Home Blog Page 732

Predlog za Ujedinjene nacije – proglasiti zdravo prirodno okruženje fundamentalnim ljudskim pravom

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Voong)

Juče, na 50. godišnjicu obeležavanja Dana planete Zemlje globalno partnerstvo za zaštitu ptica i prirode “BirdLife International”, čiji je partner za Srbiju Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, u otvorenom pismu zatražilo je od generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereša, da UN preduzme hrabar korak i proglasi zdravo prirodno okruženje fundamentalnim ljudskim pravom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Fenn)

Pismo poziva UN da, kao odgovor na pandemiju koronavirusa, doda „Prilog 31“ Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, koji bi uključivao univerzalno pravo na zdravo prirodno okruženje, zagarantovano javnim politikama, vođeno održivošću, naučnim činjenicama i tradicionalnim znanjima.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima nastala je iz pepela Drugog svetskog rata u kojoj su prvi put mapirana osnovna ljudska prava koja se moraju zaštititi na globalnom nivou. Njegovih 30 priloga pokrivaju teme kao što su mučenje, ropstvo i obrazovanje, ali izostaje važan segment – nema ni reči o očuvanju prirodnog okruženja – od koga zavisi čovek i ceo život na Zemlji. Ako bude usvojen, ovaj amadman će prva dopuna još od 1948. godine kada je ovaj važan dokument nastao.

KOVID-19 pandemija je najveća globalna kriza još od Drugog svetskog rata. Iako je pandemija pogubna, takođe pruža svetskim liderima šansu, ali i obavezu, da transformišu društvo i u vremenu koje nam dolazi zaštitite našu i dobrobit budućih generacija“, kaže Patriša Curita, izvršna direktorka “BirdLife International-a”: „Zdravlje naše planete je naše zdravlje. Mi ljudi se oslanjamo na prirodu zarad našeg opstanka i zdravlja zajednice, ali naše ponašanje je poremetilo prirodni balans Zemlje“.

Nalazimo se stisnuti između kriza klimatskih promena i gubitka biološke raznovrsnosti, koje su suočile preko milion vrsta sa opasnošću od iščezavanja, a sve to negativno utiče i na zdravlje ljudi. Izvor trenutne pandemije je u gubitku staništa i ilegalnoj trgovini divljim životinjama. I kao što je slučaj sa krizom klimatskih promena i gubitka biološke raznvrsnosti, i pandemija virusa KOVID-19 ponavlja potrebu i pruža mogućnost da čovečanstvo bude odvažno, odlučno i radi zajedno na rešavanju problema.

„U prošlosti je bilo napora da se uvrsti pravo na zdravu životnu sredinu“, kaže Melani Hit, direktorka za nauku i javne politike u “BirdLife International-u”. „Danas se nadamo da je gravitacija pandemije dovoljno snažan i otrežnjujući poziv UN-u i građanima sveta da se ujedine u misiji zaštite prirode koja će nas u budućnosti štititi od sličnih kriza“.

„‘Prilog 31’ biće poklon svetu i budućim generacijama. Nema pogodnijeg trenutka za lansiranje manifesta od ‘Dana planete Zemlje’“, kaže Asunsion Ruiz, generalni direktor SEO/BirdLife (BirdLife-ov partner u Španiji). „Umesto da uče iz trenutne krize, neki lideri cinično to koriste kao izgovor da se povuku iz zaštite životne sredine. Obezbeđivanje zdravog prirodnog okruženja kao univerzalnog ljudskog prava biće potez od kojeg će čovečanstvu imati koristi u narednim vekovima, i to je jedini način za postizanje ciljeva UN-a za održivi razvoj“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sorin Gheorghita)

U pismu se poziva da se „Prilog 31“ – pravo na zdravo prirodno okruženje hitno uvrsti na Dnevni red samita Generalne Skupštine UN-a posvećenu biodiverzitetu u septembru 2020. sa konačnim ciljem njegovog odobrenja u decembru 2023. godine, kada će se obeležiti 75. godišnjica usvajanja Univerzalne deklaracije od strane Generalne Skupštine UN-a.

Ovo pismo deo je šire inicijative ka poboljšanju javnih politika koje se odnose na klimu i prirodu na kraju UN decenije posvećene biodiverzitetu i otvoren je poziv celokupnom društvu da se uključi u spašavanje planete. Uključivanje prava na zdravo prirodno okruženje je zadatak iza koga bismo svi trebali da stanemo ako želimo da zaštitimo naše blagostanje, opstanak i spasemo našu planetu.

Ukoliko želite da saznate više i potpišete peticiju BirdLife-a da podržite usvajanje „Priloga 31“ to možete učiniti na linku.

Pismo u celosti na engleskom možete pročitati ovde.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Predlog mera za prilagođavanje ulica biciklistima i pešacima u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Jake Davies)

Aktuelna kriza izazvana pandemijom koronavirusa i zahtev za ograničenjem kontakata značajno su promenili načine kretanja građana. S obzirom na to da se saobraćaj privatnim automobilima naglo smanjio, a javni prevoz je u celoj Hrvatskoj privremeno obustavljen, osim za neophodne radnike s posebnim propusnicama, sve više ljudi vozi bicikle, trotinete i pešači.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sabina Fratila)

Istovremeno, među onima koji su odlučili da koriste automobil kao prevozno sredstvo, pojedini vozači često gube osećaj za brzinu na praznim i širokim putevima. Međutim, regulacija i prostorna podela saobraćajnica nije prilagođena za te primetne promene u izboru prevoznih sredstava.

„Da bi se održao preporučeni sigurnosni razmak prilikom kretanja, a istovremeno zadržala sigurnost u saobraćaju, hitno je potrebna nova privremena regulacija i preraspodela prostora na gradskim saobraćajnicama”, ističu u Sindikatu biciklista.

Rešenja već postoje, ona su jednostavna, kreativna i njihovo sprovođenje nije vremenski niti finansijski zahtevno: Berlin i Budimpešta već unazad par nedelja vrše prenamenu delova kolovoza u isključivo biciklističke trake, Beč je nastavio da širi svoje zone mirnog sobraćaja u ulicama stambenih četvrti, ove nedelje im se pridružio i Brisel, koji je unutar celog centra grada uveo ograničenje brzine od 20 km/h i dao apsolutnu prednost pešacima za kretanje čitavom površinom ulica, dok Milano najavljuje proširenje pešačkog i biciklističkog prostora u čak 35 km ulica u narednim mesecima.

Razlog tome je da su građanima koji, možda, do sada nisu koristili bicikle i u nuždi menjaju način prevoza, kao i oni koji od ranije bicikliraju, potrebne jednostavne i sigurne rute za dolazak na odredište. Pešacima takođe treba više prostora na trotoarima kako bi održali sigurnu udaljenost. To je jedini način za sigurno kretanje dostupan većini. Takve mere takođe doprinose manje naglom porastu putnika u javnom prevozu, jednom kada se on ponovo pokrene po ređem rasporedu.

Privremena prenamena rubnih traka na avenijama i ulicama sa više traka u posebne staze za bicikliste oslobađa čitav trotoar pešacima, omogućava sigurniju vožnju biciklistima i usporava automobilski saobraćaj na prihvatljiv nivo. To omogućava sigurnije odvijanje saobraćaja za sve učesnike, uz naglasak na one najranjivije. Takođe, takve mere će doprineti manjoj gustini putnika u javnom prevozu jednom kada se on ponovno pokrene.

Nužnost prenamene delova kolovoza u pešačke i biciklističke površine najizraženija je u području zagrebačkog Donjeg grada, gde je nakon razornog zemljotresa povećana opasnost prilikom kretanja trotoarima zbog pada oštećenih delova zgrada.

Sindikat biciklista je na svojim internet stranicama objavio osvrt i poziv jedinicama lokalne samouprave u celoj Hrvatskoj: „Odgovornost za sprovođenje mera koje će dati odgovor na zahteve aktuelne krize je na lokalnoj samoupravi, od koje u ovim trenucima očekujemo najveći angažman, ali državna politika može i mora pomoći odgovarajućim smernicama, zakonskim okvirom i finansijskim doprinosom.“

Također apeluju na Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture da se uključi i osigura uslove lokalnim vlastima za brzo i jednostavno uspostavljanje biciklističke i pešačke mreže staza unutar i između pojedinih opština i gradova. Potrebno je stvoriti regulatorni okvir da se putevi mogu brzo i lako redizajnirati i pokazati da je saobraćajna politika važan doprinos ljudskom zdravlju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cosmin Serban)

Izdvajaju najvažnije privremene mere koje bi valjalo sprovesti bez čekanja u  gradovima i opštinama:

  • privremeno proširenje trotoara: ako su pešačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na deo površine kolovoza posebnim oznakama na ulicama;
  • uspostava privremenih biciklističkih traka na kolovozima ulica s više traka (Pop Up Bike Lanes kakve su već uspostavljene, na primer, u Budimpešti i Berlinu) koje omogućavaju sigurnije kretanje i podstiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad;
  • premeštanje biciklističkog saobraćaja na kolovoz u ulicama preuskim za odvojeni saobraćaj. Prisutnost većeg broja biciklista na kolovozu nužno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine;
  • uspostava „otvorenog puta“ za biciklistički i pešački saobraćaj ili zona mirenog saobraćaja: pretvaranje odabranih ulica u zone sa znatno smanjenim motoriziranim prometom (samo za stanare). Privremeno smirivanje saobraćaja takođe pomaže u oslobađanju parkova od pritiska velikog broja ljudi i omogućava kretanja bez opasnosti od zaraze;
  • reprogramiranje tastera na semaforima na način da pešaci i biciklisti ne moraju tražiti zeleno svetlo uz produženje zelenih faza za nemotorizirani saobraćaj kako bi se izbeglo dodirivanje ​​tastera i formiranje grupe ljudi koja čeka zeleno svetlo;
  • privremeno smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 km/h i 50 km/h u ostatku grada;
  • proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala.

Izvor: Sindikat biciklista Hrvatske/Ekovjesnik 

Veštačka inteligencija uskoro će moći da spreči uništavanje šuma

Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Amos G)

Na 50. godišnjicu Dana planete Zemlje kompanija SAS i Međunarodni institut za analizu primenjenih sistema odlučili su da udruženim snagama iskoriste znanje prikupljeno iz različitih izvora u cilju zaštite planete i sprečavanje uništavanja šuma.

U zajedničkom saopštenju SAS i Međunarodni institut za analizu primenjenih sistema pozvali su sve zainteresovane da posete internet stranicu www.sas.com/rainforest i kategorišu slike koje pokazuju znakove krčenja šume i pomognu da se situacija poboljša.

U središtu pažnje je pitanje krčenja šuma, kako bi se na taj način saznalo više o mogućnostima primene veštačke inteligencije (AI) i rasvetlila međusobna povezanost Zemljinih ekosistema.

Za to su, kako navode, potrebni volonteri od srednjoškolaca, koji danas sede u virtuelnim učionicama, preko umetnika, inženjera, koji bi pomogli ovaj projekat pregledom i prosuđivanjem slika prašume.

Slike prikazuju netaknutu zemlju i zemlju na koju je možda uticao ljudski razvoj.

Kada volonteri obeleže regione na kojima su videli znakove „ljudskog udara“, pomažu da modeli veštačke inteligencije postanu pametniji odnosno lakše uoče tu razliku zahvaljujući ljudskom posmatranju.

Izvor: RTS

Izgradnja pešačko-biciklističkog mosta sačuvaće Adu Ciganliju od automobila

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Pešačko-biciklistički most od Ade Ciganlije do Novog Beograda aspolutno je potreban građanima, jer Ada predstavlja najzanačajniji prirodni rezervat koji grad Beograd ima, istakao je glavni gradski urbanista Marko Stojčić gostujući na Studiju B.

“Što je više uređujemo, Ada Ciganlija je sve više privlačnija, ali ima i sve više automobila kojima sugrađani tamo stižu. Zato ovaj most prvenstveno ima namenu da „prebaci“ pešake i bicikliste sa novobeogradske strane na najveće beogradsko izletište. Kao što znamo Novi Beograd i Zemun su veličine Novog Sada, tako da je reč o zaista velikom broju ljudi koji dolaze na Adu automobilom. Na ovaj način oni će se zaustaviti na mestu gde pravimo javnu garažu sa 300 parking mesta. Oni će, naravno, preći biciklom ili peške na Adu, a pozicija je takva da je moguća distribucija ljudi levo i desno od mosta jer je u pitanju Ulica omladinskih brigada, jedna od najznačajnijih saobraćajnica na Novom Beogradu i prirodno je da se tu i završi”, istakao je Stojčić.

Prema njegovim rečima prostornu analizu idejnog rešenja izradila je Služba glavnog gradskog urbaniste i ista će biti dodatno razrađivana, a u arhitektonsko-likovnom smislu veoma je atraktivna skulptura koja će se nalaziti na tom prostoru i koja povezuje dve zelene obale.

“S obzirom na to da se radi o pešačko-biciklističkom mostu, sada ne možemo tačno da da kažemo koliko će iznositi vrednost radova, da li će biti oko sedam ili osam miliona evra, ali dugoročno će se svakako isplatiti jer ćemo zaštititi Adu Ciganliju”, istakao je Stojčić.

Izvor: Grad Beograd

Najveći problem ribolovaca tokom vanrednog stanja – ribokradice

Foto-ilustracija: Unsplash (Greysen Johnson)

Kako je i ribolovcima, zbog policijskog časa u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, bilo zabranjeno kretanje, odnosno noćno ribarenje, Asocijacija alasa Srbije uputila je molbu Ministarstvu privrede za rešavanje ovog problema. Odgovora dugo nije bilo, a onda je i stiglo odobrenje, uz to da se ribari jave lokalnoj policiji i u dogovoru s njima lakše organizuju. Ovo je itekako lepa vest za profesionalne ribare u Srbiji, koje muče brojni problemi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew McBrayer)

“Voda je bistra i vodostaj na rekama nizak, tako da preko dana ribolov prilično slabo ide. U ovakvim uslovima, daleko je efikasnije ribu loviti noću”, objasnio je Dragolub Ristić, predsednik Asocijacije alasa Srbije.

Pomenutim odobrenjem za dozvolu za noćno ribarenje, ribari su rešili tek mali deo problema, jer oni stari, koji ih muče godinama ili decenijama, ne samo da se ne rešavaju, već se i produbljuju.

U Srbiji postoji preko 300 registrovanih, profesionalnih ribara. Mada je to praktično nemoguće čak i grubo izračunati, smatra se da na svakog legalnog alasa ima bar pedesetak onih koji nelegalno love i prodaju ribu – ribokradice.

“Najveći problem ribarstva u Srbiji je nemoć države da se obračuna sa ribokradicama. Ovde radi oko 200 kontrolora na vodotokovima, ali to nije dovoljno. Zbog takvog stanja imamo predlog koji bi, po našem mišljenju, rešio problem; da država stvori sistem u kom bi se kontrolisalo poreklo ribe. Onaj ko je prodaje trebalo bi da ima potvrdu odakle mu ona. Poznato je da za bilo koju vrstu mesa mora da postoji deklaracija odakle potiče”, kaže Ristić i da po istom sistemu onaj ko nema dozvolu za privredni ribolov, ne može da prodaje ribu kao i da bi se povećanje broja kontrolora državi na duže staze isplatilo.

Riba se prodaje ‘na crno’ na pijačnim tezgama, na ulici, u plastičnim gajbama, kantama, u najlonskim kesama. Ribu prodaju sportski ribolovci, ali najveća pretnja ribljem fondu su takozvani ‘strujaroši’.

Foto-ilustracija: Unsplash (Taylor Grote)

Pored toga što se mnoštvo ribe ukrade na taj način ulovi, u ovoj vrsti krivolova najviše strada mlađ. Deo ribe koja u prvi mah preživi udar strujom kasnije uginjava od posledica pucanja kapilara oko kičmenog stuba. Takođe, jedna od posledica strujnih udara je i sterilitet jedinki. Manje ribe trakođe u velikoj meri stradaju, jer dok su omamljene i slabo pokretne, postaju lak plen grabljivicama i pticama koje se hrane ribom.

Ribokradice su organizovane, imaju brze čamce, vrlo su drski i agresivni, a aktuelni zakoni im ‘idu na ruku’, smatraju ribolovci.

“Retko bivaju uhvaćeni na delu. Čak i kada ih ribočuvari uhvate, teško je i mukotrpno dokazivanje krivice, zbog čega se često odustaje od krivičnog gonjenja. Treba ih uhvatiti sa strujnim aparatima, ulovom, svedocima. Postoji neverovatan apsurd – ako se registrovani ribar uhvati u ribokrađi oduzeće mu se licenca, a ribokradica plaća kaznu od 5.000 dinara.”

U pregovorima između Srbije i Evropske unije je, između ostalih, i Poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo i vodotokove, koje naša država mora da implementira. Dobar primer je Hrvatska, u kojoj je pre ulaska u EU u državnoj Agenciji za ribarstvo radilo petoro ljudi, a sada ih je oko 70. Evropa ne toleriše zagađene vodotokove, ribokrađu i nemar prema prirodnim resursima kakvi su reke, jezera i mora.

Autor: Dušan Knežić

Izvor: Agroklub.rs

Prošla godina je bila najtoplija ikada zabeležena u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima mreže satelita Evropske unije, objavljenom danas, usled nekoliko ekstremnih toplotnih talasa, upravo je 2019. godina bila najtoplija godina u Evropi otkako se vodi evidencija. Prethodna “rekorderka” bila je 2014. godina.

Zbog povećanja koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi, jedanaest od ukupno dvanaest godina sa najvišom prosečnom temperaturom je zabeleženo nakon 2000. godine, stoji u godišnjem izveštaju evropske službe za klimatske promene Kopernikus.

Topli vremenski uslovi i toplotni talasi tokom letnjih meseci su doprineli čestim sušama na jugu kontinenta, kao i tome da područja Arktika budu “vrelija” za gotovo jedan Celzijusov stepen nego uobičajeno.

U februaru, junu i julu prošle godine su izmerene posebno visoke temperature, dok je novembar ostao upamćen kao mesec sa neobično mnogo padavina. Krajem godine, u zapadnim i južnim područjima Evrope je palo čak četiri puta više kiše nego što je normalno.

Povišene temperature rezultovale su topljenjem najveće površine leda na Grenlandu u toku jedne godine. Evropski lednici su od 1997. godine “izgubili” čak 16 tona sveže vode po kvadratnom metru.

Podaci potvrđuju sveprisutni trend zagrevanja na globalnom nivou. Nalazi Svetske meteorološke organizacije (SMO) su otkrili da je 2019. godina druga najtoplija godina na svetu od početka merenja temperature tokom koje su okeani dostigli svoju najvišu temperaturu u istoriji.

Generalni sekretar SMO Peteri Talas je istakao da će trenutna pandemija novog koronavirusa svakako izazvati privremeni pad štetnih emisija, ali i da će istovremeno otežati mogućnost za pomoć ljudima pogođenim klimatskim promenama. Njihovo ignorisanje imaće veći negativni uticaj nego virus, upozorio je talas.

“Uprkos tome što je KOVID-19 prouzrokovao ozbiljnu međunarodnu zdravstvenu i ekonomsku krizu, klimatske promene ugrožavaju blagostanje ljudi, ekosisteme i privredu vekovima. Treba da ‘izravnamo’ i krivu pandemije i krivu klimatskim promena”, kazao je i dodao da su nam jednaka odlučnost i zajedništvo neophodni u obe borbe. “Treba da delamo zajednički u interesu zdravlja i dobrobiti čovečanstva, ne samo u predstojećim nedeljama ili mesecima, već nekoliko naraštaja unapred”, zaključio je on.

Planetarni skok temperature za 1,1 Celzijusov stepen u odnosu na predindustrijske vrednosti doveo nas je opasno blizu često pominjanju ograničenju od 2 Celzijusova stepena. Naučnici naglašavaju da će posledice prekoračenja ove granice biti katastrofalne, nesagledive i nepovratne. Mnoge zemlje su na održanje temperature ispod kritičnog nivou obavezane i Pariskim sporazumom.

Jelena Kozbašić

Odgovor na pandemiju mora biti usklađen sa klimatskim ciljevima

Foto-ilustracija: Unsplash (Greta Farnedi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ishan @seefromthesky)

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je danas vlade država sveta da u svojoj borbi protiv ekonomskih posledica pandemije koronavirusa uzmu u obzir još ozbiljnije vanredno stanje izazvano klimatskim promenama. Povodom Dana planete Zemlje, koji se ove godine obeležava 50. put, Gutereš je poručio da međunarodna zajednica mora da radi zajedno jer “gasovi sa efektom staklene bašte, baš kao ni virusi, ne poštuju nacionalne granice”.

U trenutku kada se na globalnom nivou vodi borba između investitora koji podržavaju “zelenu ekonomiju” i industrijskih lobista koji se zalažu za slabije klimatske regulative, Gutereš je upozorio vlade na spasavanje industrija koje izazivaju velika zagađenja.

“Na ovaj Dan planete, sve oči su uprte u pandemiju KOVID-19, najveći test s kojim se svet suočava od Drugog svetskog rata. Ali postoji i drugo, još ozbiljnije vanredno stanje – ekološka kriza ove planete”, rekao je Gutereš u video poruci objavljenoj na vebsajtu UN-a.

“Klimatski poremećaji se približavaju tački bez povratka. Moramo odlučno da delujemo da bi zaštitili našu planetu i od koronavirusa i od egzistencijalne pretnje klimatskih promena. Moramo da pretvorimo oporavak u priliku da radi budućnosti stvari uradimo kako treba”, izjavio je šef UN.

Gutereš je apelovao da se ogroman novac koji se koristi za oporavak od pandemije upotrebi i za otvaranje novih poslova i radnih mesta kroz “čistu, zelenu tranziciju”.

Savetovao je vladama da koriste svoju fiskalnu politiku da sprovedu zaokret od “sive ka zelenoj” ekonomiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Milada Vigerova)

“Novac poreskih obveznika koji se koristi za spasavanje biznisa treba da bude povezan sa otvaranjem ‘zelenih’ radnih mesta i održivim razvojem“, kazao je Gutereš.

Javna sredstva, dodao je, treba da budu investirana u budućnost, ne prošlost, i da se ulažu u održive sektore i projekte koji pomažu životnoj sredini i klimi. “Zagađivači moraju da počnu da plaćaju za svoje zagađivanje”, kazao je Gutereš.

Ekonomske mere koje su SAD, Kina i evropske zemlje do sada donosili u borbi protiv posledica pandemije uglavnom su se fokusirale na smanjivanje štete u postojećim industrijama i izbegavanje globalne depresije, prenosi briselski portal Euraktiv.

Ipak, protekle sedmice ministri Nemačke, Francuske i drugih članica Evropske unije su signalizirale podršku kasnijim akcijama koje bi bile usklađene sa klimatskim ciljevima.

Izvor: Euraktiv.rs

Grad Livno besplatno deli poljoprivrednicima sadni materijal

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeshoots.com)

U situaciji borbe protiv širenja koronavirusa, livanjska Gradska uprava se potrudila da pomogne tamošnjim poljoprivrednim proizvođačima, i to tako što im je osigurala besplatnu podelu neophodnog sadnog materijala, prenosi BHRT.

Foto: Wikipedia/Marko Pokrajac

Cilj besplatne podele sadnog, odnosno semenskog materijala jeste podstaći poljoprivrednike da zaseju što više obradivih površina kako bi dodatno proizvodili hranu.

Podela semenskog materijala vrši se posredstvom poljoprivredne apoteke i uz strogo poštovanje propisanih mera borbe protiv širenja koronavirusa. “Dele se krompir semenski, kukuruz, luk, mrkva i cvekla”, kazao je Božo Periša, vlasnik poljoprivredne apoteke.

Poljoprivredni proizvođači itekako pozdravljaju ovaj gest Gradske uprave. Procenjuje se da bi, zahvaljujući besplatnoj podeli sadnog, odnosno semenskog materijala, u Livnu uskoro mogli biti na desetine dodatnih hektara zemljišta pod usevima.

“Te površine su predviđene da se u najvećoj meri zaseju semenskim krompirom za koji je grad Livno osigurao dovoljne količine sadnog materijala”, kazala je Smiljanka Propadalo, voditeljka stručne Službe za razvoj poljoprivrede.

Za besplatno preuzimanje sadnog materijala prijavilo se oko 700 građana. “I sigurno da smatramo da je ovo možda i najbolji način da kroz konkretnu pomoć našim poljoprivrednim proizvođačima osiguramo da svi oni koji žele da mogu posaditi, da mogu da završe setvu na što lakši način”, kazao je Luka Čelan, gradonačelnik Livna.

Ova akcija besplatne podele sadnog materijala, Grad Livno će koštati oko 200.000 konvertibilnih maraka.

Izvor: Bljesak.info

Rekonstrukcija najstarije zelene pijace u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Najstarija zelena pijaca u Kragujevcu „Centar“ neće biti otvorena jer se narednih dana očekuje njena rekontrukcija. Izabran je najpovoljniji ponuđač, a radovi u vrednosti od 293 miliona dinara biće finansirani sredstvima iz dugoročnog investicionog kredita JKP Šumadija Kragujevac.

Zelena pijaca „Centar“ koja zauzima najreprezentativniji deo Miloševog konaka sagrađena je 1929. godine i pod zaštitom je države. Rekontrukcijom će zadržati svoj prvobitni izgled, ali će imati i nove sadržaje koji će odgovarati samom objektu. Pored rekontrukcije matične zgrade i uređenja platoa, biće izgrađena podzemna garaža sa 53 parking mesta i nadstrešnice sa izdvojenim mlečnim paviljonima.

Rok za završetak rekonstrukcije je 210 radnih dana od početka radova.

Izvor: Grad Kragujevac

Akvarijum na Floridi prvi je uspeo da reprodukuje koralni kaktus

Foto: Wikipedia/Mark Forsling

Akvarijum na Floridi napravio je istorijski korak kad je reč o reprodukciji korala, s namerom da se obnovi Veliki  floridski koralni greben.

Foto: Wikipedia/Mark Forsling

Koralni grebeni u Sjedinjenim Američkim Državama počeli su da podležu bolestima još od 2014. godine. Korali su jedna od morskih vrsti koju je Komisija za očuvanje riba i divljih životinja Floride spasila, što je omogućilo naučnicima da prvi put detaljno prouče ovu vrstu, odnosno da saznaju više o njihovom načinu razmnožavanja, kako bi pokušali da veštačkim razmnožavanjem pomognu njihov opstanak.

Pre oko godinu dana naučnici ovog akvarijuma uspeli su da, po prvi put u svetu, u laboratorijskim uslovima izvedu reprodukciju korala iz Atlantskog okeana, i to dva dana zaredom.

Po prvi put im se pruža prilika da u laboratorijskim uslovima otkrivaju pojedinosti vezane za korale, a naročito o reprodukciji koralnih kaktusa (Pavona cactus), te se mnoge informacije o njihovom životu spoznaju tek sada, nakon što je napravljen snimak rođenja korala.

Naime, zanimljivo je da roditelji korali nakon oplodnje, “ispljunu” mali dečiji koral, koji zatim pliva dok ne pronađe savršeno mesto za sebe na grebenu i tu ostaje do kraja života.

Ipak, naučnicima je važno da saznaju koliko te larve korali mogu plivati dok ne nađu svoje mesto pod vodom. Ta informacija otkrila bi koje su mogućnosti mešanja populacija koralnih grebena.

Pored toga, rade na projektu “Projekat koral”, organizovanom u cilju mresta korala i konačno obnove koralnih grebena u svetu. Koriste LED tehnologiju i pomoću odgovarajućih sistema za upravljanje oponašaju prirodnu sredinu za korale u kojoj postaje moguće razmnožavanje ove vrste.

Jelena Cvetić

Obezbeđeno 400.000 turističkih vaučera za odmor u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Marijana Vasić)

Potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je da će biti izdvojeno dve milijarde dinara za turističke vaučere za odmor u Srbiji koje će moći da koristi još 400.000 naših građana i dodao da je planirano da destinacije, osim banja i planina, budu i Beograd i Novi Sad.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mirko Jeremić)

On je za agenciju Tanjug naveo da će za prvih pet meseci ove godine Srbija imati štetu oko 300 miliona evra zbog manjeg deviznog priliva od stranih turista, dodajući da u to nisu uračunata domaća turistička putovanja.

„Zato je ova akcija značajna, jer ćemo manjak koji će uslediti zbog manjeg dolazaka stranih gostiju bar delimično nadomestiti akcijom turističkih vaučera“, rekao je Ljajić.

On je kazao da je do 26. februara ove godine podeljeno 160.000 vaučera i podsetio da je za manje od mesec i po radnih dana svih 100.000 vaučera podeljeno, te da je država morala da koristi sredstva iz budžetske rezerve za dodatnih 60.000 vaučera.

„To govori o interesovanju za ovu akciju. Sa novih 400.000 vaučera razmatramo da proširimo obuhvat onih koji mogu da ih koriste“, rekao je Ljajić i dodao da su vaučere do sada najviše koristili penzioneri, čak 54 odsto, a zatim nezaposleni i oni čija su primanja manja od 60.000 dinara.

Navodi da se sada razmatra mogućnost da se Beograd i Novi Sad uključe kao destinacije za odmor na vaučere, te podseća da vaučeri u tim gradovima nisu mogili da budu korišćeni jer su primat imale destinacije u unutrašnjosti Srbije, pre svega banje i planine.

S obzirom da je ova akcija usledila kao odgovor na situaciju nastalu zbog koronavirusa, Ljajić kaće da se razmatra mogućnost da i ova dva grada, koja su najviše pogođena u smislu pada turističkog prometa, budu uključena, jer su, kaže, oni vukli ceo turistički promet u zemlji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Filip Zrnzević)

Najavio je da će naredne nedelje biti pripremljen konačni tekst uredbe o korišćenju turističkih vaučera.

Ljajić kaže da su se vaučeri do sada mogli koristiti u oko 1.460 ugostiteljskih objekata, a ukoliko se uključe Beograd i Novi Sad, on veruje da će biti još takvih hotela i pansiona.

„Nema sumnje da ćemo sa novim gostima nadomestiti gubitak koji će uslediti zbog pada međunarodnih turističkih putovanja. Ovo je pokušaj da smanjimo gubitke koji će sigurno biti veliki u ovoj godini“, istakao je Ljajić.

Kaže da su procene da će na svetskom nivou gubitak u oblasti turizma biti oko 450 milijardi evra, jer je, ukazuje, turizam prva grana privrede koja je pogođena zbog pandemije.

Međutim, kako kaže, ohrabruje činjenica da je turizam nakon svetske ekonomske krize pokazao da se prvi oporavlja i da je najfleksibilniji na ovakve krize.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Nagrade za “Beskrajnu čestitku” Ministarstva zaštite okoline i energetike Hrvatske

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Na najvećem nacionalnom takmičenju kreativnosti, Ideja X, koje već 10 godina nagrađuje ideje koje pomeraju granice, Studio Sonda i Ministarstvo zaštite okoline i energetike osvojili su nagradu u kategoriji Korporativne komunikacije za rad “Beskrajna čestitka”- bronzanu Ideju X.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Kako kažu iz Ministarstva, izuzetno su ponosni jer je rad prepoznat od strane struke i kolega, a naročito jer je reč o radu koji je zasigurno realizovan s najmanjim budžetom od svih prijavljenih radova, te se nominacijom i osvajanjem nagrade svrstao rame uz rame sa kampanjama velikih kompanija koje imaju značajne budžete i velike produkcije za realizaciju.

Studio Sonda je “Beskrajnu čestitku” osmislio je na zahtev Ministarstva kojim je zatraženo da praznična čestitka (Božić i Nova godina) bude vođena načelima zaštite i očuvanja prirodnih resursa.

Takođe, u žestokoj konkurenciji u finalu jubilarnog takmičenja MIXX koje nagrađuje najbolje digitalne kampanje i alate/platforme na području tržišnih komunikacija našli su se i superjunaci Ministarstva zaštite okoline i energetike “Ozonko i Ozončica”.

Ministarstvo zaštite okoline i energetike prošle godine je povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača pokrenulo kampanju na Viber aplikaciji kojom su želeli da podignu svest o važnosti zaštite ozonskog omotača. Paket nalepnica sa superjunacima ministarstva preuzelo je 131.885 korisnika, što je 46,54 odsto više od planiranog cilja.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Uređaj za dezinfekciju ruku radi na solarnu energiju

Foto: YouTube (screenshot)

Solarni paneli postali su nezamenjiva komponenta u borbi protiv klimatskih promena. Međutim, ispostavilo se da imaju dodatni potencijal za spas sveta!

Foto: YouTube (screenshot)

Da se solarni paneli mogu koristiti u borbi protiv širenja virusa KOVID-19, dokazao je berlinski startap “SunCrafter” koji razvija off-grid solarne generatore iz solarnih panela, pri njihovoj novoj nameni, i koji je pobedio na nedavno održanom hakatonu KOVID-19. Na ovom događaju učestvovalo je čak 12.000 ljudi iz stotinu zemalja, a među dvanaest ponuđenih tema za koje su razvijali rešenja bilo je i suzbijanje širenja virusa KOVID-19. Slične su događaje širom sveta posljednjih nedelja podržale vlade, istraživački instituti i privatne kompanije, no ovaj hakaton, usmeren na rešenja zasnovana na korišćenju fotonaponskih sistema, podržala je Evropska svemirska agencija (ESA), a finansirao ga je estonski startap “Garage48”.

Pobednička ideja “SunCrafter-a” javila se kao odgovor na izbijanje pandemije koronavirusa, i zasniva se na korišćenju već upotrebljivanih solarnih panela koji dobijaju novu namenu – postaju uređaji za dezinfikovanje ruku! Paneli i dalje stvaraju dovoljno električne energije za napajanje posebnih UV svetiljki, čija je svetlost talasne dužine te ubija viruse, uključujući i KOVID-19.

U “SunCrafter-u” tvrde kako je njihov uređaj siguran za ljude, odnosno ne oštećuje kožu ili oči, a još jedna njegova prednost je korišćenje panela koji su završili svoj radni vek. “SunCrafter” ima već dovoljno iskustva u upotrebi starih solarnih panela. Radi pri Simensovom kampusu za inovacije u Berlinu i prikuplja panele iz starih komercijalnih sistema koje koristi za izradu off-grid solarnih generatora namenjenih napajanju udaljenih zajednica.

Kriza koronavirusa iznedrila je brojna izvrsna rešenja

Foto: YouTube (screenshot)

Pobeda na hakatonu znači da je berlinski tim dobio 20.000 evra za daljnji razvoj rešenja. Osnivačica i izvršna direktorka “SunCrafter-a” Liza Venđih rekla je da kompanija sada zajedno sa svojim partnerima radi na utvrđivanju količine uređaja koja se može proizvesti u narednim nedeljama i mesecima. „Ova tehnologija bi se mogla koristiti u terenskim bolnicama, izbegličkim kampovima i urbanim siromašnim četvrtima u zemljama sa slabom snabdevenošću energijom, kao i u javnim prostorima u severnim područjima Zemlje“, izjavila je Liza Venđih.

Joana Kamenova, poslovna analitičarka iz ESA-e, bila je jedna od 180 osoba koje su volontirale kao mentori tokom hakatona i pomogle u proceni nekih predloga. „Imali smo dosta vrlo naprednih ideja za rešavanje trenutne zdravstvene krize. Kako podržavamo male kompanije koje žele pronaći izlaz iz trenutne krize? Što možemo iz nje naučiti i kako se možemo boriti protiv klimatskih promena? Vrlo je uzbudljivo razmišljati o tome kako se nova rešenja mogu razvijati korišćenjem svemirskih podataka i tehnologije, a neke od predloženih ideja bile su uistinu fantastične“, rekla je Kamenova.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Transformacija znanja iz Sarajeva u razvojni potencijal regiona

Foto-ilustracija: Unsplash (Natalya Letunova)

Na oko 300 km od Beograda, na obalama Miljacke – za koju bi zaista bilo čudo da „mostove odnese” – smestio se grad koji mnogo volim. U Sarajevu sam naučila o važnosti pravljenja razlike između pite i bureka i nevažnosti pravljenja razlike među ljudima. Tu sam otkrila i jednog aktera koji sadašnjim i budućim stanovnicima ove živahne prestonice čini život lagodnijim i okruženje zdravijim. Reč je o kompaniji Enova, vodećem pružaocu usluga iz oblasti energetike, životne sredine i bezbednosti u Bosni i Hercegovini

Već u njenom nazivu i sloganu „Inspirisani budućnošću” krije se opredeljenje za inovativne ideje. Imala sam priliku da razgovaram sa mladim, radoznalim i ambicioznim timom Enovinih stručnjaka koji već deset godina u svojoj zemlji i regionu implementiraju projekte s ciljem transformacije znanja u razvojni potencijal.

Njihov uspeh se temelji na najvrednijem resursu – ljudima, a svoje poslovanje zasnivaju na integritetu, kulturi saradnje, posvećenosti, izvrsnosti, spremnosti na učenje i prilagodljivosti. Smatraju da ukoliko žele da budu korisni društvu, ne bi trebalo samo da rade bolje ili više, već da rade drugačije.

Foto: Enova

U njihovom poslovnom portfoliju se nalaze značajne međunarodne institucije poput Evropske komisije, Svetske banke i Međunarodne finansijske korporacije. Imajući to u vidu, ne čudi da su im u osmišljavanju alata za pametno urbano planiranje i alata za analizu javnog mišljenja poverenje pružili i Grad Sarajevo i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz inicijativu Sarajevo – Smart City koju finansira Vlada Švedske.

Alat za pametno urbano planiranje u osnovi predstavlja numeričke simulacije strujanja vazduha i bazira se na kompjuterskoj dinamici fluida (eng. Computational Fluid Dynamics). Softver omogućava dinamički proračun strujanja vazduha i disperzije zagađivača u prostoru i vremenu u realnoj orografiji, uključujući detalje urbanih sadržaja u kritičnim meteorološkim uslovima npr. temperaturne inverzije ili situacije bez vetra, objasnili su mi u Enovi, naglašavajući da će simulacije pokazati kako i urbani sadržaji utiču na strujanje vazduha i koncentracije zagađujućih materija.

Bez obzira na to koliko proces dobijanja ovih podataka meni kao laiku delovao složeno, Enovin tim me je uverio da će rezultati biti lako razumljivi i za donosioce odluka i građane. Osim toga, oni razvijaju i alat jednostavan za korišćenje koji će omogućiti analizu građanskih očekivanja kada je reč o urbanim sadržajima, kao što su npr. zone rekreacije, promene vidova transporta, gradnja objekata, parkova i slično. Građani će moći da preuzmu aplikaciju putem društvenih mreža ili će svoje mišljenje moći da iskažu na ekranima postavljenim na javnim mestima. Njihova namera je da podstaknu građane da razmišljaju i uključuju se u proces odlučivanja. Kao krajnji cilj, u sklopu podizanja inventivnosti grada i promišljenosti Sarajlija, definisali su uvođenje održivog urbanog planiranja. Nadaju se i njegovom proširenju na druge gradove.

S fokusom na Enovinu inspiraciju, Sarajevo nastoji da ozeleni svoje površine i obogati biodiverzitet i da koristi geotermalnu energiju i energiju iz otpada.

Hidroenergija je prilično zastupljen obnovljivi izvor u nenergetskom miksu naše komšijske zemlje, pa me je interesovalo kakav je stav javnosti po pitanju malih hidroelektana. Po svemu sudeći, žitelji Bosne i Hercegovine su zabrinuti zbog uticaja malih hidroelektrana na floru i faunu. Shodno tome, često se organizuju protesti i potpisuju peticije protiv njihove izgradnje. Nedavno je Enovin tim radio, u saradnji sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), na katalogu kriterijuma za održivu evaluaciju malih hidroelektrana koji bi trebalo da pomogne u proceni uticaja hidroenergetskih projekata na vode i životnu sredinu. Namenjen je kako investitorima tako i donosiocima odluka. Poznato je da je Bosna i Hercegovina bogata prirodnim resursima, ali da bi se oni održali, bitno je da se njima upravlja na prihvatljiv način uz sprečavanje nastanka negativnih posledica.

Pametan grad zahteva i transport s istim epitetom, a članovi Enove upoznali su me sa informacijom da je sarajevska kantonalna vlada nedavno potpisala i kreditni aranžman za nabavku niskoemisionih vozila za javni prevoz. Enova je uključena u izradu Zelenog akcionog plana u čijem sklopu je predložen niz mera održive mobilnosti. One obuhvataju proširenje staza za biciklistički saobraćaj, stvaranje pešačkih koridora, multimodalni transport sa povezivanjem prigradskih naselja i drugo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema mišljenju kompanijskih predstavnika, da bi se uticalo na podizanje svesti o posledicama vazdušnog zagađenja, neophodna je primena celovitog strateškog pristupa. On, pre svega, podrazumeva identifikaciju ciljnih grupa. Enova savetuje da bi trebalo motivisati omladinu da više okreće pedale, a manje volan, ali skreće pažnju na to da je za edukaciju stanovništva neophodno vreme i posvećenost, kao i praćenje tehnološkog napretka i promena u zajednici.

U ovoj kompaniji smatraju da na putu Bosne i Hercegovine ka većem broju inovacija, obimnijoj upotrebi obnovljivih izvora energije i višem stepenu energetske efikasnosti stoji nekoliko izazova. Među njima su i zastarela tehnologija, manjak finansijskih sredstava, nedovoljna utemeljenost saradnje između vlasti, industrije i naučne sfere i, s njom povezan, nedostatak tehnoloških parkova i habova koji bi „izgradili” sponu između interesnih strana, a sve s ciljem dobrobiti zajednice kroz jačanje energetske sigurnosti.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Ministar Trivan: Cenu napretka civilizacije “plaćamo” povećanjem zagađenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)

Povodom Dana planete Zemlje, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je izjavio sledeće (izjavu prenosimo u celosti):

“22. april je Dan planete Zemlje, koji su Ujedinjene nacije proglasile globalnim datumom kako bi ljudskoj civilizaciji uputile opomenu da mora da promeni odnos prema našoj planeti koju sistematski uništava ugrožavajući i svoj opstanak. Ovogodišnja tema su klimatske promene, kao jedan od najvećih izazova čovečanstva. To je i poziv na pokretanje globalne akcije, iznalaženja kreativnih i inovativnih rešenja koja ne zagađuju planetu, prelaska na cirkularnu ekonomiju, na putu ka potiskivanju upotrebe fosilnih goriva i postizanju ugljenične neutralnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kurt Cotoaga)

Cenu napretka naše civilizacije, koja je posebno u poslednjih dvesta godina oslonjena na tehnologije i energiju fosilnih goriva, „plaćamo“ povećavanjem zagađenja i koncentracije gasova sa efektom staklene bašte sa dugoročnim posledicama po klimu, biodiverzitet i životnu sredinu što direktno utiče na naše zdravlje.

Posledice klimatskih promena vide se u svim delovima sveta. Sve toplija klima topi polarne ledene sante, raste nivo okeana i mora, i sve su češće ekstremne vremenske pojave, intenzivniji toplotni talasi i suše, obilne padavine i poplave, oluje i uragani gde ih pre nije bilo.

Klimatske promene menjaju život na planeti, utiču na biodiverzitet, nestanak ili „selidbu“ na nova staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog uticaja klimatskih promena i intenziviranja klimatskih ekstrema, posledice će trpeti većina sektora, od poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, transporta, industrije, turizma do zdravstva. Budući da prosečna temperatura na svetskom nivou i dalje raste, svet se suočava sa nestašicom vode, rizikom ratova koji će se zbog toga voditi, kao i sa povećanim brojem klimatskih izbeglica.

Danas u vreme svetske pandemije, pitanje brige za zdravlje čoveka je više nego ikada aktuelizovalo pitanje zdravlja planete. Svetska zdravstvena organizacija je i pre pojave KOVID-19 upozoravala da će klimatske promene uticati na pojavu i širenje zaraznih bolesti. Vesti i satelitski snimci iz različitih delova sveta ovih dana svedoče da je planeta manje zagađena, da su čistije vode i vazduh jer je, zatvaranjem fabrika, smanjivanjem industrijske aktivnosti i saobraćaja, smanjeno emitovanje gasova koji utiču na zagađenje i klimatske promene. I to je svojevrsna opomena i zapitanost da li će kada sve ovo prođe, ljudska civilizacija moći da zadrži ove pozitivne promene.

Da li ?

Jesmo li naučili da izvlačimo pouke?

Bliska budućnost će to pokazati…

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)

Srbija je započela promene u životnoj sredini, odlučna je da sistemskim i doslednim merama efikasno rešava ekološke probleme, i aktivno učestvuje u svim regionalnim i globalnim aktivnostima koje doprinose rešavanju klimatskih izazova. Izradili smo veliki broj projekata, poslali u Brisel Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, završili i u proceduru uputili Nacrt zakona o klimatskim promenama. U svojstvu potpredsednika učestvujemo u radu, UNEA -5 i COP-26 a u Beogradu je održana Ministarska konferencija zemalja Južne i Jugoistočne Evrope koja je imala regionalni i međunarodni značaj u traženju rešenja za ekološke probleme. Potvrdu posvećenosti rešavanju problema zaštite životne sredine dokazuje i investicioni plan „Srbija 2025“ koji predviđa i investicije u oblasti otpadnih voda. Planiranim pokretanjem velike akcije pošumljavanja sa „Egzitom“, sadnjom stabala Srbija će povećati svoju pošumljenost i inicirati proširenje ove aktivnosti na region, kao najefikasniji i najednostavniji način ublažavanja klimatskih promena.

Ovaj dan upućuje čovečanstvo da mora da promeni odnos prema planeti Zemlji. Vladin i nevladin sektor, privreda, akademska zajednica, mediji, svako od nas može da bude čuvar planete Zemlje.

Čuvajući našu planetu, sačuvaćemo zdravlje, ali ne samo čoveka.”

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Beču otvorene ulice za pešake u kojima je moguća bezbedna distanca

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrea Niosi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrea Niosi)

Da bi građani držali razmak od jednog metra i u gusto naseljenim delovima grada i tako smanjili rizik od inficiranja koronavirusom, Grad Beč je nekoliko ulica otvorio samo za pešake.

Pešacima će biti na raspolaganju devet privremenih „zona susreta“ i 20 zatvorenih ulica.

Privremene „zone susreta“ počinju u ulici Landštrase, u Jozefštatu, Ottakringu i Veringu, a u toku nedelje oslobodiće se još u Leopoldštatu, Margaretenu, Nojbau i Favoritenu.

Posebno u gusto naseljenim područjima gde živi mnogo ljudi, u blizini nema parkova, a trotoari su uski, važno je da ulice budu otvorene za ljude. Tako se stvara prostor za bezbedno pešačenje uz držanje odstojanja.

Prema tim kriterijumima su ulice i izabrane, sa posebno uskim trotoarima, visokim stepenom naseljenosti i nedostatkom parkova i zelenih površina u direktnom okruženju.

Uz to, još 20 ulica u kojima je zabranjen saobraćaj, biće otvorene za pešake.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd