Home Blog Page 720

Srbija dobila Mapu puta za cirkularnu ekonomiju

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je uz podršku UNDP projekta ”Platforma cirkularne ekonomije za održivi razvoj u Srbiji”, izradilo dokument pod nazivom Mapa puta za cirkularnu ekonomiju. Cilj Mape puta je se pokrene dijalog između donosilaca odluka i predstavnika industrije, akademskog sektora i civilnog društva, u cilju podsticanja industrije na inovacije, povećanja tržišnih mogućnosti proizvodnje kroz cirkularne poslovne modele, kreiranja novih radnih mesta i unapređenja poslovanja, a uz očuvanje životne sredine. Namera ovog dokumenta je da se podstakne celo društvo na korenite promene u razmišljanju, kulturi i odnosu prema resursima.

Mapa puta je urađena po uzoru na ovakvu vrstu dokumenata koje imaju zemlje Evropske unije, kao što su Slovenija, Finska, Holandija, Španija, Francuska, itd.

Republika Srbija je prva zemlja u regionu Zapadnog Balkana koja ima Mapu puta za cirkularnu ekonomiju.

Tekst Mape puta za cirkularnu ekonomiju možete videti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Italija pokriva 110 odsto troškova instalacije fotonaponskih sistema u domaćinstvima!

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomasz Rynkiewicz)

Italijanska vlada je povećala podršku za energetsku obnovu zgrada i projekte nadogradnje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske sisteme i sisteme za skladištenje energije za koje će se umesto dosadašnjih 50 od sada finansirati 110 odsto troškova! To je tek deo nove uredbe italijanske vlade koja je prošle nedelje izglasala paket mera za oživljavanje ekonomije kao odgovor na krizu KOVID-19.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alicia Steels)

Uredbom “Decreto Rilancio” od 19. maja 2020. italijanska vlada osigurala je 55 milijardi evra za oživljavanje privrede s postepenim ublažavanjem mera sprečavanja pandemije KOVID-19. Paket „Hitne mere u području zdravstva, zapošljavanja i ekonomije, kao i socijalne politike vezane za vanrednu epidemiološku situaciju izazvanu pandemijom KOVID-19“ uključuje povećanje takozvanog super bonusa za projekte energetske obnove zgrada i to sa 65 na 110 odsto, kao i povećanje podrške ugradnji fotonaponskih sistema i sistema za skladištenje energije, povezanih s projektima energetske obnove, s 50 odsto troškova na 110 odsto. Uredba je objavljena u Službenom listu italijanske vlade, a parlament će u roku od 60 dana od objave doneti odgovarajuće zakonodavne promene.

Prema novim propisima, eko-bonus – kao olakšica poreza na dohodak (IRPEF), primjenjivaće se na sve troškove koji nastanu između 1. jula 2020. i 31. decembra 2021. godine.

Italijanske vlasti će 110-odstotnu poresku olakšicu primeniti na tri vrste projekata obnove, uključujući izolaciju zgrada, zamenu sistema hlađenja i grejanja u stambenim zgradama i zamenu sistema hlađenja i grejanja u porodičnim kućama. Svi fotonaponski projekti koji se odnose na obnovu zgrada koji nisu obuhvaćeni ovim kategorijama ne dobijaju navedeni eko-bonus, ali ipak primaju 50 odsto umanjenja poreza. Vlasnici porodičnih kuća imaju tri mogućnosti za ostvarivanje prava na ekološki bonus, i to odbijanjem poreza na dohodak za period od pet godina, prenosom porezne olakšice na izvođače radova i dobavljače proizvoda i fakturisanjem popusta. Samo prva opcija od vlasnika kuća zahteva prihvatanje početnog troška ulaganja, dok druge dve mogućnosti to ne zahtevaju.

Italijanska vlada utvrdila je i maksimalnu cenu od 2.400 evra po ugrađenom kilovatu za fotonaponske sisteme i 1.000 evra za kilovatsat (kWh) za sisteme skladištenja. To ipak znači da će vlasnici porodičnih kuća koji planiraju visokokvalitetne projekte možda morati da plaćaju dodatne troškove – posebno za sisteme skladištenje energije. Svi fotonaponski sistemi ili kombinacije sa sistemima za skladištenje energije instalirani s potporom od 110 odsto mogu dopustiti isporuku viška električne energije u mrežu, ali ne u skladu s italijanskim pravilom poznatim kao „Scambio sul posto“. Usluga „razmene na licu mesta“ je poseban oblik samopotrošnje koji omogućuje nadoknadu električne energije proizvedene i dovedene u mrežu u određenom trenutku s onom koja se uzima i troši u vremenu različitom od onoga u kojem se odvija njena proizvodnja. To znači da će se sada viškovi električne energije besplatno prenositi italijanskoj agenciji za energetiku “Gestore dei Servizi Energetici” (GSE), ali i to da sistemi s visokom stopom samopotrošnje ili instaliranje sistema za skladištenje mogu biti profitabilnije opcije. Dosadašnji 50-odstotni eko-bonus za ugradnju fotonaponskih sistema u sklopu projekata održive gradnje – zajedno s pravilom „Scambio sul posto“, poslednjih godina u Italiji je bio glavni pokretač razvoja fotonaponske tehnologije.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Udruženje pčelara predložilo članovima da deo državne pomoći ulože u zajedničku fabriku “Naš med”

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Mils)

Kako prenosi Nova ekonomija, najveće domaće strukovno udruženje pčelara Savez pčelarskih organizacija Srbije pozvao je svoje članove da odvoje polovinu državne pomoći od 100 evra i ulože taj novac u zajedničku fabriku za otkup i preradu meda “Naš med” u Rači, čije je otvaranje odloženo, zbog pandemije.

“Pogon neće moći da krene sa plasmanom meda ako hitno ne obezbedimo neophodna sredstva koja daleko prevazilaze 10.000.000 dinara za naredni period, a realno očekujemo da će u tom periodu Pogon ostvariti promet meda koji će mu omogućiti samoodrživost, jer u ovoj godini ćemo konačno imati izvesne količine bagremovog meda”, piše u saopštenju SPOS-a.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jez Timms)

Pogon je izgrađen sredstvima SPOS-a, države Srbije i Opštine Rača.

U Srbiji ima oko 15 hiljada registrovanih pčelara, ali zvanične procene govore da se duplo više domaćinstava bavi ovim poslom – oko 30 hiljada.

Proizvodnja meda varira od 6 do 9.500 tona godišnje. Dve trećine toga čine sortne vrste, bagremov i suncokretov med, dok ostatak spada u poliflorne vrste: livadski, cvetni, medljikovac i ostale vrste, pokazuju zvanični podaci.

Za sve koji se na to odluče, dodaje se u saopštenju, rok za uplatu je 15. jun 2020. Dodaje se da i da je potrebno još investicija kako bi fabrika počela sa radom.

Pčelarstvo inače zahteva velike i dugoročne investicije, a pored toga spada i u neizvesne i niskoprofitne delatnosti. Dodatni problem pčelarima, često stvaraju otkupljivači, ali i falsifikatori meda. Savez pčelarskih organizacija Srbije, zbog toga je i došao na ideju da izgradi sopstvenu fabriku za otkup i preradu meda, koja će biti “vlasništvo svih pčelara SPOS-a i nema gazdu koji očekuje profit, već će profit biti ugrađen u cenu meda za pčelara”, dodaje se u njegovom saopštenju.

SPOS podseća da je pogon vlasništvo svih pčelara SPOS-a i nema gazdu koji očekuje profit, već će profit biti ugrađen u cenu meda za pčelara.

Od prvog dana plasmana meda, apsolutno svi troškovi rada Pogona biće javno dostupni svim pčelarima SPOS-a, kao i svi ugovori sa kupcima meda, tako da će se razviti apsolutno poverenje kako sa pčelarima, tako i sa potrošačima meda.

Svaki pčelar koji preda med Pogonu radi daljeg plasmana, imaće informaciju po kojoj ceni je svaki drugi pčelar predao. Tako se zaustavlja praksa da neki pakeri meda pojedinim pčelarima daju veće otkupne cene kako bi oni svojim autoritetom ubedili više drugih pčelara da po cenama nižim od realnih predaju med.

Pogon ne samo da će omogućiti pčelarima sa manjim brojem košnica da sami plasiraju med u tegli SPOS-a i tako postignu veću cenu, već će u najskorije vreme nakon nabavke opreme za tegliranje meda, vršiti otkup retkih medova koji se sad skoro nikad ne otkupljuju kao posebna i vredna vrsta meda (pravi livadski med, šumski, bagremčev, repičin i slično), i to po visokim cenama, te ih plasirati kao ekskluzivu u izabranim marketima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Schantl)

Kada se med pčelara nađe na tržištu bez posrednika i bude dobro marketinški obrađen, automatski će porasti i cena meda na malo kod pčelara na kućnom pragu. Jer, svaki pravi potrošač sada će imati priliku da konačno nabavi pravi med sa garancijom kvaliteta, i za to je spreman da plati veću, tj. realnu cenu.

U Srbiju je krajem aprila 2020. uvezen med iz Moldavije po krajnjoj ceni od 2,2 evra. Takav prirodni med ovih dana će se bez problema moći naći u trgovinama, po cenama već od 450 dinara. To vodi u krah pčelarstva, tj. u probleme koje sada imaju recimo Hrvatska ili Italija, koje su preplavljene kineskim medom sumnjivog kvaliteta uvezenim po smešnim, nemogućim cenama.

Na osnovu serijskog broja svake tegle SPOS-a u prometu, svaki potrošač će tačno moći da zna sa kog terena je taj med sakupljan, u koje vreme, čak i od kojih pčelara je med u toj tegli. To će razviti izuzetno jako poverenje sa potrošačima, te će na kraju oni kupovati samo med iz Srbije.

Kada se tržište stabilizuje i cena meda konačno postane realna u Srbiji, svaki pčelar će imati motiva da dalje širi pčelinjake i samim tim ostvari veći prihod, a sa dovoljnim brojem košnica, i živi od pčelarstva!

Izvor: Nova ekonomija, Savez pčelarskih organizacija Srbije

 

Ove godine neće biti akcije “Za zeleniji Beograd”

Foto-ilustracija: Unsplash (Emre Gencer)

JKP „Zelenilo-Beograd“ zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa i aktuelnih mera predostrožnosti, ove godine neće organizovati tradicionalnu akciju „Za zeleniji Beograd“, na način na koji su to činili poslednjih 17 godina.

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

U prethodnom periodu, uz nemerljivu podršku, predanost i posvećenost građana, trudili su se da, kroz ovo jedinstveno takmičenje, skrenu pažnju javnosti na ekološku i estetsku važnost cveća i zelenila u urbanoj sredini, motivišući takmičare da u pozitivnoj konkurenciji, ulepšaju svoje neposredno okruženje i za to budu nagrađeni.

Kako su mnogi potencijalni takmičari vreme u izolaciji proveli kreativno i vredno radeći na ulepšavanju svojih životnih i poslovnih prostora, balkona, dvorišta i površina ispred zgrada, sve zajedno ih pozivaju da i ovog proleća i leta šalju fotografije tih svojih malih umetničkih dela, a oni će ih, sa radošću i svakodnevno, objavljivati na Fejsbuk stranici. Pozivaju sve komšije da na ovaj način pokažu svojih vrednih ruku delo, da se takmiče među sobom ili da jednostavno uživaju u lepim prizorima zelenila.

Fotografije možete slati na mejl adresu info@zelenilo.rs.

Ukoliko sugrađani imaju bilo koje pitanje vezano za negu biljaka ili im je potreban savet stručnjaka oko uređenja dvorišta, mogu im se obratiti putem navedene mejl adrese i sa zadovoljstvom će odgovoriti.

Nadaju se da ćemo se ponovo družiti sledeće godine, a do tada poručuju da imate na umu da „zasaditi baštu znači verovati u sutra“!

Izvor: JKP „Zelenilo-Beograd“

Prva javna 5G mreža u Švedskoj od juna na raspolaganju korisnicima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Telekomunikacioni operator Tele2 je 24. maja u Švedskoj pokrenuo prvu javnu 5G mrežu koja će korisnicima biti na raspolaganju od juna.

Mobilna mreža poslednje generacije će, prema tvrdnjama kompanije, dostizati brzine i više od 1 Gbit/s, što je više od 4 puta brže u odnosu na 4G. Tele2 je pre deset godina bio jedan od pionira uvođenja 4G mreže.

Priliku da je prvi isprobaju imaće stanovnici Stokholma, Geteborga i Malmea, gde su izgrađene prve bazne stanice.

Tele2 je najavio da će od 24. juna svi preplatnici u sklopu “Tele2 Unlimited” tarife, koji poseduju kompatibilan telefon marke Samsung, dobiti besplatan pristup novoj mreži. Dodatne ponude i saradnja sa drugim vodećim proizvođačima mobilnih uređaja biće predstavljeni u narednom periodu, a nastaviće se i širenje mreže.

Njegovi konkurenti, Erikson i Telia, su svoju 5G mrežu aktivirali danas.

Jelena Kozbašić

Stručnjaci predviđaju rast prodaje elektromobila u 2020. godini uprkos slabljenju auto-industrije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jannis Lucas)

Međunarodna agencija za energetiku prognozira da bi do kraja godine moglo da se proda 2,3 miliona električnih automobila globalno, čime će se dostići rekordan broj elektromobila na putevima širom sveta – čak 10 miliona. Pored direktnog uticaja na zdravlje stanovništva, KOVID-19 uzrokuje i ekonomsku štetu, a na udaru su se našli i proizvođači automobila. Ipak, prema očekivanjima stručnjaka, tranzicija ka održivoj mobilnosti neće biti ometena zdravstvenom krizom.

Poslednju deceniju je obeležio rast upotrebe četvorotočkaša na električni pogon. Svake godine je broj njihovih kupaca rastao za 60 odsto, osim prošle godine kada je napredak značajno usporen. Uprkos tome, prodaja je kulminirala, dostigavši 2,2 miliona prodatih električnih automobila i najveći dotadašnji udeo na tržištu automobila od 2,6 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Heckner)

Na najvećim evropskim tržištima automobila (Francuska, Nemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo), prodaja je u prvoj trećini 2020. godine skočila za više od 90 odsto u poređenju sa istim periodom 2019. godine. Francuzi, Nemci, Italijani i Englezi su zajedno pazarili 145 hiljada automobila na električni pogon. U Norveškoj, zemlji sa najvećim procentom elektromobila u ukupnoj prodaji, situacija je od januara do aprila ostala relativno nepromenjena u odnosu na godinu ranije.

Predviđanja stručnjaka sugerišu da koronavirus neće poremetiti tržište električnih vozila. Tome će doprineti i standardi Evropske unije koji ograničavaju emisije ugljen-dioksida po pređenom kilometru, povećanje konkurentnosti automobila na elektropogon u odnosu na dizelaše i benzince, ali i državne podrške u obliku direktnih podsticaja, umanjenja poraza ili drugih podsticajnih mera. Povrh toga, procenjuje se da će budući vlasnici elektromobila, kao i sadašnji, biti bogatiji pripadnici društva po koje je ekonomski pad izazvan virusom manje poguban.

Tokom godine, ponuda električnih automobila postaće bogatija za oko 100 novih modela.

Uzevši sve navedeno u obzir, eksperti Međunarodne agencije za energetiku veruju da će 2020. godine rekord broja prodatih elektromobila, kao i njihovog udela na tržištu automobila, biti još jednom oboren – i to prodajom 2,3 miliona automobila na elektropogon i udelom od 3 odsto.

Jelena Kozbašić 

 

Nastavljaju se radovi na neolitskom naselju kod Užica

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Nastavljena je gradnja prvog arheološkog parka u Užicu, replike neolitskog naselja koja se uz podršku Evropske unije gradi u klisuri reke Đetinje pored Staparske banje. Dosadašnjim radovima, započetim prošle godine, tu su već nikla drvena, blatom oblepljena i slamom ili daskom pokrivena zdanja, a sada se, nakon zastoja zbog vanrednog stanja, poduhvat zahuktava kako bi ukoro bio priveden kraju.

Projekat je nazvan „Neolajf“ i većim delom je finansiran sredstvima EU kroz Program prekogranične saradnje Srbija-Bosna i Hercegovina. Učesnici u projektu, u koji se ulaže 600 hiljada evra, jesu gradovi Užice i Tuzla, koja ima sličan park, opština Milići i užička Umetnička škola. Radi se na osnovu istraživanja obavljenih na obližnjim arheološkim lokalitetima Velike i Male Gradine, podižu objekti za stanovanje kakvi su bili u neolitu, kao i radionice za obradu gline, kostiju, kože, kamena, a s namerom očuvanja nasleđa, razvijanja kulturnog turizma.

Foto: Grad Užice

Menadžerka projekta Snežana Milisavljević izjavila je da je ovog proleća zbog koronavirusa dinamika radova na izgradnji naselja bila usporena, ali da se sada poslovi nastavljaju. Sve se gradi od autentičnih materijala, završavaju i kuće od blata za čiju su izgradnju potrebni odgovarajući vremenski uslovi. Ona ističe da radove izvode radnici ovog kraja koji poznaju stare veštine i zanate, te da će nakon objekta biti izgrađene figure neolitskog čoveka uz predstavljanje nekih njegovih rituala.

Ovaj arheološki park udaljen je šest kilometara od užičke gradske plaže i do njega se stiže „evropskom zelenom stazom“, šetalištem pored Đetinje, bivšom trasom „ćirine“ pruge. Očekuje se, kad poduhvat bude završen, da to putovanje u davnu prošlost privuče stručnu javnost, škole i druge ekskurzije, te da park bude deo evropske mreže muzeja na otvorenom.

Izvor: Politika/Grad Užice

Amazon gradi solarne elektrane u Australiji, Kini i SAD-u

Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Wiediger)

Američki maloprodajni internetski div Amazon objavio je plan za izgradnju svog drugog velikog projekta obnovljivih izvora energije u Australiji i još četiri u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillherme Schneider)

Nova australijska solarna elektrana snage 105 MW u Novom Južnom Velsu najavljena je, zajedno s još četiri duž Kine i SAD-a, kao deo Amazonovog plana da do 2024. godine 80 odsto svoje energije koristi iz obnovljivih izvora, odnosno 100 odsto do 2030. godine. Pored nove australijske elektrane, novi Amazonovi projekti ukupne snage 615 MW odnose se na izgradnju njihove prve solarne elektrane u Kini (100 MW), tri u SAD-u – od toga dve u Ohaju (200 MW i 80 MW) i jednu u Virdžiniji (130 MW). Prvi australijski projekat najavljen je u martu ove godine kada je s kompanijom “Canadian Solar” sklopljen ugovor o otkupu proizvodnje njihove solarne farme “Gunnedah” snage 146 MW, takođe u Novom Južnom Velsu.

Najava oba australijska projekta usledila je nakon Amazonovog debakla krajem prošle godine kada je kompanija pokušala da zataji objavu podataka o emisijama gasova staklene bašte pod izgovorom zaštite poslovne tajne. Australijski regulator za čistu energiju tada je odbio Amazonov zahtev otkrivši da je “Amazon Corporate Services”, njihov ogranak koji prvenstveno pruža usluge hostinga, tokom finansijske godine 2017-2018. ispustio 55.739 tona ugljen-dioksida.

No ipak, Amazon je najavio realizaciju 31 projekta obnovljivih izvora energije i instalacije solarnih panela na 60 krovova svojih distribucijskih centara širom sveta. U Amazonu tvrde kako će navedeni projekti ukupne instalirane snage od 2.900 MW godišnje isporučiti više od 7,6 miliona MWh obnovljive energije, što je dovoljno za napajanje 680.000 američkih domaćinstava. Pet novih projekata solarnih elektrana tome će dodatno doprineti sa oko 1,2 miliona MWh čiste energije u maloprodajnoj mreži i centrima za podatke kompanija.

„Posvećeni smo ispunjavanju ciljeva Pariskog klimatskog sporazuma i postizanju nulte emisije gasova staklene bašte do 2040. godine“, izjavila je Kara Hurst, direktorka Amazonovog odseka za održivost. „Tih pet novih projekata obnovljivih izvora energije presudni su deo našeg plana za postizanje ovog cilja. Takođe, verujemo da 100-odstotnu upotrebu obnovljive energije možemo ostvariti već do 2025. godine ili pet godina pre cilja koji smo najavili prošle jeseni.“

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Bespovratna sredstva za mlade poljoprivrednike Novog Sada – 90 odsto od troškova investicije

Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Novi Sad javnim pozivom opredelio je 23 miliona dinara za podršku mladima u ruralnim područijima na teritoriji ovog grada. Bespovratna sredstva dodeljuju se u iznosu od 90 odsto od ukupno prihvatljivih troškova investicije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Novac koji se dodeljuje po ovom pozivu namenjen je za podršku investicijama za razvoj i unapređenje u sektoru proizvodnje voća, grožđa, povrća i cveća. Novac može da se upotrebiti i za nabavku nove mehanizacije, mašina i opreme za primarnu i dopunsku obradu zemljišta, setvu, sadnju, prihranjivanje, đubrenje, rezidbu, berbu, žetvu i transport, kao i za kupovinu novih plastenika i prenosne opreme za proizvodnju u zaštićenom prostoru.

Maksimalan iznos koji jedno fizičko lice, a nosilac gazdinstva može da ostvari je 1.200.000 dinara.

Uslovi javnog poziva, osim da je gazdinstvo u aktivnom statusu je i da je upisano u Registar nakon 1. januara 2018. godine, da nosilac gazdinstva ima navršenih 18. godina, a ne više od 40 i da nije koristio sredstva za podršku mladima u ruralnim područijima.

Rok za prijavu je 15 dana od dana objavljivanja poziva, a najkasnije do početka juna. Obrazac za prijavu možete preuzeti ovde.

Detaljnije o podnošenju prijave i uslovima konkursa, možete saznati ovde.

Podsetimo, nakon što je budžet Pokrajine skupštinskom odlukom pretrpeo određene ‘rezove’, stiglo je obaveštenje za podnosioce prijava po konkursu za mlade poljoprivrednike da se ‘privremeno zastaje sa dodelom sredstava’.

Autorka: Julijana El Omari

Izvor: Agroklub.rs

Novi Južni Vels uskoro će se napajati pomoću vodonika

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Maisch)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Bassingthwaighte)

Novi Južni Vels u Australiji snabdevaće se u potpunosti energijom od zelenog vodonika. Novim projektom planira se skladištenje zelenog vodonika pomoću kojeg će se obezbediti celodnevno snabdevanje električnom energijom u nacionalnoj električnoj mreži.

Ovaj projekat predstavljaće revolucionarnu promenu prelaska Australije sa uglja na vodonik.

U planu je da se i energija sunca i vetra takođe pretvore u zeleni vodonik. Zahvaljujući njegovom pretvaranju i skladištenju viškova, energetski miks će biti “zaokružen”, a mreža – stabilna.

U početku će se time obezbediti 1.000 MW 100-odstotonog zelenog vodonika. Očekuje se da će naposletku energijom biti pokriveno više od dva miliona domova u Novom Južnom Velsu, odnosno da će na ovaj način biti proizvedeno i do 3,5 GW obnovljive energije.

Procene su da će projekat koštati oko 1,44 milijarde funti (oko 1,61 milijardu evra).

Na ovaj način, procenjuje se da će Australija postati jedna od vodećih zemalja koje drastično smanjuju emisije ugljen-dioksida. Pored dekarbonizacije zemlje, projekatom će biti omogućena i nova radna mesta, kao i pokretanje novih, zelenih industrijskih poduhvata.

Kompanija koja stoji iza projekta se nada da će zeleni vodonik transformisati potrošnju energije u Novom Južnom Velsu zaključno sa 2027. godinom.

Jelena Cvetić

 

Zabraniti gradnju MHE u zaštićenim područjima u Srbiji, apeluje inicijativa “Pravo na vodu”

Foto-ilustracija: Pixabay

Inicijativa “Pravo na vodu” apelovala je na Vladu i Skupštinu Srbije da predlože i usvoje izmene Zakona o zaštiti prirode kojima bi bila zabranjena gradnja malih hidroelektrana u zaštićenim područjima.

Foto-ilustracija: Pixabay

U saopštenju te inicijative navodi se da je Evropska komisija objavila u sredu, 20. maja novu Strategiju biodiverziteta do 2030. godine koja sadrži niz mera čiji je cilj očuvanje prirode, biljnih i životinjskih vrsta, kao i ostalog živog sveta na planeti.

Ta strategija je u prvi plan istakla obnovu reka – 25.000 kilometara rečnih tokova biće oslobođeno uklanjanjem zastarelih barijera, kao što su brane i cevi, a sve u cilju restauracije biodiverziteta i rečnih ekosistema.

“U isto vreme, na području Balkana planirana je izgradnja više od 3.000 malih hidroelektrana, zbog kojih će se poslednje netaknute reke slobodnog toka – takozvano plavo srce Evrope, staviti u cevi i tako nepovratno narušiti ovo prirodno bogatstvo. Ove reke jesu jedno od ključnih mesta za evropski slatkovodni biodiverzitet u njima živi 69 vrsta riba koje žive samo ovde i nigde drugde u svetu”, dodaje se u saopštenju.

Takođe, piše “Pravo na vodu”, više od 40 odsto svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope može se naći samo u rekama regiona Srbije.

“Zahtevamo sankcionisanje bez odlaganja svih onih koji ne poštuju zakonske odredbe ili zaobilaze neophodne uslove za očuvanje životne sredine – što je slučaj sa većinom izgrađenih malih hidroelektrana u Srbiji. Apelujemo i da se revidiraju svi planovi i dozvole za dalju gradnju, a da se već izgrađena postrojenja strogo kontolišu, te po potrebi obustave zahvatanje vode iz vodotokova”, naglašava se u saopštenju.

Inicijativa je apelovala da se u ovogodišnjoj izradi novog Prostornog plana Srbije 2021 2035, najvišeg planskog dokumenta Srbije kao i u prostornim planovima lokalnih samouprava, uzme u obzir pomenuta evropska Strategija biodiverziteta 2030.

Takođe, u cilju prelaska na obnovljive izvore energije, apeluju da se obustavi politika podsticaja za male hidroelektrane, jer za njih nema ekonomske niti energetske opravdanosti, a posebno ne javnog interesa.

Izvor: Zelena Srbija

Puštena u rad nova trafostanica „Čučuge“ u Ubskom području

Foto: Wikipedia/Tamnavac
Foto: EPS

Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ i Darko Glišić, predsednik Opštine Ub, pustili su u rad novu trafostanicu 35/10 kV „Čučuge“, koja će dodatno poboljšati sigurnost napajanja električnom energijom građana i privrede ovog dela Srbije. Oni su obišli i završne radove na novoj visokonaponskoj trafostanici 110/35 kV „Ub“ u industrijskoj zoni.

“Ubsko područje se ekonomski razvija, a sa stanovišta snabdevanja to je prilično težak teren u koji se, nažalost, decenijama nije ulagalo decenijama. Shodno uspešnoj razvojnoj i ekonomskoj politici Aleksandra Vučića, izgradnjom auto-puta Ub postaje sve interesantniji i neophodno je bilo baviti se rekonstrukcijom i izgradnjom mreže za snabdevanje električnom energijom. Danas smo svedoci da Ub ima dve nove trafostanice u industrijskoj zoni, najmodernije, potpuno automatizovane. U ove dve trafostanice uloženo je oko 4,5 miliona evra, a u poslednje četiri godine u ovom kraju investirali smo oko milijardu dinara i uradili više od 84 kilometra niskonaponske mreže”, rekao je Grčić.

On je istakao da je trafostanica „Ub“ 110/35 kV veoma važna za budućnost Uba. Povećana je instalisana snaga ove TS, sa 4 megavolt-ampera na 31,5 megavolt-ampera u ovoj fazi. Ostavljena je mogućnost i da se sa rastom potreba snaga TS udvostruči u sledećoj investicionoj fazi. Prvi čovek EPS-a je naglasio da se sa EMS gradi novi kabl za TS „Ub“.

“Instalisana snaga nove trafostanice u Čučugama je osam megavolt-ampera i iz nje je izvedeno pet 10 kV izvoda za okolna naselja. To će povećati pouzdanost napajanja i omogućiti priključenje novih korisnika. Pojačavamo i stabilizujemo sigurnost napajanja za sve potrebe žitelja 20 okolnih sela. To je veoma važno jer građani više neće imati problema u napajanju, što je posebno bitno za poljoprivredu i preradu. Naš cilj je da svako domaćinstvo ima stabilno snabdevanje”, rekao je Grčić.

Darko Glišić, predsednik opštine Ub, zahvalio se državi Srbiji i rukovodstvu „Elektroprivrede Srbije“ u ime svih građana ove opštine, jer su dva kapitalna objekta privedena kraju.

“Jednu trafostanicu smo pustili u rad, a očekujemo da druga počne da radi do kraja godine. To su temelji našeg daljeg razvoja i to daje mogućnosti da se dalje razvijamo i dostignemo viši nivo. Bilo je ranije problema u snabdevanju električnom energijom u čitavom ovom spletu sela, ali dočekali smo taj dan da možemo da kažemo da smo to rešili”, rekao je Glišić. “Uz manje nadogradnje koje će se desiti uskoro, u potpunosti ćemo stabilizovati svaki zaseok. Posle nekoliko godina predanog rada, završili smo veliki posao i idemo dalje sa novim radovima.”

Izvor: EPS

RHMZ ne štiti dovoljno poljoprivredne proizvode i poljoprivredne proizvođače

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako saopštava Nova ekonomija, nakon elementarne nepogode koja je opustošila poljoprivredne useve i oštetila imovinu građana u nekim delovima Srbije, kao i prethodnih godina ponavlja se pitanje o efikasnosti protivgradne odbrane. Posebno se naglašava da su plate strelaca ostale nepromenjene i da ta suma na mesečnom nivou iznosi 4 hiljade dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

O neefikasnosti protivgradne odbrane, oglašavala se i Državna revizorska institucija, još krajem 2018. godine. Njihov ključni nalaz tada glasio je da “Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) prilikom planiranja sredstava potrebnih za funkcionisanje protivgradne zaštite, distribuciju protivgradnih raketa i održavanje lansirnih stanica, ne obezbeđuje u dovoljnoj meri zaštitu poljoprivrednog proizvoda i poljoprivrednog proizvođača”.

Od tad je prošlo godinu i po dana, a slike iz nekih delova Srbije od pre tri dana i dalje ukazuju da rešenje nije na vidiku. Gostujući na Javnom servisu, svojom izjavom, to je potvrdio i direktor Republičkog hidrometeorloškog zavoda Jugoslav Nikolić.

“Država za neke nadoknade, koje zaista jesu simbolične, za jednu sezonu izdvaja oko milion evra za te strelce. One su takve kakve jesu. Po zakonu o odbrani od grada i lokalne samouprave su subjekti sistema i oni učestvuju u podršci sistemu na svojoj teritoriji,” izjavio je Nikolić.

Prema njegovim rečima, problem koji se odnosi na pritivgradnu zaštitu, trebalo bi da “bude usklađen u narednim godinama”.

On je rekao da je RFZO aktivirao sve predviđene stanice u ovoj sezoni i ima jedan broj automatizovanih stanica, nekih 104 na području Radarskog centra Valjevo i još nekoliko na drugim centrima.

“U procesu je takozvana automatizacija lansirnih stanica, koja bi trebalo da obezbedi još veću sigurnost i efikasnost. To će se realizovati u narednim godinama i teče po planu,” rekao je Nikolić i dodao da se ove godine delimično automatizuju radarski centri na Bukulji i na Fruškoj gori, dok se u narednih nekoliko godina to očekuje u celoj Srbiji.

Nikolić dodaje da je pred početak ove sezone obezbeđeno 18.000 raketa što je, kako navodi, “apsolutni rekord”, kao i da se tokom poslednje nepogode dejstvovalo sa osam radarskih centara, ali je, objašnjava, ipak došlo do pojave grada.

RTS je preneo da se posledice nevremena od pre nekoliko dana još uvek otklanjaju.

Izvor: Nova ekonomija

Da li je pandemija ubrzala evropsku zelenu tranziciju?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gustavo Quepón)

Kako se svet suočio s globalnom javnozdravstvenom krizom zbog brzog širenja koronavirusa koji izaziva bolest KOVID-19, te povezanom ekonomskom krizom i padom tržišta nafte, budućnost s niskim udelom ugljen-dioksida postala je neizvesnija.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Towner)

I dok se za neke zemlje, poput Indije, koja više od polovine energije dobiva iz termoelektrana uglja, zbog navedenog očekuje da će usporiti prelazak na tzv. zelenu energiju iz obnovljivih izvora, druge zemlje to vide kao dodatnu šansu. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je, predstavljajući ekonomski paket pomoći ekonomijama Evropske unije, da se dok se bude izlazilo iz krize “ne sme pasti u ruke starih navika i zadržati se na jučerašnjoj ekonomiji”.

“Naprotiv, moramo hrabro iskoristiti ovu priliku za izgradnju moderne, čiste i zdrave ekonomije, koja osigurava sredstva za život nove generacije”, naglasila je između ostalog predsednica Evropske komisije i dodala kako Evropa mora sad ulagati u čistu budućnost.

Indija je uvela najstrože mere na svetu u borbi protiv KOVID-19. Očekuje se dugo razdoblje oporavka, s recesijom, kao i promene u načinu potrošnje, što je pogodilo turizam i kupovnu moć.

Pandemija će takođe verovatno uticati na energetsku tranziciju u Indiji koja je u toku – iako niko ne zna sigurno hoće li promeniti ili pauzirati smer u kojem trenutno ide ili izazvati radikalne promene. Ne znamo šta će biti “novo normalno” u Indiji ili bilo kojoj drugoj naciji, navodi se u analizi Svetskog ekonomskog foruma (WEF).

WEF je 13. maja 2020. objavio izveštaj Indeks energetske tranzicije (ETI) 2020. u kojem su zemlje rangirane kako bi donosioci odluka i biznismeni mogli odrediti smer u kojem bi trebali da idu.

U prvih deset zemalja koje su najdalje napredovale u korišćenju tzv. zelene energije su Švedska, Švajcarska, Finska, Danska, Norveška, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Nizozemska i Island. Na poslednjem mestu je Haiti, a među poslednjih deset su i Liban, Nigerija, Kamerun, Venezuela, Benin, Mozambik, Mongolija, Zimbabve i Južnoafrička Republika. Od zemalja regije Jugoistočne Evrope, Slovenija je na 23, Hrvatska je na 37, Albanija na 52, Srbija na 100, Bosna i Hercegovina je na 103. i Crna Gora na 62. mestu. Severna Makedonija nije uključena u izveštaju.

Transformacija energetskog sistema tokom poslednje decenije, iako je bila sporija nego što je potrebno za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma za borbu protiv klimatskih promena, jeste bez presedana.

Međutim, postoji mogućnost da se ovaj teško postignuti zamah sada riskira i izgubi, budući da trenutna pandemija KOVID-19 uzrokuje i ekonomsku i društvenu štetu, upozorava se u izveštaju.

Pandemija KOVID-a 19 dovela je do erozije gotovo trećine globalne potrošnje energije, volatilnosti cena nafte bez presedana s kasnijim geopolitičkim implikacijama, ulaganja i projekti su odloženi ili stali, a neizvesna je i perspektiva zapošljavanja miliona radnika u energetskom sektoru.

WEF navodi da je kriza izazvana pandemijom KOVID-a 19 dovela do nezamislivog – društva su se morala odreći vredne robe i slobode kako bi se zajednički borila protiv pandemije. Za uspešnu energetsku tranziciju potreban je sličan napor, navodi WEF.

Osim implikacija na proračune zemalja izvoznica nafte, niske cene energije mogu dovesti do ograničenja ulaganja, istraživanja i razvoja, navodi se, između ostalog u izveštaju. U zaključcima se navodi da bi delovanje država kod kontrole ekonomskih i socijalnih posledica moglo biti prilika za napredak u energetskoj tranziciji, a sugerišu se ekonomski podsticaji u razvoju i modernizaciji energetske infrastrukture i ljudskog kapitala što dugoročno danas može biti mogućnost za ključne korake u energetskoj tranziciji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Dulgier)

Upravo na to je ukazala i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u govoru pred Evropskim parlamentom 13. maja 2020. predstavljajući paket oporavka za zemlje članice Evropske unije.

On bi se trebao provesti kroz tri stupa: jačanje zdravstvenog sistema i ulaganja, istovremeno pomažući prijelaz prema digitaliziranoj, karbonski neutralnoj Evropi. Fon der Lajen je kazala kako će se društva i ekonomije otvarati sporo, postupno i pažljivo te da će se “Evropa oporaviti, ali za to će trebati vremena”.

Primetila je da kriza nije jednako pogodila sve ekonomije zemalja članica EU-a te da su one koje su se više oslanjale na turizam pogođenije, zato su Italija i Španija prve pogođene. Naglasila je da je ključno da se misli na zaštitu okoline.

“Pre ili kasnije, naši naučnici i istraživači će razviti vakcinu protiv koronavirusa. Za klimatske promene, međutim, nema vakcine. Zbog toga Evropa mora ulagati u čistu budućnost. Na kraju, moramo koristiti taj novac da ulažemo u budućnost uzimajući u obzir klimatske promene, smanjujući uticaj na klimu, a ne povećavajući ga. Dok izlazimo iz krize, ne smemo pasti u ruke starim navikama, ne smemo se zadržati na jučerašnjoj ekonomiji, dok budemo ponovno gradili ekonomiju. Naprotiv, moramo iskoristiti ovu priliku kako bismo izgradili modernu, čistu i zdravu ekonomiju koja će osigurati sredstva za život sledećim generacijama”, naglasila je predsednica Evropske komisije.

Pandemija se pokazala velikim šokom koji je testirao sposobnost vlada za upravljanje složenim, naučno-informativnim, a opet politički teškim zadacima. Kao što se navodi u pomenutom izveštaju Svetskog ekonomskog foruma (WEF) – Indeksu energetske tranzicije, mnoge vlade su se loše pokazale u krizi izazvanoj pandemijom KOVID-a 19, a poverenje u vlasti, zajedno s veštinama, ključno je za suočavanje sa izazovima energetske otpornosti i duboke dekarbonizacije.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Zbog čega je važno da Podgoričani razdvajaju otpad u domaćinstvima?

Foto: Grad Podgorica
Foto: Grad Podgorica

Privredno društvo Deponija d.o.o Podgorica bavi se poslovima izgradnje, korišćenja i održavanja deponija komunalnog otpada, reciklažom metalnih i nemetalnih otpadaka i ostataka i prometom sekundarnih sirovina, a koji su od javnog interesa za grad i njegove građane.

Slobodan Lončar sa 38 godina radnog staža u ovom preduzeću je poslovođa u reciklažnom centru i govorio je  o organizaciji i načinu funkcionisanja društva u svim okolnostima.

„Ovo je radna organizacija Deponije koja se bavi prijemom i preradom čvrstog komunalnog otpada. U njoj postoji nekoliko celina – pogon za vozila van upotrebe gde se vrši demontaža polovnih vozila, postoji pogon za otpadnih voda koje se sakupljaju sa kada i vrši se njhovo prečišćavanje. Takođe postoji reciklažni centar gde radi oko 30  radnika u kom vršimo selekciju komunalnog otpada. Dnevno oko 60 do 70 tona komunalng otpada prođe kroz reciklažni centar, a ukupna količina koju primimo u toku jednog dana je oko 250 tona“, naglasio je Lončar, dodajući da je s obzirom na rast broja stanovnika za očekivati da će količina prijema otpada biti još i veća.

Strateškim planom upravljanja otpadom na nivou Crne Gore deponija  u Podgorici određena je kao regionalna deponija komunalnog otpada za Glavni grad Podgoricu, Prestonicu Cetinje i Opštinu Danilovgrad.

Foto: Grad Podgorica

Regionalni reciklažni centar izgrađen je kao najsavremeniji sistem predtretmana komunalnog otpada i odvajanja sekundarnih sirovina, a u okviru Regionalnog reciklažnog centra izgrađen je Pogon za tretman vozila van upotrebe koji poseduje najsavremeniju opremu za obradu ove vrste opasnog otpada.

„U reciklažnom centru vršimo selektiranje otpada – odvajamo karton, PET ambalažu po bojama, mešanu plastiku, metal, aluminijum i drugo“, navodi Slobodan Lončar.

Izgradnja savremenog reciklažnog centra na deponiji u Podgorici u funkciji je same sanitarne deponije, što u potpunosti korenspondira sa Strateškim master planom upravljanja otpadom na državnom nivou, što je i propisano direktivama Evropske unije iz ove oblasti.

On je govorio i o složenim uslovima u kojima su radnici Deponije radili tokom epidemije koronavirusa, ali da su posao obavljali odgovorno i uspešno.

Foto: Grad Podgorica

„Želim sa zadovoljstvom da kažem da smo u vreme koronavirusa maksimalno zaštitili svakog radnika i ispoštovali mere koje je izdalo Ministarstvo zdravlja”, istakao je Lončar.

Lončar je na kraju građanima poručio da prilikom odlaganja otpada izvrše predselekciju, da u kontejnerima posebno odvajaju  čvrsti i tečni komunalni otpad, kako bi olakšali rad zaposlenim u Deponiji i povećali prinos sekundarnih sirovina tokom čitavog dana.

Razgovor sa radnikom Deponije Slobodanom Lončarom možete pogledati na sledećem linku: https://youtu.be/Z-YCtxtGZes.

Izvor: Grad Podgorica

Zaštita prirodnih područja je temelj očuvanja biodiverziteta u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)

Jedan od najznačajnijih ekoloških datuma, 22. maj, Međunarodni dan biodiverziteta, međunarodna zajednica obeležava u vremenu kada čovečanstvo traži rešenja za izlazak i ublažavanje posledica globalne krize koja potresa svet usled pandemije koronavirusa, i kada postaje sve očiglednije da su priroda i ravnoteža u prirodi osnova održivog opstanka svog živog sveta na planeti, uključujući čoveka. Okolnosti i posledice pandemije ukazuju da biodiverzitet, koji podrazumeva brojnost vrsta, ekosistema i gena i oličava bogastvo prirode, jeste temelj očuvanja dobrobiti čovečanstva i života kakvog danas poznajemo, a život čoveka usaglašen sa prirodom i njenim bogatstvima jedini mogući put razvoja.

Foto: MInistarstvo zaštite životne sredine

Dok se svet oporavlja od globalne pandemije, kreira se novi globalni okvir zaštite biodiverziteta sa ciljem usporavanja njegovog gubitka. Povodom 22. maja, Međunarodnog dana biodiverziteta, Ujedinjene nacije ove godine poručuju „Priroda nudi rešenja”, pozivajući na zajedničke akcije na svim nivoima sa ciljem izgradnje budućnosti i života u skladu sa prirodom. Međunarodna zajednica pozvana je da preispita svoj odnos prema prirodi, jer smo, i pored svih naših tehnoloških dostignuća, u potpunosti zavisni od zdravih ekosistema u obezbeđivanju pijaće vode, hrane, lekova, odeće, goriva, zaklona i energije. Gubitak biodiverziteta direktna je posledica nepromišljenih ljudskih aktivnosti poput degradacije ekosistema, seče šuma i nekontrolisanog razvoja infrastrukture. Prema Crvenoj listi Svetske unije za zaštitu prirode (IUCN) od procenjenih 116.177 vrsta, više od 31.000 vrsta je pod pretnjom izumiranja. Naglašavajući rešenja zasnovana na prirodi u cilju zaštite biodiverziteta, pozivaju na usvajanja ekosistemskih rešenja za suočavanje sa gubitkom biodiverziteta, klimatskim promenama i degradacijom zemljišta, i integraciju biološke raznovrsnosti u ekonomske sektore.

U Republici Srbiji, koja je jedan od svetskih centara biodiverziteta, zaštita bogate biološke raznovrsnosti ostvaruje se sprovođenjem mera zaštite i unapređenja vrsta, njihovih populacija, prirodnih staništa i ekosistema u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

Zaštita područja je temelj očuvanja biodiverziteta, zbog čega Srbija ulaže napore na povećanju procenta zaštićene teritorije i ostvarivanju planova na zaštiti prirode. Zaštićeno je 677.484 ha, odnosno 7,65 odsto teritorije Republike Srbije. Pripremljen je Program zaštite prirode Republike Srbije za period 2020. do 2022. godine, koji uključuje strateške ciljeve i planove najznačajnijih međunarodnih ugovora i dokumenata u zaštiti prirode, očuvanju biološke raznovrsnosti i promeni klime. Ekološkom mrežom, koja je uspostavljena radi očuvanja tipova staništa od posebnog značaja za zaštitu i očuvanje staništa divljih vrsta flore i faune, zaštićeno je oko 20 odsto teritorije Srbije.

Uzroci koji dovode do smanjenja biodiverziteta uključuju nestajanje, fragmentaciju i degradaciju staništa, ilegalne aktivnosti poput ilegalnog lova, ribolova, ilegalne i neadekvatne seče šuma, neadekvatno očuvanje genetske raznovrsnosti autohtonih populacija biljnih i životinjskih vrsta, neplansko uvođenje invazivnih i alohtonih vrsta, što sve dovodi do ugrožavanja opstanka divljih vrsta u prirodi. Divlje vrste koje su posebno značajne sa genetičkog, ekološkog, ekosistemskog, naučnog, zdravstvenog, ekonomskog i drugog aspekta, zaštićene su kao strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste. Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva obuhvaćeno je 2633 divljih vrsta, od kojih je 1783 strogo zaštićenih, i 860 zaštićenih divljih vrsta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)

Sa ciljem unapređenja zaštite vrsta i njihovih staništa, urađene su crvene knjige faune Srbije, i to: Crvena knjiga faune Srbije I – vodozemci, Crvena knjiga faune Srbije II- gmizavci, Crvena knjiga faune Srbije III-ptice i Crvena knjiga faune Srbije IV – pravokrilci.

U Srbiji je u aprilu 2019. godine, u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i Sekretarijata Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, održana Regionalna radionica za pripremu globalnog okvira biodiverziteta nakon 2020. godine, čime se Republika Srbija našla među malobrojnim državama UN-a koje podržavaju pripremni konsultativni proces za razvoj ovog okvira i međusektorsku radnu grupu otvorenog tipa za podršku pripreme globalnog okvira za biodiverzitet nakon 2020. godine koja je uspostavljena odlukom 14. zasedanja Konferencije članica Konvencije.

Takođe, predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine aktivno učestvuju u radu Radne grupe za biodiverzitet Jugoistočne Evrope, pod okriljem Regionalne radne grupe za životnu sredinu Regionalnog saveta za saradnju, koja za cilj ima koordinaciju regionalnih aktivnosti u sprovođenja međunarodnih obaveza i politike Evropske unije u ovoj oblasti. U toku je planiranje saradnje u okviru ove radne grupe na dugoročnoj osnovi do 2030. godine.

Međunarodni dan biodiverziteta koji se obeležava 22. maja širom sveta, ustanovile su Ujedinjene nacije kao dan kada se najšira svetska javnost podseća na ugroženost raznovrsnosti živog sveta na Planeti i značaj njenog očuvanja. Konvencijom o biodiverzitetu koja je usvojena 1992. godine na konferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju („Zemaljski samit u Riju”) a stupila na snagu 29. decembra 1993. godine, ustanovljen je jedini međunarodni instrument koji u celosti obuhvata biološku raznovrsnost i obuhvata očuvanje biološke raznovrsnosti, održivo korišćenje njenih komponenti i pravednu i jednaku raspodelu dobrobiti koje proizilaze iz korišćenja genetičkih resursa. Depozitar Konvencije i svih protokola je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija. Republika Srbija je ratifikovala Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti 03.01.2002. godine Zakonom o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznovrsnosti („Službeni glasnik SRJ”, broj 11/01 – međunarodni ugovori).

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine