Home Blog Page 748

Pandemija prouzrokovala pad potrošnje električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Huber)

U brojnim evropskim zemljama zabeležen je pad potrošnje električne energije zbog globalne pandemije koronavirusa, a posebno je primetan u Italiji, koja je najviše pogođena zemlja u Evropi, gde je potrošnja prošle sedmice pala za 19,5 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shane Rounce)

Mere za suzbijanje koronavirusa u velikom broju zemalja uključuju zatvaranje prodavnica, restorana i tržnih centara, smanjenje ekonomskih aktivnosti, što je i dovelo do dramatičnog pada potrošnje električne energije.

Na potrošnju je takođe uticalo i to što je niz zemalja doneo mere zabrane kretanja kako bi sprečilo širenje virusa.

Prema podacima Evropske mreže operatora prenosnih sistema za električnu energiju (ENTSO-E) u periodu od 16. do 20. marta 2020. godine potrošnja električne energije u Italiji zabeležila je pad od 19,5 odsto na sat u proseku.

Prosečna potrošnja na sat iznosila je 28,7 GW u odnosu na 35,2 GW u istoj sedmici prošle godine.

Potrošnja električne energije u Francuskoj takođe je pala za 16,5 odsto u istom periodu, posebno nakon što je ta zemlja 17. marta počela da ograničava kretanje stanovništva. U Španiji se potrošnja u istom periodu smanjila za 7,8 odsto.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) 11. marta je zbog širenja koronavirusa proglasila “globalnu pandemiju“. Od KOVID-19 u svetu je umrlo više od 14.000 ljudi, a potvrđeno je preko 300.000 slučajeva zaraze koronavirusom u gotovo 190 zemalja, govore podaci WHO-a.

Takođe, SZO je Evropu proglasio novim epicentrom pandemije korona virusa, koji se prvi put pojavio krajem prošle godine u kineskom gradu Vuhanu.

Izvor: Energetika.ba

Podgoričani će po okončanju samoizolacije uživati u novom parku kod Starog aerodroma

Foto: Glavni grad Podgorica

Na Starom aerodromu je u sklopu projekta MIKRO 020 uređena parkovska površina, od oko 1.500 m2, po idejnom rešenju koje je obezbedio Savez arhitekata Crne Gore.

Foto: Glavni grad Podgorica

Inicijativu i sredstva za uređenje ove površine obezbedila je kompanija OKOV i tako se pridružila sve većem spisku društveno odgovornih kompanija koje u saradnji sa Glavnim gradom Podgoricom nastoje da ožive što veći broj zapuštenih urbanih džepova.

U skladu sa idejnim rešenjem izvršena je sanacija i zadržavanje svih zdravih stabala, kao i sadnja novog listopadnog drveća. Posađena je i nova trava, ukrasno žbunasto bilje i živa ograda po obodu parcele.

Uređenje ove površine podrazumevalo je i ugradnju odgovarajućeg sistema za navodnjavanje, a planirano je i redovno održavanje.

Osim navedenog, park će biti opremljen klupama, šetačkim stazama, rasvetom, kantama za smeće, besplatnim internetom, parking mestima za bicikle, modernim dečijim igralištem.

Novi park je osmišljen kao mesto susreta, kako onih za opuštanje i individualni odmor, tako i onih edukativnog i kulturnog karaktera u kojima bi učestvovala cela zajednica. Stoga se, kao reperi u prostoru, izdvajaju sledeći sadržaji:

– Uradi sam učionica

– Uradi sam igraonica

– Paviljon/scena.

Veoma su zadovoljni što će građani nakon perioda samoizolacije biti u prilici da uživaju u još jednom zelenom kutku u užem gradskom jezgru.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Kako je KOVID-19 privukao divlje životinje u gradove?

Foto-ilustracija: Unsplash (Quentin Bounias)
Foto: Wikipedia/NotAnonymous

Sa zabranom kretanja ljudi ili apelima za što manje kretanja po gradovima i manjim mestima, zatvaranjem restorana, lokala i skraćenim radnim vremenom prodavnica širom sveta izazvanih pandemijom koronavirusa, na ulicama je sve manje ljudi, a sve više – divljih životinja.

Sve se više zapažaju životinje iz predgrađa koje podstaknute potragom za hranom i praznim ulicama postaju slobodnije da istražuju. U Panami su primećeni rakuni na praznoj plaži, dok je u Japanu po ulicama i stanicama podzemne železnice lutao japanski jelen.

U Kaliforniji su se pojavile divlje ćurke, što i nije tako redak prizor, ali ih sada ima u većem broju i istražuju delove zaliva u koje inače ne zalaze. U Barseloni su primećene divlje svinje kako slobodno lutaju ulicama.

Očekuje se pojava i lisica i kojota, pri čemu se veruje da bi ove životinje prilično moglo da ohrabri odsustvo ljudi. Ipak, i mali broj ljudi na ulici može da uplaši ove životinje i da ih natera da se povuku.

Jeleni u Nara parku u Japanu, koji posetiocima pruža priliku da se osete kao deo crtanog “Bambi”, navikli su da dobijaju krekere od posetilaca, a sada su i sami u potrazi za hranom po gradu.

Na Tajlandu su se majmuni osmelili jer više nema turista.

Istraživači već uveliko posmatraju na koji način koronavirus i život u karantinu širom sveta utiče na divlje životinje i njihovo ponašanje. Ipak, veruju da će sve ove promene biti suptilne, s obzirom na to da bi životinjama bilo potrebno dosta vremena da “osvoje gradove” i promene staništa. Međutim, podsećaju ipak da su životinje oduvek živele na području gde se sada nalaze gradovi, te da ih one, za razliku od ljudi, i dalje posmatraju kao deo prirode.

Jelena Cvetić

Dozvole za kretanje poljoprivrednika tokom perioda zabrane

Foto-ilustracija: Pixabay

U slučaju primene neophodnih agrotehničkih mera, a posebno radi zaštite od mraza, tokom perioda zabrane kretanja (od 17 do 5 sati svakog dana), svaki poljoprivredni proizvođač (vlasnik ili korisnik zasada ili druge poljoprivredne površine) je dužan da podnese zahtev za odobrenje kretanja Upravi za zaštitu bilja putem elektronskog zahteva koji je dostupan na internet adresi, odnosno na odgovarajući broj telefona, sa priloženog spiska, prema odseku odnosno okrugu za koji se traži dozvola za kretanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Elaine Casap)

U navedenoj prijavi potrebno je navesti ime i prezime lica, broj lične karte i adresu sa koje će se kretati u periodu od 17 do 5 sati, broj poljoprivrednog gazdinstva (BPG), lokaciju gde će se sprovoditi agrotehničke mere, kao i vreme i dan kada će biti sprovedene mere.

Spisak telefona na koje se može podneti prijava

Okruzi: Južnobački, Srednjebanatski, Južnobanatski, Severnobanatski, Severnobački, Zapadnobački i Sremski – kontakt telefon 064/88-18-449

Okruzi: Grad Beograd, Podunavski, Braničevski, Zaječarski, Borski, Pomoravski, Nišavski, Jablanički, Pčinjski, Toplički i Pirotski – kontakt telefon 064/88-18-486

Okruzi: Mačvanski, Moravički , Kolubarski, Zlatiborski, Rasinski i Raški – kontakt telefon 064/88–18–412.

U slučaju obavljanja neophodnih poslova iz oblasti stočarstva tokom perioda zabrane kretanja, svaki poljoprivredni proizvođač je dužan da podnese zahtev za odobrenje kretanja Sektoru za poljoprivrednu inspekciju.

Internet adresa za podnošenje elektronskog zahteva za odobrenje kretanja za poljoprivredne proizvođače iz oblasti stočarstva je ovde.

Foto-ilustracija: Unsplash (Danika Perkinson)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je omogućilo poljoprivrednicima da sa bilo kog računara ili prenosivog uređaja podnesu zahtev za odobrenje kretanja.

Dozvola kretanja će, za sve poljoprivrednike, važiti samo za navedeni dan u periodu od 17 do 5 sati. Rok za odgovor na podneti zahtev je do 48 sati od prijema poruke.

U navedenoj elektronskoj prijavi, neophodno je popuniti sva obavezna polja u cilju dobijanja dozvole za kretanje sa ciljem sprovođenja poslova u stočarstvu (muža domaćih životinja i radovi na pčelinjaku).

Svako lice koje bude dobilo dozvolu za rad tokom zabrane kretanja biće obavezno da tokom kretanja sa sobom ima i radni nalog. Spisak informacija koje mora da sadrži nalog možete preuzeti – ovde.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Preporuka za investitore – nastaviti radove uz obezbeđenu zaštitu za sve radnike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamar Penny)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Resende)

Potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović donela je preporuku svim investitorima kako u resoru Ministarstva, tako i privatnim investitorima o postupanju u vreme vanrednog stanja i epidemije koronavirusa.

Preporučuje se svim investitorima da učine sve kako bi održali nivo aktivnosti na gradilištima na realizaciji infrastrukturnih projekata, izgradnje i sanacije i rekonstrukcije puteva, železnice, u oblasti stanogradnje, komunalne infrastruture i drugih poslova.

Svi investitori imaju obavezu da radnicima obezbede svu potrebnu primenu zaštite od koronavirusa, u skladu sa odlukama Vlade Srbije.

Ministarstvo će i tokom vanrednog stanja imati redovnu komunikaciju sa svim investitorima na najvećim infrastrukturnim projektima u zemlji kako bismo zajedno uspešno prošli kroz ovo teško vreme.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukure RS

Slovenci oslobođeni plaćanja naknade za obnovljive izvore energije do kraja maja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo infrastrukture Slovenije najavilo je niže račune za električnu energiju za mala preduzeća i domaćinstva u naredna tri meseca.

Oni će od 1. marta do 31. maja biti oslobođeni plaćanja takse za podsticaj proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije, saopštilo je nadležno ministarstvo. Očekuje se da će na taj način, računi biti smanjeni za oko 20 odsto.

Još jednu od vanrednih mera za ublažavanje ekonomskih posledica širenja KOVID-19 je donela tamošnja Agencija za energetiku. Troškovi za jednu od tarifnih stavki za mala preduzeća i domaćinstva biće sravnjeni sa nulom tokom istog obračunskog perioda.

Za prosečnog potrošača čiji mesečni izdaci za električnu energiju dostižu 50 evra, ukupna mesečna ušteda, zahvaljujući ovim dvema poreskim olakšicama, biće 27 odsto.

Vlada je pre dve nedelje odlučila da građevinska dozvola neće biti neophodna za korišćenje kogeneracijskog postrojenja snage do 50 kW, izgradnju solarne elektrane do 1 MW i podizanje vetrenjače do 50 kW. Podzakonski akt je stupio na snagu 21. marta.

Značajnu ulogu u cilju ove zemlje da do polovine veka postigne ugljeničnu neutralnost i potpuno istisne fosilna goriva iz upotrebe, imaće i najavljeni vetroparkovi snage 46 MW koji zahtevaju ulaganje od 65 miliona evra, kao i energetska efikasnost.

Jelena Kozbašić

Kako uštedeti električnu energiju ako radite od kuće?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruno Cervera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Benson)

Gradska uprava Beča je od početka epidemije koronavirusa zabeležila za jednu petinu manje potrošnje struje. Sada se veća potrošnja preselila u domaćinstva, jer većina radi iz svojih domova, a i školska nastava se odvija onlajn od kuće.

Evo nekoliko mera za uštedu energije:

  • Koristiti produžni kabl sa više priključaka i dugmetom za uključivanje. Kada završite posao samo pritisnete jedno dugme i svi aparati su isključeni. Pažnja! To ne važi za inkjet-štampače. Oni se ne priključuju na produžni kabl.
  • Isključite screensaver: Zaštitnik ekrana povećava potrošnju struje i kod modernih monitora nije potreban. Umesto toga, bolje je aktivirati „isključi monitor“.
  • Koristiti „sleep mode“: Kompjuter i monitor treba da budu prebačeni na taj režim. Ovo podešavanje se nalazi na kontrolnom panelu, pod stavkom „power option“. Drugačije od modusa „stand-by“, kod „sleep“ modusa je kompjuter potpuno isključen i pored toga vrlo brzo može da se startuje.
  • WLAN-ruter isključiti: Ukoliko ruter nije stalno uključen, takođe može da se uštedi struja. Jer, čak i kada se WLAN ne koristi, ruter troši struju. Zbog toga ga treba noću isključiti.
  • Koristite dnevno svetlo: Čak i pozicija radnog stola može da vam uštedi struju. Radno mesto postavite ispred prozora. Kada je tmurno napolju, koristite lampe čija svetlost može da se podešava, da ne svetle punim kapacitetom.
  • Aparati za zabavu imaju različitu potrošnju struje. Na primer, konzole za igrice troše struju duplo više nego televizor.

Izvor: Eurocomm-PR

Voda kao sredstvo u borbi protiv poplava, zagađenja i klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Justin Owens)

Juče, 22. marta obeležen je Svetski dan voda, a zvanični slogan ove godine je „Voda i klimatske promene i njihova neraskidiva povezanost“. Ovom kampanjom Ujedinjene nacije žele da podsete da je voda naš najvažniji resurs i da podignu globalnu svest o važnosti zaštite voda, ukazujući na načine na koje upotrebom i korišćenjem vode možemo pomoći u smanjenju poplava, suša, nestašica i zagađenja vode u borbi protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Thomas)

Voda je naš najdragoceniji resurs – ljudima, biljnom i životinjskom svetu voda je potrebna kako bi preživeli. Na vodu su oslonjene i sve ljudske delatnosti i sektori, a poseban vodni otisak ostavljaju poljoprivreda, industrije, energetika. Ekstremni vremenski događaji čine vodu oskudnijom, nepredvidljivijom i zagađenijom.

S obzirom na situaciju u kojoj se svet iznenada našao usred mera opreza zbog koronavirusa, od nedavno smo okruženi porukama o potrebi i važnosti pranja ruku kako bi se zaštitili od novog opasnog virusa. Virus se proširio čitavom planetom, i do onih koji u svojim domovima nemaju pijaću vodu niti uslove da operu ruke tekućom vodom. Zapitajmo se kako je njima i šta svako od nas može da učini odgovorno koristeći vodu i vodne resurse, osiguravajući da najsiromašniji ljudi ne ostanu bez nje i da svima bude bolje.

Svedoci smo kako se naš život u samo jednom danu može iz korena promeniti, a sve te promene imaju u pozadini i klimatske promene koje dovode do nestabilnosti i promena u prirodnoj ravnoteži, koje pred celi svet stavljaju izazove na koje, uprkos razvoju i savremenim tehnologijama, nije u stanju sada i odmah da odgovori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Srbija je u regionu najmanje bogata površinskim, autohtonim vodama. Nužno je da se ovi resursi koriste, ali da se ne iskorišćavaju. Prerada otpadnih voda je najvažnija tačka od koje smo krenuli u zaštiti životne sredine. Ako vode nisu čiste, ako su zagađene, onda je zagađeno i zemljište, onda je zagađena i hrana, zagađene reke i potoci.

Otpočeta je realizacija strateških planova Srbije u oblasti prerade otpada i otpadnih voda izgradnjom postrojenja za njihovu preradu i pripremom projektno-tehnička dokumentacije za gradnju novih. Pripremljenim projekatima maksimalno će se pomoći realizaciji investicionog plana „Srbija 2025“ koji predviđa i ulaganja u sisteme za preradu otpadnih voda.

Potvrda strateške opredeljenosti i posvećenosti Ministarstva zaštite životne sredine i Vlade Srbije rešavanju ekoloških problema i borbe sa klimatskim promenama je usvojena i u Brisel poslata Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27 i nedavno završen Nacrt Zakona o klimatskim promenama.

Briga za zdravu životnu sredinu, za čistu vodu, vazduh i zemljište je briga za čoveka, za zdravlje svih nas i budućih generacija.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Poziv za zdravstvene radnike iz dijaspore za pomoć u borbi sa koronavirusom

Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Melendez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hush Naidoo)

Program “Tačka povratka”, u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije, i uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poziva slobodne medicinske radnike i radnice u inostranstvu da prijave svoju raspoloživost ukoliko su spremni da se, ako zatreba, privremeno vrate i svojim znanjem, iskustvom i veštinama pomognu u borbi sa epidemijom koronavirusa u Srbiji.

Usled rastućeg pritiska na zdravstveni sistem, u želji da se na vreme pripremimo i podržimo borbu za očuvanje života i zdravlja građana Srbije, pozivamo sve slobodne zdravstvene radnike i radnice, lekare, medicinske sestre, medicinske tehničare i druge zdravstvene stručnjake koji se nalaze u inostranstvu, da dostave informacije o svojoj raspoloživosti, kao i konkretnom stručnom znanju i iskustvu.

Ove informacije koristiće se radi evidencije kapaciteta, uspostavljanja saradnje i potencijalnog konkretnog volonterskog angažmana u obezbeđivanju pomoći najugroženijim građanima u najkraćem mogućem roku.

Program “Tačka povratka”, Vlada Republike Srbije i UNDP pozivaju sve koji žele da odgovore na ovaj poziv da to učine popunjavanjem online obrasca na adresi.

Kontakt osoba:

Ivan Brkljač
Direktor programa za cirkularne migracije – Tačka Povratka
https://tackapovratka.rs/medicina@tackapovratka.rs
+381 11 3050 540
+381 60 6969 138

Program “Tačka povratka”

Otkriven drevni kontinet sa severa Zemlje

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Latuperisa-Andresen)

Analizirajući uzorke dijamanata sa ostrva Bafin, u blizini Grenlanda, naučnici iz Kanade otkrili su fragment drevnog kontinenta.

Foto-ilustracija: Unsplash (USGS)

Severnoamerički kraton predstavlja drevni deo kontinentalne Zemljine kore koji se prostirao na vrhu severne hemisfere, odnosno protezao se od Škotske do Severne Amerike, i to duboko pod zemljom. Veruje se da je bio star oko 2,7 milijardi godina, dok se nije raspao još pre više od 150 miliona godina.

Nekada je bio jedinstven kontinent,  a zatim je počeo da se raspada i deli na  mnoge fragmente, što naučnici porede sa procesom “cepanja” Arapskog poluostrva od istočne Afrike.

Prema novim pronalascima, naučnici tvrdi da je ovaj kontinent bio oko 10 odsto veći od prethodnih procena.

Ovo otkriće predstavlja, kako kažu geolozi sa Univerziteta Britanska Kolumbija, značajan deo slagalice koji im je nedostajao, napominjući da je mineralni sastav ovog kratona toliko specifičan da nije moguće pomešati ga s nečim drugim.

Kratoni su drevni, stabilni delovi kontinentalne kore. Predstavljaju omotač u najstarijim delovima Zemlje, a jedan od najvećih izazova nauke upravo i jeste saznanje o njihovom sastavu i strukturi. Kratoni “okupljaju” druge kontinentalne blokove oko njih. Neka od ovih jezgara i dalje su prisutna u središtu postojećih kontinentalnih ploča, ali je većina nekadašnjih kontinenata podeljena na fragmente i preuređena kretanjem ploča.

Na osnovu pronađenih uzoraka, naučnici sada mogu rekonstruisati oblike drevnih kontinenata. Na taj način će bolje razumeti ne samo, kako kažu, površinski “mršavi sloj” Zemlje, koji čini jedan odsto volumena planete, već i mnogo više.

Jelena Cvetić

 

Toplanama u Srbiji preporučeno celodnevno grejanje stanova

Foto-ilustracija: Unsplash (He Gong)
Foto-ilustracija: Unsplash (Umberto)

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić preporučio je svim toplanama u Srbiji da obezbede grejanje stanova 24 časa dnevno.

Ministar Antić je preporučio celodnevni režim rada svih toplana, zbog zahlađenja i najavljene niske temperature narednih dana, kao i zbog toga što građani provode vreme u samoizlolaciji u svojim stanovima, kao meru zaštite od koronavirusa.

Imamo sasvim dovoljno energenata za stabilno snabdevanje svih toplana i u ovom momentu potrebno je da izađemo u susret svim građanima, da njihovi stanovi budu zagrejani tokom čitavog dana, izjavio je ministar Antić.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Čak 60 odsto teritorije Crne Gore je pod šumom!

Foto: CZIP/Ilija Perić
Foto: CZIP/Ilija Perić (Biogradska gora)

Svetski dan šuma se obeležava 21. marta svake godine u različitim krajevima naše planete s ciljem da se ukaže na važnost, ali istovremeno i ugroženost, šumskih kapaciteta. Prema podacima Ujedinjenih nacija, šume pokrivaju jednu trećinu Zemljine kopnene mase, obavljajući životne vitalne funkcije širom sveta. Sredstva za život 1,6 milijarde ljudi potiču od šumskih resursa, dok život i opstanak 60 miliona ljudi, u prvom redu, zavisi od šuma.

Koliko je značajan šumski ekosistem u Crnoj Gori govori podatak da je više od 60 odsto njene teritorije pod šumom, te je time ona jedna od najzelenijih u Evropi, posle Finske, Švedske i Slovenije, ističe Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). “Naše šume odlikuje visok stepen biodiverziteta. Mnoge od njih zaslužuju da budu kategorisane kao prašume, naročito iz razloga što nikada nisu sečene, obično usled nepristupačnosti terena, a odlikuje ih obilje stabala starih i više od 300 godina. Kod nas je poznata prašuma Biogradska gora, od nedavno nominovana i na UNESKO listu svetske baštine”, stoji u saopštenju ovog centra.

U fokusu:

Foto: CZIP/Ilija Perić (Biogradska gora)

Iako je Crna Gora bogata šumom, samo 5,8 odsto njihove površine je pod zaštitom od krčenja i to u okviru nacionalnih parkova, dok je u regionalnim parkovima seča drveća dozvoljena.

Međutim, kada zemlja uđe u Evropsku uniju, veliki procenat šumskih staništa biće pod posebnim režimom zaštite u okviru mreže zaštićenih područja Natura 2000 što će u potpunosti onemogućiti neodrživo gazdovanje šumama.

Jedan od najvećih problema za opstanak šuma je upravo nezakonita, ali i zakonita, a neodrživa, i pre svega nekontrolisana seča koja nije opravdana drugim funkcijama šume osim ekonomske. Praksa pokazuje da se šume seku za potrebe građe i goriva i drugih nisko ekonomskih proizvoda što dovodi u pitanje isplativost kompletnog sektora.

Foto: CZIP (Vučje)

Vitalne funkcije šume koje nisu uključene u pažljivo promišljene planove su: vodozaštitna funkcija, zaštita od erozije, rezervoar biotske i genetske raznovrsnosti, akumulacija ugljen-dioksida i pojačana produkcija kiseonika.

Pretnje po šume pored neodrživog i nedomaćinskog gazdovanja predstavljaju i požari koji su u susednoj zemlji ovih dana itekako aktuelni, navodi CZIP. Statistika alarmantno upozorava da je čovek u čak 95 odsto slučajeva uzrok šumskih požara. Pored požara, koji nastaju usled klimatskih promena, praćenih visokim temperaturama i sušama, evidentni su i požari koji nastaju kao posledica prolećnog paljenja livada. Ovi požari smatraju se tradicionalnim i kontrolisanim paljenjem, a vrlo često zahvate šume pa ugroze vekovima stara stabla ali i obližnje kuće. Takvih primera bilo je i ne tako davno: jedan u Pljevljima sa tragičnim posledicama po ljudski život, dok su druga dva slučaja sprečile vatrogasne službe na poziv CZIP-a. Oba su se odigrala na području Durmitora, jedan u blizini Zminjičkog jezera, a drugi na Vučju iznad Gornjeg Polja.

Neodgovorno ponašanje pojedinaca u vreme kada se država suočava sa epidemiološkom krizom i kada su sve njene službe preusmerene na rešavanje globalnog problema, koji je zahvatio i Crnu Goru, mogu samo dodatno i nepotrebno iscrpiti vatrogasne službe. Iz ovog razloga, CZIP apeluje na meštane da odbace tradiciju paljenja, već da proljećna krčenja vrše jesenjom kosidbom, kako bi spasili šume, ali ljude.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP

Zabrana boravka u parkovima u Srbiji, dozvoljena šetnja kućnih ljubimaca i tokom policijskog časa!

Foto-ilustracija: Unsplash (Sarah Brown)

Vlada Republike Srbije donela je nove mere u skladu sa vanredom situacijom povodom epidemije koronavirusa.

Zabrana javnog okupljanja u zatvorenom prostoru pooštrena je tako da u zatvorenom prostoru ne može boraviti više od 5 osoba.

Zabranjuje se rad svih objekata i lokala unutar tržnih centara izuzev samoposluga, prodavnica hrane i apoteka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Trgovinske radnje, samoposluge, apoteke i slično ne smatraju se javnim okupljanjem u zatvorenom prostoru.

Od subote uveče zabranjen je boravak u svim parkovima i javnim površinama namenjenim za rekreaciju i sport.

Napuštanje domova nakon 17 sati i pre 5 sati ujutru, moguće je isključivo iz hitnih medicinskih razloga, uz radnu dozvolu ili posebno odobrenje nadležnih organa.

Imajući u vidu potrebe građana, Vlada je odlučila da dozvoli izvođenje kućnih ljubimaca u šetnju svakoga dana u periodu od 20 do 21. Građani mogu izvesti svoje ljubimce u šetnju u maksimalnom trajanju od dvadeset minuta i najviše dvesta metara od mesta svog prijavljenog prebivališta. Te šetnje se ne smeju obavljati u grupama.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Saniranje fasada na četiri objekta u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović obišli su radove na četiri stambena objekta u ulici Jovana Tomaševića na kojima se kroz akciju “Za ljepše lice Podgorice” sanira fasada u petak, 20. marta.

Oni su tom prilikom konstatovali da se radovi izvode u skladu sa dinamičkim planom i programom rada Agencije za stanovanje, uz poštovanje svih preporuka i preventivnih mera od strane nadležnih zdravstvenih institucija i uprave Glavnog grada u cilju sprečavanja širenja virusa KOVID-19, dodajući da će se takav tempo i režim rada nastaviti i u narednom periodu.

Tokom obilaska je još jednom potvrđeno da sistem Glavnog grada i u datim okolnostima nesmetano obavlja sve poverene poslove u okviru svojih nadležnosti, i da, bez obzira na smanjen broj radnika, gradske službe rade efikasno i posvećeno u najboljem interesu grada i građana Podgorice.

Pored navedenih radova, Agencija za stanovanje u Moskovskoj ulici ograđuje javne površine kako bi se sprečilo nepropisno parkiranje na zelenim površinama, a postavljanje zaštitne ograde oko zelenih površina radi se i u ulici Brastva i jedinstva kod zgrade Lepe kate. Intenzivne su aktivnosti i na popravkama ograda oko park-šuma, kako bi se, shodno preporukama Instituta za javno zdravlje, stvorile pretpostavke da one budu zaključene. Trenutno se realizuju i najurgentniji radovi na krovivima četiri stambena objekta koji prokišnjavaju, a da bi se nesmetano obavljali hitni radovi na vodovodnim, kanalizacionim i elektro instalacijama Služba servisa i hitnih intervencija ima redovna dežurstva svakog dana.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Novozelandska reka može da vas tuži!

Foto: Wikipedia/ James Shook
Foto: Wikipedia/ James Shook

Novozelandska reka Vanganui koja svoje dugo putovanje od 290 kilometa počinje u snežnom, severozapadnom delu planine Tongariro i uliva se u Tasmanovo more, postala je 2017. godine prva reka koja je dobila status „pravnog lica“, kao jedna od najvažnijih prirodnih resursa države.

Maori, polinežanski domoroci Novog Zelanda, borili su se više od 160 godina da legalno zaštite reku Vanganui. Sa ovom rekom su plemena održavala kontakt i duboku vezu gotovo 880 godina. Za njih je ova reka bila izvor hrane, vozili su se njome u kanuima i gradili su sela na njenim obalama.

Maorsko poštovanje predaka obuhvata i potrebu da se priroda zaštiti. Oni veruju da su ljudi i voda u posebnoj vezi, o čemu govori i tradicionalna izreka “Ja sam reka i reka je ja”.

Pošto je sudskom odlukom reka priznata priznata kao osoba, to znači da je onaj ko ugrozi reku, ugrozio i pleme.

Ako se desi bilo kakva zloupotreba ili reka bude ugrožena na bilo koji način, zagađena ili se na njoj budu sprovodile neovlašćene aktivnosti, reka može da tuži počinitelja. Osim toga, ovo znači i da reka može biti vlasnik imovine, kao i da sklapa ugovore i bude tužena.

Reka Vanganui nije jedini prirodni resurs koji je dobio status osobe. Park “Te Urewera” postao je 2014. prvo prirodno dobro ove zemlje koje je dobilo status osobe. I planina Taranaki, stratovulkan star 120.000 godina, koji je sveto mesto Maora, dobila je 2018. godine isti status. Posle odluke koju je dobila reka Vanganui 2017. godine, indijske reke Gang i Jamuna, kao i sve reke u Bangladešu dobile su takođe zakonska prava.

Izvor: RTS

Zemljotresi u regionu – šta uraditi u slučaju potresa?

Foto: Facebook (screenshot)

Zbog potresa koji je juče ujutru probudio stanovnike Zagreba, dostignuvši jačinu od 5,5 po Rihterovoj skali, do noći je više od 300 vatrogasaca u 175 vozila na području grada izvršilo gotovo 200 intervencija, saopštio je portal Ekovjesnik. Radilo se o požarima objekata koji su uspešno ugašeni, ali i o intervencijama koje su uključivale otvaranje stanova, liftova, zatvaranje gasa i vode, prenos nepokretnih osoba, kao i sanaciju dimnjaka, krova i napuklih zidova. U prirodnoj nepogodi povređeno je 17 osoba. Tlo je podrhtavalo i tokom noći.

Oštećenje su pretrpele brojne stambene zgrade, kuće, bolnice i škole, ali i automobili na koje su padali delovi fasada i krovova. Mnogi navode da je reč o najjačem zemljotresu koji je pogodio prestonicu Hrvatske u poslednjih 140 godina. Na ulice je izašla i hrvatska vojska i učestvuje u raščišćavanju štete.

Zbog mogućnosti potresa manje jačine, ljudi su pozvani da ostanu na otvorenom prostoru i da ne borave u oštećenim zgradama. Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske poručilo je da ljudi izađu napolje, ali da ne budu u grupama zbog opasnosti od koronavirusa i da čekaju uputstva seizmologa. Vatrogasci apeluju da broj 193 treba pozvati isključivo u slučaju neposredne opasnosti za život jer je u toku veliki broj akcija, te se građani mole da izbegavaju nepotrebno preopterećenje telefonskih linija.

Evropski mediteranski seizmološki centar objavio je da je epicentar prvog zabeleženog potresa bio sedam kilometara severno od Zagreba.

Tokom zemljotresa je razoren i toranj Zagrebačke katedrale, a šteta je zabeležena i na Saborna crkva preobraženja gospodnjeg na Cvetnom trgu.

Potres se osećao i u okolnim zemljama – Sloveniji, Mađarskoj i Austriji.

Na granici Slovenije sa Hrvatskom se nalazi i Nuklearna elektrana Krško koja prema saopštenju nadležnih organa radi sigurno i pouzdano. Slovenačko Ministarstvo za infrastrukturu je na društvenoj mreži Tviter napisalo da stručnjaci u Krškom već obavljaju analize u skladu s predviđenim protokolima. „U ovom trenutku nema razloga za zaustavljanje rada nuklearke, a isto važi i za hidrocentrale“, navode u ministarstvu.

Jelena Kozbašić