vlade Republike Srbije, Gradu Pirotu je odobrena realizacija velikog broja važnih infrastrukturnih projekata čija se vrednost meri milionima evra. Poslednji odobreni projekat jeste rekonstrukcija zgrade pirotske Gimnazije u šta će biti uloženo preko dva miliona evra, kazao je gradonačelnik Pirota Vladan Vasić. Ukupna vrednost objekata u gradu koji se rekonstruišu zahvaljujući dobroj saradnji sa Kancelarijom prevazilazi sedam miliona evra, kazao je Vasić.

“Raspisana je javna nabavka i odabran izvođač radova za drugu fazu radova u OŠ ‘8. septembar’. Odobren je projekat za izgradnju fiskulturne sale za ŠOSO ‘Mladost’. Odobren je i projekat rekonstrukcije zgrade Gimnazije vredan oko dva miliona evra, kao i oko tri miliona evra za prvu fazu sanacije zgrade Opšte bolnice, gde će akcenat biti na energetskoj sanaciji ovog objekta”, kazao je gradonačelnik Vasić.

Po rečima Vasića, ukupna vrednost svih projekata koji će se realizovati zahvaljujući pomoći Kancelarije je više od sedam miliona evra, ali se uveliko radi i na novim projektima.

“Očekujemo da se na listu objekata koji će se rekonstruisati stave i OŠ ‘Vuk Karadić’, kao i Ekonomska škola. Zatim, nastavlja se ambiciozan projekat izgradnje novog Keja u Pirotu uređenjem kanala Rogoz. Takođe, od skoro su na listu objekata koji mogu biti obuhvaćeni ovim programom stavljeni i sportski objekti, tako da ćemo predložiti da se uvrsti i rekonstrukcija Gradskog stadiona, a razgovaraćemo i o Otvorenom bazenu”, kazao je gradonačelnik Vasić.

Izvor: Pirotske vesti/Grad Pirot

Obustavljen autobuski, železnički i vodni prevoz putnika u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Ferraz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Bucken)

Vlada Republike Srbije donela je juče, 20. marta, Uredbu o dopuni Uredbe o merama za vreme vanrednog stanja, u vezi sa zaštitom od širenja zaraznih bolesti, kojom se uvodi zabrana obavljanja međumesnog prevoza putnika autobusima na teritoriji Republike Srbije.

Novom uredbom se takođe na teritoriji naše zemlje zabranjuje obavljanje međunarodnog i unutrašnjeg železničkog saobraćaja za prevoz putnika, kao i međunarodnog i domaćeg vodnog saobraćaja za prevoz putnika.

Zabrana se ne odnosi na prevoz za koji je, u skladu sa epidemiološkom situacijom, dobijena dozvola ministra nadležnog za poslove saobraćaja.

Apelujemo na sve građane da u uslovima vanrednog stanja pokažu odgovornost i solidarnost i ostanu kod svojih kuća i tako doprinesu smanjenju širenja zarazne bolesti KOVID-19, navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Porast nivoa mora do 2100. može dovesti u opasnost živote 400 miliona ljudi godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Carroll)
Foto-ilustracija: Unsplash (Teodor Bjerrang)

Prema dosad najsveobuhvatnijem izveštaju o gubitku polarnog leda, zaključuje se da će ubrzano otapanje ledenih ploča na Grenlandu i Antarktiku dovesti do dodatnih 17 centimetara porasta nivoa mora do 2100. godine u odnosu na već dovoljno pesimistične podatke Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC – Intergovernmental Panel on Climate Change). Međunarodni tim naučnika koji prati i procenjuje uticaj otapanja ledenih ploča na porast nivoa mora (Ice Sheet Mass Balance Intercomparison Exercise – IMBIE) kombinovao je podatke 26 različitih istraživanja kako bi izračunao promene u masi ledenih ploča Grenlanda i Antarktika u razdoblju od 1992. do 2017. godine.

Korišćeni su podaci 11 različitih satelitskih praćenja, uključujući merenje volumena, protoka i težine ledenih ploča. Svoja otkrića naučnici su objavili u časopisu “Nature” i potvrdili da su Grenland i Antarktik od 1992. do 2017. izgubili 6,4 biliona tona leda, što je bilo dovoljno za podizanje nivoa mora za 17,8 milimetara. Od ukupnog porasta nivoa mora, 10,6 milimetara (60 odsto) nastalo je zbog gubitaka grenlandskog, a 7,2 milimetara (40 odsto) zbog gubitaka antarktičkog leda.

Tri četvrtine leda izgubljeno je zbog porasta temperature mora oko Grenlanda i Antarktika. Iako govorimo o samo pola stepena Celzijusa to je dovoljno da se lednici destabilizuju“, izjavio je jedan od autora studije, profesor Endru Šepard sa Univerziteta u gradu Lidsu. „Svaki centimetar porasta nivoa mora dovodi do rizika poplavljivanja obala i erozije tla, što ugrožava život ljudi širom planete. Ako Antarktik i Grenland nastave da prate najgori scenarij globalnog zagrevanja, to će do kraja veka, i bez značajnog smanjenja emisija ugljen-dioksida, izazvati dodatnih 17 centimetara porasta nivoa mora. To znači da će poplave do 2100. svake godine ugrožavati 400 miliona ljudi, što će biti pogubno za opstanak obalskih zajednica.“

Foto-ilustracija: Unsplash (Long Ma)

„Dosadašnji modeli su bili previše konzervativni, jer je uticaj topljenja ledenika na porast nivoa mora devedesetih godina prošlog veka bio gotovo nezanemariv – oko 5 odsto. Led se već nakon 20 godina otpadao znatno brže te smo s 81 milijarde tona leda godišnje u devedesetim godinama došli na 475 milijardi tona godišnje u 2010. godini. To znači da su polarne ledene ploče sada odgovorne za trećinu porasta nivoa mora, pa bismo umesto porasta od 50 cm mogli da očekujemo ​​još 15 ili 20 cm.“, izjavio je Šepard.

„Nalazimo se usred klimatske krize koja će imati ogroman uticaj na budućnost čovečanstva i moramo učiniti nešto da ublažimo njen uticaj. Svetske vlade treba da reše taj problem za buduće generacije“, zaključio je Šepard.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Čak 420 miliona ljudi se napaja energijom iz off-grid solarnih elektrana!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema novom izveštaju Svetske banke, obnovljivi izvori energije se ubrzano transformišu od luksuznog ka masovno dostupnom rešenju. Pojedincima koji nisu u mogućnosti da se priključe na elektromrežu ili onima koji žele pouzdanije snabdevanje ili veći stepen energetske sigurnosti posebno su privlačne tzv. off-grid solarne elektrane.

Od 2012. godine u taj segment čiste energetike je uloženo više od 1,4 milijarde evra.

Širom sveta je instalirano više od 180 miliona “samostalnih” solarnih postrojenja od 2010. godine. Oko 84 miliona njih i danas je u upotrebi i obezbeđuje osvetljenje i podmiruje druge energetske potrebe za više od 420 miliona ljudi. Do 2030. godine, očekuje se skok korisnika Sunčeve energije na ovaj način na 823 miliona.

Dostupni izveštaji otkrivaju da se svake godine proda 10 odsto više off-grid solarki u odnosu na godinu ranije.

Ciljna grupa su domaćinstva kojima je neophodan pristup održivoj i pristupačnoj energiji zelenog porekla, počev od onih koja uopšte nemaju priključak na elektromrežu (oko 840 miliona ljudi), preko onih koji crpe energiju iz nestabilnih sistema (oko 1 milijarde ljudi), do poljoprivrednih gazdinstava (oko 70 miliona poljoprivrednika).

Kako bismo prevazišli problem energetskog siromaštva na globalnom nivou, finansijske institucije bi trebalo da podrže projekte postavljanja malih i srednjih solarnih elektrana kako novčanim sredstvima, tako i kroz tehničku pomoć i znanje stručnjaka, zaključuje se.

Jelena Kozbašić

Vels ukida plastiku za jednokratnu upotrebu do 2021.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Cylkowski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoak)

Vlada Velsa našla je način kako da ograniči prodaju plastike za jednokratnu upotrebu koju je veoma teško reciklirati.

Očekuje se zabrana upotrebe plastičnog pribora za jelo, slamčica, posuda od stiropora, štapova za balone i štapića za uši.

U Velsu je zabeleženo veliko zagađenje plastičnim otpadom, a najviše su stradale obale i morski svet.

Cilj je da se Vels okrene cirkularnoj ekonomiji i da smanji i ograniči zagađenje.

Takođe, Vlada Velsa očekuje da u tom smislu ode korak dalje u odnosu na Englesku, jer ima u planu zabranu većeg broja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

Procenu koje proizvode treba zabraniti doneli su na osnovu analiziranja smeća koje je prikupljeno na plažama.

Velika Britanija ima u planu da pomoću reciklaže dostigne nultu količinu otpada do 2050. godine.

Jelena Cvetić

 

Otkrivene dve nove vrste ajkula u Indijskom okeanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Mohamed Ajufaan)

Naučnici su otkrili dve nove vrste ajkula koje žive u dubinama Indijskog okeana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Steyn)

U zapadnom delu Indijskog okeana, otkrivene su nove vrste ajkula. To su ajkule testerače sa po šest škrga na obe strane i karakterističnim, dugim njuškama sa velikim brojem zuba i pipcima pomoću kojih otkrivaju plen.

Jedna od ovih vrsta, Pliotrema annae, otkrivena je pošto su je ulovili ribari u Zanzibaru, dok su ajkule druge vrste, poznate pod nazivom pliotrema kajae, pronađene u vodama oko Madagaskara. Još neki primerci kasnije su pronađeni i u muzejskim zbirkama, ali pod pogrešnim nazivima.

Ove “nove” ajkule mogu dostići dužinu od 1,5 metara, a u divljini još nije uočen nijedan živi primerak.

“Zajedno sa ribarima, u to vreme smo sprovodili istraživanje o ajkulama i ražama, i shvatili da se te ajkule testerače ne poklapaju sa postojećim vrstama”, rekao je autor studije Endrju Templ, istraživač-saradnik na univerzitetu u Njukaslu, Velika Britanija.

“Do sada smo pronašli dva primerka, jer ove vrste nisu uobičajene”, rekao je Templ.

Inače, sredinom proše godine, otkrivena je takođe nova vrsta ajkula, postala poznata kao “ajkulica koja svetli”.

Majušna ajkula, pronađena u Meksičkom zalivu, kako se ispostavilo, nova je vrsta, a naučnici su je nazvali „američka džepna ajkula”.

Neuobičajene vrste se teško otkrivaju

Templ kaže da je istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Pios ian” pokazuje koliko je važan zapadni deo Indijskog okeana, kada je reč o biodiverzitetu ajkula i raža, kao i “koliko toga i dalje ne znamo”.

“Region je veoma malo proučen, a većina onog što znamo dolazi iz rada u ribolovnim područjima. Poteškoća leži u tome što su mala ribolovna područja dominantna u tom regionu, a najmanje pola miliona ribara koristi više od 150.000 plovila”, tvrdi Templ.

Zbog velikog broja tih područja i relativno malobrojnih plovila, teško je pratiti celokupan ulov, stoga je moguće da neuobičajene vrste često neko vreme ostanu neotkrivene, objašnjava Templ.

Pre najnovijeg otkrića, zabeležena je samo jedna vrsta ajkule testerače sa šest škrga.

“Ovakve ajkule su zaista neobične jer većina ajkula testerača sa obe strane ima po pet škrga”, navodi nemački istraživač Simon Vajgman, jedan od autora studije.

Izvor: RTS

Inicijative Evropskog zelenog dogovora na čekanju zbog epidemije koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (David Marcu)

Evropska komisija će morati da “preuredi” svoje prioritete zbog epidemije koronavirusa i, kako je razumeo Euraktiv, inicijative koje nisu od ključnog značaja, poput strategije biodiverziteta ili strategije “od njive do trpeze”, verovatno će biti odložene za nekoliko nedelja.

Foto-ilustracija: Unsplash (H. Shaw)

Zvanično, “šou mora da se nastavi”, međutim, privatno zvaničnici priznaju da Brisel mora da preispita prioritete kako bi svu snagu usmerio u borbu protiv krize izazvane koronavirusom.

Portparol Evropske komisije Erik Mamer rekao je na redovnom okupljanju novinara 17. marta da trenutno nema potrebe da se nešto menja u radu, ali je nagovestio da je u Komisiji u toku preuređivanje prioriteta, takođe i zbog ograničenja koja nameće rad od kuće.

“Da bi zakonodavna aktivnost delovala, moramo da imamo mogućnosti da institucije funkcionišu”, priznao je tada Mamer dodajući da EK i druge EU institucije “definitivno moraju da se bave prioritetima kako bi se zadovoljile trenutne potrebe”.

Odožene manje važne inicijative

Rezultat je da će inicijative poput onih o biodiverzitetu i programu “od njive do trpeze”, koje nisu od najvećeg značaja, verovatno biti odložene za nekoliko nedelja, kako je to razumeo briselski portal. Te inicijative, prema programu rada EK, trebalo je da budu usvojene pre kraja marta. Verovatno će biti odložene i druge inicijative vezane za Zeleni dogovor, uključujuči strategiju za sirovine.

“Ako usvojimo te strategije za dve ili tri nedelje, to neće napraviti tako veliku razliku”, rekao je za Euraktiv jedan zvaničnik koji je tražio da ostane anoniman. “Moramo da se koncentrišemo na krizu zbog koronavirusa”, objasnio je on.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashkan Forouzani)

Ali, kažu evropski zvaničnici, to svakako ne znači da Evropa treba da “zaboravi Zeleni dogovor” kako bi se fokusirala na koronavirus, kao što je ranije ove nedelje predložio češki premijer Andrej Babiš. Niti da će EK sastaviti shemu trgovine ugljenikom na čekanje, za šta se založila Poljska.

“Dugoročan rad na Zelenom dogovoru nastavlja se paralelno” sa borbom protiv koronavirusa, Takođe je “i dalje jedan od prioriteta”, rekla je portparolka EK za Evropski zeleni dogovor Vivijen Lunela.

“Spremaju se incijative i rad se nastavlja”, rekla je Lunela. Taj rad je “u toku kroz naše koledže koji rade na daljinu”, rekla je ona 17. marta.

A da rad na daljinu dobija na intenzitetu pokazuje i to što su interni serveri EK početkom nedelje pali nakon što su hiljade zvaničnika pokušale istovremeno da se konektuju, saznaje Euraktiv.

Zbog toga osoblje EK nije moglo da radi “u punoj brzini”. Ni lideri nisu mogli da rade punim kapacitetom zbog ograničenja rada od kuće ili zbog samog koronavirusa.

Izvršni potpredsednik EK zadužen za Zeleni dogovor Frans Timermans je u samoizolaciji do 20. marta posle sastanka sa jednim francuskim zvaničnikom koji je pozitivan na KOVID-19.

Iako Lunela kaže da je Timermans “dobrog zdravlja” i “da nema nikakve simptome”, njegova samoizolacija izvesno nije ubrzala nijednu inicijativu povezanu sa Zelenim dogovorom.

Zeleni dogovor dugoročni prioritet

Sve u svemu, kreatori politike kažu da borba protiv koronavirusa, iako je u ovom trenutku najviši prioritet, ne treba da udalji Evropu od dugoročnih ciljeva, poput borbe protiv klimatskih promena.

Austrijska ministarka za klimatsku akciju Leonore Gevesler odbacila je Babišov poziv da se odustane od Zelenog dogovora kako bi se EU fokusirala na koronavirus.

“Ne slažem se sa Babišom”, rekla je ona. Iako tvrdi da kriza sa koronavirusom mora da bude prevaziđena “odmah”, ona kaže da političari imaju odgovornost da svojim građanima ponude dugoročne perspektive.

“Klimatske promene su egzistencijalna opasnost na koju moramo da odgovorimo ekonomski programom – Zelenim novim dogovorom, rekla je Gevesler za Euraktiv.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jace & Afsoon)

“Taj strateški program definiše kako možemo da investiramo zajedno sa biznisom i restrukturišemo, modernizujemo naše ekonomije. To će biti ogroman podsticaj za inovacije. Kao Evropljanka, uverena sam da je to pravi put napred i da treba da ga sledimo”, dodala je ona.

“Moramo da počnemo da planiramo već sada” ekonomske stimulanse za vreme posle korone, rekla je Gevesler dodajući da je “stari model rasta zasnovan na fosilnom gorivu stvar prošlosti”.

Taj stav podržavaju i u Evropskom parlamentu.

“Neuspešan odgovor na klimatsku krizu neće pomoći da se reši problem koronavirusa tako da su oni koji to govore neodgovorni”, smatra francuski evroposlanik Paskal Kanfn koji predsedava Odborom EP za životnu sredinu i javno zdravlje.

“Nakon vrhunca krize, kada se ubrza ekonomski oporavak, bićemo na raskrsnici – svako ulaganje u infrastrukturu, u građevinski sektor ili auto-industriju, moraće da bude u skladu sa klimatskim pitanjima”, rekao je Kanfin za Euraktiv.

“Imamo mogućnost da od krize napravimo priliku za pitanja klime – hajde da je iskoristimo”, istakao je francuski evroposlanik iz grupe Obnovimo Evropu u EP.

Izvor: Euractiv.rs

Kontakti za dozvolu kretanja poljoprivrednih proizvođača tokom perioda zabrane

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Krueger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

U slučaju primene neophodnih agrotehničkih mera, a posebno radi zaštite zasada od mraza, tokom perioda zabrane kretanja (20 – 5 sati), svaki poljoprivredni proizvođač (vlasnik ili korisnik zasada ili druge poljoprivredne površine) je dužan da podnese zahtev za odobrenje kretanja Upravi za zaštitu bilja na mejl agromere@registar-uzb.rs, odnosno na odgovarajući broj telefona sa priloženog spiska, prema odseku, odnosno okrugu za koji se traži dozvola za kretanje. U navedenoj prijavi potrebno je navesti ime i prezime lica broj lične karte i adresu koje će se kretati u periodu od 20 do 5 sati, broj poljoprivrednog gazdinstva, lokaciju gde će se sprovoditi agrotehničke mere, kao i vreme i dan kada će biti sprovedene mere. Dozvola kretanja će važiti samo za navedeni dan u periodu od 20 do 5 sati. Rok za odgovor na podneti zahtev je do 48 časova.

Spisak telefona putem kojih se može podneti prijava:

0648818449 za Okruge: Južnobački, Srednjebanatski, Južnobantski, Severnobanatski, Sevrnobački, Zapadnobački i Sremski

0648818486 za Okruge: Grad Beograd, Podunavski, Braničevski, Zaječarski, Borski, Pomoravski, Nišavski, Jablanički, Pčinjski, Toplički i Pirotski

0648818412 za Okruge: Mačvanski, Moravički , Kolubarski, Zlatiborski, Rasinski i Raški

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Plaćanje čokolade – otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Michele Blackwell)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taisiia Shestopal)

Možete li zamisliti plaćanje čokolade otpadom? U Londonu je to moguće! Zapravo, bilo je moguće do proglašenja pandemije koronavirusa jer je pop-up prodavnica britanskog proizvođača čokolade “Montezuma’s” do daljnjeg zatvorena.

Britanski proizvođač čokolade “Montezuma’s” je početkom meseca marta pozivao sve svoje kupce da iskuse slatku stranu ekološkog načina života i to na njihovom novootvorenom prodajnom mestu u londonskom Konvent Gardenu.

Povod za ovu nesvakidašnju akciju, tokom koje su londonski potrošači iskorišćenu jednokratnu ambalažu mogli da zamene za najfiniju čokoladu, bilo je predstavljanje novog održivog pakovanja ovog britanskog brenda. Tako su kupci čokoladnih proizvoda “Montezuma’s” u njihovoj prodavnici mogli da predaju iskorišćenu ambalažu nekih prehrambenih proizvoda koji su najveći krivci za gomilanje otpada na deponijama u Velikoj Britaniji. Reč je, na primer, o jednokratnim posudama za salate i supe, omotima sendviča, posudama od izuzetno štetne i teško reciklabilne crne plastike, čašama, limenkama i flašama za razne napitke.

U ovoj prodavnici postavljena je i potpuno jestiva „skulptura“ izrađena u obliku kontejnera punog nereciklabilnog otpada, čime su hteli da upozore na velike količine nerecikliranog otpada koji svake godine završi na deponijama. A reč je o 15 miliona tona otpada!

Foto: Facebook (screenshot @Montezuma’s)

Iako je izgledala kao hrpa otpada, ova „skulptura“ se sastojala od najfinijih čokoladnih proizvoda izrađenih od klasične bele čokolade, ispunjene tartufima i ručno oslikane za dobijanje realističnog izgleda otpada. Sve što su pravi obožavatelji čokolade trebali da učine kako bi došli do ove fine čokolade bilo je da predaju jednokratne posude za hranu i ostalu ambalažu kako bi time dokazali svoju ekološku osveštenost i spremnost na recikliranje.

Naime, ovaj britanski brend je početkom godine dizajnirao i pokrenuo proizvodnju potpuno nove ambalaže svojih slatkih proizvoda koja se može u potpunosti reciklirati i kompostirati, što je ujedno prvi takav slučaj među britanskim proizvođačima čokolade.

Projekat proizvodnje nove reciklabilne ambalaže pokrenut je nakon što su detaljno proučeni svi aspekti procesa pakovanja. Osim upotrebe tinta, lepka, nalepnica i vrpci koji se mogu reciklirati, njihovi najprodavaniji čokoladni prutići od sada se prodaju isključivo u papirnatoj ambalaži čime je u potpunosti napuštena dosadašnja upotreba štetnih i nereciklabilnih kesa i omota od metalizovane plastike.

„Verujemo da čokolada treba da utiče ne samo na osobu koja je jede, a ne i na okolinu ili na one koji sastojke koji je čine”, rekao je Brus Aleksander, izvršni direktor “Montezuma’s”.

„Izuzetno smo ponosni što smo prvi britanski proizvođač čokolade koji je ponudio 100 odsto održivu ambalažu svih naših proizvoda. Ozbiljno smo pristupili dizajniranju naše nove ambalaže i uradili najviše što smo mogli kako bismo uticali na smanjenje količine otpada naših proizvoda. Nadamo se da će naša nova ekološka ambalaža i pokretanje naše nove pop-up trgovine nadahnuti ljude na bolji izbor kada je reč o hrani. Ako svako od nas napravi malu promenu u svom životu, pozitivan uticaj na zaštitu životne sredine biće uistinu veliki“, zaključio je Brus Aleksander.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Gotovo 5 miliona dinara za restauraciju zgrade Gradske uprave Sombora

Foto: Wikipedia/Pudelek (Marcin Szala)
Foto: Wikipedia/mediaportal.vojvodina.gov.rs

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović je potpisala je u sredu, 18. marta, u Subotici, ugovor sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave za dodelu sredstava iz Budžetskog fonda za lokalne samouprave za 2020. godinu.

Grad Sombor je dobio sredstva u iznosu od 4.952.810 dinara za projekat sanacije, restauracije, konzervacije, adaptacije i investicionog održavanja ulične i dvorišne fasade objekta Gradske uprave, odnosno zgrade Županije.

Ovim sredstvima finansiraće se deo projekta koji će doprineti da jedan od najprepoznatljivijih somborskih simbola zasija svojim punim sjajem.

Odluku o raspodeli sredstava iz Budžetskog fonda za program lokalne samouprave za 2020. godinu, koja iznose 520.000.000 dinara, doneo je ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić, a podržano je ukupno 74 projekata.

Izvor: Grad Sombor