Home Blog Page 708

Edukativni obilazak vodenih površina kanuima u Kikindi

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

Edukativnim predavanjem o vodenim površinama u Kikindi, koja je okončana plovidbom u kanuima delom kanala DTD, predstavnici gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i članovi kikindskih izviđača „Proka S. Plavi“, obeležili su Svetski dan životne sredine.

“Najpre smo kod crkvice na Vodici, mladim izviđačima govorili o istorijatu reke Galadske. Pričali smo i o Zlatici, o istorijatu kanala Dunav-Tisa-Dunav, ali i o tome kako su naši preci, 1781. godine, gradili nasipe kako bi zemlju zaštitili od vode. Zbog pandemije koronavirusa nismo realizovali sve aktivnosti koje se tiču edukacije najmlađih”, rekla je Miroslava Krnić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i dodala da, za razliku od prethodnih godina, neke važne ekološke datume nisu obeleležili.

Umesto 5. juna, Svetski dan zaštite životne sredine obeležen je dan kasnije, na način kao nikada ranije.

“Našim mlađim članovima omogućili smo da se uvere u čari veslanja kanuom. Bila je ovo najbolja moguća promocija našeg kanala i životne sredine. Od Ministarstva obrane naš izviđački odred je pre tri godine dobio četiri kanua. Planiramo osnivanje kajakaškog kluba, ali i da decu dodatno edukujemo o boravku na vodi. U ranijem periodu mapirali smo divlje deponije na kopnu, a to ćemo sad činiti i ovako”, potvrdio je Miodrag Tadić, zamenik kikindskog odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

Tadić je precizirao da sa decom rade već četiri godine i da odred izviđača ima oko 70 članova.

Izvor: Grad Kikinda

Na koji način Elektroprivreda BiH i EU promovišu sisteme daljinskog grejanja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat Evropske unije Horizon 2020 Upgrade-DH (web stranica: Upgrade-DH), u kom kao konzorcijalni partner učestvuje JP Elektroprivreda BiH – Sarajevo, posredstvom Sektora za strateški razvoj, pokrenuo je kampanju promocije modernih sistema daljinskog grejanja.

Foto: EPBiH

Cilj kampanje je unapređenje percepcije o sistemima daljinskog grejanja na lokalnom nivou, te podizanje svesti građana o prihvatanju sistema daljinskog grejanja kao održivog rešenja u energetskoj tranziciji. Internet stranica www.dhcitizen.eu sadrži informacije o sistemima daljinskog grejanja i hlađenja (SDGH), kao i o njihovoj ulozi u dekarbonizaciji gradova, ističe uspešne primere kroz integrisanu mapu #DHCities i prikuplja iskustva korisnika SDGH, kao i informacije o relevantnim inicijativama u različitim zemljama.

U okviru promotivne kampanje ovog projekta, izrađena je i brošura „Daljinsko grejanje i hlađenje. Moderno rešenje tradicionalnih izazova“ koja, na pojednostavljen način, objašnjava prednosti koje SDGH donose na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom i globalnom), osnovna načela rada, kao i mogućnosti modernizacije nedovoljno efikasnih mreža. Također, sadrži odabrane studijske slučajeve u okviru projekta Upgrade-DH koji su u fazi nadogradnje i poboljšanja, te poziva građane da se uključe u rešenja za grejanje u svojim domovima. Brošura će biti dostupna na 6 jezika, uključujući i bosanski jezik.

Kako bi sistemi daljinskog grejanja postali glavno rešenje za grejanje u Evropi, s obzirom na prednosti koje nude, neophodna su ulaganja državnih vlada, ali i podrška lokalnih zajednica i građana. U kontekstu kampanje, a kako bi informacije i poruke promotivnog videa „Dekarbonizacija SDGH za naše gradove“ došle do što većeg broja potencijalnih korisnika u Bosni i Hercegovini, sadržaj je preveden na bosanski jezik, a interpretacija poverena Projektnom timu EPBiH.

Projekat Upgrade-DH se finansira iz grant sredstava programa Evropske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020, s ciljem poboljšanja performansi sistema daljinskog grejanja u Evropi kroz podršku procesa nadogradnje u odabranim demo-slučajevima. Jedan od ukupno 8 demonstracionih slučajeva jeste i sistem daljinskog grejanja Grada Tuzla koji se snabdeva toplotnom energijom iz kogeneracije TE “Tuzla”. Cilj projekta je da se za demo-slučajeve odabranih sistema daljinskog grejanja identifikuju adekvatne tehničke i organizacione mere na strani proizvodnje, distribucije i potrošnje toplotne energije i da se kroz optimizacione i finansijske alate rangiraju potencijane investicione mere za poboljšanje energetske efikasnosti odabranih sistema.

Izvor: EPBiH

Nove MHE dovele bi do poremećaja ekosistema, ali se od njih ne odustaje

Photo-Ilustration: Pixabay

Dok se bliži datum za kada je u Beogradu zakazan protest građanskih udruženja koja se zalažu za zabranu derivacionih mini-hidrocentrala, kako prenosi Nova ekonomija, održan je sastanak predstavnika vlasti, naučne zajednice i aktivista udruženja Odbranimo reke Stare planine (ORSP).

Vlada Srbije se tim povodom još uvek ne oglašava, a iz ORSP-a poručuju da ne odustaju od protesta zakazanog za 13. jun.

Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom problema sa MHE, koji kulminiraju poslednjih godina, sastanku sa predsednicom Vlade Srbije, Anom Brnabić, prisustvovao je i dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, profesor Ratko Ristić.

Ristić, koji važi za jednog od najupornijih zagovornika zabrane MHE, kaže za Novu ekonomiju da na sastanku nije bilo nekih novih momenata u vezi sa tim problemom, osim „premijerkinog jasno izraženog stava da će se striktno poštovati zakoni, i da će se posebna pažnja usmeriti na slučajeve koji su primer kršenja zakona.“

Profesor Ristić naglašava da je to primer građevinskih dozvola za MHE Zvonce, u opštini Babušnica i MHE Кaraula, na teritoriji grada Кraljeva.

“Ponovljeno je obećanje, koje je dao predsednik Vučić, 28. septembra 2019. godine, da će se pristupiti izmenama Zakona o zaštiti prirode, sa ciljem zabrane gradnje MHE u zaštićenim područjima“, a isti je slučaj dodaje i sa obećanjem da će biti formirana državna komisija koja će se baviti svim izdatim, kao i zahtevima za nove dozvole.

„Premijerki sam ukazao na činjenice u vezi sa izgradnjom i korišćenjem MHE u Srbiji i svetu.“

Sastanak sa predsednicom Vlade Srbije, aktivista pokreta Odbranimo reke Stare planine Aleksandar Jovanović, ocenio je kao „čisto gubljenje vremena“, preneli su mediji. Izjavio je i da se od 13. juna, za kada je zakazan ekološki protest u Beogradu „prekida dalja komunikacija sa nadležnima do ispunjenja zahteva“.

Nastavak izgradnje MHE do planiranog broja od 856 doveo bi do ozbiljnih ekosistemskih poremećaja i uništavanja jedinstvenih prirodnih vrednosti Srbije, upozoravaju stručnjaci.

Za derivacione MHE prave se vodozahvati na rekama i postavljaju se kilometarske cevi do mašinske zgrade. Sve to praćeno je uništavanjem biljnog i životinjskog sveta i presušivanjem malih planinskih vodotokova.

Izvor: Nova ekonomija

Srbija postala članica Međuvladine platforme o biodiverzitetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Đudić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dino Kajtez)

Republika Srbija postala je 137. članica Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i uslugama ekosisistema (Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services – IPBES), objavljeno je na internet stranici https://ipbes.net/serbia-137th-ipbes-member.

Na predlog Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije utvrdila je Osnovu za pristupanje Republike Srbije ovoj platformi.

Cilj Platforme je da ojača povezivanje nauke i politike u oblasti biološke raznovrsnosti i usluga ekosistema radi očuvanja i održivog korišćenja biološke raznovrsnosti, dugoročnog ljudskog blagostanja i održivog razvoja, kroz sticanje novih znanja, tematske procene stanja biodiverziteta, podršku sprovođenju politika u oblasti biodiverziteta i izgradnju kapaciteta.

Jedna od glavnih uloga Platforme je globalna procena stanja biodiverziteta, ekosistema i usluga koje pružaju društvu, kao i izrada posebnih tematskih i regionalnih procena, uz jačanje uloge nauke i struke u procesu donošenja odluka na nivou globalnih politika zaštite biodiverziteta. Platforma pomaže državama članicama da ubrzaju napredak u ispunjavanju ključnih međunarodnih obaveza koje proističu iz Ciljeva održivog razvoja, globalnih Aiči ciljeva Strateškog plana za biodiverzitet 2011-2020 Konvencije Ujedinjenih nacija o biološkoj raznovrsnosti i Pariskog sporazuma o klimatskim promenama.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Velika Britanija pomaže Kolumbiji u obnavljanju Amazonije

Foto-ilustracija: Unsplash (Reiseuhu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Kolumbija je dobila finansijsku podršku Velike Britanije za rešavanje problema krčenja šuma. Poslovni sekretar Alok Šarma pokrenuo je paket finansijskih sredstava u iznosu od 64 miliona funti kako bi se pomoglo u očuvanju, odnosno pošumljavanju tropskih prašuma u ovoj južnoameričkoj državi.

Inicijativa je pokrenuta kako bi se pomoglo u zaustavljaju krčenja Amazonije i tako zaštitili dragoceni bogati ekosistemi, ali i poboljšao kvalitet života naroda u ruralnim oblastima.

Pored toga, sredstva će biti uložena i u borbu protiv nelagalnih postupaka koji se tiču životne sredine i stvaranje održivih ekonomskih rešenja za život.

Vlada Velike Britanije obavezala se da 20 odsto finansija određenih za rešavanje problema klimatske krize odvaja za pošumljavanje i sprečavanje seče šuma.

Jelena Cvetić

Nova metoda proučavanja životinja čini ih providnim

Foto: Facebook (screenshot @TU Wien)

Na Tehničkom fakultetu u Beču u saradnji sa Medicinskim fakultetom razvijena je nova metoda pomoću koje se dobijaju spektakularne slike potpuno providnih životinja koje se mogu posmatrati iznutra.

Foto: Facebook (screenshot @TU Wien)

Šta se dešava u unutrašnjosti jednog člankovitog crva? Kako su raspoređene određene vrste ćelija u telu jednog vodozemca meksičke ambistome? Kako izgleda struktura nervnih ćelija kod zebre ribe? Ukoliko se želelo odgovoriti na ovakva biološka pitanja do sada je postojala samo jedna mogućnost: iseći životinje deo po deo i onda ispitivati pod mikroskopom, pri čemu bi mnoge važne strukture bile uništene.

Mnogo elegantnija varijanta je tzv. „rasvetljavanje“. Pri tom se životinje specijalnom hemijskom metodom učine providnim. Određene vrste ćelija markiraju se specijalnim fluorescentnim bojama. Uz pomoć ultra-mikroskopa životinja se obasja i tako nastaju spektakularni snimci koji nose ogromnu količinu bioloških informacija.

Dosadašnje tehnike mogle su biti optimizovane samo za pojedinačna posebna tkiva, kao na primer za mozak miša ili za vinsku mušicu. Sa novom metodom moguće je bilo koju životinju učiniti providnom i osvetliti. Na kompjuteru se može napraviti 3D-model životinje. Veliki izazov pri ovom procesu je to što u jednom organizmu postoji niz pigmenata koje prethodno treba razgraditi.

Ukoliko se žele ispitati tačno određene strukture ili ćelije, one se mogu markirati fluorescentnim molekulima. Čim ih laserski zrak pogodi, one odašilju svetlo i postaju tako vidljive. Na ovaj način mogu se oslikati trodimenzionalne strukture u unutrašnjosti životinje ili ispitati prostorna podela određenih ćelija ili molekula u telu.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Ulaganja u fosilna goriva sve manje isplativa

Foto-ilustracija: Pixabay

Poslovi sa naftom, prirodnim gasom i ugljem postaju sve maje isplativi. Globalne rezerve fosilnih goriva mogle bi u narednih 50 godina da izgube dve trećine vrednosti, koja će sa približno 39 biliona dolara pasti na 14 biliona, izračunao je britanski tink-tenk Karbon treker (Carbon Tracker).

Uzrok za takav strmoglavi pad vrednosti fosilnih goriva je ponuda koja premašuje sve manju tražnju, uz istovremeni napredak u oblasti obnovljivih oblika energije, ocenio je Karbon treker u najnovijoj studiji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija se za tu analizu oslonila na metode proračuna koje koristi Svetska banka. One se, međutim, temelje na pretpostavci da će potražnja za fosilnim gorivima biti u skladu sa Pariskim klimatskim sporazumom i godišnje opadati za dva odsto, što za sada još nije slučaj.

Iako je ukupan uvoz gasa u Evropsku uniju u poslednjem kvartalu 2019. godine porastao za osam odsto, i to uglavnom u obliku tečnog prirodnog gasa (LNG), Međunarodna energetska agencija (IEA) za ovu godinu očekuje značajan pad tražnje za fosilnim primarnim energentima – nafte za devet odsto, uglja za osam i zemnog gasa za pet odsto.

Pandemija KOVID-19 zadala je globalnom tržištu nafte snažan udarac i dovela do toga da je u aprilu prvi put zabeležena negativna cena od minus 40 dolara za referentnu američku naftu tipa WTI (West Texas Intermediate). Od tada se tržište ipak oporavilo.

Pa ipak, saradnik Karbon trekera i jedan od autora studije Kingsmil Bond uveren je da smo upravo svedoci zalaska fosilnih goriva. On veruje da će usled političkih odluka i inovacija potražnja za tim gorivima u različitim sektorima ubrzano opadati, što je pospešila i pandemija. “Moguće je da sada već vidimo zenit potražnje za fosilnim gorivima”, smatra Bond.

To bi moglo da dovede jednu ogromnu granu privrede na ivicu finansijske propasti. Prema navodima studije, u infrastrukturu za fosilna goriva godišnje se ulaže okruglo pet biliona dolara. Globalni fosilni lanac snabdevanja vredan je 32 biliona dolara. U to spadaju proizvodnja elektrana, automobila, teretnih vozila, aviona i brodova, kao i industrije čelika, cementa, petrohemija i aluminijumska industrija.

Iza svega toga stoje i ogromna ulaganja na finansijskim tržištima. Gotovo jedna četvrtina svih deonica u svetu i 53% obveznica usidreno je u fosilnoj branši, navodi se u studiji. Sve veći gubitak vrednosti fosilnih goriva zato predstavlja realnu opasnost za privrede država izvoznica fosilnih goriva kao što su Saudijska Arabija, Rusija, Irak ili Iran.

Da se ulaganja u fosilnu infrastrukturu više ne isplate, Karbon treker je poslednji put izračunao u martu ove godine. Investitori u elektrane na ugalj mogli bi tako da računaju sa gubicima od preko 600 milijari dolara, s obzirom da životni vek jedne elektrane iznosi najmanje dve decenije, a da će troškovi za emisiju ugljen-dioksida rasti.

Širom sveta, prema podacima iz studije, u pogonu je 6.700 elektrana na ugalj, a u planu je izgradnja još 1.046, pre svega u Kini i Indiji. Nove elektrane na ugalj grade se i u Evropi, pa je tako i Nemačka, iako planira da se odrekne uportrebe uglja, nedavno na mrežu priključila elektranu na kameni ugalj Dateln 4.

Stručnjak za energetske strategije Kingsmil Bond kaže da je potrebno organizovati “uređen izlazak iz fosilnog kapitala” kako bi se svetska privreda stabilizo. Sve ostalo je, prema njegovim rečima, samo pokušaj da se sačuva ono što je nemoguće sačuvati.

U Evropskoj uniji se sada u okviru Evropskog zelenog plana postavljaju smernice za dekarbonizaciju. U novembru su se zemlje članice saglasile da više neće preko Evropske investicione banke izdvajati novac za projekte sa fosilnim gorivima. I iz paketa Evropske komisije od 750 milijardi evra za oporavak EU biće podsticane samo investicije koje se smatraju održivim i koje slede načelo “ne čini štetu””.

Istovremeno ipak milijarde evra teku u fosilnu infrastrukturu. U februaru je u Evropskom parlamentu uprkos žestokim raspravama usvojena lista projekata od zajedničkog interesa, takozvana PCI lista, u kojoj gotovo trećina projekata ima veze sa zemnim gasom.

“Nastojimo da se držimo što dalje od projekata sa fosilnim gorivima”, izjavio je prošle nedelje potpredsednik Evropske komisije zadužen za Zeleni plan Frans Timermans. On je, međutim, ocenio da da će u narednim godinama prvenstveno nafta biti potrebna da bi se sa uglja prešlo na održive vidove energije.

Izvor: Euraktiv.rs

Koje mesto zauzima Crna Gora prema nivou zaštite životne sredine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Shant Dem)

Crna Gora je zauzela 74. mesto na listi zemalja sveta prema nivou zaštite životne sredine, pokazuje Indeks zaštite životne sredine (Environmental Performance Index EPI). Ovaj sistem rangiranja razvili su univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svetskim ekonomskim forumom, koji ima za cilj da meri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države.

Foto-ilustracija: Unsplash (Steph Smith)

Ovogodišnji rezultati pokazuju da se Crna Gora, kao ekološka država po ustavu, ne nalazi na zavidnom putu. Samo pre četri (4) godine nalazila se na 47 mestu, što je i tada bilo obeshrabrujuće.

Danas, ispred nje, imamo Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Albaniju, što nije bio slučaj prethodnih godina. Na ovoj listi Crna Gora je na čak 74. mestu, dok je Slovenija na 18. Hrvatska na 34. mestu, Srbija na 45. i Albanija na 62. mestu.

Prvo mesto ekološke države zauzela je Danska, zatim Luksemburg, dok se na trećem mestu našla Švajcarska.

EPI pruža pregled u globalno i pojednično stanje svake zemlje, na polju zaštite životne sredine. Kao takav, služi kao odličan podsticaj za rešavanje prisutnih problema u određenoj zemlji.

Ovaj indeks se koristi 15 godina, naročito u merenju postizanja Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija i ispunjavanja obaveza međunarodnih sporazuma u oblasti klimatskih promena. Indeks meri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države, i to uticajima na zdravlje čoveka. Tako, obrađuju se podaci koji se odnose na kvalitet, odnosno zagađenje vazduha, dostupnost i kvalitet vode, izloženost rizicima od uticaja na zdravlje.

Uključeni su i podaci uticaja poljoprivrede, biodiverziteta i staništa, klimatskih promena, šuma, ribarstva, vodenih resursa i tretman otpadnih voda.

Sveukupni rezultati pokazuju da treba razviti bolje aktivnosti na svim poljima, kako bi se Crnoj Gori vratio eptitet ekološke države.

 CZIP

Odložena akcija pošumljavanja “16.000 stabala za 16.000 ložišta” u Užicu!

Foto-ilustracija: Unsplash (Crema Joe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Crema Joe)

Naziv još jedne u nizu akcije pošumljavanja grada Užica je „16.000 stabala za 16.000 ložišta“. Ideja je da svako ko koristi individualni sistem grejanja dobije po jednu sadnicu belog jasena ili mleča, finansiranu iz budžeta grada, da je zasadi u svom dvorištu. Na ovaj način želimo da direktno uključimo naše sugrađane u rešavanje komleksnog višedecenijskog problema zagađenja vazduha, najavio je gradonačelnik Ivan Stanisavljević u januaru ove godine.

Grad je na svom sajtu obavestio Užičane koji su se prijavili za besplatne sadnice drveća u okviru  ove akcije da je dodela zbog situacije izazvane koronavirusom odložena za oktobar ove godine.

O tačnom datumu, podnosioci prijava biće blagovremeno obavešteni.

U gradu postoji oko 16.000 individualnih ložišta koji značajno utiču na kvalitet vazduha. Sadnice će povećati zeleni pojas Užica za više od 6 hektara.

Izvor: Grad Užice

Najveća svetska vetroelektrana na moru snabdevaće energijom čak 2 miliona domaćinstava!

Photo-illustration: Vattenfall
Foto-ilustracija: Vattenfall

Multinacionalna energetska kompanija iz Švedske Vattenfall gradiće najveću svetsku vetroelektranu na moru u Holandiji. Prvi čisti kilovati iz postrojenja pod nazivom Hollandse Kust Zuid, instalisane snage 1.500 MW, krenuće put holandskih potrošača 2023. godine, najavljeno je.

Vetropark će proizvoditi dovoljno električne energije za snabdevanje potreba čak 2 miliona domaćinstava. Sastojaće se od ukupno 140 vetroturbina, pojedinačne snage 11 MW.

Ključna sredstva za suzbijanje klimatskih promena su elektrifikovani transport, grejanje i hlađenje i industrijski procesi koji se odvijaju u odsustvu prljavih energenata.

“Projekat Hollandse Kust Zuid naglašava našu posvećenost obezbeđivanju električne energije Holandiji i Evropi ne eksploatišući fosilna goriva. Dodatno, odluka o investiciji pokazuje da naša odlučnost da narednoj generaciji omogućimo život bez naftnih derivata ne jenjava zbog pandemije novog koronavirusa”, objasnio je izvršni direktor kompanije Vattenfall Magnus Hol.

Izgradnja, koja će otpočeti naredne godine, kao i upravljanje i održavanje vetroelektrane stvoriće brojne poslovne prilike za region i otvoriće zelena radna mesta.

Jelena Kozbašić

 

Nacionalni park Đerdap pod pretnjom masovne izgradnje

Foto: Wikipedia/Gojko Gavrilo

Svetski dan zaštite životne sredine ove godine obeležen je juče pod sloganom „Vreme je za prirodu“, a glavna tema je bila očuvanje biodiverziteta.

Povodom ovog datuma, WWF Adria ističe da je primarna uloga zaštićenih područja upravo očuvanje biološke raznovrsnosti, ali da se ona često zanemaruje, dok prednost preuzimaju aktivnosti kao što su masovna izgradnja, masovni turizam, šumarstvo i druge neodržive aktivnosti.

Foto: Wikipedia/Ona veruje

Najnoviji primer te negativne prakse dešava se u Nacionalnom parku Đerdap, koji takođe 5. juna obeležava svoj dan. Obeležavanje je u senci najave masovne izgradnje apartmana, pristaništa i bazena u zaštićenom području „Arheološko nalazište – Lepenski vir“. WWF Adria je zajedno sa Koalicijom 27 i Regulatornim institutom za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), uputila komentare na Plan detaljne regulacije Opštini Majdanpek, ističući da dokument ignoriše struku i zakonsku regulativu iz oblasti zaštite prirode.

“Značaj zaštićenih područja je odavno prepoznat u globalnim politikama, ne samo za očuvanje biodiverziteta, već i za socio-ekonomski razvoj. Očuvanje biodiverziteta je pogotovo sada u fokusu, u vreme kada se borimo sa pandemijom i kada je neophodno da odredimo još konkretnije i ambicioznije ciljeve za zaštitu biološke raznovrsnosti u okviru Konvencije o zaštiti biodiverziteta. Ne smemo više uništavanje prirodnih resursa pravdati razvojem. Izgradnja na najvrednijim prirodnim staništima nije razvoj, već uništavanje brojnih potencijala za održivi razvoj. Očuvani nacionalni parkovi i očuvana priroda bi trebalo da bude interes, ali i odgovornost svih sektora”, ističe Goran Sekulić iz organizacije WWF Adria.

Foto: Wikipedia/Gojko Gavrilo

Sekulić dodaje da su zaštićena područja izložena raznim pritiscima zbog čega njihovo upravljanje često nije u skladu sa principima zaštite prirode i dovodi do gubitka biodiverziteta i prirodnih vrednosti. U Srbiji se oko 7 odsto teritorije nalazi pod zaštitom, iako se Međunarodnom konvencijom o zaštiti biodiverziteta obavezala da će do 2020. godine taj procenat povećati na 17 odsto.

„Uništavanje prirodnih resursa i uzurpacija javnih prostora su postali pravilo, a ne izuzetak u odnosu javnih vlasti prema javnom dobru“, naglašava Mirko Popović iz RERI-ja. „Nasrtaji na Kalemegdansku tvrđavu i Nacionalni park Kopaonik su žalosni primeri odnosa države prema prirodnim dobrima. Kako da očekujemo da Đerdap bude izuzetak? Bilo je samo pitanje vremena. Najveći problem zapravo leži u tome što institucije koje bi trebalo da brane prirodne resurse i životnu sredinu štite privatne interese i takozvane investicije. Pravo na zdravu i očuvanu životnu sredinu, nažalost, neće nam omogućiti država, moramo se za njega izboriti sami“, zaključuje Mirko Popović.

Izvor: WWF i RERI

Danska najbolja u zaštiti životne sredine, Srbija 45. od ukupno 180 zemalja

Foto-ilustracija: Unsplash (Febiyan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kamile Leo)

Danska je prvoplasirana zemlja u konkurenciji 180 zemalja u oblasti zaštite životne sredine prema Indeksu zaštite životne sredine (eng. Environmental Performance Index EPI). Za njom sledi Luksemburg, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Austrija, Finska, Švedska, Norveška i Nemačka. Ovih 10 zemalja pokazale su se najuspešnijim u očuvanju okruženja tokom prošle godine.

Autori studije su stručnjaci sa prestižnih američkih univerziteta Jejla i Kolumbije. Njihova zemlja je zauzela 24. mesto.

Prema navodima tima istraživača, Danska je titulu predvodnice u polju odgovornog odnosa prema planeti obezbedila smanjivši emisije ugljen-dioksida za više od polovine u odnosu na 1996. godinu kada je ispustila najveću količinu tog štetnog gasa. Plasmanu je doprineo i udeo vetroelektrana u proizvodnji električne energije od čak 47 odsto tokom 2019. godine.

Amerikanci su pohvalili Dance i zato što do 2030. godine nameravaju da utrostruče kapacitet vetroparkova na moru kroz izgradnju dva energetska ostrva, pojedinačne snage 2 GW. Vodeću ulogu u energetskoj tranziciji na globalnom nivou su zaslužili i zahvaljujući ambicioznim planovima zemlje da u toku istog perioda njene emisije ugljen-dioksida padnu za 70 odsto.

Dan Jergensen, danski ministar klime, energetike i komunalije je naglasio da se nada da će njegova zemlja svojim primerom navesti da je i druge slede na “zelenom” putu. “Činjenica da je Danska prva, prema indeksu koji je čuven i uticajan koliko je EPI, je pokazatelj da je čak i mala zemlja sposobna za velike promene”, rekao je on.

Naša zemlja se pozicionirala kao 45. na ovoj listi. Loše smo ocenjeni u oblasti kvaliteta vazduha, pre svega zbog koncentracije PM 2,5 čestica i zastupljenosti grejanja na čvrsta goriva. Takođe smo nedovoljno aktivni u očuvanju biodiverziteta, a posebno staništa različitih vrsta. Imamo visoku proizvodnju gasova sa efektom staklene bašte po glavi stanovnika i, u odnosu na ekonomski razvoj, zanemarujemo suzbijanje klimatskih promena. Povrh svega, u nedovoljnoj meri vršimo tretman otpadnih voda.

Jelena Kozbašić

 

 

Pametno do pametne zgrade Regionalnog centra za energetsku efikasnost u Zrenjaninu

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Energetska efikasnost je veoma moćan alat za unapređenje javnih i privatnih dobara, pa je neophodno da je donosioci odluka na nacionalnom i lokalnom nivou shvate kao važan energetski resurs. Uloga lokalnih samouprava na poboljšanju energetske efikasnosti je u svojstvu potrošača i proizvođača energije, regulatora tržišta toplotne energije, planera urbanog prostora i investitora, promotera primene energetske efikasnosti i korišenja obnovljivih izvora energije, korišćenja sredstava iz evropskih fondova za jačanje kapaciteta lokalnih samouprava, angažovanje stručnjaka, kao i podizanje javne svesti o potrebi i značaju korišćenja obnovljivih izvora energije.

Projekat “Pametna i održiva potrošnja energije“ (eng. „Smart And Sustainable Energy Consumption – SASEC), koji se realizuje u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija, upravo ima za cilj da Grad Zrenjanin postane energetski efikasniji i da građani podignu nivo znanja i svesti o značaju energetske efikasnosti.

Kao najvažniju aktivnost, projekat predviđa izgradnju prve pametne zgrade u Banatu i osnivanje Regionalnog centra za energetsku efikasnost – Banat u Zrenjaninu. Ovih dana započeta je izgradnja ovog objekta, bruto površine 449,40 m2, u ulici Kornela Radulovića. Ukupna vrednost predviđenih radova iznosi 41.248.000 dinara. U izgradnji pametne zgrade koristiće se materijali i sistemi koji će doprineti što manjoj potrošnji energije i što jednostavnijem rukovanju svim sadržajima.

Foto: Grad Zrenjanin

U izgradnji će se posebno vodi računa o kvalitetno projektovanim i ugrađenim materijalima, kao i o termoizolacionim svojstvima objekta koji su osnova racionalnog korišćenja sistema hlađenja i grejanja. Na uštede kod ovakvih objekata bitno utiče i integracija svih sistema koja se postiže BMS-om (Buliding Managment System), koji omogućava integraciju rasvete, elektropotrošača, termodinamike, kontrole pristupa i prisustva u prostorijama i bezbednosnih sistema. Objekat će tako predstavljati model najboljih praksi u arhitekturi, usmerenih na smanjenje potrošnje – sprečavanje rasipanja energije i korišćenje obnovljivih izvora, omogućavajući demonstraciju različitih novih tehnologija i opreme za veću energetsku efikasnost. Istovremeno, instalirani sistemi i aplikacije pružaće uvid u realan prikaz energetskih performansi objekta (demo room).

Realizacijom predviđenih aktivnosti: formiranjem Regionalnog centra za energetsku efikasnost – Banat, izrađenim Master planom održive energije za teritoriju Srednjebanatskog okruga, izađenom bazom podataka o energetskoj efikasnosti javnih objekata, Zrenjanin i naš region prihvataju model ponašanja u najrazvijenijim zemljama koji podrazumeva načelo – biti energetski efikasan!

Vodeći partner na projektu je Grad Zrenjanin, partneri su:  Regionalni centar za društveno-ekonomski razvoj – Banat, Grad Temišvar i Klaster održive energije Rumunije – ROSENC. Projekat traje do marta 2021. godine, a ukupna vrednost projekta iznosi 852.001,50 evra.

Izvor: Grad Zrenjanin

Švedska nastavlja projekat ENVAP3 za poboljšanje životne sredine u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Holgersson)

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i ambasador Švedske u Republici Srbiji Jan Lundin potpisali su juče, 4. juna, sporazum kojim se nastavlja projekat ENVAP 3, i omogućava dalja ekspertska pomoć Švedske u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji u oblasti zaštite životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ferhat Deniz Fors)

Kako je predviđeno potpisanim sporazumom, projekat „Pripreme za pregovore vezano za proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji, Faza 3, Program pristupanja u oblasti zaštite životne sredine (ENVAP3)“ biće sproveden do kraja aprila 2022. godine, i podrazumevaće praćenje sprovođenja Pregovaračke pozicije, kao i podršku sprovođenju određenih prioritetnih akcija.

Ministar Goran Trivan uputio je zahvalnost Švedskoj i njenom ambasadoru u Srbiji Janu Lundinu na kontinuiranoj pomoći i podršci u procesu pristupanja Evropskoj uniji, naglašavajući da je Švedska jedan od glavnih parnera Srbije u postizanju evropskih ekoloških standarda i rešavanju najznačajnih pitanja u oblasti zaštite životne sredine. Ukazujući da su pregovori za pristupanje Evropskoj uniji put ka unapređenju životne sredine, kao jednog od osnovnih preduslova zdravlja stanovništva, ministar je istakao značaj pomoći Švedske kroz ENVAP projekat u izradi Pregovaračke pozicije koju je Srbija dostavila Briselu januara 2020. godine. Trivan je dodao da je u Briselu ocenjeno da je Srbija izrazila veliku povećenost, brzinu u izradi Pregovaračke pozicije i dostavila kvalitetan dokument koji je dobar osnov za dalji proces priprema za otvaranje Poglavlja 27. Međutim, kako je rekao ministar, iako je izrada Pregovaračke pozicije bila teška i kompleksna, dalje predstoji pregovaranje, kao važniji i daleko delikatniji posao. On je izrazio očekivanje da će se imati u vidu velika posvećenost Srbije i njeni realni kapaciteti, i u nastavku priprema za otvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene, dodeliti više prelaznih perioda. „Ministarstvo više nego ozbiljno pristupa ovom zadatku, jer smatramo da je on životno važan za Srbiju. Ta posvećenost je prepoznata, i zato smo dobili tako dobre početne uslove za pregovaranje, te očekujem da taj broj prelaznih perioda bude i moguć“, istakao je ministar, i zaključio da će novi period relizacije programa ENVAP 3 na temelju duboke i prijateljske saradnje sa Švedskom, pomoći da Srbija bude uspešna u tom procesu.

Nj.E. Jan Lundin izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma kojim se produžava ENVAP program za još jedan period, i nastavka saradnje Švedske sa Srbijom u oblasti zaštite životne sredine. Kako je naglasio, Švedska ulaže dva miliona evra godišnje u ekološku reformu u Srbiji, što je čini stabilnim i najvećim bilateralnim partnerom naše zemlje u ovoj oblasti. Ambasador je ocenio da izrada Pregovaračke pozicije Srbije u oblasti zaštite životne sredine i njeno blagovremeno dostavljanje Briselu predstavlja veliki uspeh, i izrazio očekivanje da će se ovakav rad nastaviti istim tempom i ubuduće.

Ambasador je ukazao da će Švedska nastaviti saradnju sa Srbijom u ovoj oblasti „jer je to u našem interesu, interesu Srbije i interesu EU“, i zaključio, „ako budemo radili kao što smo do sada radili sa Ministarstvom, biće to uspešan i radostan proces koji će doneti mnogo novih radnih mesta“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U nastavku ovog susreta, organizovana je video konferencija preko društvene mreže Instagram, tokom koje su ministar Goran Trivan i ambasador Jan Lundin odgovarali na brojna pitanja u vezi sa zaštitom životne sredine. Ministar i ambasador su u otvorenom i neposrednom obraćanju zainteresovanim pratiocima Instagrama detaljno odgovarali na pitanja koja su se odnosila na kvalitet vazduha, rad malih hidroelektrana u zaštićenim područjima, pošumljavanje i stanje zelenih površina u urbanim sredinama, rešavanje ekoloških problema u nekim lokalnim sredinama, ekološki aktivizam mladih, a bilo je i pitanja o švedskim iskustvima i poređenju kvaliteta životne sredine u Srbiji i Švedskoj.

U okviru projekta ENVAP 3 koji je započet 2016. godine, podržana je izrada Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27, koja je početkom godine uspešno završena i nakon usvajanja na sednici Vlade januara ove godine, dostavljena Savetu Evropske unije na dalje razmatranje. U aktivnostima koje su realizovane u okviru projekta bilo je uključeno više od 3.000 različitih učesnika, od predstavnika ministarstava i institucija, do nevladinog sektora i lokalnih zajednica. Ovaj kompleksni dokument, u čijoj je izradi tokom više od dve godine učestvovalo 28 institucija i preko 150 ljudi, sadrži strateška dokumenta iz oblasti ključnih za kvalitet i zaštitu životne sredine. Švedska je za proteklih 9 godina u okviru ENVAP projekta uložila 4,5 miliona evra kako bi podržala napore Vlade Republike Srbije u pogledu pripreme za jedno od najzahtevnijih pregovaračkih poglavlja.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

UNICEF i Udruženje reciklera Srbije donirali respiratore Kliničkom centru Vojvodine

Foto: UNICEF

UNICEF u Srbiji je juče, u saradnji sa donatorima, isporučio četiri respiratora Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodine koji će biti od značaja za pacijente ove ustanove, kako u trenutnoj situaciji izazvanoj koronavirusom, tako i ubuduće.

Foto: UNICEF

Nabavka ovih respiratora omogućena je zahvaljujući Udruženju reciklera Srbije.

“Zahvalna sam što su naše Udruženje i naši članovi bili u prilici da podrže UNICEF u nabavci najsavremenije opreme za naš zdravstveni sistem. Verujem u snagu dobra, jer samo zajedno možemo sve da prebrodimo”, izjavila je Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije.

Šefica sektora za saradnju sa privatnim sektorom UNICEF-a u Srbiji Vesna Savić Đukić  je zahvalila donatorima i istakla: “Veoma sam srećna što sam danas imala priliku da upoznam heroje KC Vojvodina, na čelu sa njihovom direktorkom, koji od početka krize spašavaju živote najugroženijih pacijenata pogođenih virusom KOVID-19. UNICEF nastoji da u saradnji sa Vladom obezbedi svu neophodnu podršku kako bi se izborili sa posledicama pandemije. Veliku zahvalnost dugujemo našim donatorima, predstavnicima poslovne zajednice koja se, uprkos brojnim izazovima sa kojima se i privreda suočava, odazvala našem apelu i pomogla da obezbedimo najkvalitetniju opremu za naš zdravstveni sistem“.

Direktorka Kliničkog centra Vojvodine Edita Stokić izrazila je zahvalnost UNICEF-u za donaciju respiratora zdravstvenom sistemu u Vojvodini i Republici Srbiji. „Veliko hvala UNICEF-u i svim donatorima privatnog sektora koji su pomogli realizaciju ovog projekta. Ovi respiratori će biti od velikog značaja za dalji rad naše ustanove. Klinički centar Vojvodine je u prethodnim mesecima aktivno učestvovao, a i sada učestvuje, kao KOVID bolnica u zbrinjavanju i lečenju pacijenata sa pozitivnim na virus jer još traje epidemija koronavirusa”, dodala je ona.

Uz pomoć velikog broja donatora, UNICEF je od početka zdravstvene krize prouzrokovane novim koronavirusom obezbedio – 50 Draeger respiratora, 61 protokomer kiseonika i pulsni oksimetar za najugroženije pacijente, 71.900 hirurških rukavica, 5.200 zaštitnih kecelja, 25.116 zaštitnih ogrtača, 99.950 hirurških maski, 1.549 skafandera, 5.376 vizira, 9.000 maski N95 za zdravstvene radnike koji su na prvoj liniji odbrane od bolesti, kao i 7.000 higijenskih paketa za najugroženije porodice kako bi se sprečilo širenje KOVID-19.

Izvor: UNICEF

Nju Džerzi uvodi nastavu o klimatskim promenama kao sastavni deo obrazovanja

Foto-ilustracija: Unsplash (CDC)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerard Lázaro)

Nju Džerzi uvodi nastavu o klimatskim promenama kao sastavni deo nacionalnog obrazovanja. Ova američka država već oseća posledice klimatskih promena, poput povlačenja linije obale, jakih oluja, visokih letnjih temperatura, cvetanja algi.

Deca će o klimatskim promenama učiti još u vrtiću, a zatim i dalje kroz školovanje.

Nju Džerzi je prva američka savezna država koja na ovaj način uvodi klimatske promene u osnovno obrazovanje. Za nove obrazovne standarde zalagala se prva dama Nju Džerzija Tami Marfi, smatrajući da će mladi koji se sada školuju osetiti posledice klimatskih promena više nego bilo ko pre njih i da je baš zato važno da im se pruži prilika za upoznavanjem i proučavanjem klimatske krize.

Novi obrazovni standard i nastavni program stupiće na snagu od naredne godine i pokrivaće nekoliko tematskih oblasti: zdravlje i fizičko vaspitanje, nauka, život i karijera 21. veka, društvene studije, tehnologiju, vizuelne i scenske umetnosti i svetske jezike.

Takođe, i nastavni program za matematiku i književnost obuvatiće ove novine.

Integracija problema životne sredine u obrazovanje smatra se izuzetno korisnom, naročito kada se uzme u obzir predstojeća borba protiv klimatskih promena, za koju će ovim tempom budući naraštaji biti adekvatno pripremljeni.

Pored toga, tokom prošlodišnjih protesta primećeno je sve veće interesovanje mladih za radikalnim promenama kako bi se sačuvala planeta i stalo na put daljem zagađivanju.

Guverner Nju Džerzija Fil Marfi je ovu borbu već postavio u sam centar političkog programa i pozvao državu da do 2050. godine koristi u potpunosti čistu energiju.

Jelena Cvetić