Home Blog Page 711

Kinezi razvili bateriju za elektromobile s kojom možete preći čak 2 miliona kilometara

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Lehner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Calluy)

Kineski gigant za proizvodnju baterija za električne automobile za „Teslu“ i „Folksvagen“ razvio je novu moćnu bateriju koja traje dva miliona kilometara – što bi moglo da predstavlja pravu prekretnicu u automobilskoj industriji.

“Contemporary Amperex Technology Co. Ltd” (CATL) spreman je da proizvede bateriju koja ima vek trajanja od 16 godina i dva miliona kilometara, rekao je Zeng Jukun, predsedavajući izvršnog odbora kineskog giganta. Sadašnje baterije dolaze sa garancijama koje pokrivaju oko 240.000 kilometara i osam godina, prenosi Blumberg.

„Ukoliko neko sada napravi narudžbinu, mi smo spremni za proizvodnju“, istakao je Zeng bez otkrivanja da li su neki ugovori potpisani.

Zeng, čija kompanija je najveći proizvođač automobilskih baterija, naveo je da nova energetska jedinica košta oko 10 odsto više od baterija koje se trenutno nalaze u vozilima.

Produžavanje životnog veka je jedan od ključnih napredaka potrebnih za budućnost električnih automobila, zato što bi baterija mogla da se koristi i u drugom vozilu.

To bi značajno umanjilo trošak posedovanja električnog vozila, što bi trebalo pozitivno da utiče na auto-industriju.

Kako je već pisao specijalizovani portal Elektrek, „Tesla“ planira da proizvede sopstvenu bateriju trajanja dva miliona kilometara, ali zajedno sa partnerima.

Prošlog meseca, Rojters je izvestio od tome da „Tesla“ radi sa CATL na proizvodnji baterije trajanja dva miliona kilometara i da će je prvo ugrađivati u vozila „model 3“ proizvedena u „Gigafabrici“ u Šangaju.

Izvor: RTS

Danska planira gradnju energetskih ostrva i izvoz zelene energije

Foto-ilustracija: Unsplash (João Marcelo Martins)

Danska planira da izgradi dva “energetska ostrva” ukupnog kapaciteta 4 GW “ofšor” vetroenergije u sklopu planova za smanjenje emisije ugljen-dioksida za 70 odsto u odnosu na nivo iz devedestih godina prošlog veka do 2030. Plan je i da Danska postane izvoznik zelene energije.

Kako piše Klajmat hom njuz (Climate Home News), medijski partner portala Euraktiv, danska vlada je objavila predlog sa šest tačaka kako da zemlja dostigne obavezujuće klimatske ciljeve, inače među najambicioznijim u svetu, šest meseci nakon što su usvojeni u parlamentu kao deo novog klimatskog zakona.

Foto-ilustracija: Unsplash (30daysreplay)

Danska se takođe obavezala da postane klimatski neutralna do 2050.

U vladi kažu da se predloženim otvara nova era u ekspanziji vetroenergije na moru i kod stvaranja energetskih ostrva.

Dva ostrva koja planira Danska biće kapaciteta najmanje 2 GW svako, čime će se udvostručiti sadašnji kapacitet “ofšor” vetroenergije zemlje.

“Danska mora da bude pionir zelene energije, zato ne odustajemo od velikih klimatskih ambicija, čak i kada smo usred istorijske krize”, istakao je u saopštenju danski ministar za klimu Dan Jergensen misleći na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa.

“Predstavili smo paket koji donosi smanjenje emisije CO2 na kratak rok i istovremeno otvara put do buduće klimatski neutralne Danske”, rekao je Jergensen.

Očekuje se da ostrva proizvedu više struje nego što danska domaćinstva godišnje potroše i vlada se nada da će izvoziti svoju zelenu energiju u susedne evropske zemlje.

Jedno od priobalnih energetskih čvorišta će biti izgrađeno na veštačkom ostvru u Severnom moru i moglo bi da bude povezano sa Holandijom. Na dugi rok, kapacitet ostrva mogao bi da bude povećan na 10 GW.

Drugo čvorište bi se gradilo na danskom ostrvu Bornholm u Baltičkom moru, sa potencijalnom konekcijom sa Poljskom.

Kako je saopšteno, Danska će otvoriti dijalog o povezivanju ostrva, odnosno proizvodnje energije, sa obe zemlje.

Na duži rok, višak struje proizveden na ostrvima mogao bi da se pretvara u zeleni vodonik i prerađuje u gorivo za avione, kamione, brodove i grejanje.

Profesor energetskog planiranja Brian Vad Matiesen na Univerzitetu Alborg rekao je za portal da je “izuzetni optimista” i da predloženo stvara “dobru osnovu za političke pregovore”.

Matiesen smatra da je vreme da se počne sa uspostavljanjem energetskih ostrva čiji se kapacitet može povećati. Kako je rekao, njegova istraživanja pokazuju da kapacitet oba ostrva može da se poveća na 4-5 GW u narednih pet do sedam godina.

Međutim, povećanje kapaciteta može da postane tehnički izazov i zahtevaće velike količine struje za transport energije, rekao je Matiesen. Kao jedno od rešenja, prema njegovom mišljenju, treba razmotriti mogućnost pretvaranja energije u vodonik na mestu proizvodnje.

“Neće biti lako transportovati tu energiju do glavnih čvorišta za tražnju električne energije u Evropi”, rekao je on. “To će zahtevati evropsku saradnju”, dodao je Matiesen.

Plan predviđa sredstva za istraživanja i razvoj, uključujući 58 miliona dolara godišnje za tehnologije za izdvajanje i skladištenje ugljenika i dalja ulaganja u biogas.

Vlada je predložila podsticaje i subvencije za dalje unapređenje energetske efikasnosti u kućama i zgradama i prelazak na grejanje iz obnovljivih izvora. Deo paketa je i mapa puta do klimatski neutralnog sektora upravljanja otpadom do 2030.

Predloženo predstavlja prvu fazu šire strategije napuštanja fosilnog goriva u Danskoj. Planovi dekarbonizacije u poljoprivredi i transportu očekuju se kasnije ove godine.

Izvor: Euractiv.rs

Potpisano osam novih ugovora za vodnosnabdevanje u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay

Generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković u Velikoj većnici Skupštine Osječko-baranjske županije potpisao je ugovore za izgradnju sistema javnog vodosnabdevanja i odvodnje s predstavnicima vodnoprivrednih i komunalnih kompanija iz osam slavonskih opština i gradova; Ernestinovo, Lovas, Donja Motičina, Drenovci, Vrbanja, Pleternica, Đakovo, Satnica Đakovačka, Vladislavci, Vuka, Erdut i Dalj. Ukupna vrednost tih projekata iznosi 98 miliona kuna bez PDV-a (12,7 miliona evra), a u 2020. godini Hrvatske vode osigurale su 32,5 miliona kuna (4,2 miliona evra) za izgradnju sistema javnog vodosnabdevanja i odvodnje navedenih područja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovali su ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i predstavnici gradova i opština u kojima se provode investicije.

“Vrednost potpisanih ugovora samo za područje Osječko-baranjske županije je 39 miliona kuna (5 miliona evra). Reč je o kontinuiranom ulaganju kroz naše aglomeracije u izgradnju vodovodnog i kanalizacijskog sistema. Ogromna su ulaganja, vredna milijarde kuna, koja su zadnjih godina uložena u infrastrukturu na području naše županije. Tim projektima i investicijama možemo biti više nego zadovoljni, a znamo da se realiziraju sredstvima iz fondova Evropske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske. Naravno, nastavljamo i dalje nadograđivati naše sisteme i projekte te vjerujem da ćemo uskoro imati izgrađene sisteme vodosnabdevanja i odvodnje u svim naseljima Osječko-baranjske županije”, rekao je župan Anušić.

Generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković istakao je kako su uz potporu Ministarstva zaštite okoline i energetike i Vlade RH u ovih osam projekata dodatno osigurana sredstva, upros pandemiji koronavirusa. “Svesni smo da se svakom građaninu mora pružiti što bolji standard u snabdevanju vodom i odvodnji, a ovde je reč o 35 kilometara nove vodovodne mreže i 20 kilometara novih kanalizacijskih kolektora. Za građane to konkretno znači da će, na primer, stanovnici Vrbanje i Drenovaca konačno početi piti vodi iz Sikirevaca, a ne vodu u kojoj je visok ima arsena. Odvodnju u Đakovačkoj Satnici rešićemo priključenjem na sistem prečišćavanja otpadnih voda u Đakovu, u Ernestinovu ćemo izmeniti stare azbestne cevi, u Donju Motičinu stići će kvalitetna voda iz Našica. No, to nisu jedini projekti koje će građani direktno osetiti. U ovom trenutku imamo 1,6 milijardi kuna (280 miliona evra) vredne projekte u sprovođenju sedam aglomeracija na ovom području, i to uz potporu EU s prosečno 70 odsto finansiranja. Ako zbrojimo sva ulaganja, s ulaganjima u zaštitu od poplava, dolazimo do iznosa od dve milijarde kuna”, kazao je Đuroković.

Pohvalio je dobru koordinaciju Osječko-baranjske i ostalih slavonskih županija te jedinica lokalne samouprave i kompanija koje pripremaju projekte. Dodao je da se projekti već rade na vinkovačkom području i u Đakovačkoj Satnici i Lovasu, a svi poslovi će biti okončani u roku godinu-dve. Priprema se i nova aglomeracija za opštine Vuka, Vladislavci i Ernestinovo, projekat vredan 300 miliona kuna (39 miliona evra), a osiguran je novac (14 miliona kuna, oko 1,8 miliona evra) za studiju izvodljivosti i projektovanja.

Ministar Tomislav Ćorić je čestitao predstavnicima opština i gradova i komunalnih kompanija na potpisu ugovora. “U narednom periodu nastavljamo projekte koji su izuzetno važni za građane tih opština i gradova. Svaki metar novih cevi vodovoda i odvodnje u Ministarstvu i Hrvatskim vodama doživljavamo kao jednu malu pobedu jer to na kraju donosi poboljšanje uslova života stanovnika. Ovi projekti su samo deo napora koje posljednjih godina ulažemo u poboljšanje vodovodne komunalne infrastrukture u svim krajevima Hrvatske. U ovom trenutku u različitim fazama pripreme i realizacije imamo projekte u vrednosti 24 milijarde kuna koji će biti završeni do kraja 2023. godine, što će se svakako odraziti i na aktivnosti građevinskog sektora i povećanje zaposlenosti”, poručio je ministar.

Izvor: Hrvatske vode

Španska policija naredila studentima da počiste nered na plaži koji su ostavili za sobom

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasiya Ramanenka)

Policija u galicijskoj provinciji La Koruna prekinula je „zabavu“ na plaži, a pre odlaska kućama studenti iz nekoliko evropskih i latinoameričkih zemalja morali su počistiti nered koji su prouzrokovali. Zbog pandemije KOVID-19 u Španiji je i dalje zabranjeno okupljanje više od 15 ljudi, kao i konzumacija alkohola na zaštićenim plažama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Gordo)

Znate li što je botellón? Priznajemo, ni mi nismo znali, ali čini se da slične aktivnosti u različitim zemljama sveta samo imaju različito ime. Ova vrlo raširena aktivnost mladih Španaca i Špankinja sastoji se u okupljanju i druženju na javnim površinama i neizbežnom ispijanju alkohola. Aktivnost je popularna među tinejdžerima i mladima delom kao odgovor na visoke cene alkohola u barovima i klubovima, a delom i zbog toga što omogućuje okupljanje više ljudi na jednom mestu – nažalost, često i na plažama.

U subotu uveče se na plaži Playa de Carnota na severozapadu Španije, u provinciji La Koruna autonomne zajednice Galicija, okupilo četrdesetak studenata, a poziv im je upućen putem društvenih mreža uz lepe fotografije atraktivne plaže. „Mnogi se nisu ni poznavali“, došli su „iz Kolumbije, Brazila, Argentine, Francuske i drugih evropskih zemalja“, rekli su policijski izvori za ABC.

Velik deo studenata u Španiji boravi u sklopu programa studentske razmene Erazmus, a većina je smeštena u blizini gradova La Koruna i Santjago de Kompostela. Jedan policajac rekao je za “20 Minutos” da studenti očito nisu boravili na plaži zbog kupanja jer nisu bili odeveni u kupaće kostime. Policija je intervenisala i zamolila studente da odu, ali pre toga morali su da očiste plažu od razbacanog smeća i boca. Galicija je jedna od regija najmanje pogođenih koronavirusom, no u trenutnoj fazi popuštanja mera suzbijanja pandemije u Španiji je okupljanje ograničeno na najviše petnaest osoba, a konzumacija alkohola na ovoj plaži je inače strogo zabranjena, podseća “La Voz de Galicia”.

Prethodnog vikenda, drugi botellón događaji organizovani su u različitim mestima u Španiji. Jedan od njih, u mestu Tomeloso u središnjem delu zemlje, okupio je gotovo tri hiljade mladih.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Od početka godine Srbija bogatija za tri nova zaštićena područja

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Polazeći od stanovišta da se zaštita biodiverziteta najbolje sprovodi očuvanjem staništa, na osnovu rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije, početak ove godine u našoj zemlji obeležila je zaštita tri nova zaštićena područja. To su specijalni rezervati prirode duž Morave, „Brzansko moravište“ i „Osredak“, i geološki fenomen Spomenik prirode „Blederija“, koji je stanište velikog broja retkih i ugroženih vrsta.

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Na osnovu studija zaštite Zavoda zaštitu prirode Srbije, kao stručnih dokumentacionih osnova, Vlada Republike Srbije donela je uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Brzansko moravište“ i Spomenika prirode „Blederija“. Uredbe su stupile na snagu krajem januara 2020. godine, dok je za Specijalni rezervat prirode „Osredak“ uredba o proglašenju doneta krajem februara meseca. Sva tri nova zaštićena područja su zaštićena kao prirodna dobra od velikog značaja.

Povodom stavljanja pod zaštitu tri nova područja direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije mr Aleksandar Dragišić ističe da „proglašenjem ovih područja u Srbiji je trenutno zaštićeno 7,66 odsto teritorije, odnosno 677.950 ha u okviru 450 područja“.

„Pored proglašenja novih područja“, g. Dragišić, poručuje da je „za zaštitu prirode jednako značajno nastojanje da svaki građanin naše zemlje bude svestan značaja očuvanja prirodnih vrednosti, biodiverziteta i geonasleđa Srbije, i da svojim ponašanjem i svakodnevnim odnosom doprinosi njihovoj boljoj zaštiti, jer briga o prirodi je briga za dobrobit čoveka“.

Više informacija o novim zaštićenim područjima:

Specijalni rezervat prirode „Brzansko moravište“ na teritoriji grada Jagodina i opštine Batočina stavljen je pod zaštitu kao područje značajno sa aspekta zaštite ptica močvarica, kao deo koridora za njihove migracije, a obezbeđuje i uslove za gnežđenje mnogih retkih i zaštićenih vrsta ptica. Na ovom prostoru redovno boravi oko 60 strogo zaštićenih vrsta ptica, od kojih se oko 30 tu i gnezdi. Među vrstama od posebnog interesa za zaštitu izdvajaju se mali vranac, čapljica, gak, siva čaplja, mala bela čaplja, bela roda, crna roda, crnka, orao kliktaš, vivak, žalar slepić, obična čigra, sivi svračak. SRP „Brzansko moravište” je od izuzetnog značaja kao reproduktivni centar za više vrsta vodozemaca i gmizavaca, ali i za očuvanje ukupnog biodiverziteta područja. Brzansko moravište je prvo područje duž Velike Morave stavljeno pod zaštitu, i jedno je od poslednjih očuvanih močvarnih staništa, stari meandr reke Velike Morave kod sela Brzan.

Na području Specijalnog rezervata prirode površine 64,76 ha uspostavljeni su II i III režim zaštite u okviru kojih nije dozvoljeno obavljati radove i aktivnosti za koje se, u skladu sa zakonom, uređuje zaštita prirode. Specijalni rezervat prirode „Brzansko moravište” poveren je na upravljanje Odeljenju za zaštitu i unapređivanje životne sredine Gradske uprave Jagodina.

Spomenik prirode „Blederija“ se nalazi na jugozapadnom obodu regije Dunavskog ključa, jugozapadno od Kladova, i stavlja se pod zaštitu da bi se očuvalo bogatstvo i raznovrsnost oblika geodiverziteta. Izvorište Blederije je razbijenog tipa, sa četiri mesta isticanja vrela, dva akumulativna vodopada, od kojih nizvodniji, zbog visine od oko 7 m, lepote i bogatstva vode, predstavlja objekat hidrološkog nasleđa Srbije. Velike akumulacije bigra su u donjem toku, a vrelska pećina Sokolovice, sa istoimenim povremenim vrelom gravitacionog tipa i periodskim tokom, je nizvodno od lokaliteta ,,Grad” do sastava sa tokovima Suvaja i Blederija koje su usekle živopisnu krečnjačku klisuricu sa nekoliko izrazitih suženja i slapova.

Na području spomenika prirode površine 398.87 ha ustanovljen je II režim zaštite. Spomenik prirode „Bledrija“ poveren je na upravljanje Turističkoj organizaciji Kladovo.

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Specijalni rezervat prirode „Osredak“ zaštićen je kako bi se očuvala močvarna staništa u dolini Zapadne Morave, koja se sastoje od spleta starih rukavaca, mrtvaja i desetine novonastalih jezera, kao i paleozojski kristalasti škriljci visokog stepena metamorfizma u podini preko kojih se prostire neogeni i kvartarni stenski kompleks, belovodski peščari, panonsko – pontski sedimenti, alo i da bi se očuvalo prisustvo 44 biljne vrste, ostatak mezofilnih nizijskih poplavnih lužnjakovih šuma, zajednice bele i krte vrbe, bele i crne topole, rakite, ugroženih biljnih vrsta kao što su žuti lokvanj, gronjasti šilj, rastavić i gavez, staništa ptica koja čine deo koridora migracije, kao i da bi se obezbedili uslovi za gnežđenje mnogih retkih i zaštićenih vrsta (83 vrste ptica), staništa za vodozemce, među kojim su: velika zelena žaba, krastava žaba i zelena krastava žaba, i staništa barske kornjače i zmije – belouške, ribarice i smuka među gmizavcima.

Na području specijalnog rezervata prirode površine 245,75 ha ustanovljeni su režimi II i III stepena zaštite. Specijalni rezervat prirode je poveren na upravljanje Javnom komunalnom preduzeću Kruševac.

Predlog: O ovim, ali i ostalim zaštićenim područjima, više informacija možete pronaći na www.zzps.rsa o Svetskom danu zaštite životne sredine na https://www.worldenvironmentday.global/

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Više čiste struje i niže emisije CO2 – zahvaljujući mulju

Foto: Christian Houdek

Nakon više od pet godina izgradnje radovi na postrojenju za prečišćavanje vode u bečkoj opštini Zimering su završeni.

Postrojenje može samostalno da pokrije svoje potrebe za strujom i čak viškom da napaja mrežu.

Foto: Christian Houdek

Za čišćenje svih otpadnih voda u Beču postrojenje troši više od jedan odsto struje koju proizvodi najveći distributer „Wien Energie“. Novom metodom do koje su došli bečko preduzeće za prečišćavanje voda „Ebswien“ u saradnji sa Institutom za kvalitet vode i menadžment resursa, omogućena je najveća iskorišćenost energije. Kako to funkcioniše? Iz mulja se do određenog stepena crpi voda, a potom se ono zagreva na 38 stepeni Celzijusa. Potom se mulj stavlja u 30 metara visoke cisterne za razgradnju, gde se nalaze idealni uslovi za bakterije. Procesom truljenja nastaje gas koji se dve trećine sastoji od metana, koji je bogat energijom.

Mulj koji je istrulio povlači se iz cisterni i sagoreva. Nasuprot tome, dobijeni gas preko sistema filtera dospeva od cisterni sa gasom u toplane, gde se u motorima na gas sagoreva. Pri tom nastaje ne samo mehanička energija koja se pomoću generatora pretvara u električnu struju, već i toplota koja može da se koristi za grejanje i toplu vodu.

Sa ovako proizvedenom strujom ukupne potrebe postrojenja za prečišćavanje će biti pokrivene i čak će biti i viška proizvedene struje. Osim toga smanjuje se izbacivanje ekvivalenta ugljen-dioksida za 40.000 tona godišnje. Prva struja bi trebalo da se proizvede tokom jeseni 2020. godine. Od 2021. godine ovo postrojenje za prečišćavanje vode će se u potpunosti samo snabdevati strujom.

„Inteligentnom metodom i upotrebom moderne tehnologije proizvodi se više struje nego što se potroši“, kaže gradonačelnik Beča Mihael Ludvig. „Postrojenja za čišćenje otpadne vode koja su u drugim gradovima najveći komunalni potrošači struje, kod nas samostalno proizvode neophodnu struju. Dobijamo čistu struju i toplotu i smanjujemo emisiju ugljen-dioksida“, kaže član gradskog veća za ekologiju Uli Zima.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

U planu pet novih vetroelektrana u Rusiji kapaciteta 226 MW

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Danska energetska kompanija Vestas koja proizvodi vetroturbine širom sveta planira pet projekata izgradnje vetroelektrana u Rusiji. Porudžbine za ove projekte podrazumevaće isporuku, instalaciju i puštanje u pogon vetroelektrana ukupnog kapaciteta 226 MW.

Pored toga, na osnovu sklapanja ugovora o dugoročnom upravljanju, biće uključene usluge održavanja .

U organizovanju projekata učestvuju Fond za razvoj energije vetra i finska energetska kompanija Fortum.

U projekat je implementirana i tehnologija daljinskog upravljanja i praćenja kako bi se optimizovao energetski učinak.

Očekivano vreme trajanja projekta je do druge polovine 2021, a puštanje u rad planirano je za kraj iste godine.

Jelena Cvetić

 

Potpisan Memorandum o saradnji između Grada Beograda i Biološkog fakulteta

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Željko Tomanović potpisali su na Svetski dan zaštite životne sredine Memorandum o saradnji i razumevanju između Grada Beograda i Biološkog fakulteta.

Gradonačelnik Beograda je ovom prilikom istakao da je Botanička bašta važno mesto za Beograd zato što kroz ovu baštu prođe oko 30 hiljada dece, a na godišnjem nivou je poseti ukupno oko 60 hiljada ljudi.

Foto: Grad Beograd

“Značaj Botaničke bašte je ogroman, pre svega u edukativnom smislu, kako za Biološki fakultet tako i za Grad Beograd. Obeležavamo Svetski dan zaštite životne sredine i samo zajedničkim snagama možemo da unapredimo životnu sredinu i dostignemo cilj da Beograd bude bolji ekološki grad. Ovaj cilj je veoma aktuelan u svetu, a za Beograd je posebno značajan, imajući u vidu potencijal koji naš grad ima. Prethodnih decenija taj potencijal nije na pravi način iskorišćen, te nam se sada pruža mogućnost da nađemo nova rešenja i unapredimo životnu sredinu”, rekao je Radojičić.

On je podsetio da je u saradnji sa Biološkim fakultetom urađena desetogodišnja Strategija za suzbijanje amborzije na teritoriji Beograda.

“Prethodnih godina je bilo dosta pokušaja da se ostvare određeni rezultati u ovoj borbi. Treba da se bolje organizujemo i pružimo bolji otpor ukoliko želimo da pobedimo u borbi protiv ove agresivne biljke. To ne zavisi samo od našeg stava, budući da se ova biljka lako prilagođava različitim okolnostima. Važno je da smo definisali svaki korak kako ćemo se boriti. Za razliku od prethodnih godina, ove godine na šest puta većoj teritoriji radimo mapiranje terena, a na čak 15 puta većoj površini ćemo vršiti suzbijanje ambrozije”, kazao je gradonačelnik.

On je istakao značaj naučnog potencijala Biološkog fakulteta i Botaničke bašte.

“Iza Biološkog fakulteta stoje slavna imena kao što su Josif Pančić, Siniša Stanković, Ivan Đaja i mnogi drugi. Verujem da ćemo zajedno raditi na mnogo stvari i jedan od primera dobre saradnje će svakako biti realizacija projekta Instituta za botaniku. Teško je shvatiti da se više od 25 godina ovaj projekat ne realizuje iz administrativnih razloga, bez obzira na izuzetan koncept koji ga prati. Osmišljeno je da se u tom prostoru nalazi Legat Josifa Pančića i Centar za ekološku edukaciju dece. Rukovodstvo Vlade Srbije i Grada Beograda nastoji da se sprovedu projekti koji do sada nisu realizovani, a jedan od takvih projekata je i Klinički centar Srbije. Nakon što se zgrada Instituta za botaniku završi, pre svega deca iz osnovnih škola Beograda, ali i studenti sa Biološkog fakulteta će imati mesto za savremenu edukaciju”, zaključio je gradonačelnik Radojičić.

Dekan Biološkog fakulteta u Beogradu prof. dr Željko Tomanović zahvalio je gradonačelniku na inicijativi za potpisivanje ovog sporazuma i podsetio da je gradonačelnik Radojičić prvi koji je posetio Botaničku baštu nakon pokojnog gradonačelnika Beograda Nenada Bogdanovića.

Foto: Grad Beograd

“Ovaj sporazum otvara prostor za mnogo širu saradnju nego što je to bilo ranije. Verujem u iskrenu želju gradonačelnika da naš grad ima kvalitetniju i bolju životnu sredinu. Stanje životne sredine je, po mom mišljenju, najvažnija tema za naše zdravlje i time treba aktivno da se bavimo. Naše kolege koje rade monitoring stanja životne sredine u Srbiji dokazuju nam koliko se u nekim delovima naše države ne vodi računa o okolini, a vode su praktično pretvorene u otpadne vode. Ono što možemo da ponudimo ovim sporazumom jeste zaštita staništa, ekosistema, očuvanje biodiverziteta, kontrola i suzbijanje invazivnih vrstaambrozije, kao što je spomenuo gradonačelnik, ali tu su i komarci i druge vrste štetnih insekata”, rekao je Tomanović i dodao da je njihova uloga da daju doprinos svim ovim aspektima očuvanja životne sredine.

Prema njegovim rečima, nastaviće se saradnja sa nadležnim institucijama i naučnim institutima, koji će im dodatno u ovoj misiji pomoći.

“Uključićemo nauku i znanje i koristiti sve ono što može da nam na ovom putu pomogne za bolji život u gradu. To je i misija ovog fakulteta koji školuje ekologe i biologe, jer naša je dužnost da damo doprinos u ovakvim projektima”, poručio je dekan Biološkog fakulteta u Beogradu.

Izvor: Grad Beograd

Volvo automobile u najvećoj kineskoj fabrici proizvodi koristeći isključivo čistu energiju!

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Junk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Junk)

Najveći proizvodni objekat automobila marke Volvo u Kini ozeleneo je nedavno svoj rad, okončavši uspešno energetsku tranziciju. Pogon u Čengduu sada crpi isključivo energiju iz obnovljivih izvora, čime se udeo čistih energenata u ukupnom kompanijskom energetskom miksu u proizvodnji  popeo na 80 odsto.

Volvo teži da postigne klimatsku neutralnost u proizvodnom sektoru do 2025. godine, a u čitavom lancu poslovanja do 2040. godine. Najnoviji korak u tom smeru su načinili potpisivanjem ugovora o snabdevanju električnom energijom za kinesku fabriku. Učešće energije zelenog porekla je prethodno iznosilo 70 odsto.

Pokrivanjem elektroenergetskih potreba postrojenja zahvaljujući energiji vode (65 odsto), vetra, sunca i drugih OIE u potpunosti, godišnje emisije ugljen-dioksida biće smanjene za 11.000 tona.

“Naša ambicija jeste da neutrališemo svoj ugljenični otisak kroz konkretne, opipljive akcije”, objasnio je Havijer Varela zadužen za industrijske operacije i kvalitet i dodao da je poduhvat u Kini značajno postignuće kojim je Volvo istakao svoju posvećenost održivosti.

Svi evropski proizvodni objekti još od 2008. godine koriste samo struju iz čistih resursa, a prvi pogon u okviru kompanijske mreže koji je dostigao apsolutnu klimatsku neutralnost se nalazi u gradiću Ševde u Švedskoj. U Belgiji, u fabrici u Gentu, je 2018. godine postavljeno 15 hiljada solarnih panela, što je prvi veliki projekat za upotrebu sunčeve energije u kompaniji Volvo.

Pored proizvodnje, transformiše se i prodaja. Volvo namerava da do 2025. godine polovina prodatih automobila globalno budu oni na električni pogon, a ostatak – hibridi.

Plan kompanije seže i dalje od smanjenja zagađenja vazduha i elektrifikacije saobraćaja – pomoću reciklaže i ponovnog korišćenja materijala, Volvo usvaja postulate cirkularne ekonomije.

Jelena Kozbašić

Samo četvrtina planete Zemlje netaknuta i bezbedna za vrste koje je naseljavaju

Foto-ilustracija: Unsplash (Garrett Parker)

Milionima životinjskih i biljnih vrsta na planeti Zemlji preti izumiranje, velikim delom usled gubitka prirodnih staništa, dok je svega četvrtina planete netaknuta i još uvek bezbedna za vrste koje je naseljavaju, objavio je povodom obeležavanja Svetskog dana životne sredine, 5. juna, tim Ujedinjenih nacija u Srbiji.

Razaranjem šuma i uništavanjem prirodnih staništa patogeni se izmeštaju iz njihove prirodne sredine i sa životinjskih vrsta prelaze na novog domaćina – ljude i zato je moto ovogodišnjeg Dana životne sredine “Vreme je za prirodu!”, navedeno je u saopštenju.

Ukazano je i da trenutna pandemija koronavirusa pokazuje koliko je zdravlje ljudi povezano sa zdravljem planete.

Foto-ilustracija: Unsplash (v2osk)

“Moramo ulagati više i brže u drugačije upravljanje prirodnim resursima. Tokom perioda izolacije i karantina usled epidemije bili smo svedoci smanjenja zagađenja vazduha i vode kao i emisije ugljen-dioksida širom sveta, za rekordno vreme. Ovaj privremeni predah pokazuje da možemo napraviti preokret ka pozitivnoj transformaciji”, kazala je stalna koordinatorka UN-a u Srbiji Fransoaz Žakob.

Podsetila je i da postoje tehnološka rešenja uz pomoć kojih privreda može biti više zasnovana na prirodi, koja bi omogućila i otvaranje novih radnih mesta.

“Moramo promeniti način na koji proizvodimo energiju na globalnom nivou, zatim naše obrasce potrošnje, poljoprivredne prakse, transport, modele investiranja. To je moguće, izvodljivo, i predstavlja zajedničku odgovornost političkih lidera, velikih privrednika i svih građana”, izjavila je Žakob.

U poslednjem izveštaju Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES) navodi se da trenutni negativni trendovi biološke raznovrsnosti i ekosistema ugrožavaju napredak ka 80 odsto potciljeva održivog razvoja koji se odnose na siromaštvo, glad, zdravlje, održivu potrošnju i proizvodnju, vodu, gradove, klimu, okeane i zemljište.

Vrednost usluga koje čovečanstvo uzima iz prirode procenjuje se na 125-140 biliona američkih dolara godišnje, što je iznos jednak kao jedan i po globalni BDP.

Iz UN-a su podsetili da dok se planeta kreće ka populaciji od 10 milijardi ljudi, svi moraju “prigrliti mogućnosti i vrednosti prirodnog okruženja, a ne raditi protiv njega”.

Istaknuto je i da je Srbija jedan od šest evropskih centara biodiverziteta i da u njoj živi 43,3 odsto vrsta koje naseljavaju Evropu.

U skladu sa UN-ovom Konvencijom o biološkoj raznovrsnosti ratifikovanoj 2002. godine, Srbija se obavezala da će 17 odsto svoje teritorije staviti pod zaštitu.

Kao napredak koji je ostvaren poslednjih godina u Srbiji u toj oblasti navedeno je to što je 2017. godine rezervat biosfere Bačko Podunavlje upisan u Svetsku listu rezervata biosfere priznatih od strane Uneska, a Nacionalni park Đerdap je prva oblast u Srbiji koja je nominovana za pristupanje Unesko Globalnoj mreži geoparkova.

Neophodno je dalje unapređenje održivog upravljanja prirodnim resursima i uspostavljanje ekoloških mreža poput Natura 2000.

Ujedinjene nacije su nedavno proglasile Dekadu obnove ekosistema 2021-2030, koja je jedinstvena prilika da se pojačaju napori na obnovi uz otvaranje radnih mesta i borbu protiv klimatskih promena u okviru Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja.

Da bi se čuo glas mladih o važnim pitanjima koja su u vezi sa životnom sredinom i da bi se njihova mišljenja i stavovi uključili u programska i strateška rešenja, UNICEF i UNEP su pozvali mlade u Srbiji da putem platforme U-Report koju administrira UNICEF, podele svoje mišljenje i iskustva na ovu temu, navedeno je u saopštenju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Intraversato)

Skoro polovina mladih koji su učestvovali u anketi smatra da je za očuvanje životne sredine pre svega odgovoran pojedinac, dok njih trećina smatra da najvažniju ulogu u tome ima država.

Prema mišljenju ispitanika, mladi bi trebalo da budu bolje informisani o zagađenju životne sredine, kao i o problemima krčenja šuma i uništavanja prirodnog staništa biljaka i životinja.

Velika većina, čak 94 odsto, slaže se sa tim da bi očuvanje prirode trebalo da bude prioritet, čak i po cenu sporijeg ekonomskog razvoja.

Kada su u pitanju mere koje bi trebalo preduzeti u cilju očuvanja prirode, 22 odsto mladih misli da bi se ona sama mogla obnoviti ako bi postojali uslovi za to, 21 odsto da proizvodnja i potrošnja treba da budu odgovornije, 20 odsto je za jaču primenu zakonske regulative, a 18 odsto za širu upotrebu obnovljivih izvora energije.

Iz UN-a podsećaju da je od 1974. godine, kada je počelo njegovo obeležavanje, Svetski dan životne sredine prerastao u globalnu platformu za širenje svesti i preduzimanje akcija o urgentnim pitanjima, od zagađenja mora i globalnog zagrevanja do održive potrošnje i ilegalne trgovine divljim životinjama.

Milioni ljudi su tokom godina učestvovali u obeležavanju ovog važnog dana, time doprinoseći promeni potrošačkih navika, kao i unapređenju nacionalnih i međunarodnih ekoloških politika.

Izvor: Zelena Srbija

Edukativni obilazak vodenih površina kanuima u Kikindi

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

Edukativnim predavanjem o vodenim površinama u Kikindi, koja je okončana plovidbom u kanuima delom kanala DTD, predstavnici gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i članovi kikindskih izviđača „Proka S. Plavi“, obeležili su Svetski dan životne sredine.

“Najpre smo kod crkvice na Vodici, mladim izviđačima govorili o istorijatu reke Galadske. Pričali smo i o Zlatici, o istorijatu kanala Dunav-Tisa-Dunav, ali i o tome kako su naši preci, 1781. godine, gradili nasipe kako bi zemlju zaštitili od vode. Zbog pandemije koronavirusa nismo realizovali sve aktivnosti koje se tiču edukacije najmlađih”, rekla je Miroslava Krnić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i dodala da, za razliku od prethodnih godina, neke važne ekološke datume nisu obeleležili.

Umesto 5. juna, Svetski dan zaštite životne sredine obeležen je dan kasnije, na način kao nikada ranije.

“Našim mlađim članovima omogućili smo da se uvere u čari veslanja kanuom. Bila je ovo najbolja moguća promocija našeg kanala i životne sredine. Od Ministarstva obrane naš izviđački odred je pre tri godine dobio četiri kanua. Planiramo osnivanje kajakaškog kluba, ali i da decu dodatno edukujemo o boravku na vodi. U ranijem periodu mapirali smo divlje deponije na kopnu, a to ćemo sad činiti i ovako”, potvrdio je Miodrag Tadić, zamenik kikindskog odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

Tadić je precizirao da sa decom rade već četiri godine i da odred izviđača ima oko 70 članova.

Izvor: Grad Kikinda

Na koji način Elektroprivreda BiH i EU promovišu sisteme daljinskog grejanja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat Evropske unije Horizon 2020 Upgrade-DH (web stranica: Upgrade-DH), u kom kao konzorcijalni partner učestvuje JP Elektroprivreda BiH – Sarajevo, posredstvom Sektora za strateški razvoj, pokrenuo je kampanju promocije modernih sistema daljinskog grejanja.

Foto: EPBiH

Cilj kampanje je unapređenje percepcije o sistemima daljinskog grejanja na lokalnom nivou, te podizanje svesti građana o prihvatanju sistema daljinskog grejanja kao održivog rešenja u energetskoj tranziciji. Internet stranica www.dhcitizen.eu sadrži informacije o sistemima daljinskog grejanja i hlađenja (SDGH), kao i o njihovoj ulozi u dekarbonizaciji gradova, ističe uspešne primere kroz integrisanu mapu #DHCities i prikuplja iskustva korisnika SDGH, kao i informacije o relevantnim inicijativama u različitim zemljama.

U okviru promotivne kampanje ovog projekta, izrađena je i brošura „Daljinsko grejanje i hlađenje. Moderno rešenje tradicionalnih izazova“ koja, na pojednostavljen način, objašnjava prednosti koje SDGH donose na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom i globalnom), osnovna načela rada, kao i mogućnosti modernizacije nedovoljno efikasnih mreža. Također, sadrži odabrane studijske slučajeve u okviru projekta Upgrade-DH koji su u fazi nadogradnje i poboljšanja, te poziva građane da se uključe u rešenja za grejanje u svojim domovima. Brošura će biti dostupna na 6 jezika, uključujući i bosanski jezik.

Kako bi sistemi daljinskog grejanja postali glavno rešenje za grejanje u Evropi, s obzirom na prednosti koje nude, neophodna su ulaganja državnih vlada, ali i podrška lokalnih zajednica i građana. U kontekstu kampanje, a kako bi informacije i poruke promotivnog videa „Dekarbonizacija SDGH za naše gradove“ došle do što većeg broja potencijalnih korisnika u Bosni i Hercegovini, sadržaj je preveden na bosanski jezik, a interpretacija poverena Projektnom timu EPBiH.

Projekat Upgrade-DH se finansira iz grant sredstava programa Evropske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020, s ciljem poboljšanja performansi sistema daljinskog grejanja u Evropi kroz podršku procesa nadogradnje u odabranim demo-slučajevima. Jedan od ukupno 8 demonstracionih slučajeva jeste i sistem daljinskog grejanja Grada Tuzla koji se snabdeva toplotnom energijom iz kogeneracije TE “Tuzla”. Cilj projekta je da se za demo-slučajeve odabranih sistema daljinskog grejanja identifikuju adekvatne tehničke i organizacione mere na strani proizvodnje, distribucije i potrošnje toplotne energije i da se kroz optimizacione i finansijske alate rangiraju potencijane investicione mere za poboljšanje energetske efikasnosti odabranih sistema.

Izvor: EPBiH

Nove MHE dovele bi do poremećaja ekosistema, ali se od njih ne odustaje

Photo-Ilustration: Pixabay

Dok se bliži datum za kada je u Beogradu zakazan protest građanskih udruženja koja se zalažu za zabranu derivacionih mini-hidrocentrala, kako prenosi Nova ekonomija, održan je sastanak predstavnika vlasti, naučne zajednice i aktivista udruženja Odbranimo reke Stare planine (ORSP).

Vlada Srbije se tim povodom još uvek ne oglašava, a iz ORSP-a poručuju da ne odustaju od protesta zakazanog za 13. jun.

Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom problema sa MHE, koji kulminiraju poslednjih godina, sastanku sa predsednicom Vlade Srbije, Anom Brnabić, prisustvovao je i dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, profesor Ratko Ristić.

Ristić, koji važi za jednog od najupornijih zagovornika zabrane MHE, kaže za Novu ekonomiju da na sastanku nije bilo nekih novih momenata u vezi sa tim problemom, osim „premijerkinog jasno izraženog stava da će se striktno poštovati zakoni, i da će se posebna pažnja usmeriti na slučajeve koji su primer kršenja zakona.“

Profesor Ristić naglašava da je to primer građevinskih dozvola za MHE Zvonce, u opštini Babušnica i MHE Кaraula, na teritoriji grada Кraljeva.

“Ponovljeno je obećanje, koje je dao predsednik Vučić, 28. septembra 2019. godine, da će se pristupiti izmenama Zakona o zaštiti prirode, sa ciljem zabrane gradnje MHE u zaštićenim područjima“, a isti je slučaj dodaje i sa obećanjem da će biti formirana državna komisija koja će se baviti svim izdatim, kao i zahtevima za nove dozvole.

„Premijerki sam ukazao na činjenice u vezi sa izgradnjom i korišćenjem MHE u Srbiji i svetu.“

Sastanak sa predsednicom Vlade Srbije, aktivista pokreta Odbranimo reke Stare planine Aleksandar Jovanović, ocenio je kao „čisto gubljenje vremena“, preneli su mediji. Izjavio je i da se od 13. juna, za kada je zakazan ekološki protest u Beogradu „prekida dalja komunikacija sa nadležnima do ispunjenja zahteva“.

Nastavak izgradnje MHE do planiranog broja od 856 doveo bi do ozbiljnih ekosistemskih poremećaja i uništavanja jedinstvenih prirodnih vrednosti Srbije, upozoravaju stručnjaci.

Za derivacione MHE prave se vodozahvati na rekama i postavljaju se kilometarske cevi do mašinske zgrade. Sve to praćeno je uništavanjem biljnog i životinjskog sveta i presušivanjem malih planinskih vodotokova.

Izvor: Nova ekonomija

Srbija postala članica Međuvladine platforme o biodiverzitetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Đudić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dino Kajtez)

Republika Srbija postala je 137. članica Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i uslugama ekosisistema (Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services – IPBES), objavljeno je na internet stranici https://ipbes.net/serbia-137th-ipbes-member.

Na predlog Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije utvrdila je Osnovu za pristupanje Republike Srbije ovoj platformi.

Cilj Platforme je da ojača povezivanje nauke i politike u oblasti biološke raznovrsnosti i usluga ekosistema radi očuvanja i održivog korišćenja biološke raznovrsnosti, dugoročnog ljudskog blagostanja i održivog razvoja, kroz sticanje novih znanja, tematske procene stanja biodiverziteta, podršku sprovođenju politika u oblasti biodiverziteta i izgradnju kapaciteta.

Jedna od glavnih uloga Platforme je globalna procena stanja biodiverziteta, ekosistema i usluga koje pružaju društvu, kao i izrada posebnih tematskih i regionalnih procena, uz jačanje uloge nauke i struke u procesu donošenja odluka na nivou globalnih politika zaštite biodiverziteta. Platforma pomaže državama članicama da ubrzaju napredak u ispunjavanju ključnih međunarodnih obaveza koje proističu iz Ciljeva održivog razvoja, globalnih Aiči ciljeva Strateškog plana za biodiverzitet 2011-2020 Konvencije Ujedinjenih nacija o biološkoj raznovrsnosti i Pariskog sporazuma o klimatskim promenama.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Velika Britanija pomaže Kolumbiji u obnavljanju Amazonije

Foto-ilustracija: Unsplash (Reiseuhu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Kolumbija je dobila finansijsku podršku Velike Britanije za rešavanje problema krčenja šuma. Poslovni sekretar Alok Šarma pokrenuo je paket finansijskih sredstava u iznosu od 64 miliona funti kako bi se pomoglo u očuvanju, odnosno pošumljavanju tropskih prašuma u ovoj južnoameričkoj državi.

Inicijativa je pokrenuta kako bi se pomoglo u zaustavljaju krčenja Amazonije i tako zaštitili dragoceni bogati ekosistemi, ali i poboljšao kvalitet života naroda u ruralnim oblastima.

Pored toga, sredstva će biti uložena i u borbu protiv nelagalnih postupaka koji se tiču životne sredine i stvaranje održivih ekonomskih rešenja za život.

Vlada Velike Britanije obavezala se da 20 odsto finansija određenih za rešavanje problema klimatske krize odvaja za pošumljavanje i sprečavanje seče šuma.

Jelena Cvetić

Nova metoda proučavanja životinja čini ih providnim

Foto: Facebook (screenshot @TU Wien)

Na Tehničkom fakultetu u Beču u saradnji sa Medicinskim fakultetom razvijena je nova metoda pomoću koje se dobijaju spektakularne slike potpuno providnih životinja koje se mogu posmatrati iznutra.

Foto: Facebook (screenshot @TU Wien)

Šta se dešava u unutrašnjosti jednog člankovitog crva? Kako su raspoređene određene vrste ćelija u telu jednog vodozemca meksičke ambistome? Kako izgleda struktura nervnih ćelija kod zebre ribe? Ukoliko se želelo odgovoriti na ovakva biološka pitanja do sada je postojala samo jedna mogućnost: iseći životinje deo po deo i onda ispitivati pod mikroskopom, pri čemu bi mnoge važne strukture bile uništene.

Mnogo elegantnija varijanta je tzv. „rasvetljavanje“. Pri tom se životinje specijalnom hemijskom metodom učine providnim. Određene vrste ćelija markiraju se specijalnim fluorescentnim bojama. Uz pomoć ultra-mikroskopa životinja se obasja i tako nastaju spektakularni snimci koji nose ogromnu količinu bioloških informacija.

Dosadašnje tehnike mogle su biti optimizovane samo za pojedinačna posebna tkiva, kao na primer za mozak miša ili za vinsku mušicu. Sa novom metodom moguće je bilo koju životinju učiniti providnom i osvetliti. Na kompjuteru se može napraviti 3D-model životinje. Veliki izazov pri ovom procesu je to što u jednom organizmu postoji niz pigmenata koje prethodno treba razgraditi.

Ukoliko se žele ispitati tačno određene strukture ili ćelije, one se mogu markirati fluorescentnim molekulima. Čim ih laserski zrak pogodi, one odašilju svetlo i postaju tako vidljive. Na ovaj način mogu se oslikati trodimenzionalne strukture u unutrašnjosti životinje ili ispitati prostorna podela određenih ćelija ili molekula u telu.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd