Home Blog Page 705

Privode se kraju radovi na sanaciji nesanitarne deponije „Prelići“ u Čačku

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan posetio je ove nedelje Čačak gde je razgovarao sa gradonačelnikom Milunom Todorovićem, i obišao transfer stanicu i završne radove sanacije i rekultivacije prve zone nesanitarne deponije „Prelići“ koji su izvedeni uz podršku Ministarstva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U razgovoru sa gradonačelnikom posvećenom realizovanim ekološkim projektima i daljim planovima u zaštiti životne sredine ove lokalne samouprave, ministar Trivan je izrazio zadovoljstvo zbog njenog uspešnog rada u ovoj oblasti i postignutim konretnim rezultatima i istakao da je Čačak lokalna samouprava koja može biti primer mnogima u razvoju zaštite životne sredine.

Potvrda da je višegodišnje i kompetentno zalaganje i rad lokalne samouprave Čačka dovelo do rešavanja konkretnih problema u stanju životne sredine ove lokalne zajednice je i realizacija prve faze sanacije i rekultivacije prve zone nesanitarne deponije „Prelići“. Ministarstvo je u 2018. godini dodelilo oko 35 miliona dinara za radove prve faze na zatvaranju gradske nesanitarne deponije Prelići, a u decembru 2019. godine, na osnovu sprovedenog konkursa Ministarstva, potpisan je ugovor sa Gradom Čačkom za dodelu preko 66 miliona dinara za sufinansiranje druge faze radova.

Kako je tokom obilaska prve zone deponije Goran Trivan zaključio, izvedeni radovi su od izuzetnog značaja za kvalitet životne sredine grada, i istovremeno primer kako lokalna samouprava, sopstvenom inicijativom i zalaganjem, može promeniti uslove života građana na bolje. Kako je naglasio, od svog osnivanja Ministarstvo je podržavalo lokalne samouprave u pribavljanju projektno-tehničke dokumentacije za projekte u zaštiti životne sredine, koja je osnovni preduslov rešavanja najvažnijih ekoloških problema. Upravljanje čvrstim otpadom i prerada otpadnih voda ključna su pitanja za Srbiju, i zato će Ministarstvo nastaviti da podržava buduće ekološke projekte grada Čačka, ali i drugih lokalnih samouprava koje su angažovane u borbi za bolju i zdraviju Srbiju, naglasio je ministar.

Gradonačelnik Milun Todorović zahvalio se ministru Trivanu na podršci, i istakao da će Čačak, zahvaljujući sredstvima Vlade Republike Srbije, Ministarstva i Grada u ukupnom iznosu od 128 miliona dinara, biti prva lokalna samouprava sa zatvorenom nesanitarnom deponijom koja je preko pet decenija predstavljala crnu ekološku tačku. Pored završetka radova na sanaciji, rekultivaciji i zatvaranju nesanitarne deponije „Prelići“, pošumljavanja i ozelenjavanja gradskih i seoskih površina na teritoriji Čačka, u planu je izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda i druge aktivnosti koje će Čačak učiniti zelenim gradom, rekao je gradonačelnik.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Dodela sredstava gradovima Srbije za unapređenje energetske efikasnosti

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski potpisao je sa predstavnicima 14 lokalnih samouprava ugovore koje će, iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti, a na osnovu Javnog poziva za dodelu sredstava, dobiti oko 160 miliona dinara bespovratnih sredstava za projekte unapređenja energetske efikasnosti u tim sredinama. Sredstva iz Budžetskog fonda su za projekte dobili Velika Plana, Ćuprija, Bački Petrovac, Kragujevac, Bajina Bašta, Ražanj, Subotica, Kruševac, Trstenik, Kraljevo, Ljubovija, Vranjska Banja, Boljevac i Priboj.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sredstva će biti iskorišćena za unapređenje energetske efikasnosti šest osnovnih škola, dva vrtića, Doma zdravlja, Doma kulture, zgrade lokalne samouprave, Doma učenika, zgrade Gerontološkog centra i javnog osvetljenja jedne opštine.

Ukupna vrednost projekata je oko 250 miliona dinara, a iz Budžetskog fonda, lokalne samouprave će bespovratno dobiti oko 160 miliona dinara, dok će oko 90 miliona dinara obezbediti same jedinice lokalne samouprave. Na Javni poziv su projekte prijavile 42 jedinice lokalne samouprave, a sredstva su dodeljena za projekte u 14 lokalnih samouprava (4 grada, 9 opština i 1 gradska opština).

Budžetski fond je počeo sa radom 2014. godine. Do sada je sprovedeno 6 javnih poziva za (su)finansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti u jedinicama lokalnih samouprava i sklopljen je 91 ugovor. Projekti su prvenstveno obuhvatili mere unapređenja energetske efikasnosti na termičkom omotaču zgrade (zamena stolarije i postavljanje termoizolacije) i mere unapređenja termotehničkih sistema (ugradnja kotlova na biomasu, ugradnja termostatskih ventila, elektronski regulisanih cirkulacionih pumpi i uređaja za merenje predate količine toplote). Projekti su realizovani najčešće na javnim objektima kao što su: predškolske ustanove, domovi zdravlja, osnovne i srednje škole i upravne zgrade. Procenjena ušteda energije je oko 40 odsto.

Izvor: Мinistarstvo rudarstva i energetike

U Kini zbog poplava raseljeno na stotine hiljada ljudi (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Beasley)

Zbog poplava u južnoj i centralnoj Kini stotine hiljada ljudi su napustile domove, a desetak ljudi se udavilo, saopštila je Vlada u sredu, 10. juna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Diem Nhi Nguyen)

Ministarstvo za vanredne situacije je objavilo da je od 2. juna 228.000 ljudi u privremenom smeštaju, a uz više od 1.000 uništenih kuća, šteta od poplave je veća od 500 miliona dolara.

Sezonske poplave često nanose veliku štetu u nižim delovima glavnih rečnih tokova, posebno reke Jangce i Biserne reke, a vlasti izgradnjom brana nastoje da to preduprede.

Najveća poplava u Kini poslednjih godina, 1998, odnela je više od 2.000 života i uništila a skoro tri miliona kuća.

Izvor: Zelena Srbija

Otkud na hiljade tona mikroplastike u nacionalnim parkovima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)
Foto-ilustracija: Unsplash (James Ting)

Prema poslednjim proračunima, očekuje se da će do 2025. godine u životnoj sredini biti čak 11 milijardi tona plastike, kao i da će najveći deo te količine ostati u prirodi kao zagađivač.

Pored toga, naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama procenili su da više od 1.000 tona čestica mikroplastike padne na nacionalne parkove i zaštićena područja, što je proporcijalno jednako kao da ih je prekrilo 300 miliona plastičnih flaša.

SAD, međutim, nije jedino područje u kojem postoji problem sa “plastičnom kišom”. Ovaj tip plastike zalazi u svaki kutak planete i tako postaje deo gotovo svakog ekosistema na planeti.

Transport mikroplastike potpomognut je kišom i vetrom te se zato ona može pronaći i u udaljenim delovima sveta, odnosno u oblastima koje ljudi ne naseljavaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Saira)

Beleži se da je na globalnom nivou tokom 2017. u svetu proizvedeno čak 348 miliona tona plastike, a taj broj se svake godine povećava za 5 odsto. Veliki problem jeste i spontana fragmentacija plastike koja zato postaje deo slatkovodnih i morskih područja, kao i atmosferske oblasti.

Izazov za naučnike predstavlja otkrivanje različitosti tolerancije na plastiku kod biljnih i životinjskih vrsta, iako se svakako slažu da mikroplastika može da dovede do pada biodiverziteta.

U američkim nacionalnim parkovima primećeno je da veliki deo čestica mikroplastike čine tekstil iz odeće, kao i vlakna iz vozila, te se pretpostavlja da su i sami posetioci “krivi” za nesvesno ostavljanje plastike koja se taloži na zemljištu.

Jelena Cvetić

 

Smanjena jačina i vrednost izgradnje solarne elektrane u blizini Trebinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Asia Chang)

“Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) dostavila je Vladi Republike Srpske ponudu da gradi solarnu fotonaponsku elektranu “Trebinje 1”, vrednosti sto miliona maraka. Snaga i vrednost elektrane manji su u odnosu na prvobitni plan ERS, a do polovine avgusta treba da bude definisan koncesioni ugovor, saznaje portal Capital.ba.

Foto-ilustracija: Unsplash (Asia Chang)

Vlada RS je pre nekoliko dana utvrdila uslove za dodelu koncesije za izgradnju solarne fotonaponske elektrane u mestu Zupci, 12 kilometara od grada Trebinja.

U uslovima se navodi da će solarna elektrana biti maksimalne instalisane snage 73 MW, procenjene godišnje proizvodnje od 101,5 GWh.

Ukupna procenjena vrednost investicije je 100.750.000 KM.

Koncesija će se dodeliti ERS na period od 50 godina, a ERS će morati da plati jednokratnu naknadu od 503.750 konvertibilnih maraka (KM). Kasniije će plaćati koncesionu naknadu od 0,0055 KM po proizvedenom KWh električne energije.

Do polovine avgusta treba da bude definisan predlog ugovora o koncesiji.

Prema Privremenom operativnom planu nabavki za 2020. godinu, koji je ERS usvojila krajem prošle godine, bilo je previđeno da solarna elektrana košta 136 miliona maraka i da bude jače snage, odnosno 100 MW, sa godišnjom proizvodnjom od 147,7 GWh.

I u konačnom Planu nabavki za 2020. godinu iz marta ove godine ERS je takođe planirala da ovaj projekat košta 136 miliona KM, ali je uslovima Vlade smanjena jačina elektrane i vrednost izgradnje.

Ovaj projekt finansiraće se iz vlastitih sredstava i kredita.

Javni poziv za izgradnju solarne elektrane trebao bi biti raspisan na krajem ove godine.

Autorka: Svjetlana Šurlan

Izvor: Capital.ba

Da li ste i vi jedan od partnera za bolju životnu sredinu?

Foto: Mikser
Foto: Mikser

Kulturna organizacija Mikser želi da prepozna i mapira sve pojedince, organizacije, kompanije ili lokalne samouprave koje podstiču, inoviraju i podržavaju novi, odgovorniji i ekološki održiviji pristup životu. Bilo da je reč o negovanju bašte usred gradske vreve, čišćenje divlje deponije ili rečne obale, organsko gajenje hrane ili smanjenje otpada domaćinstva ili firme ili o bilo kakvoj inovaciji koja našu sutrašnjicu može da učini zelenijom, voleće vašu priču! Dosadašnji surovi potrošački načini i navike doveli su planetu do iscrpljenosti, a nedavni globalni događaji pokazali su nam da se na taj put ne smemo vraćati, saopštio je Mikser.

Vaše borbe i stremljenja zabeležiće studenti novinarstva, a one će biti objavljene u najrelevantnijim domaćim medijima i predstavljene na Mikser festivalu u septembru 2020. godine. Na ovaj način želimo da podstaknemo mejnstrim medije u Srbiji da se odvaže da odgovorno, principijelno i istrajno izveštavaju o životnoj sredini i to kroz pet ključnih tema Zelenog sporazuma, a čijim će preporukama za Balkan i Srbija morati da se prilagodi:

Ako ste vi borac za održivu i zdraviju budućnost ili poznajete nekoga ko odgovara opisu, pošaljite Mikseru do 30. juna predlog u vidu kratkog video-snimka (do 2 min) u kojem ćete objasniti i približiti široj javnosti poduhvat ili inicijativu (problem, cilj, inicijatori, prepreke, predlog rešenja). Tehničke propozicije: kamera telefona, dnevni uslovi, bez okolne buke. Videe možete slati u inboks Mikserove FB stranice (@mikser.belgrade).

Kako Mikser čvrsto veruje da svaka pozitivna promena polazi isključivo od pojedinca, kreirajući ovu jedinstvenu mapu, žele da ujedinjeni ohrabre i utiču na donosioce odluka i privatni sektor da prihvate održive, odgovorne i na zdraviju i čistiju budućnost orijentisane principe poslovanja. Povezivanjem pojedinačnih, malih inicijativa teže da naprave mrežu “ekoloških preduzetnika” koji će zajednički širiti ekološki optimizam kako na stručnu javnost, tako i na svakog pojedinca obeshrabrenog i neosvešćenog o sopstvenom kapacitetu da učini značajnu promenu.

Približavajući se otvaranju pregovaračkog Poglavlja 27 o pridruživanju EU, Srbija će morati da usvoji i primeni niz pravila i ekoloških standarda, kao i da prilagodi zakonodavstvo preporukama Evropskog zelenog sporazuma koje se baziraju na pitanjima klime, cirkularne ekonomije, biodiverziteta, poljoprivredne proizvodnje i kvaliteta vazduha, vode i zemljišta. Kako bi Srbija što lakše prevazišla razlike u ekološkim standardima, potrebno je da za jedan pregovarački sto sednu sve zainteresovane strane: građani okupljeni oko zelenih inicijativa, privatni sektor i predstavnici države.

Mikserov poziv odvija se u okviru projekta “Partneri za bolju životnu sredinu” koji finansira Balkanski fond za demokratiju Nemačkog Maršalovog fonda i Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu i u saradnji sa Fakultetom političkih nauka u Beogradu.

Izvor: Mikser

Najviše vode u industriji u Srbiji iskorišćeno u snabdevanju električnom energijom

Foto-ilustracija: Unsplash (Rémi Bertogliati)

U 2019. godini u sektorima industrije korišćeno je 4.232 miliona m3 vode. Najveći deo zahvaćene vode korišćen je za hlađenje pri proizvodnji električne energije. Korišćene vode povećane su za 1,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Linus Nylund)

Od ukupno 4.232 miliona m3 zahvaćenih voda u sektorima industrije, 99,6 odsto čine vode iz sopstvenog vodozahvata (99,2 odsto površinske vode i 0,8 odsto podzemne), a 0,4 odsto iz javnog vodovoda.

Korišćene vode za potrebe industrije, posmatrano po sektorima i u odnosu na prethodnu godinu, u 2019. godini zabeležile su sledeća kretanja: rudarstvo – rast od 11,6 odsto; prerađivačka industrija – pad od 6,2 odsto; snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – rast od 1,4 odsto.

Od ukupno korišćenih voda u industriji, 97,6 odsto čine vode korišćene u snabdevanju električnom energijom, gasom i parom, 2,0 odsto u prerađivačkoj industriji, a 0,3 odsto u rudarstvu.

Od ukupno 119 miliona m3 otpadnih voda u industriji, 47 odsto čine ispuštene vode iz sektora Prerađivačka industrija, 42,3 odsto iz sektora Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, a 10,7 odsto iz sektora Rudarstvo.

U 2019. godini prečišećeno je ukupno 46 mil. m3 vode, a od toga primarnim tretmanom 38,3 odsto, sekundarnim tretmanom 12,5 odsto i tercijarnim tretmanom 49,2 odsto. Najveći udeo u prečišćenim vodama sektora industrije ima oblast Proizvodnja osnovnih metala – 40,5 odsto, a potom slede Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda – 12,6 odsto, zatim Proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 10,9 odsto i Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija – 8,9 odsto. Sve ostale oblasti sektora industrije imaju udeo prečišćenih voda od 27,1 odsto.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Zašto Zrenjaninci ne žele fabriku automobilskih guma?

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, godinu dana od početka izgradnje, Gradska uprava Zrenjanina objavila je zahtev kineske kompanije Linglong da se proceni uticaj njihove buduće fabrike automobilskih guma na životnu sredinu. Nevladina organizacija Građanski preokret pozvala je građane da se uključe i dostave gradskoj upravi svoje mišljenje o izgradnji te fabrike.

Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnik Građanskog preokreta Dušan Kokot izjavio je tim povodom da je na delu pokušaj zaobilaženja ekoloških propisa u izgradnji fabrike.

“Pred nama je pokušaj da nam se na njivama prve kategorije, u neposrednoj blizini Rezervata prirode Carska bara, podigne gigantska fabrika automobilskih guma, uz zaobilaženje ekoloških propisa. Mi živimo u gradu koji više od decenije ne može da izađe na kraj sa smradom iz kafilerije. Sada je trenutak da nateramo nadležne organe da postupaju po zakonu, umesto što ga zaobilaze”, poručio je Kokot i pozvao građane da svoje mišljenje do 15. juna dostave Gradskoj upravi Zrenjanina.

Izgradnja fabrike guma kineske kompanije Linglong počela je pre godinu dana. Nakon što joj je Grad Zrenjanin poklonio zemljište od oko 100 hektara, proglašena je za buduću “najveću fabriku pod krovom u Srbiji” u kojoj bi trebalo da se proizvodi 13 miliona automobilskih guma godišnje.

Mišljenje može da se pošalje na adresu: Gradska uprava grada Zrenjanina, Odeljenje za privredu, Odsek za zaštitu i unapređenje životne sredine, Trg slobode 10, 23000 Zrenjanin.

Povodom izgradnje kineske fabrike guma u Zrenjaninu, na Internetu je osvanula i peticija, kojoj se može pristupiti na sledećem linku.

Građanski preokret još jednom je ukazao na problem vode za piće u Zrenjaninu. Najavljene su i tribine na tu temu, koje bi trebalo da se održe krajem meseca.

Izvor: Nova ekonomija

EU spremna da produži moratorijum na prodaju obradive zemlje u Hrvatskoj strancima

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)

Evropska unija spremna je da izađe u susret zahtevu Zagreba i da na još tri godine produži provizornu odredbu kojom se stranim državljanima zabranjuje da u Hrvatskoj kupuju poljoprivredno zemljište, preneli su hrvatski mediji.

U sklopu sporazuma o članstvu, EU je Hrvatskoj odobrila prelazni period od sedam godina u kojem bi poljoprivredno zemljište u toj zemlji mogli da kupuju isključivo njeni državljani.

Foto-ilustracija: Unsplash (Emre Gencer)

Tranzicioni period počeo je da teče 2013. godine, kada je Hrvatska postala najmlađa članca EU, i ističe u julu ove godine, ali je sporazumom o članstvu predviđena i mogućnost produženja roka za još tri godine, ukoliko još budu postojali razlozi zbog kojih je zabrana uvedena.

Vlada Hrvatske nedavno je uputila zahtev da rok bude produžen.

Hrvatski portal Agrobiz prvi je objavio da je ta zahtev i odobren i da je imao uvid u prevod dokumenta sa konačnom odlukom EU kojom je moratorijum produžen, ali su hrvatski zvaničnici pokazali znatno veći oprez.

Hrvatska ministarka poljoprivrede Marija Vučković izjavila je početkom nedelje, nakon neformalnog sastanka ministara poljoprivrede EU, da njena vlada i dalje čeka na zvanično obaveštenje Evropske komisije.

Vučković je za briselski portal EurActiv naglasila da zahtev da se produži zabrana nipošto ne znači da je Zajednička agrarna politika (CAP) EU bila neuspešna u prvih sedam godina hrvatskog članstva u Uniji.

“Uvek može bolje i zato želimo da reformišemo poljoprivrednu politiku EU, zato forsiramo strateške izmene fondova za ruralni razvoj”, rekla je Vučković.

Ipak, glavni razlog zbog kojeg Hrvatska pokušava da kupi više vremena za svoje poljoprivrednike je bojazan da bi u sadašnjoj situaciji mogla da se suoči sa ozbiljnim i agresivnim pokušajima stranih kupaca da prigrabe njeno poljoprivredno zemljište, i to posebno plodnu slavonsku zemlju.

“Zato mislimo da je naš zahtev opravdan”, rekla je ministarka Vučković.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aldeen Li)

Prema podacima evropske statističke agencije Eurostat, cena obradive zemlje iznosi u Hrvatskoj u proseku 3.285 evra po hektaru, što je čini jednim od najjeftinijih regiona u EU za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, posle jugozapadnog dela Bugarske, najsevernijeg i najmanje naseljenog dela Švedske – Norlanda i Estonije.

Produžetak moratorijuma u svakom slučaju nailazi na odobravanje hrvatskih poljoprivrednika, koji svojom kupovnom moći još ne mogu da se takmiče sa ostatkom EU, a hrvatsko ministarstvo produžetak zabrane smatra administrativnim aktom vrhunskog prioriteta.

Evropski komesar za poljoprivredu Januš Vojćehovski odbio je da za EurActiv komentariše to pitanje, pošto vlasništvo nad nekretninama prema članu 345 Ugovora o funkcionisanje EU spada u nadležnost nacionalnih zakonodavstava.

Vojćehovski je, međutim, naglasio da bi svi građani EU trebalo da imaju ista prava kada je reč o pristupu zemljištu, ali i dodao da razume zašto pojedine države uvode restrikcije kako bi se izborile sa problemom koncentracije vlasništva nad zemljištem u EU.

On je napomenuo da je 52 odsto poljoprivrednog zemljišta Evropske unije koncentrisano u rukama svega 3 odsto vlasnika.

“To je razlog zašto bi pravo da se kupuje zemlja trebalo da bude nadzirano i kontrolisano”, rekao je evropski komesar.

Izvor: EurActiv.rs

Srbija osniva Institut za veštačku inteligenciju

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše Nova ekonomija, osnivanje Instituta za veštačku inteligenciju naredne godine samo je jedna od mere predviđenih Akcionim planom za razvoj veštačke inteligencije 2020-2022 koji je usvojila Vlada Srbije pre nekoliko dana.

Akcioni plan se odnosi na nedavno donetu Strategiju razvoja veštačke inteligencije u Republici Srbiji za period 2020-2025.

Foto-ilustracija: Pixabay

Opšti cilj strategije je upotreba veštačke inteligencije (AI) u funkciji ekonomskog rasta, zapošljavanja i kvalitetnijeg života.

Posebni ciljevi su razvoj obrazovanja usmeren napretkom AI, razvoj nauke i inovacija u ovlasti AI, razvoj ekonomiej zasnovane na AI i unapređenje usluga u javnom sektoru zasnovanom na AI. Cilj je i etična i bezbedna primena veštačke inteligencije.

Kao jedna od mera navodi se unapređivanje nastavnih sadržaja u osnovnim i srednjim školama.

Cilj je da broj predmeta u osnovnoj školi u kojima je programima nastave uključena veštačka inteligencija bude jedan u 2021.

Kao stoji u akcionom planu, u srednjim školama je bilo dva takva predmeta u 2019, pa je panirano da bude četiri u 2021. i sedam u 2022. godini.

Ukupan broj studenata koji je akreditacijom predviđen za upis na prvu godinu studijskih programa koji su usaglašeni sa minimalnim standardima za teme veštačke inteligencije je 70 studenata u 2021. godini i 150 u 2022. godini.

Planirana su dva master programa 2021. godine, odnosno tri 2022.

Kad je reč o razvoju javnih usluga zasnovane na AI, planira se stvaranje regulatornih uslova za uvođenje izuzetka ograničenog tržišta „regulatory sandbox” u cilju testiranja rešenja baziranih na veštačkoj inteligenciji u 4 oblasti od javnog značaja (zdravstvo i medicina, poljoprivreda i šumarstvo, transport, pametni gradovi).

Sendboks je poseban regulatorni režim koji omogućava kompanijama da testiraju, u skladu sa odobrenim planom i pod nadzorom nadležnog organa, inovativna rešenja ili biznis modele na ograničenom broju korisnika.

Izvor: Nova ekonomija

Nemačka se okreće vodoniku kako bi postigla klimatsku neutralnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Mathias Arlund)

Vlada Nemačke se juče, 10. juna, saglasila s dugoročnom strategijom za povećanje proizvodnje i upotrebe vodonika radi smanjenja zagađenja vazduha produktima sagorevanja koje izaziva zagrevanje klime.

Vodonik se u Nemačkoj proizvodi skoro isključivo elektrolizom uz korišćenje struje iz centrala na fosilno gorivo, a Vlada želi da podstakne proizvodnju vodonika i korišćenjem za elektrolizu viška električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, čime bi se uravnotežio i njihov rad.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas)

Vlada planira da uloži devet milijardi evra za povećanje proizvodnje i upotrebe vodonika, uključujući dve milijarde evra za projekte u Maroku i drugim zemljama u razvoju.

Cilj je da se do 2030. godine u Nemačkoj izgrade postrojenja za proizvodnju vodonika kapaciteta do pet gigavata.

Nemačka lobistička grupa BDI je pozdravila tu vladinu odluku: “Samo vodonikom po konkurentnim cenama, iz domaćih izvora i uvoza, može se do 2050. godine postići ‘cilj klimatske neutralnosti‘ “, rekao je zamenik šefa BDI Holger Leš.

Ministar transporta, Andreas Šojer, rekao je da bi široka upotreba motora na vodonik u autobusima i kamionima mogla biti neophodna da Nemačka smanji zagađenje vazduha.

Kancelarka Angela Merkel podržala je cilj obustavljanja ispuštanja gasova sa efektom staklene bašte u Evropi do 2050. godine kako bi globalno zagrevanje ostalo na manje od dva stepena Celzijusa do kraja 21. veka.

Ona je rekla da vodonik budućnost Nemačke i da će se odlučno raditi na njegovom korišćenju.

Šojer je rekao da će Nemačka već pre kraja ove godine imati oko 100 stanica za snabdevanje vozila vodonikom i svake godine dodavati još po 10-15, te će imati najveću takvu mrežu u Evropi.

Japan koji, kao i Nemačka, nema velike rezerve fosilnog goriva, snažno ulaže u tehnologiju zasnovanu na korišćenju vodonika. Kina i Južna Koreja takođe imaju strategije za vodonik, kao i Australija, Norveška i Holandija.

Izvor: Zelena Srbija

U opštini Priboj postavlja se nova LED rasveta

Foto: Invictus media
Foto: Invictus media

Ulična LED rasveta postavlja se u Opštini Priboj projektom javno-privatnog partnerstva. Korisnici će ubuduće imati kvalitetno i energetski efikasno osvetljenje umesto dosadašnjeg konvencionalnog. Garantovana godišnja ušteda biće minimalno oko 10.500 evra, što je za period od 15 godina, koliko traje period garantovanja ovog ugovora najmanje oko 156.600 evra.

Uvođenje novog javnog osvetljenja omogućavaju privatni partneri Petrol d.o.o. Beograd i Smart Energy Investment sa podizvođačem Elektromontaža iz Kraljeva.

Osnova svakog projekta javno-privatnog partnerstva je da privatni partneri samostalno finansiraju implementaciju projekta 100 odsto što je za budžet svake opštine ili grada od izuzetnog značaja i da se prihodi generišu jedino iz ostvarene uštede.

“Ovim projektom pratimo svetske trendove u odnosu na najnovije tehnologije osvetljenja bez trošenja iz budžeta i dodatnog zaduživanja opštine. S druge strane, ovo je podrška lokalnoj ekonomiji, ali se ne sme zaboraviti ni ušteda električne energije, a samim tim i smanjenje budžetskih troškova, kao i stvaranje prostora za prenamenu ušteđenog novca. Još jedan segment je pozitivan doprinos očuvanju životne sredine kroz značajno smanjenje emisije štetnih gasova, kao i smanjenja svetlosnog zagađenja”, ističe Boris Mrdović, predsednik Skupštine opštine Priboj.

Biće ugrađeno oko 2.000 najsavremenijih svetiljki sa sistemima za uključivanje i isključivanje, a očekivani vek trajanja novih Minel Schreder LED svetiljki je 25 godina, što je 10 godina više od trajanja ugovora.

Nova tehnologija je donela revoluciju u industriji osvetljenja, a LED svetiljke su pouzdanije rešenje za osvetljenje javnih površina, ali i drugih prostora.

Izvor: Invictus media

Potpisan ugovor za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja

Foto: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić

Elektroprivreda Crne Gore potpisala je Ugovor o realizaciji projekta ekološke rekonstrukcija Bloka I TE „Pljevlja” sa izabranim izvođačem radova – konzorcijumom DEC INTERNATIONAL – BEMAX –BBSOLAR – PERMONTE.

Realizacijom ovog projekta, uz poštovanje najstrožijih graničnih vrednosti emisija, Crna Gora će postati prva zemlja u regionu koja će izvršiti potpunu tehničko-ekološku sanaciju objekta starog blizu 40 godina. Izrada Glavnog projekta i ekološka rekonstrucija će biti izvedeni u skladu sa idejnim projektom i uz puno poštovanje elaborata o zaštiti životne sredine koje je izradila referentna kompanija “Steag Energy Services Gmbh” iz Nemačke.

Foto: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić

Ovaj projekat, vredan više od 54 miliona evra, dominantno će finansirati EPCG iz sopstvenih sredstava, a planirano je da se ekološka rekonstrukcija odvija od 2020. do 2023. godine. Izvršni dirketor EPCG Igor Noveljić rekao je da će nakon okončanja projekta radni vek termoelektrane biti produžen za 30 godina.

“Ključno je da će nakon završetka projekta, uticaj termoelektrane na životnu sredinu biti sveden na minimum, u skladu sa najstrožim ekološkim EU standardima. Produženje radnog veka termoelektrane znači i siguran posao za 1.200 zaposlenih, koliko ih trenutno radi u termoelektrani i rudniku, ali i siguran posao, u repro lancu, za veliki broj drugih kompanija i njihovih zaposlenih. Rad termoenergetskog bloka u Pljevljima od presudnog je značaja za ekonomski i društveni razvoj ne samo EPCG, nego i severnog regiona i države u celini’’, naveo je Noveljić.

Ekološka rekonstrukcija podrazumeva izgradnju sistema za odsumporavanje, izgradnju sistema za denitrifikaciju, izgradnju sistema za tretman otpadnih voda, rekonstrukciju unutrašnjeg sistema transporta pepela i šljake, rekonstrukciju pomoćne kotlarnice itd. Ekološka rekonstrukcija obezbediće i izvor toplote za grad, a EPCG će donirati i 2 miliona evra Pljevljima za primarni toplovod, čime bi se stavila tačka na rešavanje ekoloških problema Pljevalja.

Nosilac konozorcijuma, kineska kompanija “Dongfang elektrik”, isporučuje više od 30 hiljada MW opreme svake godine, a njihovi projekti pokrivaju više od 80 zemalja. Direktor projekta ekološke rekonstrukcije termoelektrane, Đi Hungčun, istakao je da je njegova kompanija najveći svetski proizvođač električne opreme i vodeći izvođač energetskih projekata.

“Ovde ćemo vam ponuditi najbolje rešenje, najbolji kvalitet i najbolju uslugu zajedno sa našim timovima. Mi verujemo da će modernija i ekološki prihvatljiva elektrana biti u Pljevljima. Verujemo da ćemo obezbediti čistiji vazduh i čistiju vodu, doneti više prilika za posao i da će ljudi ovdje ugodnije živeti ”, rekao je Hungčun.

U svom obraćanju, ministarka ekonomije Dragica Sekulić je naglasila: ‘’Projekat ekološke rekonstrukcije je višegodišnji projekat, koji treba da obezbedi punu usaglašenost emisija štetnih čestica iz elektrane sa evropskim propisima, a posebno je značajno istaći da su analize sprovedene tokom izrade idejnog projekta potvrdile dobro stanje postojeće opreme, koje ukazuje na punu opravdanost ovog ulaganja koje će omogućiti nastavak rada termoenergetskog kompleksa u ustaljenom kapacitetu, ali mnogo bolje zadovoljavajući ekološke parametre. Ovaj projekat je dodatni pokazatelj odlučnosti Vlade Crne Gore da ulaže u sever, kao i da se za građane Pljevalja omogući dodatna sigurnost. Toplifikacija grada je jedan izuzetno važan segment koji će u velikom delu uticati na ekološku situaciju u Pljevljima. Elektroprivreda i na ovaj način pokazuje da je zdravo i održivo preduzeće koje ima budućnost’’.

Ministarka je dodala: „Kroz ovaj projekat Pljevljaci čuvaju svoja radna mesta i u rudniku i termoelektrani, a istovremeno kroz budući rad termoelektrane imaju priliku da budu sigurni da će njihova pokoljenja rasti zdravo u svom gradu i da neće imati razlog da idu odavde, da traže bolje mesto za rad i za život’’. Istakla je da je sigurna da EPCG nikad nije imala bolji menadžment, sa boljim rezultatima, koji je kadar da jedan ovakav projekat realizuje iz sopstvenih sredstava, sa sopstvenim kadrovskim resursima i voljom da se kroz realizaciju ovakvog projekta učini dobro i Pljevljima i Crnoj Gori.

Elektroprivreda Crne Gore, kupovinom Rudnika uglja, ekološkom rekonstrukcijom Bloka I i rekultivacijom deponije Maljevac, sprovodi sve aktivnosti koje je planirala i obavezala se da će uraditi u Pljevljima.

Izvor: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić

Koliko kilograma brašna vam je ostalo u šteku nakon vanrednog stanja?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svet strepi od gladi “biblijskih razmera” posle pandemije koronavirusa.

Pričam pre neki dan sa drugaricom. Reče mi da su njeni na početku vanrednog stanja “preko veze” uzeli 10 kilograma brašna. Potrošili su 1 kilogram. Slična je situacija i sa mojima.

Teško je izmestiti se iz svojih cipela i sagledati život iz perspektive koja nije tipična za nas i naše okruženje, bez obzira na to što bi nas broj crnih kvadratića po društvenim mrežama ljudi iz Srbije naveo da pomislimo kako je kolektivni nivo saosećanja mnogo viši. Dok su naše porodice bile u prilici da nabave zalihe namirnica, drugima je koronavirus dodatno produbio siromaštvo i nestašicu hrane.

I pre Kovida, ovo je bio ogroman problem za više od 820 miliona osoba širom planete. Jedan od deset ljudi na svetu, prema najsvežijim podacima Ujedinjenih nacija (2018), nije imao dovoljno hrane da zadovolji svoje osnovne potrebe.

Svetski program za hranu je istakao da se ranije čak 135 miliona pojedinaca suočavalo sa nivoom gladi koji ih je dovodio u smrtnu opasnost – a sada je grupa najugroženijih dvostruko uvećana.

Broj gladnih u poslednjih nekoliko godina beleži konstantan rast, a stručnjaci prognoziraju da će, usled zdravstvene krize, on još skočiti. Upozoravaju da će pandemija virusa potencijalno iznedriti pandemiju gladi, što će dodatno podriti napore čovečanstva da ostvari jedan od Ciljeva održivog razvoja – cilj promocije dostupnosti hrane i iskorenjivanja gladi i svih oblika pothranjenosti do 2030. godine. Cene namirnica rastu, ljudi ostaju bez posla, klimatske promene i dalje ugrožavaju bezbednost hrane…

Nemamo čarobni štapić kojim bismo zaustavili ratove, patnju, gladovanje i porast temperature na Zemlji, ali imamo sopstvene resurse kojim bismo mogli da nahranimo makar dva, tri čoveka praznog stomaka. Priključite se Fejsbuk grupi Obrok za porodicu i u skladu sa svojim mogućnostima ulepšajte nečiju trpezu na jedan dan, a svoju dušu za ceo život!

Na kraju krajeva, uzimajući za sebe onoliko koliko nam treba i deleći sve preko toga i odgovorno trošeći sadržaj frižidera, špajzova i podruma, pravimo razliku – naizgled možda beznačajnu, ali kumulativni efekat je čudo.

Jelena Kozbašić

Mlekare mogu značajno da doprinesu rešavanju problema otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: IED Srbija/D. Mitrović

I ove godine je, u nešto izmenjenim okolnostima i uz pridržavanje mera opreza za sprečavanje širenja koronavirusa, organizovana Tehnološka studiju slučaja „Tech case study 2020“, drugu godinu zaredom na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu na inicijativu Studentskog parlamenta.

Takmičenje srednjoškolaca podržalo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a ove godine podršku pruža i Ambasada Švedske kroz projekat „IED Srbija“. Izabranih deset polufinalista davalo je predloge za svoja rešenja za problem zagađenja reka i pomora riba usled izlivanja otpadnih voda iz prehrambene industrije, uglavnom sa fokusom na mlekare, gde su pronašli najviše potencijala za rešavanje ovog problema. Naročito interesantni su bili inovativni predlozi za stvaranje novih proizvoda od prehrambenih sastojaka koji bi u suprotnom završili u otpadu.

Foto: IED Srbija/D. Mitrović

Finale je bilo moguće pratiti preko društvenih mreža, kao i zvaničnog YouTube kanala fakulteta, gde je bilo organizovano i onlajn glasanje publike za svoje favorite. Prvo mesto osvojio je tim “5a” iz Pete beogradske gimnazije, glasovima stručne komisije i publike, drugo mesto “Devetari”, a treće mesto “Mg”.

Prva sekretarka Ambasade Švedske Ida Rojtersverd u Srbiji objasnila je kako je pomoć Švedske Srbiji na unapređenju pitanja zaštite životne sredine neophodna, kako za unapređenje ekonomije, tako i poboljšanje kvaliteta života ljudi, istakavši od kolike je važnosti implementiranje mladih u problematizovanje ovih pitanja, s obzirom na to da će poslovi budućnosti i nova radna mesta biti neposredno vezana za otpadne vode, energetsku tranziciju, kao i unapređenje zaštite životne sredine.

Foto: IED Srbija/D. Mitrović

Rukovodilac projekta Implementacije direktive o industrijskim emisijama u Srbiji (IED Srbija) dr Bojana Vukadinović pohvalila je kreativnost takmičara i napomenula važnost uključivanje studenata u postupak približavanja pitanja industrijskog zagađenja mladima, odnosno učenicima. Dodala je i da “Studenti završnih godina imaju mogućnost izrade završnog rada i stručne prakse u nekoj od kompanija koji su partneri na projektu, a značaj toga je prepoznala i Ambasada Švedske”, posebno kad se uzme u obzir da će se otvarati prilike za poslove, te će studenti na ovaj način usvojiti potrebno znanje i doprineti očuvanju životne sredine i primeni direktiva i propisa u ovoj oblasti.

Tokom kratkog razgovora sa prošlogodišnjim pobednikom takmičenja, sadašnjim studentom fakulteta i mentorom ovogodišnjeg tima “Petničari” i saradnika na Seminaru hemije u Istraživačkoj stanici “Petnica” Milanom Ivanovićem, komentarisali smo način pripreme srednjoškolaca za ovakvu vrstu takmičenja i prezentacija, ali i zahtevima koncepta rešavanja “realnog problema”, odnosno primenjene nauke uz teoretsko znanje, zbog čega je Milan istakao važnost usvajanja znanja iz oblasti nauke pomoću praktične primene u okviru obaveznog obrazovanja.

Očigledno je da se ovo takmičenje tek “zahuktava” i da će i narednih godina nove generacije kroz svoje projekte i prezentacije davati svoje predloge i ideje kako bismo aktuelizovali pitanje zaštite životne sredine u Srbiji i na taj način poboljšati kvalitet života u našoj zemlji.

Jelena Cvetić 

Razglednica iz budućnosti – manje emisija CO2, više obnovljive energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

Ozbiljni prekidi proizvodnje i poremećaji u privredi tokom pandemije izazavali su u aprilu u Evropi pad potražnje za strujom od 14 odsto. U kombinaciji sa rekordnom proizvodnjom solarne energije to je dovelo do smanjenja emisije ugljen-dioksida za 39 odsto, pokazuju najnovije analize.

Naglo smanjenje emisije u prvom redu se može pripisati manjoj aktivnosti elektrana na ugalj i prirodni gas, koje su isključivane kao odgovor na smanjenu potražnju za strujom, pokazuje analiza londonskog tink-tenka Ember, čiji je cilj da ubrza globalnu energetsku tranziciju.

Najizrazitije smanjenje rada elektrana na ugalj zabeleženo je u Nemačkoj, gde je u 30 aprilskih dana proizvodnja struje iz mrkog uglja pala za 55 odsto, a iz kamenog ulja za čak 65 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eugene Zaycev)

U sadejstvu sa rekordnom proizvodnjom obnovljivih energija, pre svega solarne energije, to je dovelo do značajnog smanjenja emisije CO2 u Evropskoj uniji i u Velikoj Britaniji za 39 odsto, napisao je analitičar organizacije Ember Dejv Džons u prilogu za klimatski portal Karbon brif (Carbon Brief).

“U EU i u Velikoj Britaniji zajedno, vetroenergija i solarna energija su u proteklih 30 aprilskih dana zajedno dostigle udeo od 23 odsto, koji miriše na rekord”, naveo je Džons. On je precizirao da je proizvodnja solarne enegije u poređenju sa istim periodom prošle godine porasla za 28 odsto što je, prema njegovoj oceni, posledica izgradnje kapaciteta, ali i veoma sunčanog aprila u celoj Evropi.

Istraživanje organizacije Ember podudara se sa sličnim rezultatima Međunarodne energetske agencije (IEA), koja je za ovu godinu prognozirala smanjenje emisije štetnih gasova za osam odsto.

U svom nedavno objavljenom Globalnom energetskom pregledu 2020 (Global Energy Review 2020) IEA, koja je osnovana u okviru Organizacije za evropsku saradnju i razvoj (OECD), polazi i od toga da će globalna potražnja za energijom u 2020. godini opasti za pet odsto, što bi bio najveći pad od velike ekonomske krize 30-ih godina prošlog veka.

Londonski tink-tenk Ember navodi da je udeo obnovljive energije od 23 odsto u ukupnoj proizvodnji u aprilu najveći koji je ikad izmeren u nekom tridesetodnevnom periodu. U istom periodu 2019. godine taj udeo je iznosio 18 odsto.

Taj rekordni nivo pruža uvid u to kako bi mogao da izgleda energetski sistem lišen štetne emisije CO2, i predstavlja, kako kaže Džons, neku vrstu “razglednice iz budućnosti”. “Podaci iz ove nezabeležene krize pokazuju da elektroenergetski sistemi mogu da funkcionišu bez smetnji i pouzdano čak i kada varijabilne obnovljive energije poput vetra i sunca podmiruju veći deo potražnje. To se ustvari nije očekivalo pre 2025. godine”, ocenio je Džons.

Džons je, međutim, ukazao da je iz tih iskustava potrebno izvući i neke manje lepe pouke.

Prema njegovim rečima, “razglednica iz budućnosti” još jednom pokazuje manjak fleksibilnosti evropskih energetskih sistema. Mnoge elektrane u periodima niskih, ili čak negativnih cena energije, nije moguće brzo isključiti.

On zato smatra da elektroenergetski sistemi moraju postati mnogo prilagodljiviji kako bi u budućnosti mogli da prihvate mnogo više solarne energije i energije vetra. Između ostalog, smatra Džons, potrebna je i pojačana primena modela Odgovora na potražnju (Demand response), odnosno racionalnog planiranja i upravljanja prozvodnjom i potražnjom pomoću kombinacije tehnologije i finansijskih podsticaja.

Kao posebno okoštalo pokazalo se i tržište struje. Pošto je ponuda često premašivala potražnju, na tom tržištu su zbog viška energije u više navrata cene bile negativne, odnosno pale ispod nule. “Tako je, na primer, 5. aprila u podne u deset zemalja EU istovremeno cena struje bila negativna. Pa ipak su neke elektrane na fosilna goriva i dalje proizvodile struju – što govori o nedostatku fleksibilnosti”, pojasnio je Džons.

Prema njegovoj analizi, najmanje prilagodljive opkazale su se elektrane na mrki ugalj, koje su og 5. aprila, uprkos negativnim cenama, dakle velikom višku struje, nastavile proizvodnju u Nemačkoj, Bugarskoj i Češkoj.

I dok nuklearne elektrane po pravilu takođe važe za nefleksibilne, francuska državna elektroenergetska kompanija EDF je, kada su se cene srozale ispod nule, uspela da proizvodnju svojih atomskih centrala smanji sa jednu trećinu, sa 37 na 25 Gigavata.

Džons ipak priznaje da i obnovljive energije pokazuju znake nefleksibilnosti, iako su u tehnološkom smislu u stanju da brzo odgovore na sistemske poremećaje. To se, prema njegovoj oceni, uglavnom može pripisati “spoljnim faktorima”, kao što su subvencije za proizvodnju.

Izvor: EurActiv.rs