Home Blog Page 752

Kako Elektromreža Srbije u vanrednim okolnostima osigurava nesmetan rad prenosnog sistema?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektromreža Srbije AD preduzela je sve predložene, propisane i neophodne mere kako bi se u okolnostima proglašenog vanrednog stanja osigurao siguran i nesmetan rad prenosnog sistema Republike Srbije, saopštilo je to preduzeće.

Zaposleni koji mogu da rade od kuće upućeni su na rad iz svojih domova, a oni koji su neophodni za funkcionisanje sistema dobili su jasna uputstva, smernice i radne zadatke kako bi se osiguralo da upravljanje prenosnim sistemom i održavanje više od 10.000 kilometara visokonaponskih dalekovoda u nadležnosti EMS AD, kao i sve planirane investicione aktivnosti, ni u jednom trenutku ne budu dovedeni u pitanje. Sve to izvedeno je u skladu sa merama Vlade Republike Srbije uz vođenje računa o očuvanju zdravlja i sigurnosti naših zaposlenih, posebno onih koji spadaju u ugroženu kategoriju.

“EMS AD je kompanija od strateškog značaja za Republiku Srbiju i njeni zaposleni su se i do sada uspešno nosili sa teškim i vanrednim situacijama, poput bombardovanja, poplava i ostalih prirodnih nepogoda. Na taj način, stekli smo dragoceno iskustvo da je najvažnije biti spreman i pripremljen za svaki scenario. Zato smo mi na vreme oformili krizne štabove, odredili prioritete, napravili rasporede i podelili radne zadatke. Nabavljena je trenutno neophodna količina dezinfekcionih sredstava i zaštitne opreme za ključne zaposlene i dodatno osigurana bezbednost Nacionalnog dispečerskog centra. Zato sa velikim uverenjem mogu da poručim građanima da će prenosni sistem dobro funkcionisati i u ovim okolnostima koje su teške i sa kakvima se skoro nismo susretali”, poručila je direktorka EMS AD Jelena Matejić.

Izvor: EMS

Počela podela PVC kanti domaćinstvima na Savskom vencu

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Akcija „PVC kante za individualna domaćinstva Savskog venca“ je realizovana u Ulici Teodora Drajzera, a domaćinstvima je prošle nedelje podeljeno 70 PVC kanti za odlaganje klasičnog komunalnog otpada i reciklabila. Akciju su ispratili predsednica opštine Savski venac Irena Vujović i direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić i ujedno najavili da će narednih dana biti sprovedena i akcija zamene dotrajalih kontejnera na više lokacija na Savskom vencu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Irena Vujović je istakla da je ovo pilot projekat JKP „Gradska čistoća“ na Savskom vencu u cilju poboljšanja komunalne usluge za domaćinstva individualne izgradnje, kao i promene tehnologije sakupljanja i odnošenja otpada, koja se trenutno sprovodi putem klasičnih kontejnera postavljenih na ulicama. Ona je dodala da je ideja da individiualna domaćinstva, odnosno privatne kuće, pređu na upotrebu kanti za odlaganje otpada, ukoliko se svi građani slože da u njihovom naselju kontejnere zamene kante.

“Stanovnici iz Drajzerove ulice su bili jedinstveni i svi su prijavili svoja domaćinstva za učešće u zajedničkoj akciji Opštine i ‘Gradske čistoće’, tako da je ovo prvo naselje, odnosno kvart na Savskom vencu, u kojem je akcija uspešno sprovedena”, rekla je Irena Vujović.

Ona je naglasila da promena tehnologije odvoženja smeća putem PVC kanti utiče na smanjenje formiranja „divljih“ deponija, poboljšava organizaciju odnošenja smeća i omogućava sugrađanima sortiranje otpada, čime se, kako je navela, povećava količina otpada koji ide na dalji proces reciklaže, a što je od velikog značaja za očuvanje životne sredine.

Direktor „Gradske čistoće“ Marko Popadić je istakao da je Gradska opština Savski venac vrlo specifična po svojoj građevinskoj strukturi.

“Iako dominiraju stambene zgrade, Savski venac je strukturisan i individualnom izgradnjom. Za nas je to od velike važnosti zbog tehnologije odnošenja otpada putem PVC kanti, jer je ona najpogodnija upravo za naselja sa pretežno individualnom izgradnjom. Za oko 35 domaćinstava koja danas postaju vlasnici kanti važe samo dva pravila, a to je da jednom nedeljno ispred svojih kapija ostave sudove za odlaganje otpada kako bi ekipe „Čistoće“ mogle nesmetano da ih isprazne i naravno da selektuju otpad, komunalni u zelenu kantu, a reciklabilni u plavu”, rekao je Popadić i dodao da se nada da će se još više zainteresovanih sugrađana javiti za učešće u ovom projektu, jer, kako je naveo, da bi se promenila tehnologija odnošenja otpada neophodno je da se njome obuhvati celo naselje.

“Ne možemo imati dva različita sistema sakupljanja i odnošenja otpada. Zato kada se privatnim kućama podele PVC kante, ostavljamo period od oko mesec dana kako bi se sugrađani prilagodili novoj tehnologiji, a potom se kontejneri iz tog naselja u potpunosti uklanjaju sa javnih površina”, istakao je Popadić.

Akcija „PVC kante za individualna domaćinstva Savskog venca“ biće nastavljena i u narednom periodu, a građani mogu da se prijavljuju na broj 011/2061-800. Da bi tehnologija odnošenja otpada mogla da se promeni, potrebno je da celo naselje pređe na upotrebu PVC kanti, a ne samo pojedinačna domaćinstva.

Izvor: JKP “Gradska čistoća” Beograd

Koliko je dug period povraćaja investicije za ugradnju toplotne pumpe?

Foto-ilustracija: Pixabay

Visina investicije za ugradnju toplotne pumpe

Kontaktirali  smo  stručnjake  partnerske  kompanije  CEEFOR  (Centar  za  energetsku  efikasnost  i  održivi  razvoj)  s  pitanjem koliko bi nas koštalo da se pomoću toplotne pumpe grejemo i hladimo u kući ili stanu površine 60 m2. Objasnili su nam da bi u toj situaciji najpovoljniji izbor bila toplotna pumpa vazduh-voda,  a  voda-voda  i  zemlja-voda  su  prikladnije  za  veće objekte – privatne kuće.

Cena  preporučene  toplotne  pumpe  od  9  kW  kod  nas  iznosi okvirno 1.700 evra. Sa troškovima ugradnje toplotne pumpe, postavljanja podnog grejanja i uvođenja sistema za pripremu tople sanitarne vode i klimatizacije, ukupna investicija bi dostigla 7.000 evra. Toplotna  pumpa  koju  nam  je CEEFOR savetovao  bi,  prema  proračunima  inženjera,  na  svaki  utrošeni  kilovat  električne energije generisala 3,5 kW toplotne energije. Rok povraćaja uloženih sredstava zavisi od energetskog razreda domaćinstva, kao i načina na koji se prethodno grejalo.

Povraćaj investicije za ugradnju toplotne pumpe

Inženjeri kompanije  izračunali su vaše godišnje  izdatke  za  grejanje  u  toku  grejne  sezone  u  trajanju  od  180  dana,  ukoliko  živite  u  prosečno  izolovanom  domu  već  pomenute kvadrature. Od trenutnih troškova najviše zavisi koliko vam se isplati da ugradite toplotnu pumpu.

Efikasnost peći

Godišnja količina

Cena energenta

Godišnji trošak, €

Kotao, prirodni gas

0,90

1.080 m3

0,3 €/m3

324,03 €

Kotao, pelet

0,85

2,5 t

150 €/t

381,84 €

Kotao, propan butan gas

0,90

763,13 kg

1,39 €/kg

1.060,76 €

Toplotna pumpa

3,50

2.571,43 kWh

0,084 €/kWh

218,57 €

Grejanje na struju

9.000 kWh

0,084 €/kWh

756 €

Kada uzmemo u obzir trenutnu situaciju na tržištu, najbrži povraćaj investicije instalacije toplotne pumpe ostvariće  ona  domaćinstva  koja  se  greju  na  propan  butan  gas  i  struju.  Ona  će  za  osam,  odnosno  trinaest  godina,  da  budu  „u  plusu”.  Postoji  i  mogućnost  skraćivanja  perioda  otplate  investicije  ugradnje  toplotne  pumpe  kroz  programiranje  rada uređaja za vreme niže tarife – 0,04 €/kWh. U tom slučaju, ukupan iznos vaših računa u sezoni grejanja iznosiće 102,86 €. Period povraćaja biće skraćen na 7 godina, ukoliko se grejete na propan butan gas, odnosno na 11 godina, ukoliko se grejete na električnu energiju.

Ipak, s obzirom na to da i cene drugih energenata skaču, pitanje je trenutka kada će naša tabela u prilogu da „zastari” – a vaš period otplate uloženih sredstava, ako se grejete na pelet, na primer, da se drastično skrati.

Za više informacija o toplotnim pumpama po našem uzoru se obratite projektnom birou CEEFOR. Još od njegovog osnivanja 2010. godine, CEEFOR se ustoličio kao jedan od predvodnika zaokreta ka obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, održivom razvoju i elektromobilnosti u regionu Balkana. Eksperti ove kompanije sa sedištem u Beogradu pružiće vam podršku u razvoju projekata i izradi tehničko-projektne dokumentacije. Njihov obiman portfolio vam garantuje vrhunsku uslugu i u industriji i u zgradarstvu.

Jelena Kozbašić

Ministarka za evropske integracije tražila od EU prenamenu IPA fondova za suzbijanje koronavirusa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović uputila je zvanično pismo komesaru za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliveru Varheljiu sa molbom da EU omogući prenamenu neutrošenih sredstava iz IPA fondova u cilju preduzimanja mera za prevenciju i suzbijanje posledica epidemije koronavirusa u Srbiji.

Joksimović je u pismu naglasila da bi ova sredstva, koja bi u dogovoru sa Evropskom komisijom bila precizirana, bila namenjena pružanju podrške nacionalnim institucijama i organima angažovanim u borbi protiv širenja epidemije i efektivnog odgovora na njene posledice po građane i društvo Srbije.

U pismu su navedene osnovne mere i aktivnosti koje Srbija preduzima da spreči dalje širenje virusa, pruži adekvatnu negu svim zaraženim građanima, a naročito starijim licima, te da u što većoj meri sanira i suzbije dalje posledice epidemije.

Ona je ukazala na to da Vlada Srbije aktivno radi na korišćenju svih dostupnih finansijskih i drugih sredstava i kapaciteta.

Ministarka je navela da će evropske zemlje – članice, kandidati i potencijalni kandidati, samo zajedno i iskazujući istinsku evropsku solidarnost, moći da odgovore na ovaj globalni izazov.

Izvor: Vlada Srbije

Kako “ispisati” bar-kod na zelenoj salati?

Foto-ilustracija: Pixabay

Označavanje robe putem mašinski čitljive oznake, kao što je bar-kod (GTIN identifikacija) ili QR kod (Quick Response), jedna je od novina nedavno noveliranog Zakona o trgovini (“Sl. glasnik RS”, br. 52/2019; u daljem tekstu: ZoT), kojom su dopunjeni posebni uslovi za obavljanje trgovine na malo. Na osnovu odredbe čl. 34. st. 8. ZoT, robu koja se stavlja u promet u maloprodaji, odnosno radi prodaje potrošaču, pored uobičajene deklaracije, mora da prati i neka od navedenih mašinski čitljivih oznaka. Ova obaveza se primenjuje od 31. januara 2020. godine i odnosi se na svu robu, bez obzira na njenu vrstu, namenu, poreklo ili način prodaje.

Skeniranjem bar-koda koji se nalazi na proizvodu, potrošač može da dobije dopunske informacije o njemu preko internet pretraživača, a naročito da proveri njegovu autentičnost (originalnost). Svrha QR koda na proizvodu jeste da pruži hipervezu ka ugrađenoj URL adresi internet stranice na kojoj su najčešće dostupni podaci o tom proizvodu, proizvođaču, kontakti ili drugi podaci koji mogu biti relevantni za potrošača. Na ovaj način se omogućava potrošaču da jednostavno i efikasno, putem neke od lako raspoloživih aplikacija za mobilni telefon za skeniranje mašinskih kodova, jednim korakom dođe do informacija koje je proizvođač ili trgovac nameni krajnjem korisniku. Pored toga, QR kod pruža mogućnost instant plaćanja putem mobline aplikacije, tamo gde to trgovac omogući i gde je ta opcija predviđena propisima i tehničkim rešenjima platnog prometa (od nedavno uvedena opcija Narodne banke Srbije za instant plaćanje – IPS).

Kada je proizvod označen mašinskim kodom od strane samog proizvođača, na njegovoj originalnoj ambalaži ili na samom proizvodu, stvar je prilično jasna i jednostavna. U tom slučaju, trgovac u maloprodaji treba da se postara da bar-kod ili QR kod bude vidljiv i da ne bude oštećen ili narušen tako da potrošač može da ga uspešno skenira svojim mobilnim uređajem. Međutim, ako to nije slučaj, na osnovu citirane zakonske odredbe, obaveza je na trgovcu da označi robu na ovaj način, kao preduslov za stavljanje robe u prodaju.

Odgovor na pitanje na koga pada obaveza je, prema tome, jednostavan – u krajnjoj liniji na trgovca. Međutim, na samom početku primene ovog pravila, u praksi se pojavio niz drugih otvorenih pitanja: Gde se postavlja oznaka, ako to nije učinjeno na originalnom pakovanju? Kako mašinski označavati voće i povrće na pijaci? Gde i kako označiti robu koja se prodaje na komad ili u rinfuzi? Da li se ova obaveza odnosi i na pekare? Koje podatke mora da sadrži mašinski kod?

Na prvom mestu se javlja problem da obaveza isticanja mašinski čitljivog koda na robi u maloprodaji, prema citiranoj zakonskoj odredbi, nije dovedena u vezu sa ambalažom proizvoda, odnosno načinom prodaje, pa nije jasno na kojem mestu i kako istaći tu oznaku. Logično je da, ako je proizvod već ambalažiran, originalno od strane proizvođača ili od strane trgovca na malo, i ako je deklaracija na toj amabalaži, da pored nje stoji i mašinski čitljiv kod. Međutim, takvo preciziranje nije sadržano u zakonskoj odredbi, a nije predviđen ni pravni osnov za podzakonski akt koji bi bliže uredio ova pitanja. Stvar bi bila kristalno jasna da je precizirano da se oznaka mašinskog koda postavlja na isti način kao i deklaracija (stav 4. istog člana). Kako to nije slučaj, s obzirom da je reč o dopunskoj oznaci koja prati deklaraciju i koja, na neki način, treba da je upotpuni, smatram da se putem analogije može izvesti zaključak da se ona ističe na isti način: da je mašinski čitljivu oznaku potrebno postaviti na samoj robi ili na njenom pakovanju (uključujući privezak, etiketu, alkicu, omot i sl.), neposredno pored robe na mestu prodaje (kod rinfuzne prodaje, sa tezge, preko pulta, i sl.), ili u katalogu ili drugom materijalu sa ponudom te robe koji je besplatno dostupan potrošačima na prodajnom mestu (tzv. „Ikea klauzula“).

Što se tiče vrste robe, nije propisan nikakav izuzetak, pa je zaključak jedini mogući: obaveza se odnosi na svu robu koja se prodaje krajnjem potrošaču, bez obzira na njen oblik, namenu, trajanje. U pogledu načina prodaje, zaključak je isti – odnosi se na sve načine prodaje: na trgovinu na prodajnom mestu, tj. u prodajnom objektu, u prenosivim prodajnim objektima (kiosk, tezga i sl.) i sa pokretnih sredstava i opreme (tzv. ambulantna trgovina), i na trgovinu ličnim nuđenjem i daljinsku trgovinu. S druge strane, u pogledu daljinske trgovine, resorno ministarstvo je svojim mišljenjem donekle relativizovalo tu obavezu, stanovištem da pravno lice koje vrši prodaju preko interneta nije u obavezi da učini dostupnim mašinski čitljiv kod na deklaraciji koju ističe na internet stranici (Mišljenje Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, 011-00-00455/2019-03 od 2.12.2019. godine). Međutim, obaveza se nesumnjivo odnosi na prodaju robe na pijaci, na tezgi, u kiosku, iz pokretnog vozila i sl.

Posebno treba istaći da mašinski čitljiv kod mora biti na proizvodu pre stavljanja u prodaju, prilikom njenog izlaganja u prodajnom objektu, odnosno pre same prodaje, tako da označavanje na ovaj način prilikom merenja rinfuzne robe i obeležavanja količine i prodajne cene putem bar-koda radi plaćanja na kasi, ne predstavlja ispunjavanje ove obaveze.

Prema tome, svi proizvodi u maloprodaji moraju da budu označeni mašinski, svaka kifla i žu-žu, krompir i krastavac, guma za žvakanje i časopis, naravno i zelena salata, bez izuzetaka. Kako stoje stvari sa podacima koje moraju da sadrže mašinski čitljive oznake? Na ovo pitanje, odgovor je posebno zanimljiv: nema propisane obaveze u pogledu sadržanih podataka(?!).

Zakonska obaveza isticanja bar-koda i QR koda se zadržava upravo na tome, na obavezi isticanja oznaka, jer nije propisana obaveza u pogledu podataka koje treba da sadrži ta oznaka ili na koje treba da upućuje putem hiperveze, odnosno informacija koje moraju da budu pružene potrošaču na ovaj način. Suprotno, kod deklaracije su propisani nužni elementi u pogledu sadržine, i to podaci o nazivu i vrsti robe, tipu i modelu u skladu sa prirodom robe, količini izraženoj u jedinici mere ili komadu u skladu sa svojstvima robe, poslovnom imenu proizvođača, a za robu iz uvoza i o poslovnom imenu uvoznika i zemlji proizvodnje. Ovde to nije slučaj, pa je ostavljena potpuna sloboda proizvođaču i trgovcu u pogledu informativnog sadržaja, da li se odnosi na taj proizvod ili ne, i da li oznaka pruža bilo kakvu informaciju.

Navedene karakteristike novopropisane obaveze otvaraju pitanje njene celishodnosti, tj. kakva je uopšte svrha tog pravila. Za sada, po svemu sudeći, odgovor treba tražiti u domenu lepih želja i futurističkih razmišljanja o tehnološkom napretku tržišta i naprednom korisničkom iskustvu potrošača, više nego na planu praktičnih potreba i stvarnog značaja sa aspekta pouzdanog i pravilnog informisanja potrošača o karakteristikama proizvoda koje su potrebne kako bi doneo informisanu odluku o njegovom izboru i upotrebi. Nesumnjivo postoji interes, naročito proizvođača, da putem označavanja proizvoda putem bar-koda obezbede njegovo praćenje u lancu nabavke i plasmana, kao i da obezbede njegovu autentifikaciju i sledljivost. Međutim, to se u praksi odnosi na predmete, opremu, uređaje, kao i prethodno upakovanu robu, ali ne i na rinfuznu robu i prehrambene proizvode koji se prodaju na komad. Pored toga, u ovom momentu, samo je jedna organizacija u Srbiji ovlašćena za izdavanje GTIN identifikacije (bar-kodova), a to podrazumeva i određeni trošak putem uplate godišnje i pristupne članarine, dok je QR kod besplatno dostupan. Dok se uhodaju nove tehnološke prakse u proizvodnji, na trgovcima je da se snađu kako da u praksi izađu na kraj sa ovom obavezom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na kraju, jedna dobro-loša vest za trgovce: „dobro“ (iz ugla trgovca) jeste da propuštanje obaveze označavanja robe u maloprodaji putem mašinski čitljive oznake, nije kažnjivo. Naime, odredbama čl. 67. i 68. ZoT predviđena je prekršajna kazna za prodaju robu sa neurednom ili nepropisnom deklaracijom (lakši oblik prekršaja), odnosno za prodaju robu bez deklaracije (teži oblik), ali ne za prodaju robe bez mašinski čitljivih oznaka. Prema tome, situacija o kojoj je napred reč nije eksplicitno sankcionisana. S druge strane, „loša“ vest jeste da sprovođenje ove obaveze jeste predmet nadzora tržišne inspekcije, koja može da odredi meru privremene zabrane trgovine određenom robom (čl. 54. ZoT), a to praktično znači obavezu povlačenja robe bez mašinski čitljivih oznaka iz prodaje. Postupanje suprotno ovoj meri, međutim, jeste prekršajno kažnjivo, i to maksimalno do 2.000.000 dinara.

Umesto zaključka ili naravoučenija:

Svi proizvodi koje proizvođač označi mašinski čitljivom oznakom na samom proizvodu ili njegovoj ambalaži, ispunjavaju navedeni zahtev u pogledu stavljanja u promet u maloprodaji;
za robu koja ne sadrži oznaku, na trgovcu je obaveza da je pribavi i istakne na proizvodu, po mogućstvu na način i na mesto na kojem je deklaracija za tu robu, tako da i jedna i druga budu vidljive i čitke za potrošača;
za robu koja se prodaje rinfuzno ili na komad, gde nije moguće isticanje oznake na samom proizvodu (npr. kroasan ili zelena salata), oznaku je potrebno postaviti pored oznake sa osnovnim podacima (naziv i vrsta robe) i cenom tog proizvoda (npr. na pijaci – na tezgi, u pekari – na rafu ispod proizvoda, i sl.);
nije bitno šta mašinski čitljiva oznaka zapravo očitava – može se označavati bilo kakvim bar-kodom ili QR kodom, bez obzira na sadržinu podataka koje pruža, da li ti podaci imaju veze sa proizvodom i da li se pruža bilo kakva informacija, ili je reč samo o „sličici“;
za zakonodavca – da je pre propisivanja ovako strogog pravila, koje zadire u enormno veliki broj situacija, koje povlači sa sobom znatne izmene u postojećim praksama velikog broja aktera na tržištu, potrebno prvo precizno definisati njegovu svrhu (ratio legis), sagledati efekte i mogućnosti uspešne primene u praksi, a potom normu celovito, pravilno i precizno formulisati, a ne povoditi se za „modernim“ rešenjima, bez jasne i precizne slike o njihovoj funkciji i posledicama.

Autor: Dušan Protić, programski menadžer za unutrašnje tržište i konkurentnost, CEP

Izvor: Euractiv.rs

Sajam građevinarstva održaće se u izmenjenom terminu od 10. do 13. juna

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Beogradski sajam, kao društveno odgovorna kompanija, pažljivo prati razvoj situacije koja je nastala pojavom i širenjem koronavirusa KOVID-19.

“Kao organizator najvećeg sajma iz oblasti građevinarstva u regionu i pre svega svesni odgovornosti koju imamo uradili smo detaljnu analizu svih referentnih činjenica i realnih pretpostavki o novonastaloj situaciji. Na osnovu procene rizika, doneli smo odluku da se 46. Međunarodni sajam građevinarstva SEEBBE 2020 održi u izmenjenom terminu”, saopštio je Beogradski sajam.

Novi termin održavanja sajma SEEBBE je od 10. do 13. juna 2020. godine.

Za sve dodatne informacije, kao i do sada, tim sajma SEEBBE stoji vam na raspolaganju.

E-mail: seebbe@sajam.rs
Web: www.seebbe.com

Er Srbija otkazala 16 letova u jednom danu

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Odiin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Denin Lawley)

Nacionalna avio-kompanija “Er Srbija” je zbog situacije sa koronavirusom otkazala 16 letova planiranih za jučerašnji dan, 16. mart, među kojima su i letovi na linijama od Beograda za Podgoricu, Zagreb, Ljubljanu, Skoplje i Banjaluku.

Takođe, otkazan je i današnji let na liniji NišBolonja, objavljeno je na sajtu “Er Srbije”.

Srpski avio-prevoznik neće realizovati tokom dana dva leta od Beograda za Ljubljanu, niti će leteti za Cirih, Kopenhagen, Atinu, Rim, Milano, Beč, Bukurešt i Tel Aviv.

“Er Srbije” je otkazala i let od Larnake do Beograda.

Izvor: RTS

Započeta akcija pošumljavanja „Tvoj život su tvoja dela“

Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ratko Ristić su u petak, 13. marta, u Lipovačkoj šumi, sadnjom prvih sadnica bagrema, obeležili početak akcije pošumljavanja „Tvoj život su tvoja dela“.

Foto: Vlada Republike Srbije

Akciju je organizovao Studentski parlament Šumarskog fakulteta, a u pošumljavanje poznate beogradske šume uključili su se i studenti drugih fakulteta koji su posadili do 2.000 sadnica bagrema.

Ovo je jedna od brojnih akcija pošumljavanja, čišćenja i humanitarnih akcija koje su studenti održali povodom obeležavanja 100 godina od osnivanja Šumarskog fakulteta.

Trivan je ovom prilikom najavio da će Ministarstvo, u saradnji sa Egzit fondacijom, uskoro obeležiti početak novog pošumljavanja Srbije, u koje će biti pozvani da se uključe i državne institucije, privreda, univerziteti, nevladine organizacije.

Resorno ministarstvo, kako je naglasio, već dve godine aktivno održava konkurs za pošumljavanje i do sada je uložilo više od 150 miliona dinara u sadnju drveća.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo je, zajedno sa lokalnim samoupravama, pošumilo 280 hetara teritorije širom zemlje, dok će u ovoj godini zajedno posaditi još 40.000 novih sadnica.

Trivan je naveo da je Ministarstvo inicijative za obnavljanje i širenje šuma pokrenulo na međunarodnom planu, u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, gde se zalaže za ideju da se u narednih deset godina pošumi milijarda hektara površine, kako bi se mogli dostići ciljeve karbonske neutralnosti do 2050. godine.

Pošumljavanje je isključivi faktor zaštite od posledica klimatskih promena i uslov opstanka naše planete, podvukao je ministar.

Ristić je izrazio zahvalnost JP „Srbijašume“, koje je doniranjem sadnica i neophodnog materijala pomoglo uspešnoj realizaciji pomenute akcije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

U Utrehtu se za 12 hiljada stanovnika gradi naselje bez automobila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pored Amsterdama, još jedan holandski grad ispresecan kanalima nam je poznat po prizoru biciklista na ulicama. Reč je o Utrehtu. Kako bi se ustoličio kao evropsko središte biciklizma, grad je odlučio da podigne naselje “Mervede” iz kog će automobili biti prognani.

Na površini od 24 hektara, smeštenoj između dva kanala u centru Utrehta, trenutno se nalazi poslovni park, ali se očekuje da će do 2024. godine na tom mestu nići gradska četvrt s fokusom na održivu mobilnost. Planira se da se u 6.000 domova useli više od 12.000 stanovnika te će, po okončanju projekta, ona biti među najvećim svetskim naseobinama tog tipa.

U ovom gradu je 1885. godine izgrađena prva biciklistička staza u Holandiji. Svoju odanost dvotočkašima, kao vidu transporta koji ne zagađuje životnu sredinu, tamošnji žitelji su demonstrirali i prošle godine otkrivši najveću garažu za bicikle na svetu. U sklopu parkirališta, vozačima bicikala je na više spratova dostupno ukupno 12.500 mesta.

Pretpostavlja se da će prvi stanovi biti gotovi 2022. godine. Za potrebe meštana “Mervedea” grade se i dve nove osnovne škole, srednja škola, domovi zdravlja, sportske ustanove, poslovnice i prodavnice. Pristup sadržajima imaće i stanovnici iz drugih krajeva Utrehta pomoću bicikala i tramvaja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Echo Grid)

Idilu će narušavati tek četiri slepe ulice (ćorsokaka), dužine 60 metara, i podzemni parking za 1.800 vozila, namenjen onima koji ne mogu da se odreknu svog četvorotočkaša. Ukoliko on u potpunosti bude popunjen, u proseku će na tri osobe ići jedan automobil.

Ipak, parkiranje u naselju će biti skupo kako bi njegova cena dodatno demotivisala građane da koriste privatna vozila. Alternativni, jeftiniji, parking biće udaljen 3 km.

Stanovnici “Mervedea” će za kretanje moći da koriste 300 automobila za tzv. deljenu vožnju.

Krovovi će biti obrasli biljakama ili popunjeni solarnim panelima za proizvodnju energije kako bi komponenta održivosti gradske četvrti bila još naglašenija. Za hlađenje objekata koristiće se voda iz lokalnog kanala.

Dostava hrane i komunalne delatnosti poput odnošenja smeća obavljaće se vozilima na električni pogon.

Jelena Kozbašić

Smanjenje obima javnog prevoza i druge vanredne mere u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradski štab za vanredne situacije Grada Beograda je na sinoćnoj sednici doneo Odluku o proglašenju vanrednog stanja na teritoriji grada Beograda u skladu sa Zakonom o odbrani, Odlukom o proglašenju vanrednog stanja predsednika Republike Srbije, predsednika Narodne skupštine i predsednika Vlade Republike Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mirko Jeremić)

Gradski štab za vanredne situacije doneo je više naredbi koje treba da doprinesu sprečavanju, suzbijanju i gašenju epidemije COVID-19 na teritoriji grada Beograda:

– Sekretarijatu za javni prevoz izdata je naredba za smenjenje obima javnog gradskog prevoza na teritoriji grada Beograda od utorka, 17. marta 2020. godine i njegovo stavljanje na subotnji režim vožnje, uz ukidanje svih noćnih linija;

– Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu za prekid rada svih predškolskih ustanova na teritoriji grada Beograda;

– Od ponedeljka, 16. marta 2020. godine, Sekretarijatu za privredu naloženo je sprovođenje naredbe za skraćenje radnog vremena ugostiteljskih objekata (restorana, kafića, barova i ostalih ugostiteljskih objekata) od 8 do 20 časova. U ugostiteljskim objektima tokom radnog vremena u zatvorenim prostorijama dozvoljeno je prisustvo najviše pedeset lica;

– Sekretarijatu za socijalnu zaštitu izdata je naredba za zatvaranje dnevnih centara i klubova za odrasle i starije;

– Sekretarijatu za sport i omladinu izdata je naredba za prekid rada svih sportskih objekata na teritoriji grada Beograda;

– Načelniku Gradske uprave izdata je naredba da omogući rad od kuće teškim hroničnim bolesnicima i licima starijim od 60 godina;

– Data je naredba Sekretarijatu za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima da prilagodi rad Beogradskog pozivnog centra u cilju pružanja informacija za pomoć građanima, kao i da koordinira rad sa opštinskim štabovima za vanredne situacije i opštinskim pozivnim centrima. Cilj osnivanja ovih centara je organizovanje pomoći najstarijim sugrađanima u vidu donošenja namirinica i lekova na kuću i organizovanja lekarske pomoći;

– Sekretarijatu za poslove komunalne milicije i Sekretarijatu za inspekcijske poslove izdata je naredba za pojačani nadzor nad svim objektima zatvorenog tipa koji primaju više od 50 osoba, u skladu sa odlukom Vlade Republike Srbije od 15. marta;

– Gradski štab za vanredne situacije naložio je svim komandantima opštinskih štabova za vanredne situacije na teritoriji Beograda da na svojoj teritoriji angažuju poverenike i zamenike poverenika civilne zaštite na poslovima zaštite i spasavanja.

Izvor: Grad Beograd

Kako je država u karantinu smanjila zagađenost vazduha?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Novac)
Foto-ilustracija: Unsplash (Karol Kaczorek)

Iako se novom primeru uticaja pandemije koronavirusa na smanjenje zagađenja vazduha ne bismo trebali preterano radovati, satelitski snimci Evropske svemirske agencije (ESA) ipak još jednom potvrđuju koliko je zagađenje vazduha povezano s ljudskim uticajem.

Snimci satelita Evropske svemirske agencije (ESA) Copernicus Sentinel-5P dokazuju smanjenje zagađenja u Lombardiji i generalno na severu Italije, što potvrđuje da je uvođenje karantina radi zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom uticalo na znatan pad zagađenja vazduha. Krajem februara italijanska vlada je s ciljem zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom (COVID-19) odlučila da uvede karantin u severnim delovima zemlje, pre nego što se prošle nedelje zaraza proširila širom Italije i stavila celu zemlju u karantin.

Smanjenje emisije ugljen-dioksida posebno je uočljivo u dolini reke Po na severu Italije“, izjavio je  Klaus Cener, voditelj misije Sentinel-5P u Evropskoj svemirskoj agenciji.

„Iako bi podaci mogli varirati zbog oblačnosti i promenjivih vremenskih uslova, uvereni smo da se zabeleženo smanjenje emisija podudara s uvođenjem karantina u Italiji, što je uzrokovalo bitno smanjenje saobraćaja i industrijskih aktivnosti“, dodao je Cener.

Foto-ilustracija: Unsplash (Redcharlie)

Animacija Evropske svemirske agencije odnosi se na razdoblje od 1. januara do 11. marta i korišćenje 10-dnevnog pokretljivog proseka. Prema jučerašnjim podacima Evropskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Italija je sa 17.750 zaraženih koronavirusom trenutno najviše pogođena evropska zemlja, a stopa smrtnosti na hiljadu zabeleženih infekcija najviša i na globalnom nivou.

Satelitski snimci NASA-e i Evropske svemirske agencije (ESA) pokazali su krajem februara i drastičan pad zagađenja iznad Kine, što se barem delimično povezalo s ekonomskim usporavanjem usled izbijanja zaraze koronavirusom (COVID-19). Naime, NASA-ini satelitski snimci su prikazali znatno više nivoe ugljen-dioksida – toksičnog gasa iz vozila, elektrana i fabrika, pre izbijanja zaraze koronavirusom i uvođenja karantina. Naučnici su već ranije utvrdili da je izbijanje zaraze koronavirusom smanjilo kineske emisije gasova sa efektom staklene bašte, i to najmanje za jednu četvrtinu u samo dve nedelje sredinom februara.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Britanija razvija najveću mrežu za ultra brzo punjenje električnih vozila

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U Velikoj Britaniji najavljeno je da će se graditi mreža od 100 ultra brzih punjača za električna vozila.

Projekat koji će započeti “GRIDSERVE” biće najveći tog tipa. Pritom, u planu je da razvoj ove mreže bude usmeren na prometne rute i u blizini poveznica između gradova širom zemlje.

S obzirom na odluke britanske Vlade o zabrani prodaje novih vozila sa benzinskim i dizel motorima, kao i hibrida, ova kompanija planira veliki proboj u narednih 5 godina.

Prve stanice za punjenje dobiće Eseks. Tamo će na superpunjačima snage 350 kW biti moguće punjenje 24 vozila odjednom. Pored toga, sistem će se napajati solarnom energijom i pomoću baterija, te se na taj način cene mogu održati niskim, a ujedno se poštuju i ciljevi o emisiji ugljen-dioksida.

Foto: Facebook (screenshot)

Uz stanicu biće izgrađena moderna dvospratnica sa nizom objekata u kojima se vozači mogu opustiti, te će tu biti kafića, supermarketa, kao i prostorija za sastanke sa brzim internetom.

Primetna je sve veća zainteresovanost ljudi za kupovinu električnih automobila, ali ih i dalje muči problem gde ih mogu napuniti. Upravo zato se javila ideja za ovim projektom, koji najavljuju kao najnapredniju tehnologiju punjenja električnih vozila, ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, već vrlo verovatno i u celom svetu.

Vozila će se na stanicama GRIDSERVE-a puniti na najbrži način, koristeći 100 odsto obnovljivu energiju.

Jelena Cvetić

 

 

Spisak proizvoda čiji je izvoz iz naše zemlje privremeno zabranjen

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije je 14. marta odlučila da uvede zabranu izvoza osnovnih životnih potrepština, zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava u trajanju od 30 dana. Sutradan je doneta i Odluka o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava.

Foto-ilustracija: Pixabay

Cilj zabrane predstavlja sprečavanje budućih potencijalnih nestašica artikala usled povećane potrebe stanovništva za njima. Neuobičajeno visoka potrošnja je prouzrokovana mogućnošću širenja koronavirusa zbog koje ljudi prave robne zalihe u slučajevima voljne samoizolacije ili potencijalnog karantina.

Naša zemlja raspolaže sa milion tona brašna u rezervama i, prema tvrdnjama nadležnih organa, nema nikakvih problema sa pšenicom, uljem i šećerom. Kako do oskudice ne bi došlo ni kasnije, država će sprečiti izvoz nekolicine proizvoda.

Na listi proizvoda čiji se izvoz zabranjuje su: pšenično brašno, suncokretovo ulje, beli šećer, sapuni, deterdženti, rukavice (i odeća i pribor za odeću) od plastičnih masa, pelene za decu i odrasle, maramice i ubrusi (u rolni i na komad), plastične maske sa tekstilnim filterom, hiruška odela od papira, papirne maske, gumena zaštitna odela, gumene i hiruške rukavice, varikina i ostali dezinfektanti, asepsol, alkohol i zaštitne naočare.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević saopštio je da će najveći trgovinski lanci, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, gerontološkim centrima isporučivati robu koja je potrebna najstarijim korisnicima kako bi se sprečio njihov odlazak u prodavnice i izlaganje koronavirusu.

Prema poslednjim podacima, u Srbiji je zaraženo 55 osoba.

Jelena Kozbašić

Fijat obustavlja proizvodnju u Kragujevcu do kraja marta

Foto-ilustracija: Unsplash (Matheus Ferrero)
Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Kako piše Nova ekonomija, kompanija Fijat Krajsler automobili (FCA) danas je najavila da će zbog koronavirusa privremeno, do kraja marta, obustaviti rad devet evropskih fabrika, među kojima je i Zastavina proizvodna linija u Kragujevcu.

Kako se navodi u saopštenju auto-grupacije, ovaj potez je namenjen optimizaciji lanca nabavke, a takođe bi trebao da olakša ponovno otpočinjanje proizvodnje čim tržišni uslovi to dozvole.

Pored fabrike u Kragujevcu, zatvoreno je i sedam preduzeća u Italiji i jedno u Poljskoj.

FCA je objavio i da je zbog COVID-19 u fabrikama koje će i dalje raditi uveo nova bezbednosna pravila, koja podrazumevaju veću udaljenost između zaposlenih, intenzivnije čišćenje radnog prostora i striktne kontrole u menzama.

U saopštenju se navodi da: “(FCA) grupa sarađuje sa svojim dobavljačima i poslovnim partnerima kako bi spremili našu proizvodnju da isporuči ranije planirane ukupne nivoe proizvoda, uprkos obustavi rada, onog trenutka kada se potražnja na tržištu vrati (u normalu)”.

Izvor: Nova ekonomija

Kazne u Somboru za iznošenje otpada pre Meseca čistoće

Foto-ilustracija: Unsplash (Yannes Kiefer)
Foto-ilustracija: Unsplash (VanveenJF)

Redovnom kontrolom javnih površina od strane komunalne inspekcije i komunalne policije utvrđeno je da je, poslednjih dana, u Somboru učestalo iznošenje i ostavljanje na javne površine različitog otpada iz domaćinstava.

Mole se građani da na javne površine ne iznose i ne ostavljaju otpad i predmete kao što su biljni otpaci, ambalažni otpad, kabasti otpad, građevinski otpad, zemlja, kao i sve druge vrste otpada i predmeta.

U toku „Meseca čistoće“, od strane JKP „Čistoća“, o trošku grada, odnose se otpaci sakupljeni sa javnih površina.

Svi ostali otpaci i predmeti u toku „Meseca čistoće“ će sa javnih površina biti odneti od strane JKP “Čistoća“, o trošku vlasnika objekata ispred kojih su otpad i predmeti ostavljeni, po cenovniku ovog preduzeća.

Raspored odnošenja otpada po ulicama u okviru „Meseca čistoće“ se blagovremeno objavljuje u sredstvima informisanja i na sajtu JKP „Čistoća“.

Otpad i predmeti koji se odnose u toku „Meseca čistoće“ mogu se izneti na javnu površinu najranije 2 dana pre dana koji je utvrđen rasporedom odnošenja otpada.

Svako drugačije iznošenje i ostavljanje otpada i predmeta na javnoj površini predstavlja prekršaj u smislu važeće Odluke o uređenju grada, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 6.000 dinara za fizička lica.

Odeljenje inspekcije i komunalne policije Gradske uprave Grada Sombora putem komunalne inspekcije i komunalne policije će u narednom periodu vršiti pojačan nadzor nad sprovođenjem navedene Odluke i u slučaju nepoštovanja odredbi Odluke preduzimati propisane mere.

Izvor: Grad Sombor

Vlada Hrvatske daje saglasnost za eksploataciju ugljovodonika?

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Sepion)

Naučnici za klimu ponovno apeluju na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom, kako bi se što uspešnije mogli nositi s velikim izazovima koji su već s nama, a postajaće sve veći i zahtevniji. Vredi li uistinu naša budućnost tih 22,8 miliona kuna koliko će se godišnje zaraditi temeljem davanja saglasnosti na ugovore o istraživanju i podeli eksploatacije ugljovodonika na sedam istražnih polja, pitaju se oni.

U nastavku Ekovjesnik u celosti prenosi saopštenje Naučnika za klimu koje potpisuju dr sc. Dubravka Vitali Čepo, profesorka i šefica Zavoda za hemiju prehrane na Farmaceutsko-biohemijskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu i dr sc. Nikola Biliškov, viši naučni saradnik na Institutu Ruđer Bošković.

„U dubokoj seni zabrinjavajućih događaja vezanih za pandemiju COVID-19, Vlada je dala saglasnost na ugovore o istraživanju i podeli eksploatacije ugljovodonika na sedam istražnih polja i procienila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na oko 22,8 miliona kuna. Time je pokazala da budućnost vidi u fosilnim izvorima energije, baš kao da ne vidi njihovu povezanost s klimatskim promenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosistema, s obzirom na to da veći udeo nafte čine kancerogeni spojevi, umesto da se koncentriše na projekte širokog uvođenja obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Sepion)

Pitamo se, je li time Vlada, i to delima, a ne rečima, odgovorila na zahteve inicijative Naučnici RH za klimu, jasno artikulisani, u Apelu za sistemsku klimatsku akciju, a koji je pre gotovo dva meseca uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Je li to smer delovanja Republike Hrvatske u odgovoru na sve oštriju klimatsku krizu? Je li to, konačno, odgovor nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i sprovođenje politike zaštite okoline na sve jasniju potrebu proglašenja klimatske krize? Pitamo se i je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posledicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopštoj teskobi aktuelne epidemije COVID-19. Pokušavaju li time institucije još jednom, na vrlo podmukao način, isključiti mogućnost sudelovanja javnosti činjenicom da je trenutno sve što je tematski izvan okvira epidemije osuđeno na medijsku nevidljivost?

Inicijativa ne krije nezadovoljstvo zbog ovakvog, rekli bismo, krajnje neodgovornog djelovanja nominalno najodgovornijih institucija. Osim toga, radi se o eklatantnom primeru ignoriranja pružene pomoći od strane velikog broja naučnika RH, i to iz svih naučnih područja. Radi se i o ignorisanju naučnih rezultata, radi se i uticaju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Evropskog zelenog plana. Uprkos izjavama potpore i načelne podrške Inicijativi nakon sastanka s ministrom zaštite okoline i energetike, pokazuje se da Ministarstvo zaštite okoline i energetike ne prepoznaje razmere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smera politike zaštite životne sredine ni u jednom segmentu, jer je, ovakvom kakva jeste, smatra u potpunosti adekvatnom.

Iako su svesni da će ova vest ostati u seni prethodno spomenute i trenutno aktuelnije javnozdravstvene krize, još jednom naglašavamo da teme klime i životne sredine ne smeju biti ‘treće teme’.

Iako pandemija COVID-19 nije direktna posledica klimatskih promena, podsećaju na reči prof. Đikića da su dramatične promene u okolini uzrokovane uticaju čoveka veliki faktor nesigurnosti, u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih uticaja na čoveka.

Takođe, među tzv. ekonomskim migrantima raste udeo klimatskih i na našim će ih granicama u predstojećim godinama biti sve više. Vrlo ozbiljne projekcije pokazuju da su klimatske migracije i perspektiva hrvatskih građana, naročito ako izostane delovanje ili ako dopustimo ovakav način ‘suočavanja’ s klimatskom krizom. Stoga ovim putem ponovno apeliramo na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom. Smer tih mera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih naučnih područja, kako bi se što uspešnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajaće sve veći i zahtevniji u bliskoj budućnosti. Nedelovanje i pogrešno usmereno delovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu.”

Autori: Dubravka Vitali Čepo, Nikola Biliškov

Izvor: Ekovjesnik