Home Blog Page 725

Proizvodnja uglja u Srbiji uvećana za 5,3 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Juan Encalada)

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je na otvaranju površinskog kopa Radljevo–Sever, da je od početka godine do danas proizvodnja uglja povećana za 5,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Antić je na površinskom kopu Radljevo-Sever, kazao da je u aprilu proizvodnja uglja povećana za 6 odsto u odnosu na april prošle godine uprkos, kako je podsetio, teškim uslovima rada usled epidemije.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Rudarske i energetske kompanije su u uslovima epidemije i vanrednog stanja pokazale snagu i stabilnost i održale redovnu proizvodnju uglja i struje u teškim uslovima i u uslovima zabrane kretanja“, rekao je ministar rudarstva i enrgetike.

Povećana proizvodnja uglja u aprilu, kako je kazao Antić, obezbedila je energetstku stabilnost zemlje, a ministar je zahvalio rudarima na tom uspehu.

On je istakao da su radnici radili u tri smene u svim energetskim i rudarskim kompanijama, kao i da, uprkos vanrednom stanju, veliki investicioni projekti u oblasti energetike nisu stali.

Govoreći o kopu Radljevo-Sever, Antić je istakao da je u energetici taj kop „strateški značajan za Srbiju“ i da je povezan sa izgradnjom novog bloka TE “Kolubara B” u Kaleniću, koji bi trebalo da nam obezbedi energetsku sigurnost i da se sa proizvodnjom uglja počne od 2022. godine.

Antić je naglasio da će 2020. godinu rudarski sektor i energetske kompanije završiti pozitivnim rezultatom u odnosu na 2019. godinu, kao i da će na taj način doprineti rastu BDP-a.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je novootvoreni površinski otkop Radljevo-Sever u rudarskom basenu “Kolubara”. Predsednik je rekao da je kop Radljevo jedna od najvažnijih tačaka za budućnost energetskog snabdevanja Srbije.

“Prvi ugalj ćemo da iskopamo 2020. godine, gotovo 500 miliona biće uloženo u ovaj kop, a time garantujemo 60 godina snabdevanja ugljem”, kazao je predsednik Vučić.

On je naveo da se na kopu Radljevo – Sever radi na otkrivkama od oktobra 2019. godine. Kako kaže, to je veliki uspeh i veliki rezultat, a rudarima koji rade i po kiši i snegu se zahvalio. Naveo je da je pred nama težak zadatak i da sa ogromnom energijom ulazimo u ekonomski oporavak zemlje.

On je izrazio očekivanje da će rudari imati još bolje materijalne uslove i veća primanja u narednom periodu i dodao da je sve to moguće zahvaljujući odgovornoj finansijskoj politici.

“Mislim da imamo jedan od najboljih planova u Evropi, zasnovan na realnom novcu. Veliko hvala za vaš trud i rad, Srbija iz krize izlazi kao pobednik, a bez vašeg rada to ne bi bilo moguće”, zaključio je predsednik Srbije.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Prvi put nakon 40 godina u Indiji smanjene emisije ugljen-dioksida

Foto-lustracija: Unsplash (Varshesh Joshi)

Indija je, nažalost, poznata po veoma visokom stepenu zagađenja vazduha, te se u svetu kotira među prvima kada je reč o ovom problemu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Charlie Costello)

Sada je po prvi put nakon četiri decenije zabeleženo smanjenje emisije ugljen-dioksida na godišnjem nivou. Nedavne analize pokazale su da postoji više faktora zaslužnih za ovu osvežavajuću promenu, među kojima su rast obnovljivih izvora energije, ali i ekonomski zastoj i sveukupan uticaj pandemije koronavirusa.

Iako je primećeno da se Indija sve više okreće obnovljivim izovorima, te da je sve manja potražnja za proizvodnjom toplotne energije iz konvencionalnih izvora, odnosno uglja, radikalnijem padu štetnih emisija doprinelo je donošenje vanrednih mera radi sprečavanja širenja koronavirusa u državi.

Emisije ugljenika u martu smanjene su za 15 odsto, što je duplirano već narednog meseca, odnosno u aprilu je smanjenje iznosilo čak 30 odsto. Računica pokazuje da, u odnosu na period od marta 2019. do marta 2020, pad emisija ugljen-dioksida iznosi čak 30 miliona tona.

Analitičari su primetili da je pad proizvodnje električne energije iz uglja iznosio 15 odsto u martu i već 31 odsto tokom prve tri nedelje aprila, a proizvodnja energije iz obnovljivih izvora povećala se za 6,4 odsto tokom marta, dok je u aprilu smanjena za 1,4 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivek Kumar)

Smanjena je i potrošnja nafte, i to za 18 odsto tokom marta u odnosu na 2019. godinu, a očekuje se da će pad potražnje za prirodnim gasom ići i do 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu u kojoj je zabeležen porast.

Tokom poslednja tri meseca primećeno je da je nivo zagađujućih čestica znatno manji, na šta je dodatno uticalo smanjenje obima saobraćaja.

