Home Blog Page 713

U toku je javni uvid za projekat izgradnje vetroparka Crepaja snage 220 MW!

Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Kovačica oglasila je izlaganje na rani javni uvid Plan detaljne detaljne regulacije za vetropark Crepaja. Rani javni uvid počeo je 28. maja, a trajaće do 11. juna 2020. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Rani javni uvid održaće se u prostorijama zgrade Opštine Kovačica, u Ulici Maršala Tita 50, u holu na drugom spratu i u kancelariji br. 29, svakog radnog dana od 9 do 15 časova.

Plan je u toku trajanja ranog javnog uvida dostupan na uvid zainteresovanoj javnosti i u digitalnom obliku na zvaničnoj internet adresi Opštine Kovačica (OVDE).

Do 11. juna, pravna i fizička lica mogu podneti primedbe i sugestije na izloženi Plan u pisanom obliku na pisarnici Opštine Kovačica ul. Maršala Tita br. 50 u Kovačici. Sve informacije u vezi sa oglasom mogu se dobiti putem telefona 013/661-122, lokal 123.

Područje Kovačice, na osnovu Studije Atlasa vetrova na teritoriji Vojvodine, se nalazi u zoni povoljnih vetrova (5,0-5,5 m/s) na visinama većim od 50 m iznad tla, a naročito 100 m iznad tla, što odgovara savremenim vetroelektranama snaga 2-2,5 MW, gde je eksploatacija energije vetra ekonomski isplativa.

U okviru vetroparka Crepaja biće postavljen 31 vetrogenerator, pojedinačne snage oko 7 MW. Ukupna snaga postrojenja iznosiće 220 MW. Gradiće se i trafostanica adekvatnog napona i snage.

U skladu sa „Studijom dugoročnog razvoja prenosne mreže 400 kV, 220 kV i 110 kV na području Republike Srbije, za period do 2020. godine“, biće podignuto 400 kV dalekovoda za prekogranično  povezivanje  sa  susednom  državom  Rumunijom, kao i  400  kV dalekovoda za obezbeđenje sigurnog napajanja električnim energijom i povezivanja susednih konzuma na relacijama: Kikinda-Subotica, Zrenjanin–Novi Sad, Zrenjanin-Pančevo, Pančevo-Vršac i Pančevo-Drmno, navodi se u Planu.

U sklopu projekta, planiraju se razvodni gasovodi za  gasifikaciju Opštine Kovačica i Opštine Opovo, kao i podzemno skladište gasa „Itebej“.

Naručilac i investitor projekta je kompanija New Energy Solutions, koja je u septembru prošle godine pustila u rad najveći vetropark u Srbiji Kovačica, snage 104,5 MW. Procenjuje se da 38 vetrenjača, koje se prostiru na površini većoj od 3.700 hektara, imaju kapacitet da električnom energijom snabdevaju 60 hiljada domaćinstava.

Jelena Kozbašić

Kako su (ne)ljudi ubili trudnu slonicu sakrivši petarde u njenu hranu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bhuvanesh Gupta)

Čovek je čoveku vuk, a životinji verovatno nešto još gore – čovek.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bhuvanesh Gupta)

Osećaj nadmoći mnoge izvitoperene primerke ljudske vrste loži – zato tlače žene, zato razbijaju izloge centra za LGBT+ populaciju, zato na vratu nedužnog crnca kleče dok ne izdahne i zato zabijaju eksere psu u glavu. Loženje na nadmoć, ako mene pitate, proizilazi iz nemoći, osećaja od kog makar na sekundu ti mnogi izvitopereni primerci ljudske vrste žele da pobegnu šamarajući devojku, bacajući ciglu na gejeve, ubijajući drugo živo biće. Onda usledi udarac realnosti koji im skine krinku i razotkrije pravo lice – lice snishodljivog poltrona bez trunke dostojanstva.

Možda sam dokučila poreklo potrebe za ponižavanjem drugih, naizgled manje snažnih – a možda sam skroz u krivu. Bilo kako bilo, nikada neću razumeti da nagon za povređivanjem nekoga prevagne nad ispravnim rasuđivanjem.

U Indiji je uginula slonica. Njena smrt je izazvala bes, tugu i ozlojeđenost tamošnjih aktivista – ma izazvala je i bes, tugu i ozlojeđenost mene, stotinama hiljada kilometara daleko, a i vi koji čitate ne bi trebalo da budete ništa ravnodušniji. Život joj je, prema navodima Si En Ena, prekinut petardama skrivenim u voću koje su eksplodirale u njenim ustima dok je jela nešto što joj se činilo kao velikodušan dar čoveka, nakaze i malodušnika.

Lokalno stanovništvo sela u indijskoj državi Kerali takve poklone ostavlja divljim svinjama kako bi ih oteralo od svojih useva, te je slonica potencijalno žrtva nehumane prakse i nije direktna meta napada – odnosno odbrane poljoprivrednih zasada.

Životinja je bila trudna mesec dana, a stradala je 4 dana nakon eksplozije, 27. maja, saopštili su šumari. Iako su veterinari pokušali da joj pomognu, nisu uspeli zbog nepoverenja i opreznosti povređene jedinke. Eksplozija je izazvala prelom kostiju vilice, pa slonica nije mogla da se hrani što je izazvalo slabost i naposletku i – smrt.

Ministar zaštite životne sredine Indije Prakaš Javadekar je na Tviteru napisao da su centralne vlasti istragu ovog slučaja shvatile veoma ozbiljno i da će preturiti svaki kamen dok ne pronađu krivce zato što hranjenje i ubijanje petardama nije deo njihove kulture.

Slika je mnogo šira od jedne tragično preminule slonice i petardi. Ove životinje ljudi eksploatišu i u svrhe turizma, a otimaju im i staništa, urbanizujući rezervate prirode. Konzervacionisti procenjuju da u divljini u Indiji živi 27.000 slonova.

Slika je mnogo šira i od brojnosti jedne vrste u jednoj zemlji sveta. Toliko je široka da na nju treba smestiti predstavnike milion vrsta koje smo razornim aktivnostima doveli na ivicu opstanka širom Zemlje. Svakako posthumno treba odati poštu i svim onim koje smo u prošlosti već istrebili. Šesto masovno izumiranje se odvija 25 brže od prethodnih sličnih događaja – i to našom krivicom. U poslednjih stotinu godina, zbrisali smo 400 kičmenjaka. Da evolucija teče neometena našom sebičnošću, za to bi trebalo 10.000 godina. Zagađenje, trgovina vrstama, upotreba otrovnih supstanci, krčenje šuma… Zanemarujemo postojanje potencijala da zadržimo bogatstvo biodiverziteta smanjujući besomučnu proizvodnju i potrošnju.

Slika je mnogo šira čak i od Crvene liste ugroženih vrsta. Uključuje svakog pretučnog i odbačenog, nekada kućnog, ljubimca, rogove jelena na zidu kuće lovca i bundu od astragana.

Čovek je čoveku vuk, a životinji verovatno nešto još gore – čovek.

Jelena Kozbašić

Kutak na planeti koji nismo zagadili

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici veruju da su otkrili gde je na svetu najčistiji vazduh, potpuno nezagađen ljudskim aktivnostima – nalazi se na Južnom okeanu koji okružuje Antarktik.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovo je prva studija koja je istraživala sastav bioaerosola na Južnom okeanu, a koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Koloradu. Uspeli su da otkriju atmosfersku oblast koja je netaknuta ljudskim uticajem. Vreme i klima su blisko povezani i povezuju regije širom sveta. Kako ubrzano dolazi do klimatskih promena izazvanih ljudskim aktivnostima, n aučnici su odlučili da pronađu taj kutak na zemlji koji je najmanje pogođen tim uticajima.

Profesorka Sonja Krajdenvajs i njen tim pretpostavljali su da je vazduh iznad Južnog okeana najmanje izložen ovim uticajima i prašinom sa kontinenta.

Ustanovili su da je granični sloj vazduha koji snabdeva najniže oblačne sisteme na tom području bez ikakvih aerosolnih čestica koje su proizveli ljudi. Nije bilo tragova fosilnih goriva, useva, pesticida, a ni otpadnih voda.

Do zagađenja vazduha inače dolazi kada aerosoli, čvrste materije i gasovi dospeju u vazduh. Istraživanje je pokazalo da je Antarktik izolovan od širenja mikroorganizama iz južnih zemalja.

“Čini se da je Južni okean jedno od retkih mesta na Zemlji koje je najmanje pogođeno ljudskim aktivnostima“, navodi Tomas Hil, naučnik i jedan od autora studije.

Naučnici su uzeli uzorke vazduha iz dela atmosfere koji je u direktnom kontaktu sa okeanom i to dok su ovim područjem putovali iz Australije. Uradili su analizu mikroorganizama u vazduhu i ustanovili da svi potiču iz okeana.

Na osnovu bakterijskog sastava mikroba zaključili su da aerosol iz udaljenih zemalja nastao ljudskom aktivnošću i zagađenje nije stiglo do juga i da je vazduh u ovim predelima „prastar“, stoji u izveštaju koji je preneo Si-En-En.

Izvor: RTS

Kako će izgledati Bulevar Evrope u Novom Sadu nakon planiranih radova?

Foto: Grad Novi Sad

Stambena izgradnja na Bulevaru Evrope, nesumnjivo je promenila intenzitet saobraćaja u tom delu Detelinare. Porast broja stambenih jedinica doveo je i do rasta broja stanovnika, a samim tim, na ulicama je sve više vozila. Svedoci smo sve težeg parkiranja u tom delu Novog Sada i zbog toga je gradnja novih parking mesta nužna.

Foto: Grad Novi Sad

U cilju prevazilaženja tog ozbiljnog problema, planskim dokumentom je predviđena mogućnost izgradnje parkinga uz Bulevar Evrope, na strani stambene zone Detelinara, i to na delu površine između kolovoza i biciklističke staze. Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije u Novom Sadu pokrenula je otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg izvođača radova za izgradnju parkinga duž Bulevara Evrope u Novom Sadu – prva faza. Otvaranje ponuda biće izvršeno javno 29. juna 2020. godine, u prostorijama Gradske uprave za građevinsko zemljište i investicije.

U prvoj fazi, gradiće se deonice između Ulice Janka Veselinovića i Ulice Hadži Ruvimova, između Ulice Hadži Ruvimova i Ulice Branka Bajića, kao i Branka Bajića i Futoške ulice. Drugom fazom biće obuhvaćena deonica između Ulice Kornelija Stankovića i Ulice Janka Veselinovića. Na kompletnoj deonici, od Ulice Janka Veselinovića do Futoške ulice, biće izgrađeno ukupno 201 parking mesto. Parkinzi će biti jednostrani sa kosom šemom parkiranja uz desni kolovoz na strani stambene zone Detelinara, i to na delu od Futoške ulice do Ulice Janka Veselinovića, u dužini od 950 metara. U prvoj fazi biće izgrađeno 181 parking mesto.

Veoma je važno istaći da će se prilikom izgradnje posebno voditi računa o očuvanju zelenih površina. Drvored koji se nalazi duž Bulevara Evrope biće očuvan, a svako stablo zaštićeno. Takođe, na mestima gde nedostaju stabla, ostavljena su mesta za nove sadnice. Na novonastalim površinama oko stabala se planira sadnja šiblja i odgovarajućeg zelenila. Postojeći sistem za navodnjavanje, koji je ranije izgrađen, sada će biti zamenjen novim i savremenijim, a biće spušten na odgovarajuću dubinu.

Osim toga, planirana je izgradnja jedne podzemne garaže u delu između ulica Janka Veselinovića i Hadži Ruvimove i druge između ulica Kornelija Stankovića i Janka Veselinovića. Taj projekat je u fazi planiranja i neophodno je da se obezbedi novac za njegovu realizaciju. Upravo takva vrsta parkinga, daje mogućnost da se sačuva zeleni pojas, svako drvo i svaki kvadrat travnjaka. Važno je još jednom istaći da, izgradnjom parkinga duž Bulevara Evrope, Grad Novi Sad želi da nastavi strateško rešavanje nedostatka parking mesta kao jedne od najučestalijih propratnih pojava urbanog razvoja grada, ali i da istovremeno brine o kvalitetu životne sredine.

Izvor: Grad Novi Sad

Rijeka bogatija za još jedno reciklažno dvorište

Foto: Grad Rijeka

Rijeka je od utorka 2. juna bogatija za još jedno reciklažno dvorište koje se otvara u Ulici Jože Vlahovića, nasuprot Saobraćajne škole.

Foto: Grad Rijeka

Riječka KD Čistoća do sada je upravljala s dva reciklažna dvorišta – onima u Mihačevoj Dragi i na Pehlinu, a treće reciklažno dvorište u Ulici Jože Vlahovića dodatno će doprineti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na deponijama. Novo riječko reciklažno dvorište otvoreno je u utorak uz prisustvo Vojka Obersnela, gradonačelnika Rijeke sa saradnicima, Alenke Košiša Čičin-Šain, zamenice direktora Fonda za zaštitu životne sredine energetsku efikasnost i Jasne Kukuljan, direktorke Komunalnog društva Čistoća.

Ukupna vrednost Projekta reciklažnog dvorišta u Ulici Jože Vlahovića iznosi 1.105.510 kuna (143.650 evra) s PDV-om od čega prihvatljivi troškovi iznose 919.035 kuna (119,470 evra). Putem Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, Ministarstvo zaštite okoline i energetike preko strukturnih i kohezijskih fondova Evropske unije priznaje 85 odsto iznosa prihvatljivih troškova, odnosno, bespovratna sredstva iznose 781.180 kn (101.000 evra) s PDV-om. Reciklažno dvorište u Ulici Jože Vlahovića namenjeno je isključivo korisnicima s područja Grada Rijeke.

Kao i u ostalim reciklažnim dvorištima kojima upravlja KD Čistoća, građani svoj otpad dovoze lično, unutar radnog vremena reciklažnog dvorišta, identifikuju se na ulazu i bez naknade odlažu svoj otpad u predviđene kontejnere.

Podsetimo, Rijeka ima i svoj Riperaj – jedinstveno mesto na kojem građani mogu besplatno popraviti neispravne sitne kućne uređaje, razbijeni i oštećeni nameštaj, odeću, igračke i slično uz pomoć majstora koji poseduju potrebna znanja i veštine. Riperaj je prvi takav projekat u Republici Hrvatskoj, a ponovno je otvoren od 1. juna, prema novom, prilagođenom radnom vremenu (ponedeljak, sreda i petak od 9.00 do 13.00 sati; utorak i četvrtak od 17.00 do 20.00 sati).

Izvor: Ekovjesnik

Život u blizini naftnih bušotina utiče na novorođenčad

Foto-ilustracija: Unsplash (Luma Pimentel)

Nedavno sprovedena studija pokazala je da život u blizini aktivnih naftnih i gasnih izvora tokom perioda trudnoće povećava rizik od niske telesne težine novorođenčadi, što se naročito pokazalo u ruralnim područjima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi put je sprovedena velika studija ove vrste kroz koju su analizirani zapisi skoro 3 miliona porođaja u Kaliforniji žena koje su živele u blizini naftnih i gasnih bušotina, odnosno unutar 10 km rastojanja od njih. Istraživanje je obuhvatilo period između 2006. i 2015. godine, podrazumevajući mesta sa aktivnim i neaktivnim bušotinama fosilnih goriva.

Tom prilikom pokazano je da je blizina ovih lokacija uticala na loše ishode porođaja, odnosno bebe su rođene manje  i lakše nego što bi trebalo. Bebe sa nižom kilažom od očekivane mogu imati probleme sa razvojem, više snage ulažu u borbu da dobiju na težini i podložnije su infekcijama. Kasnije tokom života veće su šanse da imaju problem sa dijabetesom, hipertenzijom, srčanim bolestima i intelektualnim teškoćama. Takođe, primećeno je da u proseku jedna u 12 beba ima manju težinu od proseka u Sjedinjenim Američkim Državama.

Stanje beba zavisi i od kvaliteta vazduha u sredinama u kojima su živele majke tokom trudnoće, kao i uslovima stanovanja i zanimanja majki, odnosno kvaliteta života, otkrili su autori istraživanja.

Tokom poslednjih nekoliko godina, proizvodnja nafte i gasa širom SAD-a je u značajnom porastu. Čak četiri od 10 američkih naftnih polja smešteno je u Kaliforniji, iako je sama proizvodnja nafte u ovoj državi u postepenom padu poslednjih 30 godina. Nalazišta nafte i gasa, i aktivna i neaktivna mogu biti veoma štetna za okolinu, zagađujući vazduh, zemljište, vodu, utičući na povećanje buke i upotrebu veštačkog osvetljenja, što ne pogoduje ni lokalnoj flori i fauni.

Nalazi studije objavljeni su u časopisu “Environmental Health Perspectives”.

Jelena Cvetić

 

Kako da pomognete ptićima ispalim iz gnezda?

Foto-ilustracija: Pixabay

U ovo doba godine, Centru za zaštitu i proučavanje ptica iz Crne Gore često se javljaju ljudi koji su pronašli ptića na tlu, ne znajući kako postupiti i da li je sa njim sve u redu. Ono što je uobičajna situacija jeste da ptići ispadaju iz gnezda, i ako nisu povređeni treba ih vratiti na granu drveta, a roditelji će ih sami naći. Ipak, postoji nekoliko kategorija ovih mališana i svaki od njih zahteva posebnu brigu.

Foto-ilustracija: Pixabay

1. kategorija: ptići ispali iz gnezda (čučavci)

Prepoznaćete ih tako što: ne stoje, već sede; nisu sposobni niti malo da polete ili ublaže pad; nisu potpuno operjali, što znači da im perje tek izrasta; oči su im uglavnom otvorene ili poluotvorene.

Šta uraditi: pogledajte da li je u blizini gnezdo i pokušajte ih vratiti; ako ih nije moguće vratiti, uzeti ih i staviti u zamračenu prostoriju, na flašu tople vode, umotane u peškir. Pokriti ih laganom krpom ili peškirićem. Rizično je davati im vodu i hranu, jer je moguće da im je potreban poseban režim ishrane.

2. kategorija: ptići izašli iz gnezda (goluždravci)

Prepoznaćete ih tako što: mogu da stoje, hodaju ili skakuću; sposobni su da nisko prelete kratke distance i ublaže pad mašući krilima; gola mesta su teško vidljiva, a prisutna su uglavnom na stomaku ili leđima; oči su otvorene.

Šta uraditi: ne dirati ih, osim ako im preti neposredna opasnost; ako im ipak postoji potencijalna pretnja, staviti ih u gusti žbun ili na granu drveta, a ako je potrebno i više metara od mesta pronalaska. Proveriti ih nakon par sati; treba znati da je napuštanje gnijezda u ovom uzrastu manje-više normalno; roditelji nastavljaju da hrane mladunce iako su na zemlji. Intezivno će ih tražiti i do 3 dana i ne treba odustati od vraćanja ptića roditeljima, čak iako je potrebno povremeno ih nahraniti. Prisustvo roditelja ćete primetiti samo ukoliko ste udaljeni od ptića, u suprotnom će se odrasla ptica sakriti.

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)

Ukoliko su ptići jako slabi, povređeni ili se roditelji ne pojavljuju tokom tri dana, stanovnici Crne Gore mogu da kontaktiraju Centar na broj 020-272/051.

3. kategorija: poletarci

Prepoznaćete ih tako što: kreću se bez problema i panično beže od vas; preleću, kraće ali i duže razdaljine, čak se penju i na niže grane; gotovo je sve perje dobro razvijeno, ali dosta kraće nego kod odraslih ptica; često se oglašavju, čak i dok beže ili kad su sami.

Šta uraditi: u pitanju su odrasli ptići koji počinju polako i sami da se hrane. Poletarci nekad namerno ne lete ili beže, što je njihov odbrambeni mehanizam. Posmatrajte da li im je potrebna pomoć sa skrivenog mesta pre nego što reagujete. Odrasle ptice bi trebalo da su u blizini ali ih neće u stopu pratiti. Ukoliko je ptić jako slab ili povređen, iz Crne Gore pozovite Centar na broj 020-272/051.

4. kategorija: laste i čiope

Laste i čiope napuštaju gnezdo spremne za let. Nastavaljaju da prate roditelje u vazduhu, a laste obično sleću na visoka mesta gde ih roditelji i dalje hrane. Ukoliko vidite lastu ili čiopu na zemlji, to znači da im je potrebna pomoć.

Šta uraditi: Priđite polako da vidite da li će poleteti. Ako se to ne desi, pticu probajte vrlo pažljivo sa dlanova „baciti” u vazduh, iznad neke meke površine. Pazite da ne padne sa velike visine ili neka vam neko pomogne da je dočeka ako dođe do pada. Ako ne poleti, stavite je negde na visinu i sačekajte na skrovitom mestu da vidite da li dolaze roditelji. Ukoliko je ptić jako slab ili povređen, iz Crne Gore pozovite Centar na broj 020-272/051.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)

Da li će plastični otpad u okeanima postati deo prošlosti?

Photo-illustration: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Unsplash (Krisztian Matyas)

Od svih zagađivača, plastika je najprepoznatljivija – ona je najvidljivija i pluta”, rekao je izvršni direktor Koka-kole Džejms Kvinsi na virtuelnom dijalogu o okeanima u organizaciji Svetskog ekonomskog foruma, piše Nova ekonomija.

„Jasno je da je ovo problem koji mora biti rešen. Plastika u okeanu mora biti stvar prošlosti,” kazao je Kvinsi na forumu posvećenom zaštiti i rešavanju problema otpada u okeanima.

Kvisni je ocenio i da korporacije imaju veliku odgovornost prema životnoj sredini, objašnjavajući da nema smisla biti korporacija koja veoma zagađuje.

“Ako želite zdrav biznis, oko njega morate stvoriti zdravo društvo”, rekao je on.

Švedska će ove godine biti prva zemlja u kojoj će sve prodate boce biti napravljene od reciklirane plastike, istakla je Izabela Lovin, potpredsednica Švedske vlade i ministarka za okolinu.

“Pitanje plastike je u potpunosti moguće rešiti. Čovek je proizvodi i čovek može i da prestane. Odlučujemo o obrascima potrošnje koje želimo. Moramo poneti okruženje sa sobom u učionicu, tržni centar, glasačku kabinu. Imamo izbora. Ono što radimo kao pojedinci utiče na društvene i globalne ishode“, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorka Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Izabela Lovin, švedska ministarka za okolinu, navela je da pored otpada u okeanima, moramo obratiti pažnju i na klimatske promene koje utiču na životnu sredinu.

Izvor: Nova ekonomija

Kina ulaže gotovo 18 milijardi evra u rafineriju nafte i fabriku etena

Foto-ilustracija: Pixabay

Kina oživljava projekat u oblasti petrohemije, vredan gotovo 18 milijardi evra, u pokrajini Šangdong na krajnjem istoku zemlje, kako bi pružila podršku ekonomiji narušenoj pandemijom koronavirusa. Reč je o rafineriji u kojoj će se prerađivati 400.000 barela nafte dnevno i fabrici etena čija bi godišnja proizvodnja iznosila 3 miliona tona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ideja o projektu je nastala godinama ranije, ali je proces njenog prihvatanja tekao sporo zbog problema Kine sa viškom kapaciteta za preradu nafte. Ipak, nakon što su je nadležni kineski organi u ponedeljak odobrili, Šangdong može da planira njeno sprovođenje u delo i početak izgradnje postrojenja.

Glavni investitor biće Šandong Nanšan, privatna topionica aluminijuma sa sedištem u Jantaiju, a među ostalim investitorima su hemijska grupacija Vanhua i pokrajinska vlada Šandonga.

U pokrajini posluje više od 60 malih pogona, poznatih pod nazivom “čajnici”. Jedna petina ukupne uvezene sirove nafte u Kinu završi upravo u Šangdongu.

Projekat će potencijalno doprineti smanjenju uvoza petrohemijskih proizvoda, ali postoji rizik da pogorša situaciju po pitanju viška rafiniranog goriva.

Analitičari očekuju da će ambiciozni, megalomanski projekat početi s radom krajem 2024. godine.

Jelena Kozbašić

Svet je 2019. gubio površinu tropske šume veličine fudbalskog terena na svakih šest sekundi

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Prema poslednjem izveštaju, samo tokom prethodne godine nestalo je čak 3,8 miliona hektara tropskih prašuma od ukupno 11,9 miliona hektara, što je jednako gubitku šume površine fudbalskog terena na svakih šest sekundi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Oliver Sjöström)

S obzirom na to da su u pitanju drevne šume bogate biološkom raznovrnošču i veoma važne za skladištenje ugljen-dioksida, rezultat studije je izuzetno uznemiravajuć. Područja koja su najviše pogođena propadanjem tropskih prašuma su Južna Amerika, Afrika i jugoistočna Azija.

Takođe, istraživači su primetili da je gubitak iz 2019. za 2,8 odsto veći u odnosu na 2018. godinu. Samo u Brazilu, zemlji najviše pogođenoj gubitkom tropskih prašuma, tokom 2019. godine izgubljeno je više od 1,3 miliona hektara. Veliki gubici usledili su zbog stravičnih šumskih požara koji su opustošili Amazoniju u poslednjih nekoliko godina. Pored toga, u prvom tromesečju ove godine primećen je porast od 50 odsto kad je reč o krčenju šuma u ovoj zemlji. Predsednik Žair Bolsonaro više puta je optužen da podstiče aktivnosti nelegalne seče drveća.

Velike gubitke u požarima tokom prošle godine zabeležile su i Bolivija, Australija i Indonezija. Požari su utvrđeni i kao uzrok i kao simptom gubitka drveća.

Kada ove stare tropske šume jednom nestanu, potrebno je i nekoliko hiljada godina kako bi se obnovile.

Gana i Obala Slonovače uspele su da umanje gubitak šuma za čak 5o odsto tokom 2019. u odnosu na godinu ranije, a Kolumbija takođe, iako je početkom ove godine delimično unazadila svoj uspeh novim krčenjem šuma. U Australiji je, nažalost, došlo do šestostrukog porasta ukupnog gubitka drveća, nakon dramatičnih vatrenih stihija krajem 2019. godine.

Gubici u Boliviji su se povećali za 80 odsto u odnosu na ranije godine, i to usled požara izazvanih poljoprivrednim radovima.

Kako šume predstavljaju dom brojnim vrstama i bogate ekosisteme, nije problematičan samo gubitak stabala, već i nestanak staništa za mnoge biljke i životinje.

Ipak, i dalje se veruje da bi sprovođenjem odgovarajućih politika i posvećenosti zaštiti životne sredine u radu vlada ovih zemalja moglo da se spreči dalje uništavanje dragocene prirode.

Jelena Cvetić

Rešenje problema potopljenih ratnih brodova s opasnim otpadom nakon 75 godina

Foto-ilustracija: Pixabay

Potopljeni nemački ratni brodovi sa opasnim teretom biće izvađeni iz Dunava. Sada je to sasvim izvesno, operacija će biti izvedena kod Prahova, na mestu gde je Dunav najuži i najbrži.

Nemci su pre 76 godina u operaciji poznatoj pod nazivom „Dunavski vilenjak“, potopili celu svoju Crnomorsku flotilu koju, bez velikih oštećenja, nisu mogli da provuku kroz Đerdapsku klisuru. Brodovi kod Prahova koje su Nemci na kraju Drugog svetskog rata namerno žrtvovali nose opasan teret, pa će i vađenje biti vrlo delikatno. Kako naglašava gost Jutarnjeg programa, Veljko Kovačević iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, o brodovima se dosta zna, ali se ne zna tačna lokacija neeksplodiranih ubojnih sredstava i drugih eksploziva koji mogu da ugroze bezbednost same akcije vađenja brodova.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Znamo da je bilo 220 brodova. Znamo da je odmah posle Drugog svetskog rata Jugoslovenska armija izvadila 30 brodova i da su pod vodom ostala oko 183. Ono što smo utvrdili batometrijskim snimanjem jeste da imamo 23 broda koja nam ugrožavaju bezbednost plovidbe u svakom smislu i ugrožavaju životnu sredinu i to je razlog zašto nameravamo naredne godine da krenemo da radimo“, navodi gost Jutarnjeg programa.

Ova 23 broda kada je nizak vodostaj sužavaju profil plovnog puta sa 180 na 100 metara, što dovodi do velikih usporavanja u rečnom saobraćaju. Izračunato je da nam to na godišnjem nivou generiše preko pet miliona evra gubitaka.

Poduhvat na koji se čeka 75 godina

Ideja o uklanjanju ovih brodova jeste stara 75 godina, ali bilo je puno neznanja i neutvrđenih činjenica koje bi odredile metodologiju vađenja, napominje Veljko Kovačević.

Osamdesetih godina je u saradnji sa Rumunima bez prethodne pripreme započeto vađenje pa je došlo do eksplozije i smrtno je stradalo deset ljudi.

Projekat vađenja olupina će imati dve faze. Trenutno je u toku prva faza, dodaje Kovačević. Ugovorena su podvodna snimanja koja imaju za cilj da ustanove gde se tačno nalaze i koja neeksplodirana ubojna sredstva. Kada budu stigli izveštaji od specijalizovanih kompanija koje su na tenderu dobile posao, biće obavljeno ažuriranje postojeće tehničke tenderske dokumentacije i zatim će biti raspisan tender za vađenje samih brodova. Ono što ekipe sada utvrde odrediće metodologiju vađenja brodova.

„Brodovi se vide kada je vodostaj nizak i ima ih od rečnog dna do vodenog ogledala zato što je sistem potapanja koji su Nemci primenili bio upravo taj da potapaju jedan na drugi kako bi napravili barijeru da Crvena armija ne može dalje da napreduje Dunavom“, objašnjava Kovačević.

Neeksplodirane mine se lako lociraju, ali kada dođe do vađenja, nastaju problemi. Kada je nemačka delegacija ronilaca pre dve godine posetila ovu lokaciju kod Prahova, i oni su potvrdili da ne mogu da garantuju kako će se podvodne mine ponašati kada posle 75 godina dođu u kontakt sa vazduhom. Zato je neophodno razraditi posebnu metodologiju vađenja podvodnih mina, ističe gost Jutarnjeg programa.

Što se tiče kasetnih bombi, one su locirane 2010. godine kroz projekat koji je finansiran kroz IPA sredstva i jedan deo je već izvađen. One koje su bile blizu pogona Naftne industrije Srbije i blizu luke Prahovo su izvađene, ostale su samo one koje su u blizini ova 23 broda.

Izvor: RTS

Podneta žalba protiv BiH zbog izgradnje HE “Buk Bijela”

Foto-ilustracija: Unsplash (Branevgd)

Centar za životnu sredinu i “Aarhus centar” iz Bosne i Hercegovine (BiH) zajedno sa organizacijama “Green Home” i “Ozon” iz Crne Gore (CG) podneli su žalbu Sekretarijatu ESPOO konvencije (Konvencija o proceni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) protiv BiH zbog kršenja i izbegavanja procedure o prekograničnoj proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane (HE) “Buk Bijela” na reci Drini.

Izgradnja HE „Buk Bijela“ instalisane snage od 93 MW planirana je na reci Drini, na teritoriji Republike Srpske, podsećaju u saopštenju iz tog centra.

“Aarhus centar” je još prošle godine osporio ekološku dozvolu za taj projekt, ali je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske potom ponovo izdalo. Akumulacija planirane elektrane će se protezati uzvodno, sve do granice sa Crnom Gorom i sada već postoje dokazi da će se, ukoliko dođe do gradnje tog objekta, ostvariti značajni negativni uticaj na ekosistem kanjona reke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Resorno ministarstvo RS je nastavilo postupak izdavanja nove ekološke dozvole bez provođenja novog postupka procene uticaja na životnu sredinu, iako je Crna Gora izrazila svoju nameru da učestvuje u novoj prekograničnoj proceduri”, kazala je Nataša Kovačević iz udruženja “Green Home” (CG).

Pojasnila je da je time prekršena međunarodna ESPOO konvencija, zbog čega je, kako je istakla “od suštinske važnosti da Vlada Crne Gore hitno podnese prijavu o usaglašenosti ESPOO Sekretarijatu i traži stvarnu procenu potencijalne štete na životnu sredinu za HE Buk Bijela”.

Aleksandar Perović iz nevladine organizacije Ozon (CG) izrazio je zabrinutost zbog ovakvog odnosa vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i zbog prilično pasivne uloge Vlade Crne Gore.

“Ovo bi moralo da se što pre promeni, jer se radi o projektu koji već godinama izaziva pažnju javnosti u obe zemlje. Nadam se da će ova zajednička inicijativa ekoloških nevladinih organizacija ka ESPOO Sekretarijatu postići cilj”, rekao je Perović.

Prema njegovim rečima, veoma je važno i da Vlada Crne Gore da konkretan doprinos, shodno pravima koje ima kao potpisnica te konvencije.

Nina Kreševljaković, pravna savetnica Aarhus centra (BiH), istakla je da je “ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, čija je potpisnica i BiH, predviđena obaveza da se sprovodi Direktiva Evropske unije, koja se, između ostalog, odnosi i na odluku da li je potreba procena uticaja na životnu sredinu.

Ta direktiva ne reguliše mogućnost korišćenja stare studije o proceni uticaja na životnu sredinu za novi postupak izdavanja ekološke dozvole.

Ekološka dozvola iz 2013. godine je prestala važiti i ceo postupak se mora od početka sprovesti, što u ovom slučaju nije učinjeno.

“Logika da ne treba izrađivati novu studiju, jer stara studija već postoji, može dovesti do zaključka da se studija uticaja npr. iz 1996. godine može koristiti ako se sam projekat nije menjao, uprkos tome što su se prirodni, ekonomski, pravni i politički uslovi u međuvremenu menjali. Ovo je ne samo pravno neprihvatljivo, nego predstavlja i rizik i za investitora i za javnost, jer se donosi odluka na osnovu starih i nepotpunih podataka, saopšteno je iz Centra za životnu sredinu.

Izvor: Energetika.ba

Pandemija – novi poziv za zaštitu životne sredine

Foto: EU info centar

Kriza prouzrokovana virusom KOVID-19 dodatno je istakla značaj koji bi prihvatanje vrednosti Evropskog zelenog dogovora imalo za EU, Srbiju i Zapadni Balkan.

Ove godine Dan planete Zemlje proslavili smo u domovima, u izolaciji, zabrinuti nad time kako će svet izgledati nakon krize izazvane virusom.

Jedino sigurno u slici budućnosti je što će nam zdrava planeta sa zdravim ljudima biti potrebnija nego ikada.

Zato Svetski dan zaštite životne sredine obeležavamo zajedno – i slaveći i planirajući konkretne aktivnosti.

Foto: EU info centar

Klimatske promene, gubitak biološke raznolikosti i širenje pandemije šalju nam jasnu poruku: vreme je da popravimo naš odnos sa prirodom, jer kriza testira granice našeg sistema.

Najnovije istraživanje agencije Ipsos koje je sprovedeno u 14 zemalja, pokazuje da građani podržavaju mere vlada koje u periodu ekonomskog oporavka od pandemije predlažu borbu protiv klimatskih promena kao i okretanje ekonomskog modela načelima cirkularne “zelene” ekonomije, inovativnim “čistim” tehnologijama I načinima za otvaranje novih radnih mesta. Sada je trenutak za ambiciozne planove, više nego ikada ranije.

U okviru Evropskog zelenog dogovora, čiji je cilj da Evropa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050, biće predložene mere u oblasti klime, energetike, cirkularne ekonomije, građevinarstva, mobilnosti, poljoprivrede, održivih lanaca ishrane, biodiverziteta i neutralizacije zagađenja. Angažman Srbije u postizanju ovih ciljeva mogao bi da pomogne ekonomiji i da otvori nova radna mesta.

Evropski zeleni dogovor (EU Green Deal) najavljen je kao unapređenje privrede ka održivoj ekonomiji. Fond za te aktivnosti trebalo bi skoristiti i za saniranje posledica pandemije izazvane virusom KOVID-19.

Evropska komisija predstavila je prvi „Evropski zakon o klimi i Strategiju biodiverziteta za 2030, novu industrijsku strategiju i akcioni plan za kružnu ekonomiju, strategiju „Farm to Fork“ (“Od njive do trpeze”) i predloge za Evropu bez zagađenja. Procenjuje se da bi za postizanje trenutnih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. trebalo obezbediti 260 milijardi evra dodatnih ulaganja.

Potrebna je kompletna promena paradigme u ekonomskom razvojnom modelu i zemalja članica EU, a i kandidata za članstvo, integracija načela cirkularne ekonomije, u kojoj je upotreba prirodnih resursa smanjena, a recikliranje i ponovna upotreba materijala su podignute na viši nivo. Pred Srbijom je velika prilika da načini korak napred ka inovativnim zelenim tehnologijama.

Vlada Republike Srbije je 21. januara 2020. usvojila pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, kao rezultat trogodišnjih napora koje su EU i države članice, poput Švedske, kontinuirano podržavale. U tom dokumentu zvanično su prepoznate ključne strateške odluke, pripremljeni implementacioni planovi za direktive EU i višegodišnji investicioni i finansijski plan. Za Srbiju je ključno usvajanje klimatskog zakona i strategije kao i revizija Nacionalno utvrđenih doprinosa, uz značajnu podršku Programa za razvoj Ujedinjenih nacija.

Obaveze prema smanjenju emisije ugljenika, zasnovane na snabdevanju čistom energijom i pametnim rešenjima za mobilnost, u interesu su građana Srbije, naročito mlađih, baš kao i energetska efikasnost zgrada i industrijskih pogona.

Srbija je suočena i sa izazovima u domenu upravljanja otpadom, pri čemu se količina otpada-ambalaže, građevinskog otpada povećava, a reciklaža ostaje na niskom nivou. Nekoliko pogona za upravljanje otpadom ispunjava savremene standarde ali većina otpada završava na ilegalnim ili nesanitarnim deponijama. Sve je izraženija potreba da se unapredi prikupljanje i razdvajanje otpada, kao i poveća reciklaža u industriji.

Zagađenje vazduha utiče i na javno zdravlje i na privrede zemalja regiona i šire. Osnovni uzroci su poznati: zastareli metodi proizvodnje energije, grejanje, saobraćaj. Poslednje studije pokazuju da je procenat smrtnosti usled zagađenja vazduha viši na Zapadnom Balkanu nego u EU. Ovo je povezano sa 16 termoelektrana sa pogonom na ugalj koliko ih ima u regionu, koje zagađuju više nego 250 termoelektrana sa istim pogonom u EU. Pušenje u zatvorenom prostoru i povezani zdravstveni rizici dodatno otežavaju situaciju.

Biodiverzitet i staništa u Srbiji su jedinstveni u Evropi i dom su velikom broju ugroženih vrsta. Budućnost je u zaštiti ovih ekosistema uz istovremenu promociju zelenih ekonomskih aktivnosti. Privredni rast regiona i očuvanje njegovog biodiverziteta moraju ići ruku pod ruku.

Foto: EU info centar

Kako kaže Sem Fabrici, ambasador EU u Srbiji, “svi naši projekti osmišljeni su i sprovode se u cilju pozitivnog uticaja na životnu sredinu i kvalitet života građana. EU je u proteklih 19 godina donirala oko 400 miliona evra u zaštitu životne sredine. Ovde je reč o bespovratnim sredstvima, ne o zajmovima.”

U oblasti kvaliteta vazduha, EU je instalirala 28 automatskih stanica za praćenje kvaliteta vazduha i namerava da ulaže još. Iz sredstava EU finansirani su sistemi za odlaganje otpada i filtraciju u termoelektrani Nikola Tesla, čime je emisija štetnih čestica u Obrenovcu smanjena čak šest puta. U februaru 2020. godine, kada je zagađenje vazduha u Srbiji prekoračilo sve propisane nivoe, EU je ponudila podršku i savetodavnu pomoć Srbiji, te je organizovala javne i TV debate. Prva Nacionalna strategija o kvalitetu vazduha je u pripremi.

EU finansirala je izgradnju savremenog regionalnog centra za preradu otpadnih voda u Subotici sa više od 20 miliona evra. U Dubokom (centralna Srbija) EU je sufinansirala regionalnu deponiju koju koristi devet opština, kapaciteta 80 tona otpada, što je rezultiralo smanjenjem pretnji po životnu sredinu i javno zdravlje. EU je u Šapcu ulagala u uklanjanje otpada, preradu otpadnih voda i sistem za odbranu od poplava. Pomogla je i razvoj sistema za upravljanje opasnim medicinskim otpadom na nacionalnom nivou.

Kada je u pitanju vodoprivreda, u Srbiji postoji akutna potreba za ulaganjima. EU je podržala izgradnju pogona za preradu otpadnih voda u Subotici, Šapcu, Leskovcu, Kuli i Vrbasu, kao i nadgradnju sistema za vodosnabdevanje u Požarevcu, Inđiji i mnogim drugim mestima. U toku je izrada prvog plana za upravljanje rečnim slivom u Srbiji, na čemu rade domaći i međunarodni stručnjaci.

EU podržava zaštitu biodiverziteta u okviru projekta Natura 2000, čiji je cilj zaštita ključnih oblasti za vrste biljaka i životinja i staništa obuhvaćene Direktivom o staništima i pticama. U Srbiji je registrovano 89 tipova staništa, 150 životinjskih vrsta iz aneksa EU Direktive o staništima kao i 116 vrsta ptica iz Aneksa I Direktive o pticama.

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici kazao je: “U saradnji sa Vladom, civilnim društvom i javnim i privatnim sektorom, nastavićemo da informišemo građane o značaju životne sredine. Nećemo prestati da ulažemo za dobrobit građana Srbije. Moramo da štitimo, obnavljamo i finansiramo zeleni oporavak i tranziciju, zarad zdravlja i blagostanja svih građana.”

EU radi na informisanju o pitanjima životne sredine sa svim zainteresovanim stranama, i podstiče građane da budu agenti promene posredstvom kampanja kao što su “Pogledaj oko sebe, pokreni se”, kampanja sadnje drveća koja je pokrenuta u saradnji sa fondacijom Exit, podrška Green Festu i drugima, kao i kroz brojne diskusije i debate.

Preduzimanje mera za zaštitu životne sredine nivou može dovesti do velikih promena. U sedištu Delegacije EU u Srbiji već se sprovodi Zeleni plan: smanjena je upotreba papira i električne energije, kao i plastike za jednokratnu upotrebu. Promena kreće od svakog od nas!

Izvor: EU info

Takmičenje “Domaćinstvo koje su laste izabrale”

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Seoske laste su jedan od simbola sela, a da bi taj status i zadržale Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kroz takmičenje “Domaćinstvo koje su laste izabrale” podržava mala poljoprivredna domaćinstva koja se poljoprivredom bave na tradicionalan način. Opstanak seoskih lasta zavisi od štala vrednih domaćina u kojima one svijaju gnezda i pronalaze insekte kojima se hrane. Srećno domaćinstvo sa najviše gnezda seoskih lasta nagrađuju tonom kukuruza!

Foto: Wikipedia/Andreas Eichler

Da bi učestvovali na takmičenju učesnici moraju ove godine da poseduju najmanje jedno ili više zauzetih gnezda seoskih lasta u svom domaćinstvu.

Nagrađuje se domaćinstvo sa područja Republike Srbije koje bude imalo najveći broj zauzetih gnezda seoskih lasta. Pod domaćinstvom se smatraju objekti u vlasništvu jedne porodice ili poljoprivrednog gazdinstva, a ne objekti zadruga, velikih poljoprivrednih kombinata i drugih preduzeća. Svaki učesnik može kandidovati samo jedno domaćinstvo. U slučaju da postoje dva ili više domaćinstva sa istim brojem aktivnih gnezda, o pobedniku će odlučiti žiri.

Učesnici moraju da prijave stvaran broj aktivnih gnezda seoskih lasta. Po izboru, a pre proglašenja pobednika, žiri će proveriti verodostojnost broja gnezda koja je učesnik prijavio.

Trajanje i datum zatvaranja takmičenja: broj gnezda mora biti dostavljen do 15. juna 2020. do 20:00 časova. Prijavljivanje se vrši putem ptijavnog formulara koji možete popuniti OVDE ili putem telefona na broj 011/33-43-902.

Nagrada: 1.000 kg (1 tona) kukuruza. Organizator zadržava pravo da zameni nagradu za drugu u istoj vrednosti ukoliko smatra da je potrebno.

Žiri se sastoji od sledećih članova:

  • Jožef Gergelj – Predsednik Upravnog odbora Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
  • Milan Ružić – Izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
  • Slobodan Knežević – Koordinator programa „Proleće uživo“

Odluke žirija su konačne i u toku procesa žiriranja neće biti komunikacije, kao ni obrazlaganja odluka žirija. Кonačni rezultati takmičenja biće objavljeni na stranici www.pticesrbije.rs do 21. juna 2020. i u sredstvima javnog informisanja. Pobednici konkursa će biti obavešteni o nagradama u posebnom imejlu ili telefonskim pozivom od strane Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Učešćem na takmičenju znači da ste saglasni da Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije može koristiti vaše lične podatke (ime i prezime, adresu stanovanja, kontakt telefon i imejl).

Iz takmičenja se izuzimaju pobednici predhodnih takmičenja “Domaćinstvo koje su laste izabrale”, zaposleni u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i njihovi srodnici.

Sve dodatne informacije možete dobiti slanjem upita na imejl proleceuzivo@pticesrbije.rs, ili pozivom na telefon 021/631-83-43 i 011/334-39-02.

Takmičenje “Domaćinstvo koje su laste izabrale” je organizovano od strane Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) u okviru programa „Proleće uživo”, uz podršku HeidelbergCement.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Održiva hrana budućnosti i brašno od insekata

Foto-ilustracija: Unsplash (Gouthaman Raveendran)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elegance Thika)

Kriza izazvana koronavirusom jednom bečkom preduzeću poslužila je kao povod da osmisli novu proizvodnu liniju.

Insekti nisu samo životinje sa izuzetno efikasnim potencijalom, već su i posebno hranljive. Pored visokog udela proteina sa veoma uravnoteženim odnosom aminokiselina, insekti sadrže pre svega nezasićene masne kiseline i druge važne hranljive sastojke“, objašnjava osnivač preduzeća „Zirp Insects“, Kristof Toman.

O ideji da pravi gotova jela sa proteinima iz insekata Toman je počeo da razmišlja još pre šest godina. Njegovi jestivi insekti su u međuvremenu dostupni u supermarketima. Sada ovo preduzeće želi da ide dalje „uz porast svesti o klimi i zdravlju raste i potražnja za izvorima proteina budućnosti“, kaže Toman.

Zajedno sa kuvarom Peterom Peclom za tržište je kreirano sedam različitih gotovih jela i mešavina od brašna koji se trenutno samo mogu poručiti onlajn putem. Insekti su u ovim jelima potpuno prerađeni u brašno. Njihov paket „7 Days for Future“ obuhvata supu, falafel, rižoto, pljeskavice od ovasa, mešavinu od brašna, brauni i palačinke.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Evropa strepi od šumskih požara ovog leta

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Henke)

Kako prenosi Nova ekonomijaEvropska unija očekuje da će suvo vreme u sledećih nekoliko meseci izazvati neuobičajeno česte šumske požare na kontinentu, čak i u centralnim i severnim krajevima koji nisu podložni riziku od ove nepogode, kazao je danas evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič.

Foto-ilustracija: Unsplash (Juan Mari Zurutuza)

Kako prenosi Rojters, vanredno suvo vreme tokom proleća je već počelo da doprinosi požarima u Švedskoj i na severu Francuske, ukazuju podaci Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS).

Lenarčič je rekao da će po broju požara ova letnja sezona, od juna do septembra, biti gora od zabeleženog desetogodišnjeg proseka.

“Područja koja su sklona šumskim požarima više nisu samo u južnom delu Evrope, već i u centralnoj Evropi, pa čak i u severnom delu Evrope”, rekao je Lenarčić.

Komesar nije mogao da predvidi da li će ova godina biti lošija od prethodne, kada su požari opustošili šumske predele širom Evrope, ali je rekao da je rizik “visok”.

Evropska komisija je juče, 2. juna, predložila da EU razvije alat za brže reagovanje u situacijama kada dođe do ozbiljnih prekograničnih vanrednih situacija, poput koronavirusa.

Da bi to postigli, deo Mehanizma civilne zaštite EU, pod nazivom resceEU, biće potpomognut sa dve milijarde evra u periodu 2021. do 2027. godine, čime će se vrednost tog fonda skoro utrostručiti.

Taj novac biće namenjen stvaranju rezervi strateške opreme za delovanje u vanrednim situacijama poput epidemija, ali i požara, hemijskih, bioloških, radioloških ili nuklearnih incidenata ili drugih vanrednih stanja.

Izvor: Nova ekonomija