Većinu ovih promena inicirala je epidemija koronavirusa, ali se stručnjaci ipak nadaju da rezultati mogu biti vidljivi i nakon pandemijske krize, odnosno da mogu pomoći u formiranju pravca kojim će se Indija u budućnosti kretati.

Jelena Cvetić

Da li će Beograd dobiti “biciklističke ulice”?

Foto-ilustracija: Unsplash (Guus Baggermans)

Grad Beograd će zajedno sa Vladom Republike Srbije raditi na tome da se građanima omogući alternativni prevoz, da se uvede pojam biciklističke ulice, a razgovara se i o svojevrsnim subvencijama za kupovinu bicikala domaće proizvodnje, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

On je za TV Pink istakao da je predsednicu Vlade Srbije Anu Brnabić upoznao sa nekoliko predloga Grada Beograda, kako bi se grad još više prilagodio biciklistima.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Imaćemo nekoliko predloga, između ostalog da se promeni Zakon o bezbednosti saobraćaja i uvede pojam biciklističke ulice. Već smo pripremili nekoliko ulica za tu namenu, pa će tako jedna od njih biti i Ulica kneginje Zorke. Biciklisti će imati prednost u tim ulicama i biće zabranjeno da budu preticani. Tražićemo, takođe, da se u jednosmernim ulicama biciklistima omogući da voze dvosmerno, što će omogućiti veće korišćenje ulice za bicikliste. Sa Vladom Srbije razgovaramo i o svojevrsnim subvencijama za kupovinu bicikala, koliko to bude moguće, i to samo za kupovinu bicikala domaće proizvodnje”, rekao je Vesić.

On je precizirao da postoji nekoliko istaknutih domaćih proizvođača, te da će se na taj način pomoći domaćoj industriji i ujedno podići domaći BDP. Istovremeno, to bi pomoglo i da se više građana opredeli za vožnju bicikala.

Takođe, podsetio je Vesić, dva puta je u Beogradu bio raspisan tender za bicikle, definisano je 150 stanica sa pet do 10 bicikala, ali se, nažalost, niko nije javio.

“Beograd još nema marketinšku atraktivnost koju imaju neki drugi veliki gradovi, kako bi neko i uložio u to”, naveo je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je dodao i da je bilo reči i o tome šta treba da se promeni u tenderu, koji će opet biti objavljen ove godine, kako bi glavni grad konačno dobio sistem javnih bicikala.

“Grad je odavno već opredeljen ka tome da se biciklistički saobraćaj razvija. Imamo dobru saradnju sa udruženjima biciklista i snažnu podršku premijerke. Zato sam sasvim siguran da ćemo doći do dobrih rešenja i omogućiti da se bicikli više koriste”, naglasio je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paolo Chiabrando)

On je podsetio da u ovom trenutku u Beogradu ima oko 103 kilometra biciklističkih staza, a da se trenutno radi 7,7 kilometara staza.

“To su staze od Savskog trga prema Nemanjinoj, kao i prema Beogradu na vodi, radi se kroz Višnjičku, Teodora Drajzera, Mirijevski bulevar, Bulevar Mihajla Pupina. U našim urbanističkim planovima, koje smo doneli pre nekoliko godina, planirano je oko 450 kilometara biciklističkih staza, od čega 110 kilometara treba da bude završeno u naredne dve i po godine. Prošle nedelje sam imao sastanke sa udruženjima biciklista, a posle toga i sa premijerkom Anom Brnabić, koja od srca podržava sve ovakve inicijative i ona će se sastati sa njima kako bismo poboljšali uslove za bicikliste”, istakao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je podsetio i na to da u pojedinim garažama, poput onih na Adi Ciganliji, „25. maju”, „Obilićevom vencu”, građani koji parkiraju mogu besplatno da koriste bicikle.

Izvor: Grad Beograd

Srbija troši i do 5 puta više energije od evropskog proseka

Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle sedmice, Vlada Srbije je usvojila Uredbu kojom se potvrđuje Program finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u ovoj godini. Za te namene izdvojeno je pola milijarde dinara. Investicije su veoma važne jer naša zemlja i dalje troši četiri do pet puta više energije od proseka Evropske unije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska zajednica u svom izveštaju za prošlu godinu navodi da je Srbija upravo u oblasti energetske efikasnosti najviše napredovala. Sa druge strane, u Srbiji i dalje ima 300.000 kuća bez izolacije.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić ističe da njegovo ministarstvo, kao i Vlada Srbije, energetsku efikasnost stavljaju na vrh prioriteta.

“Mi smo čak definisali energetsku efikasnost kao novi izvor energije jer duboko verujemo da uštedama u potrošnji energije možemo da obezbedimo nedostajuće ili buduće potrebe energije za Srbiju”, kaže Antić.

Navodi da je izdvojenih pola milijarde dinara deo budžetskog fonda i da će biti iskorišćene, pre svega, za finansiranje projekata u lokalnim samoupravama.

“Iz iskustva znam da su to u najvećem delu škole, vrtići i domovi zdravlja. Mi smo imali velik broj projekata i formata u kojima smo radili na energetskoj efikasnosti. Taj budžetski fond nije jedini. Moram da istaknem i projekat rehabilitacije daljinskih sistema grejanja“, kaže Antić.

Ističe da je u proteklih nekoliko godina ozbiljno investirano u 22 toplane širom Srbije, u šta je uloženo 130 miliona evra.

“Ovih 500 miliona dinara idu preko budžetskog fonda na osnovu konkursa na koje nam se javljaju lokalne samouprave, pre svega za javne objekte”, objašnjava Antić.

Radi se na formiranju fonda za energetsku efikasnost

Kada je u pitanju pomoć građanima, ministar Antić kaže da je prioritet dati stručnu, ali i finansijsku podršku, kako bi u tom segmentu napravili sledeći iskorak.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Mi smo u proteklom periodu ostvarili sve planirane ciljeve, ali taj segment – da uđemo u podršku građanima kada su stanovi u pitanju, to je najveći izazov”, naglašava Antić.

Naknada za energetsko unapređenje je uvedena, a ministar Antić kaže da se uz tehničku podršku Evropske komisije i drugih partnera, radi na formiranju fonda za energetsku efikasnost.

“Uloga tog fonda će pre svega biti sufinansiranje i podrška građanima za projekte energetske efikasnosti – izolacija, stolarija, termo-tehnički segmenti zgrada, ali i nabavka energetski efikasnih uređaja za domaćinstva”, naglašava Antić.

Veruje da će fond u svim svojim segmentima biti instaliran u toku 2020. godine i da će već 2021. biti finansirani prvi projekti.

Izvor: RTS

Zaštita malih poljoprivrednika od oligarha i kriminalaca u EU je neophodna, ističu aktivisti

Foto-ilustracija: Unsplash (Clark Young)

Grupa Evropska narodna partija (EPP) u Evropskom parlamentu zatražila je 13. maja zakon Evropske unije kojim će se sprečiti oligarsi i “otimači” poljoprivrednog zemljišta da uzimaju subvencije EU na štetu malih i srednjih poljoprivrednih biznisa. Takva praksa raširena je u istočnoj Evropi i Italiji.

“Novim zakonom treba da se ograniče subvencije po osobi, uvede jasan registar pravih vlasnika kompanija i spreči krađa zemlje”, rekla je evroposlanica iz grupe narodnjaka Monika Holmajer koja predsedava Odborom za budžetsku kontrolu Evropskog parlamenta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Warren Wong)

“Fondovi EU se u nekim članicama sistematski zloupotrebljavaju od strane široko rasprostranjenih oligarha ili kriminalnih struktura. Sukob interesa češkog premijera (Andreja) Babiša i drugih moguće oligarhijskih struktura bio je poziv za promenu pravila EU koja se odnose na to koliko jedna osoba može da dobije iz EU budžeta”, rekla je Holmajer koja je autorka izveštaja parlamenta o tome kako Evropska komisija upravlja fondovima EU.

“EU takođe mora da ponudi mehanizam direktnog izveštavanja za male farmere čiju su zemlju koja ispunjava uslove subvencije ukrale kriminalne mreže, kao što je Agencije EU za borbu protiv prevara (OLAF) izvestila o slučajevima u Slovačkoj i Italiji”, dodala je ona.

O njenom izveštaju će se glasati u Evropskom parlamentu 13-14. maja.

“To što u nekim zemljama samo nekoliko biznisa dobija ogroman deo subvencija EU nije pošteno, niti je u skladu sa ciljem strukturnog finansiranja EU. Korist od EU fondova treba da ima većina poreskih obveznika EU a ne da se njihovim novcem plaćaju oligarsi”, rekla je Holmajer.

Ona je dodala da će to biti deo zahteva EPP u predstojećim pregovorima o dugoročnom budžetu EU.

“Evropska komisija treba da predloži budžetska pravila kojima se precizira maksimalna suma koju fizička lica i velika imanja u vlasništvu više kompanija mogu da dobiju iz kohezionog i poljoprivrednog fonda EU”, istakla je Holmajer.

Foto-ilustracija: Unsplash (Social.cut)

Prema EPP, mere protiv oligarha treba da prati registar krajnjih korisnika i njihovih pravih vlasnika kako bi se došlo do transparentnosti u pogledu toga ko dobija fondove EU.

“Želimo standard izveštavanja o tome ko su fizička lica koja stoje iza krajnjih korisnika EU fondova širom članica. Ako je jedna osoba vlasnik matične kompanije, mora da se vidi da subvencije koje su primila zavisna preduzeća završavaju u istim rukama”, objasnila je Holmajer.

U parlamentarnom izveštaju Monike Holmajer posebna pažnja je posvećena praksi “grabljenja” zemlje.

Poljoprivrednici moraju da znaju da će ih EU zaštiti ako to ne urade nacionalne vlasti. Zato grupa EPP traži mehanizam preko koga poljoprivrednici kojima je naneta šteta mogu da se žale direktno Evropskoj komisiji”, zaključila je Holmajer.

Izvor: Euraktiv.rs

U pogon pušteno najveće bečko solarno postrojenje sa 6.500 panela

Foto: Facebook (screenshot)

Solarna elektrana na krovu trgovačkog centra “Donauzentrum” otvorena krajem oktobra 2019. više nije najveća u Beču. Austrijska metropola je od ove nedelje bogatija za novo fotonaponsko postrojenje snage 1,92 MW, a njegovih 6.500 solarnih panela zauzimaju površinu od 28.000 kvadratnih metara.

Foto: Facebook (screenshot)

Fotonaponsko postrojenje “Unterlaa” je najnovija bečka državna elektrana u čijem finansiranju građani učestvuju otkupom 5.000 vaučera u vrednosti od 250 evra. Svako ih može kupiti najviše tri i to putem internet stranice www.klimaschützen.at. Novi fotonaponski sistem napaja pumpni sistem cisterni vode “Unterlaa”, čijih se 40 odsto energetskih potreba sada može zadovoljiti čistom, lokalno proizvedenom električnom energijom. Električna energija koja se ne koristiti na licu mesta pušta se u mrežu, a taj višak energije može se iskoristiti za godišnje snabdevanje oko 600 domaćinstava.

Kako se navodi na internet stranici kompanije “Wien Energie”, najveći bečki fotonaponski sistem na cisterni vode “Unterlaa” u okrugu Favoriten ima ukupnu površinu od 28.000 kvadratnih metara (2,8 hektara), što odgovara površini od gotovo četiri fudbalska igrališta. Solarna elektrana snage 1,92 MW sastoji se 6.500 solarnih panela i od ponedeljka „omogućava isporuku visokokvalitetne bečke izvorske vode na još ‘zeleniji’ način“, rekao je Volfgang Cerobin, šef bečkog Magistratskog odeljenja MA 31 (Bečka voda).

Izgradnja postrojenja započela je u novembru 2019. pa je prema planu završena u maju ove godine. Ova elektrana će svakako doprineti zaštiti klime i njenim radom će se godišnje uštedeti dodatnih 706 tona ugljen-dioksida. Akumulacija vode “Unterlaa” na južnoj periferiji austrijske metropole ima vrlo važnu ulogu u vodosnabdevanju grada jer zapreminom od 162.000 kvadratnih metara pokriva više od trećine bečkih dnevnih potreba za vodom snabdevajući hiljade bečkih domaćinstava.

Foto: Facebook (screenshot)

Kompanija “Wien Energie” trenutno raspolaže sa 215 fotonaponskih sistema, uključujući 27 državnih solarnih elektrana, te je s ukupno instaliranom snagom od 35 MW najveći operater solarne energije u Austriji. “Wien Energie” godišnje generiše oko 37 GWh solarne energije (samo u novoj elektrani “Unterlaa” 2,05 GWh), čime se postiže ušteda od 12.000 tona CO2. Tokom ove godine u planu su investicije u vrednosti 20 miliona evra i instalacija dodatnih 25 MW fotonaponskih sistema. Uz delotvorne mere prilagođavanja klimatskim promenama koje bečka uprava već godinama sprovodi, Bečlijke i Bečlije se sunčevim zracima zaista mogu bezbrižno radovati.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Program “Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja OIE” u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Dil

Ministarstvo zaštite okoline i energetike na središnjem portalu za savetovanje sa zainteresovanom javnošću e-Savetovanja pokrenulo je savetovanje o nacrtu Uputa za prijavljivanje na Poziv na dostavu projektnih predloga „Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama“.

Poziv se planira u okviru Specifičnog cilja 4b1 – Povećanje energetske efikasnosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bert Sz)

Ukupna vrednost bespovratnih sredstva koja su na raspolaganju u okviru Poziva je 266 miliona kuna (34,6 miliona evra), pri čemu najniži iznos koji se može dodeliti pojedinačnom projektu iznosi 350 hiljada kuna (45.000 evra) dok se pojedinačnom podnosiocu zahteva, za jedan ili više projekata, može dodeliti najviše 20 miliona kuna (2,6 miliona evra).

Poziv je namenjen mikro, malim, srednjim i velikim privatnim preduzećima registrovanim za obavljanje delatnosti iz područja proizvodne industrije koja uključuju sve proizvodne i prerađivačke delatnosti u skladu s NKD-om.

Na savetovanju su potencijalnim podnosiocima zahteva objavljeni dokumenti Nacrta Uputa za podnosioce zahteva i kao prilog savetovanju i Metodologija izračuna i iskazivanja ušteda u svrhu kvalitetnije pripreme projektnih predloga.

Podnosilac zahteva po predmetnom Pozivu u postupku dodele bespovratnih sredstava može podneti maksimalno jedan projektni predlog i sa jednim podnosiocem može se sklopiti maksimalno jedan Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava.

Financiraće se projekti koji podupiru ostvarenje energetskih ušteda kroz povećanje efikasnosti korišćenja energije u proizvodnim industrijama, omogućavajući jednake količine proizvoda korišćenjem manje količine isporučene energije i smanjenje udela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potrošnji energije uvođenjem sistema za korišćenje obnovljivih izvora energije, dok prihvatljive aktivnosti uključuju pripremu dokumentacije projektnog predloga i ostale projektno–tehničke dokumentacije, sprovođenje aktivnosti energetske obnove i aktivnosti upravljanja projektom.

E-savetovanje će biti otvoreno do 15. juna 2020. godine do kad zainteresovani podnosioci zahteva imaju mogućnost postavljanja pitanja i dobijanja svih potrebnih pojašnjenja vezano za Poziv od strane Ministarstva. Objava Poziva planirana je tokom juna.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Povećana vrednost građevinskih radova za gotovo 25 odsto u odnosu na prošlu godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Muhr)
Foto-ilustracija: Unsplash (Troy Mortier)

Vrednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu 2020. godine povećana je za 24,4 odsto odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku, iskazani u stalnim cenama.

Najveći rast vrednosti izvedenih građevinskih radova, 35,2 odsto, zabeležen je na tzv. ostalim građevinama, u kojoj se, između ostalog, ubraja izgradnja saobraćajne infrastrukture, cevovodi, kao i složene industrijske građevine, dok je kod zgrada zabeležen rast od 13,2 odsto.

Među projektima koji su najviše doprineli rastu građevinarstva nalaze se, pored ostalog, i veliki infrastrukturni projekti na kojima su se radovi odvijali bez prekida i u vreme vanrednog stanja, kao što su izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta na deonicama od Beograda do Novog Sada, izgradnja obilaznice oko Beograda, kao i izgradnja stambeno-poslovnih kompleksa u Beogradu i Novom Sadu.

U prethodnoj, 2019. godini, rast građevinarstva iznosio je 35 odsto, čime je ovaj sektor dao najveći doprinos privrednom rastu Republike Srbije.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Srbija stota na listi 115 zemalja plasiranih prema Indeksu energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Frederick Tubiermont)

Iako globalni prelazak proizvodnje energije sa visoko zagađujućih fosilnih goriva na obnovljive izvore teče sporije od brzine borbe protiv klimatskih promena propisane Pariskim sporazumom, tokom protekle decenije mnoge zemlje sveta su svakako napravile značajan iskorak u energetici, penzionišući postrojenja na ugalj i okrećući se prirodnom gasu i čistoj energiji kao alternativama.

Srbija, nažalost, nije među njima. Ona se, prema Indeksu energetske tranzicije, našla na stotom mestu od ukupno 115 zemalja obuhvaćenim istraživanjem. Tome su doprinele izuzetno niske ocene održivosti životne sredine (30,6/100), spremnosti na tranziciju (38,4/100), ljudskog kapitala i učešća korisnika (25,8/100) i strukture energetskog sistema (18,5/100).

Naša zemlja ima visoke emisije ugljen-dioksida u ukupnom snabdevanju primarnom energijom – 70,6 kg/GJ. Dodatni problem predstavlja i mali broj zelenih radnih mesta. Loš plasman na ovoj listi je takođe posledica udela uglja u proizvodnji električne energije (72,9 odsto). Povrh toga, autori studije su negativno ocenili i fleksibilnost sistema.

Prvih deset mesta zauzele su sledeće zemlje:

Jelena Kozbašić

Očekuju nas temperature iznad proseka tokom maja i juna

Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Villasmil)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Brodeur)

Svetska meteorološka organizacija najavila je da će ovog i narednog meseca biti zabeležene temperature iznad proseka, što će se najverovatnije nastaviti i čitavog leta. Prethodni meseci ove godine bili su najtopliji ili drugi najtopliji po redu od početka merenja, a očekuje se da će se isti ritam nastaviti i tokom godine.

Uz temperaturu vazduha, raste i temperatura mora i okeana, što ima veliki uticaj na tropske ciklone i obrasce padavina, ali se veruje da na fluktacije okeana, poput El Ninja, kao prirodne pojave koja uobičajeno dodatno utiče na zagrevanje globalnih temperatura, ove godine neće imati značajnog dejstva.

Glavni uzrok povišenoj temperaturi vode u okeanima jeste ogromna količina energije (više od 90 odsto), zarobljena u gasovima staklene bašte, koja dospeva upravo u okeane.

Pored toga, najavljene su veće količine padavina,, iznad proseka za naredni period godine u oblasti Indijskog okeana, u Australiji i Indoneziji, dok će manje kiše biti u većem delu tropske i ekvatorijalne oblasti Tihog okeana, u Centralnoj i Južnoj Americi, Karibima i južne Afrike.

U predelu Severne Amerike takođe se očekuju povišene temperature tokom maja, juna i jula na većem delu teritorije. Meteoroloz u avgustu na prostoru gotovo čitavih Sjedinjenih Američkih Država prognoziraju temperature iznad proseka.

Prošlu godinu obeležila je pojava takozvanog “Indijskog Ninja”, odnosno oscilacija u temperaturi vode koja je dovela do velikog zagrevanja, a zatim hlađenja zapadnog dela Indijskog okeana u odnosu na istočni deo, što je izazvalo sušu, a zatim i požare u Australiji i poplave u Africi, koje su dodatno prouzrokovale invaziju skakavaca u zemljama na istočnom delu afričkog kontinenta.

Svetska meterološka organizacija uvela je Sezonsko ažuriranje klima na globalnom nivou, koje se i dalje nalazi u probnoj fazi.

Jelena Cvetić

 

Čista energija treba da bude u fokusu ekonomskog oporavka regiona nakon pandemije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Uta Scholl)

Zemlje Zapadnog Balkana su od Evropske unije dobile veliku finansijsku pomoć za rešavanje ekonomskih posledica pandemije koronavirusa, ali taj ekonomski oporavak mora ići u pravom smeru – prelaska na čistu energiju, saopštio je energetski tink-tenk Agora (Agora Energiewende). Države regiona moraju da iskoriste pakete stimulansa da modernizuju energetske sisteme, smanje zagađenje i redukuju emisije štetnih gasova.

“Program rasta i investicija se mora fokusirati na velike izazove 21. veka koji su postojali i pre korona krize”, navodi se u saopštenju i dodaje da je jedan od najvećih izazova s kojim se suočava šest zemalja Zapadnog Balkana zagađenje, koje je među najvećim u Evropi.

Od osam evropskih država u kojima je prekoračen preporučeni nivo izloženosti mikroskopskim česticama PM2,5, pet je iz regiona Zapadnog Balkana. Prekoračenje maksimalno dozvoljene dnevne koncentracije čestica PM10 registruje se između 120 i 180 dana godišnje u zapadnobalkanskim gradovima, a prema nacionalnim i evropskim zakonima dozvoljeno je prekoračenje 35 dana u toku godine.

Zagađenje vazduha u gradovima regiona doprinosi 4 do 19 odsto prerane smrti i smanjuje životni vek za 0,4 do 1,3 godine, navodi se u saopštenju Agore.

Jedan od najvećih izvora zagađenja je eksploatacija uglja zbog velike zavisnosti od domaćeg lignita u proizvodnji električne energije u svim zemljama Zapadnog Balkana, osim Albanije. Agora dodaje da je u planu proširenje kapaciteta lignita u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji i da je to u suprotnosti sa evropskim odredbama o državnoj pomoći i ograničenju zagađenja vazduha.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Potrebna je snažnija akcija EU za smanjenje zagađenja, postepeno ukidanje postrojenja na lignit i pomaganje zemljama Zapadnog Balkana da ostvare energetsku tranziciju”, piše Agora.

Organizacija ističe da Zapadni Balkan ne sme biti isključen iz Evropskog zelenog dogovora jer bi se to negativno odrazilo i na ciljeve same EU.

Regionu je i pre pandemije bila potrebna pomoć za reformu i dekarbonizaciju svoje ekonomije, tako da, navodi Agora, EU mora prelazak na čistu energiju postaviti kao prioritet u paketima pomoći koju daje tim zemljama.

“U tom svetlu, Evropska komisija treba da uključi nekoliko mera kada bude predstavljala detalje najavljenih paketa pomoći. Te mere treba da osiguraju da zemlje slede koliko god je moguće put EU ka ekonomiji sa nultom emisijom gasova sa efektom staklene bašte, da privuku zelene javne i privatne investicije i da identifikuju oblasti u kojima je potrebna administrativna ili tehnička podrška”, navodi Agora.

Tink-tenk stoga preporučuje da paketi pomoći EU za oporavak zemalja Zapadnog Balkana od pandemije koronavirusa obuhvate pet elemenata: smanjenje emisije štetnih gasova, povećanje energetske efikasnosti, veće korišćenje obnovljivih izvora energije, energetsku tranziciju na socijalno prihvatljiv način i unapređenje obrazovanja i inovacije.

Izvor: Euraktiv.rs

Završetak radova na izgradnji Centralnog gradskog trga u Leskovcu krajem godine

Foto: Grad Leskovac
Foto: Grad Leskovac

„Nalazimo se na jednom od najvećih gradilišta u našem gradu. Vrednost investicije je 223 miliona dinara, i ako saberete površinu samog trga koji će biti izgrađen na 8.600 kvadratnih metara i trotoara na Bulevaru na površini 2.700 metara kvadratnih, dolazi se do zaključka da će ovaj deo u centru grada biti uređen na fantastičnoj ukupnoj površini od 11.300“, rekao je gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović okupljenim novinarima na obilasku radova na izgradnji trga.

Govoreći o rokovima gradonačelnik je podsetio da su radovi počeli krajem 2019. i da se završetak radova očekuje krajem 2020. godine.

„Deo drveća je prebačen u park u ulici Kralja Petra Prvog, fontana u park Devet Jugovića i vrednost te investicije je 5,9 miliona dinara“, dodao je i rekao da su u Leskovac stigle ploče koje će biti postavljene na trg.

Direktor JP Urbanizam i izgradnja Leskovac Novica Nikolić je na konferenciji rekao da su juče, 12. maja, počeli radovi na izgradnji pozornice i tehničkih prostorija u kojima će biti smeštena oprema za regulisanje rada fontane, zalivanje zelenila i elektroenergetske instalacije i istakao da, kada navedeno bude završeno, može se reći da je završen najteži deo posla.

Foto: Grad Leskovac

Suzana Grebenarević, glavni projektant trga, je kazala da je na gradilištu napravljen značajan pomak i pokazala uzorke granitnih ploča kojima će centralni gradski trg biti popločan i dodala: „Popločane površine će biti u prirodnom granitu koji je jako svetle boje što će doproneti komforu trga jer će privlačiti manje svetlosti i toplote. I klupe koje će biti postavljene u završnoj fazi će biti od granita.“

„Pored velikog broj klupa, na trgu će se naći i veliki broj info-panela na kojima će biti istaknuta obaveštenja koja građanima nedostaju, posebno onima koji ne koriste internet, a mislili smo i na interaktivne panele. Osim pozorinice, koja će biti stepenasta, imamo i podest za spomenik, koji će dati akcenat trgu. Taj spomenik biće vajarsko delo, oslikavaće duh našeg naroda, spomenik našeg duha i mentaliteta. Na ulazu u trg naći će se karta ili mapa starog Leskovca, za sve one koji su zaboravili kako je to izgledalo. Što se tiče vodenog elementa – parterne fonatane, ona će se naći između podesta i pozornice, na radost dece. Pored zelenila, trudili smo se da imamo i veći broj drveća, jer je potrebno drveće koje će stvarati hladovinu za klupe koje će se nalaziti po obodu”, dodala je Grebenarevićeva.

Izvor: Grad Leskovac

Kragujevac pokrenuo kampanju za savesno držanje pasa “Dobrobit za sve”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jose Carlos Ichiro)

U nameri da podseti sugrađane na odredbe Odluke o držanju i zaštiti domaćih životinja, koje se odnose na izvođenje kućnih ljubimaca u šetnju, Komunalna milicija grada Kragujevca pripremila je flajer pod nazivom Dobrobit za sve.

Foto-ilustracija: Unsplash (Xiang Gao)

Kampanja Komunalne milicije ima za cilj podizanje svesti sugrađana o savesnom držanju vlasničkih pasa. Ljubav, pažnju i brigu koju vlasnici iskazuju prema kućnim ljubimcima, podseća Komunalna milicija, neophodno je podeliti i sa građanima u očuvanju i zaštiti životne sredine i dobrobiti građana.

Površine javne namene su: ulice, trotoari, parkovi, spomen parkovi, šume, obale jezera, staze i druge površine u javnom korišćenju svih nas, zbog čega je važno da one budu čiste i bezbedne.

Flajerom Dobrobit za sve, Komunalna policija podseća koje su to vrste pasa za čiju je šetnju neophodno koristiti samo povodnik ili povodnik i korpu, kako se na pravilan način održava higijena javnih površina prilikom šetnje kućnih ljubimaca, a propisane su i mere zabrane odnosno novčane kazne koje se izriču na licu mesta za one koji se ne pridržavaju navedenih normi i zabrana.

Komunalna milicija se nada da će ta uputstva i upozorenja biti pravilno shvaćena i primenjena na dobrobit vlasnika kućnih ljubimaca, dece i ostalih sugrađana, koji zajedno sa vlasnicima kućnih ljubimaca koriste iste javne površine, parkove, šetališta i uživaju u njihovoj uređenosti, higijeni i lepoti.

Flajer preuzmite OVDE.

Izvor: Grad Kragujevac

U BiH se dodeljuju koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmina Ajkić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poziva odgovarajuće kvalifikovane kompanije da se prijave na konkurs za ostvarivanje prava na vršenju istraživanja, na prethodno određenim blokovima za istraživanje na kopnu Federacije Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se utvrde ekonomski interesantne rezerve nafte i gasa i ostvari komercijalna proizvodnja. Vlada FBiH sa ponosom podržava Ministarstvo da izvrši ovo istorijsko i prvi otvoren javni konkurs kako bi se istražili i koristili netaknuti potencijalni geološki resursi Federacije BiH, za razvoj energetske industrije, povećanje energetske sigurnosti i budućeg ekonomskog rasta i prosperiteta Federacije Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine.

Veruje se da će potencijalni investitori da analizuju ovu mogućnost u kontekstu povoljne okoline za investicije koju FBiH može da ponudi kako dokazuje sledeće:

  • brojnost industrijskih zona FBiH, atraktivne lokacije, povezanost luka i dostupna proizvodna postrojenja;
  • nedavno implementirane reforme u FBiH u pogledu oporezivanja i fiskalne održivosti kao i poslovne klime i konkurentnosti, npr. konkurentske poreske stope, povoljno zakonsko okruženje i stabilna domaća valuta BAM (vezana za EURO);
  • pristup visoko obrazovanoj i cenovno konkurentskoj radnoj snazi u FBiH;
  • strateška lokacija FBiH na Balkanu u blizini evropskih tržišta;
  • stvaranje političkog okruženja za investiranje u skladu sa putanjom FBiH prema članstvu u Evropskoj uniji (potencijalni kandidat od 2013. g).

Na 221. sednici, održanoj 30. aprila 2020. godine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o uticaju pandemije koronavirusa na međunarodni javni poziv za dodelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa na prostoru Federacije BiH i prihvatila produženje roka za dostavu ponuda za dodjelu koncesija za četvrti kvartal 2020. godine.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će na osnovu procenjenog stanja i mogućnosti pripreme i dostave ponuda, odrediti tačan datum do kojeg se ponude mogu dostaviti i blagovremeno objaviti na svojoj i internet stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine najmanje dva meseca pre određenog dana za dostavu ponuda.

Detaljnije o konkursu možete pročitati ovde.

Izvor: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije BiH

Gradska čistoća u Beogradu bogatija za 34 vozila

Foto: JKP Gradska čistoća

JKP „Gradska čistoća“ od juče, 12. maja, bogatije je za još 34 nova vozila namenjenih potrebama odnošenja otpada sa beogradskih ulica, što će u velikoj meri povećati brzinu i kvalitet usluga koje ovo preduzeće pruža Beograđanima.

Foto: JKP Gradska čistoća

Pored presa za iznošenje smeća od 22 i 18 kubika, preduzeće je nabavilo i roto prese zapremine od 18 kubika za istu namenu, nove kamione za pražnjenje podzemnih kontejnera i kamione sa bočnim utovarom.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić istakao je da se, paralelno sa širenjem Beograda i uvećanjem broja stanovnika, povećava i obim posla, ali i nameće potreba za bržim i efikasnijim uslugama preduzeća.

„Ne samo za „Gradsku čistoću“, već i za sve Beograđane od velike važnosti je proširenje i obnova voznog parka preduzeća. Beograđani su ti koji naše usluge plaćaju i smatramo da je važno da one budu kvalitetne, brze i sigurne. Nova vozila predstavljaju naše osnovno sredstvo za rad i zbog toga stalno ulažemo i obnavljamo vozni park i mehanizaciju. Takođe, time povećavamo i bezbednost naših radnika, jer smo zamenom dotrajalih vozila, novim, obavljanje posla učinili bezbednijim, ali i ekološki prihvatljivijim“, rekao je Popadić.

Foto: JKP Gradska čistoća

On je dodao da je sada vozni park „Čistoće“ bogatiji nego ikad.

„Pored nova 34 vozila, tokom prošle godine nabavili smo više od 100 različitih vozila i mehanizacije. Zapravo, nikada u istoriji preduzeća nije nabavljen ovoliki broj vozila za samo godinu dana. I upravo zahvaljujući tome, bili smo potpuno spremni i za sprovođenje svih neophodnih mera tokom vanrednog stanja, tako da smo uspeli da higijenu u gradu podignemo i održavamo na izuzetno visokom nivou, na čemu bi nam pozavidele razvijenije svetske metropole“, podsetio je Popadić i najavio da će ovo preduzeće nastaviti da ulaže u modernizaciju preduzeća u cilju njegove veće efikasnosti.

Izvor: JKP Gradska čistoća

Samsung i Huavej prodali najviše 5G mobilnih telefona tokom prva tri meseca ove godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Leupe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Leupe)

Prema pisanju Korea Herald, prodajom ukupno 8,3 miliona 5G uređaja, Samsung se ustoličio kao lider na tržištu ove tehnologije sa udelom od 34,4 odsto u prvom kvartalu 2020. godine.

U stopu ga prati Huavej koji je prodao 8 miliona pametnih telefona pete generacije. Uprkos kontroverzama oko korišćenja 5G mreže, a posebno oko poslovanja pomenute kineske kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama, Huavej je zadovoljio potrebe 33,2 odsto korisnika novog telekomunikacionog sistema.

Ostali proizvođači 5G uređaja prodali su zajedno manje komada nego Samsung i Huavej samostalno – 7,8 miliona. Među njima se ističu Vivo (2,9 miliona) i Ksaomi (2,5 miliona).

OPPO je našao put do 1,2 miliona kupaca pametnih telefona za upotrebu 5G tehnologije. Isto toliko tržištu su isporučile i druge kompanije koje posluju u toj oblasti.

Jelena Kozbašić