Home Blog Page 707

Velika Britanija već dva meseca proizvodi struju bez učešća uglja u energetskom miksu!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Večeras, 9. juna, u ponoć, Velika Britanija obeležiće 1464. sat proizvodnje električne energije bez uglja, odnosno 62. dan. Poslednji proizvođač struje pomoću tog fosilnog goriva bio je isključen iz sistema snabdevanja 9. aprila i od tada Englezi nisu sagoreli ni grumen uglja u energetske svrhe, saopštila je kompanija “National Grid”.

Uzrok za odbacivanje prljavog energenta leži u smanjenoj potrošnji električne energije zbog mera zatvaranja zemlje usled epidemije novog koronavirusa. Usled redukovanih energetskih potreba domaćinstava i industrije, “National Grid” je gasio određena postrojenja, a među prvim akterima pogođenim ovom merom su bile četiri preostale elektrane na ugalj u Velikoj Britaniji.

Podacima nije obuhvaćena Severna Irska kao jedna od konstitutivnih jedinica Ujedinjenog Kraljevstva, zato što njena teritorija pokrivena kompanijskom energetskom mrežom, već samo Engleska, Vels i Škotska koje se nalaze na ostrvu Velika Britanija.

Prethodno postavljeni rekord je zabeležen u junu prošle godine i iznosio je 18 dana, 6 sati i 10 minuta.

Činjenica da Velika Britanija već dva meseca funkcioniše u odsustvu uglja iz energetskog miksa pokazuje dramatičnu transformaciju ostrvske energetike. Pre samo deset godina, sunce i vetar su obezbeđivali oko 3 odsto utrošene električne energije, a sada su uspeli da sa tržišta proizvodnje struje “izguraju” nekadašnju okosnicu istog.

Radikalna energetska tranzicija se odigrava zahvaljujući izdašnim investicijama u obnovljive izvore. Ove godine su čisti resursi predali više električne energije u mrežu u odnosu na fosilna goriva – 37 odsto naspram 35 odsto.

Jelena Kozbašić

Srbija reciklerima duguje gotovo 3 milijarde dinara

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Ministarstvo zaštite životne sredine i predstavnici reciklažne industrije potpisali su 9. juna ugovore o isplati podsticajnih sredstava za prerađeni otpad u 2019. godini, saopštilo je Udruženje reciklera Srbije.

Reciklerima opasnog otpada isplaćeno je 69 odsto od ukupno ostvarenih podsticajnih sredstava za 2019. godinu. To znači da je, od prerađenih 92 miliona kilograma otpada, ostao neplaćen tretman 29 miliona kilograma otpada.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

“Zakonom o budžetu za 2020. godinu za prerađeni opasni otpad u 2019. opredeljeno je 3,5 milijardi dinara što je bilo dovoljno da se isplati 93 odsto prerađenog otpada. Međutim, rebalansom budžeta iz aprila ove godine podsticajna sredstva su smanjenja i dobićemo 31 odsto manje od onog što potražujemo. Za posao koji smo uradili u januaru prošle godine bićemo isplaćeni u junu ove godine što je ogromno zakašnjenje, a uz to je i značajno umanjenje”, rekao je Nikola Egić, potpredsednik Udruženja reciklera Srbije povodom potpisivanja ugovora u Ministarstvu zaštite životne sredine i dodao da recikleri imaju još jedan problem, a reč je o neusaglašenosti stavova republičkih i pokrajinskih organa o klasifikaciji tretmana otpada.

Egić je napomenuo da već šesti mesec u ovoj godini recikleri tretiraju otpad u skladu sa svojim poslovnim obavezama, a konkurs o dodeli sredstava za 2020. godinu još nije raspisan.

Udruženje reciklera Srbije podseća da su tokom decembra prošle godine isplaćena zaostala dugovanja za prerađeni otpad za 2018. godinu i time je prvi put posle 2015. godine država platila sav tretiran opasan otpad.

“S obzirom na to da je država isplatila dugovanja za 2018. godinu, bili smo uvereni da će država i Ministarstvo zaštite životne sredine ispuniti svoje obaveze prema operaterima i za 2016. i 2017. godinu, kao i da će za 2019. godinu biti izdvojeno dovoljno novca za zbrinut otpad tokom prošle godine u skladu sa zapisnicima republičke inspekcije i važećim zakonskim i podzakonskim aktima”, naveo je Egić.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je rekao na sastanku da će Srbija biti čistija onoliko koliko država ulaže u reciklažnu industriju.

“Zaštita životne sredine u našem društvu nema mesto koje zaslužuje. Ekologija treba da ima duplo veći budžet i u okviru toga reciklerima treba da se opredeljuju značajno veća sredstva jer je izuzetno značajno to što radite. Osim što čistiti našu zemlju, zapošljavate kategorije stanovništva koje su nam važne, a reč je o manjinskim i socijalno ugroženim grupama. Takođe, imate potencijal da ubuduće zaposlite još dosta ljudi”, rekao je ministar Trivan reciklerima.

Iz Udruženja reciklera Srbije podsećaju da je od ekoloških taksi u 2019. godini prikupljeno u republički budžet više od 11 milijardi dinara, dok je za tretman opasnog otpada sada izdvojeno samo 2,6 milijardi dinara. Ukupna dugovanja prema reciklažnoj industriji iznose više od 2,8 milijardi dinara za 2016, 2017. i 2019. godinu.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Mladi crni lešinar Ultron upucan na putu ka domu u Bugarskoj

Foto: Wikipedia/ Mdf

Kada su konzervacionisti, koji pokušavaju da vrate crne lešinare u Bugarsku, gledali kako Ultron 15. avgusta prvi put napušta svoje veštačko gnezdo na Kotlenskoj planini, nisu znali da li će uzleteti ili pasti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Zato su s olakšanjem uzdahnuli kada je posle malo tumbanja uspeo da se održi svojim krilima. Tromesečni lešinar se pet dana kasnije vratio na ishranu, kako je izgledalo, u samouverenom letu.

Foto: Wikipedia/Hans Hillewaert

Nekoliko meseci kasnije, grupe iza međunarodnog projekta “Svetla budućnost crnog lešinara” (Bright Future For The Black Vulture) obeležile su još jedan značajan događaj kada se Ultron rođen u Belgiji pridružio ostalim retkim pticama te vrste – koje su kao “vrsta koja se gnezdi” u Bugarskoj izumrle 1992. – da luta Balkanom.

Pomno prateći njegovo kretanje preko GPS-a, oni su posmatrali kako njihovo mladunče provodi zimu u jedinoj balkanskoj koloniji crnih lešinara.

Nade zaštitnika životne sredine, međutim, srušile su se u martu.

Tada je lovac pucao na Ultrona u oblasti Kardžali, na oko 75 kilometara od bugarsko-grčke granice, dok je ptica usled lošeg vremena pravila pauzu na putu “kući” na Kotlenskoj planini, na severoistoku Bugarske.

“Satelitski predajnik na ptici je odmah poslao podatke o nevolji ptice i naš tim je otišao tamo radi provere”, saopštila je jedna od grupa koja stoji iza projekta vraćanja životinja, nevladina organizacija Zeleni Balkan. “Našli smo Ultrona s prostrelnom ranom i krvavog.”

Odneli su pticu u obližnji centar za spasavanje životinja, gde je tim veterinara danima bezuspešno pokušavao da spasi Ultrona.

Sada konzervacionisti upozoravaju da bi ta tragedija mogla biti veliki udarac njihovoj borbi u Bugarskoj, jer bi takođe mogla da obeshrabri donacije retkih životinja poput Ultrona od nemačkih, holandskih, belgijskih i drugih partnera u projektima vraćanja lešinara i drugih divljih životinja u zemlju.

“To je ogroman udarac zaštiti prirode u Bugarskoj, ali i prirodi u Bugarskoj i na Balkanu uopšte”, saopštio je Zeleni Balkan.

Zaštitnici životne sredine decenijama upozoravaju na opasnost po bugarsko stanište divljih životinja od eksplozije turističkih centara, golf terena i skijališta, pored vađenja peska i šljunka, kao i drvne proizvodnje.

Međunarodna organizacija za zaštitu ptica “BirdLife International” 1997. je označila Kotlensku planina i njene listopadne šume i pašnjake kao “Važno područje za ptice”.

U toj oblasti živi više od 180 vrsta ptica, od kojih je 51 na Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN).

Crni lešinari su na IUCN listi navedeni kao “skoro ugroženi”, s manje od 5.000 odraslih ptica širom sveta.

Podstaknuti željom da ubica Ultrona bude kažnjen i da se pokaže da Bugarska može da zaštiti svoje životinje u opasnosti, konzervacionisti su 25. maja izašli u javnost o smrti lešinara kako bi izvršili pritisak na tužioce da je istraže i tražili dojave da se pronađe ubica.

“Razlog za objavljivanje informacija je taj što se ništa nije događalo više od dva meseca”, rekao je za bugarski servis RSE-a Ivelin Ivanov, šef projekta “Svetla budućnost crnog lešinara” u Zelenom Balkanu.

“Ptica je upucana u martu. Odmah smo to naznačili – kazali su da se radi na tome. U međuvremenu, Ultron je operisan i uginuo. Pozvali smo ponovo – ništa. Već su prošla dva meseca, a institucije i dalje ćute”, rekao je on.

Dan posle saopštenja njegove grupe, tužioci okruga Kardžali izdali su saopštenje, najavljujući krivičnu istragu i prikupljanje dokaza, pozivajući se na član krivičnog zakona o ubijanju ili trgovanju životinjama pod bugarskim Zakonom o biološkom diverzitetu iz 2002. godine.

Kršenje tog zakona je kažnjivo sa do pet godina zatvora i novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 leva (2.555 do 10.220 evra), plus kompenzacija.

Tužilaštvo je u odgovoru na upit RSE-a odbilo da objasni kašnjenje u pokretanju istrage.

Foto: Wikipedia/Mdf

Ultron je upucan u lovačkom rezervatu “Ženda” površine 16.000 hektara u niskim planinama južne Bugarske, koji uglavnom služi lovcima na divlje svinje, jelena i muflone, divlje ovce čiji mužjaci su na ceni zbog svojih spiralnih, upletenih rogova.

Zeleni Balkan čuva Ultronov leš u iščekivanju forenzičke istrage.

“Dva meseca posle onoga što se dogodilo, ne znam šta će pronaći tokom istrage”, rekao je Ivanov. “Svi tragovi su davno obrisani s mesta odakle je Ultron pogođen”.

Konzervacionisti su sugerisali da vlasti traže podatke operatera mobilne telefonije da otkriju ko je bio u toj oblasti u vreme pucanja, što se nije moglo uraditi pre početka krivične istrage. Oni takođe pokušavaju da pomognu da se utvrdi da li bi bezbednosne kamere u toj oblasti mogle da ukažu na tragove.

Pokušaj u Bugarskoj za vraćanje crnog lešinara kojim je Ultron doveden u Kotlensku planinu jedan je od nekolicine koji pokušavaju da ponovo povežu sada odvojene populacije širom Evrope i Evroazije.

Ta zemlja je već dom beloglavog supa, čije je uspešno vraćanje 70 godina posle nestanka inspirisalo projekat crnih lešinara.

Ultron je bio poklon Zoološkog vrta Plankendel u Belgiji u okviru Evropskog programa ugroženih vrsta i projekta Svetla budućnost za crne lešinare.

On je bio jedan od dva muška crna lešinara rođena u inostranstvu i puštena u bugarsku divljinu u avgustu kao tromesečni ptići i jedan od manje od desetak jedinki koji su tamo puštene u proteklih 15 meseci.

Lokalna grupa Fondacija za divlju floru i faunu (FWFF) navela je tri cilja za Bugarsku kada je počela projekat crnih lešinara 2014. godine: da u oblasti puštanja bude prisutno više od jednog supa; da se osigura prisustvo najmanje jedne životinje tokom cele godine, umesto da to budu pauze u letu; i da se obezbedi pokušaj razmnožavanja, koji bi označio prelazak s lokalno “izumrle” na “kritično ugroženu” vrstu.

FWFF navodi da je u toj oblasti bilo između pet i 15 crnih lešinara otkako su u martu 2019. godine počela puštanja iz ptičnjaka na istočnom delu planine Balkan, a prisustvo tokom cele godine je objavljeno ranije ove godine.

Time je ostalo samo lokalno razmnožavanje.

Ali umesto romantičnog kraja za Ultrona i druge crne lešinare, puška lovokradice je suočila bugarske konzervacioniste i istražitelje s potragom za ubicom čiji trag se već možda ohladio.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Kina zabranila upotrebu krljušti ljuskavaca u medicinske svrhe

Foto-ilustracija: Pixabay

Ljuskavci su simpatične i neobične životinje čije telo prekriva krljušt od keratina koja se tradicionalno koristi u kineskoj medicini. To je jedan od glavnih razloga zašto se ovi sisari smatraju najvećom žrtvom ilegalne trgovine divljim životinjama na svetu.

Foto: Wikipedia/U.S. Fish and Wildlife Service Headquarters

Na godišnjem nivou, procene su da se konzumira oko 200.000 ljuskavaca u Aziji, a prema gruboj proceni, oko 400.000 jedinki je zaplenjeno van azijskog kontinenta. Kako se već tri od četiri podvrste ovih životinja nalaze na Crvenoj listi ugroženih vrsta kao kritično ugrožene životinje, trgovina njima je zaštićena međunarodnim pravom.

Ipak, tek sada je status ljuskavaca podignut na najviši nivom pomenutom novom zabranom.

U Kini je tokom poslednjih nekoliko meseci intenzivirano problematično pitanje trgovine divljim životinjama podstaknuto izbijanjem pandemije koronavirusa, za šta mnogi uzrok vide upravo u ilegalnom lovu i konzumaciji životinja iz divljine, koji na taj način postaju potencijalni prenosioci zaraze.

Studije su nagoveštavale da je moguće okarakterisati ih kao nosioce virusa, iako nije dokazano da je bilo prenošenja na ljude.

Ovu vrstu je veoma teško odgajati u zatočeništvu, a u prirodi su uvek bili na meti krivolovaca.

Stručnjaci i zaštitnici divljih životinja nadaju se da će se Kina postepeno izboriti sa ovim višedecenijskim problemom, ali ističu i da bi proglašenje ljuskavaca za nacionalnu zaštićenu vrstu ove incijative bile ključne za njihov oporavak.

Tokom poslednjih pet godina na graničnim prelazima u Aziji zaplenjeno je više od 14.000 jedinki ljuskavaca, pritom se u najvećem broju slučajeva nalazi po dvadesetak životinja (neretko i više) u svakoj pošiljci.

Njima se trguje i u Vijetnamu, Indiji, Tajlandu, Laosu i Indoneziji.

Jelena Cvetić

 

Gde je najčistija voda za kupanje ovog leta?

Foto-ilustracija: Unsplash (Chelsea Gates)

Kvalitet vode za kupanje u Evropi i dalje je visok, a u pet država: Kipru, Austriji, Malti, Grčkoj i Hrvatskoj – najmanje 95 odsto voda za kupanje je izvrsnog kvaliteta, rezultati su istraživanja Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), koji su objavljeni 8. juna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Agencija je testirala vodu za kupanje na oko 22.300 morskih, rečnih i jezerskih plaža u 27 zemalja Evropske unije, Velikoj Britaniji, Švajcarskoj i Albaniji i čak 84,6 odsto je imalo odličan kvalitet vode.

Posle skoro tri meseca blokade zbog koronavirusa, evropski građani se nadaju da će maksimalno iskoristiti svoje plaže, jezera i reke dok se EU priprema za ukidanje granične kontrole na svojoj teritoriji do kraja juna.

“Čista voda za kupanje obično se uzima kao nešto što je dato, ali to je zapravo jedno od evropskih kolektivnih dostignuća”, rekao je Virdžinijus Sinkevičijus, komesar EU za životnu sredinu.

“To je rezultat napornog rada mnogih ljudi tokom mnogo godina. Ovogodišnji izveštaj još jednom potvrđuje da evropski građani i dalje mogu da uživaju u veoma visokim standardima kvaliteta tokom kupanja u evropskim vodama i moraju se preduzeti sve mere da se nastavi tim putem.”

Od svih zemalja u kojima je testiran kvalitet vode, Poljska je bila jedina sa manje od 50 odsto vode za kupanje koja je ocenjena kao odlična.

EEA je saopštila da je kvalitet vode generalno bolji na primorskim lokacijama nego u unutrašnjosti, pri čemu je 87,4 odsto priobalnih kupališta klasifikovano kao odlično, u poređenju sa 79,1 odsto kupališta u unutrašnosti.

“U mnogim područjima centralne Evrope kupališta u unutrašnjosti nalaze se na relativno malim jezerima i barama, kao i na rekama sa malim tokom, koje su, naročito leti, podložnije kratkotrajnom zagađenju prouzrokovanom jakim kišama”, navodi EEA.

Agencija je navela i da je primećeno smanjenje ukupnog broja mesta na kojima loš kvalitet vode može da izazove bolest.

Samo 1,3 odsto svih lokacija u EU prošle je godine imalo lošu ocenu, u poređenju sa 2 odsto u 2013.

U šest evropskih zemalja – Albaniji, Estoniji, Mađarskoj, Irskoj, Holandiji i Slovačkoj – 3 odsto ili više voda za kupanje je lošeg kvaliteta.

Prema evropskoj direktivi o vodama za kupanje, kupanje mora biti trajno zabranjeno ili sa jasnim upozorenjem na lokacijama koje su ocenjene lošim najmanje pet godina.

“U 2019. godini to je bilo slučaj sa 55 voda: 36 u Italiji, osam u Španiji, četiri u Velikoj Britaniji, dve u Francuskoj i po jedna u Češkoj, Danskoj, Irskoj, Holandiji i Švedskoj“, saopštila je EEA.

Izvor: Euraktiv.rs

Podgorica dobija park površine veće od 12.000 m2

Foto: Glavni grad Podgorica

Glavni grad Podgorica je izašao u susret zahtevu stanovnika Ulice Branka Miljkovića na Zabjelu koji se odnosi na izgradnju parka u ovom delu grada i za ove namene opredelio sredstva u budžetu za 2020. godinu u iznosu 100.000 evra.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice izabrala je projektanta koji već uveliko radi na projektovanju ove nove zelene površine. Izrada Glavnog projekta parka u Ulici 27. marta u zahvatu DUP-a “Zabjelo 9“ je ugovorena sa preduzećem „AE Studio“ iz Podgorice. Vrednost Ugovora je 14.883 evra, sa rokom izrade 40 dana od dana zaključivanja Ugovora.

Foto: Glavni grad Podgorica

Prostor predviđen za uređenje javne površine – parkovsko zelenilo zahvata povšinu od 12.123 m2. Bočno su predviđene parking-zone upravnog parkiranja uz servisne kvartovske saobraćajnice. Izgradnja ovakve zelene površine će podići kvalitet stanovanja i pružiti stanarima mogućnost aktivnog korišćenja ovog prostora, poboljšaće se mikroklima lokacije i njene estetske, kao i sanitarno-ekološke karakteristike.

U okviru parka planirani su sledeći sadržaji: plato sa spomenikom; prostor za dečiju igru; dve kružne površine od tartana sa spravama; dečja biciklistička kružna staza širine 2m; kafić; vodena zabava; ograđeni park za pse; prostor za jogu; skejt park (skejt, bicikla, roleri); teren za košarku, odbojku, mali fudbal, rukomet; trim stazu; prostor za šetnju, odmor, relaksacija, kao i biciklističku stazu.

Park je osmišljen u pejzažnom stilu, oivičen stablima i žbunjem koji predstavljaju tampon zonu između parka, ulice i okolnih zgrada. Glavna aleja je orjentisana pravcem severoistok-jugozapad, širine 6-8m, planirana na način da njena širina daje mogućnost postavljanja štandova za organizaciju raznih sajmova. Uz glavnu aleju se proteže drvored i povezana je sa svim sadržajima u parku stazama čija je širina 2-4 m. Staze u parku zauzimaju 15 odsto ukupne površine.

U centralnoj zoni parka predviđen je plato sa skulpturom. Rešenje skulpture i postamenta biće definisano kroz poseban konkurs Glavnog grada. Sa južne strane spomeničke zone predviđena je vodena površina sa fontanom čija će konstrukcija omogućiti osveženje u letnjim mesecima. Dve aktivnije zone parka za stariju decu i odrasle treba da predstavlja skejt park (može i za bicikl i rolere), kao i teren za košarku, odbojku, rukomet, mali fudbal. Za mlađu decu do 12 godina, planirana su dva kružna platoa popločana tartanom, površine od 60-100 m2 sa spravama za dečju igru, oko kojih treba projektovati stazu po kojoj deca mogu voziti bicikla, rolere.

Projektom će biti planirana fazna realizacija. Elaborat eksproprijacije je urađen i dostavljen Upravi za nekretnine PJ Podgorica na overu.

Kao što je više puta istaknuto, namera gradske uprave je da, uz projekte “Moje drvo” i “Mikro 020”, svake godine stanovnici Podgorice dobiju barem jednu novu parkovsku površinu, a da se postojeće površine revitalizuju i obogate novim sadržajima. Podsećaju da je, u tom cilju, realizovano uređenje mikro lokacije u Ulici Oktobarske revolucije, te platoa preko puta Gimnazije, parka Okov na Starom aerodromu, kao i Parka energije na Zabjelu, a uskoro počinju i radovi na izgradnji Podgoričkog parka u centru grada.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Kinezi razvili bateriju za elektromobile s kojom možete preći čak 2 miliona kilometara

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Lehner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Calluy)

Kineski gigant za proizvodnju baterija za električne automobile za „Teslu“ i „Folksvagen“ razvio je novu moćnu bateriju koja traje dva miliona kilometara – što bi moglo da predstavlja pravu prekretnicu u automobilskoj industriji.

“Contemporary Amperex Technology Co. Ltd” (CATL) spreman je da proizvede bateriju koja ima vek trajanja od 16 godina i dva miliona kilometara, rekao je Zeng Jukun, predsedavajući izvršnog odbora kineskog giganta. Sadašnje baterije dolaze sa garancijama koje pokrivaju oko 240.000 kilometara i osam godina, prenosi Blumberg.

„Ukoliko neko sada napravi narudžbinu, mi smo spremni za proizvodnju“, istakao je Zeng bez otkrivanja da li su neki ugovori potpisani.

Zeng, čija kompanija je najveći proizvođač automobilskih baterija, naveo je da nova energetska jedinica košta oko 10 odsto više od baterija koje se trenutno nalaze u vozilima.

Produžavanje životnog veka je jedan od ključnih napredaka potrebnih za budućnost električnih automobila, zato što bi baterija mogla da se koristi i u drugom vozilu.

To bi značajno umanjilo trošak posedovanja električnog vozila, što bi trebalo pozitivno da utiče na auto-industriju.

Kako je već pisao specijalizovani portal Elektrek, „Tesla“ planira da proizvede sopstvenu bateriju trajanja dva miliona kilometara, ali zajedno sa partnerima.

Prošlog meseca, Rojters je izvestio od tome da „Tesla“ radi sa CATL na proizvodnji baterije trajanja dva miliona kilometara i da će je prvo ugrađivati u vozila „model 3“ proizvedena u „Gigafabrici“ u Šangaju.

Izvor: RTS

Danska planira gradnju energetskih ostrva i izvoz zelene energije

Foto-ilustracija: Unsplash (João Marcelo Martins)

Danska planira da izgradi dva “energetska ostrva” ukupnog kapaciteta 4 GW “ofšor” vetroenergije u sklopu planova za smanjenje emisije ugljen-dioksida za 70 odsto u odnosu na nivo iz devedestih godina prošlog veka do 2030. Plan je i da Danska postane izvoznik zelene energije.

Kako piše Klajmat hom njuz (Climate Home News), medijski partner portala Euraktiv, danska vlada je objavila predlog sa šest tačaka kako da zemlja dostigne obavezujuće klimatske ciljeve, inače među najambicioznijim u svetu, šest meseci nakon što su usvojeni u parlamentu kao deo novog klimatskog zakona.

Foto-ilustracija: Unsplash (30daysreplay)

Danska se takođe obavezala da postane klimatski neutralna do 2050.

U vladi kažu da se predloženim otvara nova era u ekspanziji vetroenergije na moru i kod stvaranja energetskih ostrva.

Dva ostrva koja planira Danska biće kapaciteta najmanje 2 GW svako, čime će se udvostručiti sadašnji kapacitet “ofšor” vetroenergije zemlje.

“Danska mora da bude pionir zelene energije, zato ne odustajemo od velikih klimatskih ambicija, čak i kada smo usred istorijske krize”, istakao je u saopštenju danski ministar za klimu Dan Jergensen misleći na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa.

“Predstavili smo paket koji donosi smanjenje emisije CO2 na kratak rok i istovremeno otvara put do buduće klimatski neutralne Danske”, rekao je Jergensen.

Očekuje se da ostrva proizvedu više struje nego što danska domaćinstva godišnje potroše i vlada se nada da će izvoziti svoju zelenu energiju u susedne evropske zemlje.

Jedno od priobalnih energetskih čvorišta će biti izgrađeno na veštačkom ostvru u Severnom moru i moglo bi da bude povezano sa Holandijom. Na dugi rok, kapacitet ostrva mogao bi da bude povećan na 10 GW.

Drugo čvorište bi se gradilo na danskom ostrvu Bornholm u Baltičkom moru, sa potencijalnom konekcijom sa Poljskom.

Kako je saopšteno, Danska će otvoriti dijalog o povezivanju ostrva, odnosno proizvodnje energije, sa obe zemlje.

Na duži rok, višak struje proizveden na ostrvima mogao bi da se pretvara u zeleni vodonik i prerađuje u gorivo za avione, kamione, brodove i grejanje.

Profesor energetskog planiranja Brian Vad Matiesen na Univerzitetu Alborg rekao je za portal da je “izuzetni optimista” i da predloženo stvara “dobru osnovu za političke pregovore”.

Matiesen smatra da je vreme da se počne sa uspostavljanjem energetskih ostrva čiji se kapacitet može povećati. Kako je rekao, njegova istraživanja pokazuju da kapacitet oba ostrva može da se poveća na 4-5 GW u narednih pet do sedam godina.

Međutim, povećanje kapaciteta može da postane tehnički izazov i zahtevaće velike količine struje za transport energije, rekao je Matiesen. Kao jedno od rešenja, prema njegovom mišljenju, treba razmotriti mogućnost pretvaranja energije u vodonik na mestu proizvodnje.

“Neće biti lako transportovati tu energiju do glavnih čvorišta za tražnju električne energije u Evropi”, rekao je on. “To će zahtevati evropsku saradnju”, dodao je Matiesen.

Plan predviđa sredstva za istraživanja i razvoj, uključujući 58 miliona dolara godišnje za tehnologije za izdvajanje i skladištenje ugljenika i dalja ulaganja u biogas.

Vlada je predložila podsticaje i subvencije za dalje unapređenje energetske efikasnosti u kućama i zgradama i prelazak na grejanje iz obnovljivih izvora. Deo paketa je i mapa puta do klimatski neutralnog sektora upravljanja otpadom do 2030.

Predloženo predstavlja prvu fazu šire strategije napuštanja fosilnog goriva u Danskoj. Planovi dekarbonizacije u poljoprivredi i transportu očekuju se kasnije ove godine.

Izvor: Euractiv.rs

Potpisano osam novih ugovora za vodnosnabdevanje u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay

Generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković u Velikoj većnici Skupštine Osječko-baranjske županije potpisao je ugovore za izgradnju sistema javnog vodosnabdevanja i odvodnje s predstavnicima vodnoprivrednih i komunalnih kompanija iz osam slavonskih opština i gradova; Ernestinovo, Lovas, Donja Motičina, Drenovci, Vrbanja, Pleternica, Đakovo, Satnica Đakovačka, Vladislavci, Vuka, Erdut i Dalj. Ukupna vrednost tih projekata iznosi 98 miliona kuna bez PDV-a (12,7 miliona evra), a u 2020. godini Hrvatske vode osigurale su 32,5 miliona kuna (4,2 miliona evra) za izgradnju sistema javnog vodosnabdevanja i odvodnje navedenih područja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovali su ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i predstavnici gradova i opština u kojima se provode investicije.

“Vrednost potpisanih ugovora samo za područje Osječko-baranjske županije je 39 miliona kuna (5 miliona evra). Reč je o kontinuiranom ulaganju kroz naše aglomeracije u izgradnju vodovodnog i kanalizacijskog sistema. Ogromna su ulaganja, vredna milijarde kuna, koja su zadnjih godina uložena u infrastrukturu na području naše županije. Tim projektima i investicijama možemo biti više nego zadovoljni, a znamo da se realiziraju sredstvima iz fondova Evropske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske. Naravno, nastavljamo i dalje nadograđivati naše sisteme i projekte te vjerujem da ćemo uskoro imati izgrađene sisteme vodosnabdevanja i odvodnje u svim naseljima Osječko-baranjske županije”, rekao je župan Anušić.

Generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković istakao je kako su uz potporu Ministarstva zaštite okoline i energetike i Vlade RH u ovih osam projekata dodatno osigurana sredstva, upros pandemiji koronavirusa. “Svesni smo da se svakom građaninu mora pružiti što bolji standard u snabdevanju vodom i odvodnji, a ovde je reč o 35 kilometara nove vodovodne mreže i 20 kilometara novih kanalizacijskih kolektora. Za građane to konkretno znači da će, na primer, stanovnici Vrbanje i Drenovaca konačno početi piti vodi iz Sikirevaca, a ne vodu u kojoj je visok ima arsena. Odvodnju u Đakovačkoj Satnici rešićemo priključenjem na sistem prečišćavanja otpadnih voda u Đakovu, u Ernestinovu ćemo izmeniti stare azbestne cevi, u Donju Motičinu stići će kvalitetna voda iz Našica. No, to nisu jedini projekti koje će građani direktno osetiti. U ovom trenutku imamo 1,6 milijardi kuna (280 miliona evra) vredne projekte u sprovođenju sedam aglomeracija na ovom području, i to uz potporu EU s prosečno 70 odsto finansiranja. Ako zbrojimo sva ulaganja, s ulaganjima u zaštitu od poplava, dolazimo do iznosa od dve milijarde kuna”, kazao je Đuroković.

Pohvalio je dobru koordinaciju Osječko-baranjske i ostalih slavonskih županija te jedinica lokalne samouprave i kompanija koje pripremaju projekte. Dodao je da se projekti već rade na vinkovačkom području i u Đakovačkoj Satnici i Lovasu, a svi poslovi će biti okončani u roku godinu-dve. Priprema se i nova aglomeracija za opštine Vuka, Vladislavci i Ernestinovo, projekat vredan 300 miliona kuna (39 miliona evra), a osiguran je novac (14 miliona kuna, oko 1,8 miliona evra) za studiju izvodljivosti i projektovanja.

Ministar Tomislav Ćorić je čestitao predstavnicima opština i gradova i komunalnih kompanija na potpisu ugovora. “U narednom periodu nastavljamo projekte koji su izuzetno važni za građane tih opština i gradova. Svaki metar novih cevi vodovoda i odvodnje u Ministarstvu i Hrvatskim vodama doživljavamo kao jednu malu pobedu jer to na kraju donosi poboljšanje uslova života stanovnika. Ovi projekti su samo deo napora koje posljednjih godina ulažemo u poboljšanje vodovodne komunalne infrastrukture u svim krajevima Hrvatske. U ovom trenutku u različitim fazama pripreme i realizacije imamo projekte u vrednosti 24 milijarde kuna koji će biti završeni do kraja 2023. godine, što će se svakako odraziti i na aktivnosti građevinskog sektora i povećanje zaposlenosti”, poručio je ministar.

Izvor: Hrvatske vode

Španska policija naredila studentima da počiste nered na plaži koji su ostavili za sobom

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasiya Ramanenka)

Policija u galicijskoj provinciji La Koruna prekinula je „zabavu“ na plaži, a pre odlaska kućama studenti iz nekoliko evropskih i latinoameričkih zemalja morali su počistiti nered koji su prouzrokovali. Zbog pandemije KOVID-19 u Španiji je i dalje zabranjeno okupljanje više od 15 ljudi, kao i konzumacija alkohola na zaštićenim plažama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Gordo)

Znate li što je botellón? Priznajemo, ni mi nismo znali, ali čini se da slične aktivnosti u različitim zemljama sveta samo imaju različito ime. Ova vrlo raširena aktivnost mladih Španaca i Špankinja sastoji se u okupljanju i druženju na javnim površinama i neizbežnom ispijanju alkohola. Aktivnost je popularna među tinejdžerima i mladima delom kao odgovor na visoke cene alkohola u barovima i klubovima, a delom i zbog toga što omogućuje okupljanje više ljudi na jednom mestu – nažalost, često i na plažama.

U subotu uveče se na plaži Playa de Carnota na severozapadu Španije, u provinciji La Koruna autonomne zajednice Galicija, okupilo četrdesetak studenata, a poziv im je upućen putem društvenih mreža uz lepe fotografije atraktivne plaže. „Mnogi se nisu ni poznavali“, došli su „iz Kolumbije, Brazila, Argentine, Francuske i drugih evropskih zemalja“, rekli su policijski izvori za ABC.

Velik deo studenata u Španiji boravi u sklopu programa studentske razmene Erazmus, a većina je smeštena u blizini gradova La Koruna i Santjago de Kompostela. Jedan policajac rekao je za “20 Minutos” da studenti očito nisu boravili na plaži zbog kupanja jer nisu bili odeveni u kupaće kostime. Policija je intervenisala i zamolila studente da odu, ali pre toga morali su da očiste plažu od razbacanog smeća i boca. Galicija je jedna od regija najmanje pogođenih koronavirusom, no u trenutnoj fazi popuštanja mera suzbijanja pandemije u Španiji je okupljanje ograničeno na najviše petnaest osoba, a konzumacija alkohola na ovoj plaži je inače strogo zabranjena, podseća “La Voz de Galicia”.

Prethodnog vikenda, drugi botellón događaji organizovani su u različitim mestima u Španiji. Jedan od njih, u mestu Tomeloso u središnjem delu zemlje, okupio je gotovo tri hiljade mladih.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Od početka godine Srbija bogatija za tri nova zaštićena područja

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Polazeći od stanovišta da se zaštita biodiverziteta najbolje sprovodi očuvanjem staništa, na osnovu rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije, početak ove godine u našoj zemlji obeležila je zaštita tri nova zaštićena područja. To su specijalni rezervati prirode duž Morave, „Brzansko moravište“ i „Osredak“, i geološki fenomen Spomenik prirode „Blederija“, koji je stanište velikog broja retkih i ugroženih vrsta.

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Na osnovu studija zaštite Zavoda zaštitu prirode Srbije, kao stručnih dokumentacionih osnova, Vlada Republike Srbije donela je uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Brzansko moravište“ i Spomenika prirode „Blederija“. Uredbe su stupile na snagu krajem januara 2020. godine, dok je za Specijalni rezervat prirode „Osredak“ uredba o proglašenju doneta krajem februara meseca. Sva tri nova zaštićena područja su zaštićena kao prirodna dobra od velikog značaja.

Povodom stavljanja pod zaštitu tri nova područja direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije mr Aleksandar Dragišić ističe da „proglašenjem ovih područja u Srbiji je trenutno zaštićeno 7,66 odsto teritorije, odnosno 677.950 ha u okviru 450 područja“.

„Pored proglašenja novih područja“, g. Dragišić, poručuje da je „za zaštitu prirode jednako značajno nastojanje da svaki građanin naše zemlje bude svestan značaja očuvanja prirodnih vrednosti, biodiverziteta i geonasleđa Srbije, i da svojim ponašanjem i svakodnevnim odnosom doprinosi njihovoj boljoj zaštiti, jer briga o prirodi je briga za dobrobit čoveka“.

Više informacija o novim zaštićenim područjima:

Specijalni rezervat prirode „Brzansko moravište“ na teritoriji grada Jagodina i opštine Batočina stavljen je pod zaštitu kao područje značajno sa aspekta zaštite ptica močvarica, kao deo koridora za njihove migracije, a obezbeđuje i uslove za gnežđenje mnogih retkih i zaštićenih vrsta ptica. Na ovom prostoru redovno boravi oko 60 strogo zaštićenih vrsta ptica, od kojih se oko 30 tu i gnezdi. Među vrstama od posebnog interesa za zaštitu izdvajaju se mali vranac, čapljica, gak, siva čaplja, mala bela čaplja, bela roda, crna roda, crnka, orao kliktaš, vivak, žalar slepić, obična čigra, sivi svračak. SRP „Brzansko moravište” je od izuzetnog značaja kao reproduktivni centar za više vrsta vodozemaca i gmizavaca, ali i za očuvanje ukupnog biodiverziteta područja. Brzansko moravište je prvo područje duž Velike Morave stavljeno pod zaštitu, i jedno je od poslednjih očuvanih močvarnih staništa, stari meandr reke Velike Morave kod sela Brzan.

Na području Specijalnog rezervata prirode površine 64,76 ha uspostavljeni su II i III režim zaštite u okviru kojih nije dozvoljeno obavljati radove i aktivnosti za koje se, u skladu sa zakonom, uređuje zaštita prirode. Specijalni rezervat prirode „Brzansko moravište” poveren je na upravljanje Odeljenju za zaštitu i unapređivanje životne sredine Gradske uprave Jagodina.

Spomenik prirode „Blederija“ se nalazi na jugozapadnom obodu regije Dunavskog ključa, jugozapadno od Kladova, i stavlja se pod zaštitu da bi se očuvalo bogatstvo i raznovrsnost oblika geodiverziteta. Izvorište Blederije je razbijenog tipa, sa četiri mesta isticanja vrela, dva akumulativna vodopada, od kojih nizvodniji, zbog visine od oko 7 m, lepote i bogatstva vode, predstavlja objekat hidrološkog nasleđa Srbije. Velike akumulacije bigra su u donjem toku, a vrelska pećina Sokolovice, sa istoimenim povremenim vrelom gravitacionog tipa i periodskim tokom, je nizvodno od lokaliteta ,,Grad” do sastava sa tokovima Suvaja i Blederija koje su usekle živopisnu krečnjačku klisuricu sa nekoliko izrazitih suženja i slapova.

Na području spomenika prirode površine 398.87 ha ustanovljen je II režim zaštite. Spomenik prirode „Bledrija“ poveren je na upravljanje Turističkoj organizaciji Kladovo.

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Specijalni rezervat prirode „Osredak“ zaštićen je kako bi se očuvala močvarna staništa u dolini Zapadne Morave, koja se sastoje od spleta starih rukavaca, mrtvaja i desetine novonastalih jezera, kao i paleozojski kristalasti škriljci visokog stepena metamorfizma u podini preko kojih se prostire neogeni i kvartarni stenski kompleks, belovodski peščari, panonsko – pontski sedimenti, alo i da bi se očuvalo prisustvo 44 biljne vrste, ostatak mezofilnih nizijskih poplavnih lužnjakovih šuma, zajednice bele i krte vrbe, bele i crne topole, rakite, ugroženih biljnih vrsta kao što su žuti lokvanj, gronjasti šilj, rastavić i gavez, staništa ptica koja čine deo koridora migracije, kao i da bi se obezbedili uslovi za gnežđenje mnogih retkih i zaštićenih vrsta (83 vrste ptica), staništa za vodozemce, među kojim su: velika zelena žaba, krastava žaba i zelena krastava žaba, i staništa barske kornjače i zmije – belouške, ribarice i smuka među gmizavcima.

Na području specijalnog rezervata prirode površine 245,75 ha ustanovljeni su režimi II i III stepena zaštite. Specijalni rezervat prirode je poveren na upravljanje Javnom komunalnom preduzeću Kruševac.

Predlog: O ovim, ali i ostalim zaštićenim područjima, više informacija možete pronaći na www.zzps.rsa o Svetskom danu zaštite životne sredine na https://www.worldenvironmentday.global/

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Više čiste struje i niže emisije CO2 – zahvaljujući mulju

Foto: Christian Houdek

Nakon više od pet godina izgradnje radovi na postrojenju za prečišćavanje vode u bečkoj opštini Zimering su završeni.

Postrojenje može samostalno da pokrije svoje potrebe za strujom i čak viškom da napaja mrežu.

Foto: Christian Houdek

Za čišćenje svih otpadnih voda u Beču postrojenje troši više od jedan odsto struje koju proizvodi najveći distributer „Wien Energie“. Novom metodom do koje su došli bečko preduzeće za prečišćavanje voda „Ebswien“ u saradnji sa Institutom za kvalitet vode i menadžment resursa, omogućena je najveća iskorišćenost energije. Kako to funkcioniše? Iz mulja se do određenog stepena crpi voda, a potom se ono zagreva na 38 stepeni Celzijusa. Potom se mulj stavlja u 30 metara visoke cisterne za razgradnju, gde se nalaze idealni uslovi za bakterije. Procesom truljenja nastaje gas koji se dve trećine sastoji od metana, koji je bogat energijom.

Mulj koji je istrulio povlači se iz cisterni i sagoreva. Nasuprot tome, dobijeni gas preko sistema filtera dospeva od cisterni sa gasom u toplane, gde se u motorima na gas sagoreva. Pri tom nastaje ne samo mehanička energija koja se pomoću generatora pretvara u električnu struju, već i toplota koja može da se koristi za grejanje i toplu vodu.

Sa ovako proizvedenom strujom ukupne potrebe postrojenja za prečišćavanje će biti pokrivene i čak će biti i viška proizvedene struje. Osim toga smanjuje se izbacivanje ekvivalenta ugljen-dioksida za 40.000 tona godišnje. Prva struja bi trebalo da se proizvede tokom jeseni 2020. godine. Od 2021. godine ovo postrojenje za prečišćavanje vode će se u potpunosti samo snabdevati strujom.

„Inteligentnom metodom i upotrebom moderne tehnologije proizvodi se više struje nego što se potroši“, kaže gradonačelnik Beča Mihael Ludvig. „Postrojenja za čišćenje otpadne vode koja su u drugim gradovima najveći komunalni potrošači struje, kod nas samostalno proizvode neophodnu struju. Dobijamo čistu struju i toplotu i smanjujemo emisiju ugljen-dioksida“, kaže član gradskog veća za ekologiju Uli Zima.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

U planu pet novih vetroelektrana u Rusiji kapaciteta 226 MW

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Danska energetska kompanija Vestas koja proizvodi vetroturbine širom sveta planira pet projekata izgradnje vetroelektrana u Rusiji. Porudžbine za ove projekte podrazumevaće isporuku, instalaciju i puštanje u pogon vetroelektrana ukupnog kapaciteta 226 MW.

Pored toga, na osnovu sklapanja ugovora o dugoročnom upravljanju, biće uključene usluge održavanja .

U organizovanju projekata učestvuju Fond za razvoj energije vetra i finska energetska kompanija Fortum.

U projekat je implementirana i tehnologija daljinskog upravljanja i praćenja kako bi se optimizovao energetski učinak.

Očekivano vreme trajanja projekta je do druge polovine 2021, a puštanje u rad planirano je za kraj iste godine.

Jelena Cvetić

 

Potpisan Memorandum o saradnji između Grada Beograda i Biološkog fakulteta

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Željko Tomanović potpisali su na Svetski dan zaštite životne sredine Memorandum o saradnji i razumevanju između Grada Beograda i Biološkog fakulteta.

Gradonačelnik Beograda je ovom prilikom istakao da je Botanička bašta važno mesto za Beograd zato što kroz ovu baštu prođe oko 30 hiljada dece, a na godišnjem nivou je poseti ukupno oko 60 hiljada ljudi.

Foto: Grad Beograd

“Značaj Botaničke bašte je ogroman, pre svega u edukativnom smislu, kako za Biološki fakultet tako i za Grad Beograd. Obeležavamo Svetski dan zaštite životne sredine i samo zajedničkim snagama možemo da unapredimo životnu sredinu i dostignemo cilj da Beograd bude bolji ekološki grad. Ovaj cilj je veoma aktuelan u svetu, a za Beograd je posebno značajan, imajući u vidu potencijal koji naš grad ima. Prethodnih decenija taj potencijal nije na pravi način iskorišćen, te nam se sada pruža mogućnost da nađemo nova rešenja i unapredimo životnu sredinu”, rekao je Radojičić.

On je podsetio da je u saradnji sa Biološkim fakultetom urađena desetogodišnja Strategija za suzbijanje amborzije na teritoriji Beograda.

“Prethodnih godina je bilo dosta pokušaja da se ostvare određeni rezultati u ovoj borbi. Treba da se bolje organizujemo i pružimo bolji otpor ukoliko želimo da pobedimo u borbi protiv ove agresivne biljke. To ne zavisi samo od našeg stava, budući da se ova biljka lako prilagođava različitim okolnostima. Važno je da smo definisali svaki korak kako ćemo se boriti. Za razliku od prethodnih godina, ove godine na šest puta većoj teritoriji radimo mapiranje terena, a na čak 15 puta većoj površini ćemo vršiti suzbijanje ambrozije”, kazao je gradonačelnik.

On je istakao značaj naučnog potencijala Biološkog fakulteta i Botaničke bašte.

“Iza Biološkog fakulteta stoje slavna imena kao što su Josif Pančić, Siniša Stanković, Ivan Đaja i mnogi drugi. Verujem da ćemo zajedno raditi na mnogo stvari i jedan od primera dobre saradnje će svakako biti realizacija projekta Instituta za botaniku. Teško je shvatiti da se više od 25 godina ovaj projekat ne realizuje iz administrativnih razloga, bez obzira na izuzetan koncept koji ga prati. Osmišljeno je da se u tom prostoru nalazi Legat Josifa Pančića i Centar za ekološku edukaciju dece. Rukovodstvo Vlade Srbije i Grada Beograda nastoji da se sprovedu projekti koji do sada nisu realizovani, a jedan od takvih projekata je i Klinički centar Srbije. Nakon što se zgrada Instituta za botaniku završi, pre svega deca iz osnovnih škola Beograda, ali i studenti sa Biološkog fakulteta će imati mesto za savremenu edukaciju”, zaključio je gradonačelnik Radojičić.

Dekan Biološkog fakulteta u Beogradu prof. dr Željko Tomanović zahvalio je gradonačelniku na inicijativi za potpisivanje ovog sporazuma i podsetio da je gradonačelnik Radojičić prvi koji je posetio Botaničku baštu nakon pokojnog gradonačelnika Beograda Nenada Bogdanovića.

Foto: Grad Beograd

“Ovaj sporazum otvara prostor za mnogo širu saradnju nego što je to bilo ranije. Verujem u iskrenu želju gradonačelnika da naš grad ima kvalitetniju i bolju životnu sredinu. Stanje životne sredine je, po mom mišljenju, najvažnija tema za naše zdravlje i time treba aktivno da se bavimo. Naše kolege koje rade monitoring stanja životne sredine u Srbiji dokazuju nam koliko se u nekim delovima naše države ne vodi računa o okolini, a vode su praktično pretvorene u otpadne vode. Ono što možemo da ponudimo ovim sporazumom jeste zaštita staništa, ekosistema, očuvanje biodiverziteta, kontrola i suzbijanje invazivnih vrstaambrozije, kao što je spomenuo gradonačelnik, ali tu su i komarci i druge vrste štetnih insekata”, rekao je Tomanović i dodao da je njihova uloga da daju doprinos svim ovim aspektima očuvanja životne sredine.

Prema njegovim rečima, nastaviće se saradnja sa nadležnim institucijama i naučnim institutima, koji će im dodatno u ovoj misiji pomoći.

“Uključićemo nauku i znanje i koristiti sve ono što može da nam na ovom putu pomogne za bolji život u gradu. To je i misija ovog fakulteta koji školuje ekologe i biologe, jer naša je dužnost da damo doprinos u ovakvim projektima”, poručio je dekan Biološkog fakulteta u Beogradu.

Izvor: Grad Beograd

Volvo automobile u najvećoj kineskoj fabrici proizvodi koristeći isključivo čistu energiju!

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Junk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Junk)

Najveći proizvodni objekat automobila marke Volvo u Kini ozeleneo je nedavno svoj rad, okončavši uspešno energetsku tranziciju. Pogon u Čengduu sada crpi isključivo energiju iz obnovljivih izvora, čime se udeo čistih energenata u ukupnom kompanijskom energetskom miksu u proizvodnji  popeo na 80 odsto.

Volvo teži da postigne klimatsku neutralnost u proizvodnom sektoru do 2025. godine, a u čitavom lancu poslovanja do 2040. godine. Najnoviji korak u tom smeru su načinili potpisivanjem ugovora o snabdevanju električnom energijom za kinesku fabriku. Učešće energije zelenog porekla je prethodno iznosilo 70 odsto.

Pokrivanjem elektroenergetskih potreba postrojenja zahvaljujući energiji vode (65 odsto), vetra, sunca i drugih OIE u potpunosti, godišnje emisije ugljen-dioksida biće smanjene za 11.000 tona.

“Naša ambicija jeste da neutrališemo svoj ugljenični otisak kroz konkretne, opipljive akcije”, objasnio je Havijer Varela zadužen za industrijske operacije i kvalitet i dodao da je poduhvat u Kini značajno postignuće kojim je Volvo istakao svoju posvećenost održivosti.

Svi evropski proizvodni objekti još od 2008. godine koriste samo struju iz čistih resursa, a prvi pogon u okviru kompanijske mreže koji je dostigao apsolutnu klimatsku neutralnost se nalazi u gradiću Ševde u Švedskoj. U Belgiji, u fabrici u Gentu, je 2018. godine postavljeno 15 hiljada solarnih panela, što je prvi veliki projekat za upotrebu sunčeve energije u kompaniji Volvo.

Pored proizvodnje, transformiše se i prodaja. Volvo namerava da do 2025. godine polovina prodatih automobila globalno budu oni na električni pogon, a ostatak – hibridi.

Plan kompanije seže i dalje od smanjenja zagađenja vazduha i elektrifikacije saobraćaja – pomoću reciklaže i ponovnog korišćenja materijala, Volvo usvaja postulate cirkularne ekonomije.

Jelena Kozbašić

Samo četvrtina planete Zemlje netaknuta i bezbedna za vrste koje je naseljavaju

Foto-ilustracija: Unsplash (Garrett Parker)

Milionima životinjskih i biljnih vrsta na planeti Zemlji preti izumiranje, velikim delom usled gubitka prirodnih staništa, dok je svega četvrtina planete netaknuta i još uvek bezbedna za vrste koje je naseljavaju, objavio je povodom obeležavanja Svetskog dana životne sredine, 5. juna, tim Ujedinjenih nacija u Srbiji.

Razaranjem šuma i uništavanjem prirodnih staništa patogeni se izmeštaju iz njihove prirodne sredine i sa životinjskih vrsta prelaze na novog domaćina – ljude i zato je moto ovogodišnjeg Dana životne sredine “Vreme je za prirodu!”, navedeno je u saopštenju.

Ukazano je i da trenutna pandemija koronavirusa pokazuje koliko je zdravlje ljudi povezano sa zdravljem planete.

Foto-ilustracija: Unsplash (v2osk)

“Moramo ulagati više i brže u drugačije upravljanje prirodnim resursima. Tokom perioda izolacije i karantina usled epidemije bili smo svedoci smanjenja zagađenja vazduha i vode kao i emisije ugljen-dioksida širom sveta, za rekordno vreme. Ovaj privremeni predah pokazuje da možemo napraviti preokret ka pozitivnoj transformaciji”, kazala je stalna koordinatorka UN-a u Srbiji Fransoaz Žakob.

Podsetila je i da postoje tehnološka rešenja uz pomoć kojih privreda može biti više zasnovana na prirodi, koja bi omogućila i otvaranje novih radnih mesta.

“Moramo promeniti način na koji proizvodimo energiju na globalnom nivou, zatim naše obrasce potrošnje, poljoprivredne prakse, transport, modele investiranja. To je moguće, izvodljivo, i predstavlja zajedničku odgovornost političkih lidera, velikih privrednika i svih građana”, izjavila je Žakob.

U poslednjem izveštaju Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES) navodi se da trenutni negativni trendovi biološke raznovrsnosti i ekosistema ugrožavaju napredak ka 80 odsto potciljeva održivog razvoja koji se odnose na siromaštvo, glad, zdravlje, održivu potrošnju i proizvodnju, vodu, gradove, klimu, okeane i zemljište.

Vrednost usluga koje čovečanstvo uzima iz prirode procenjuje se na 125-140 biliona američkih dolara godišnje, što je iznos jednak kao jedan i po globalni BDP.

Iz UN-a su podsetili da dok se planeta kreće ka populaciji od 10 milijardi ljudi, svi moraju “prigrliti mogućnosti i vrednosti prirodnog okruženja, a ne raditi protiv njega”.

Istaknuto je i da je Srbija jedan od šest evropskih centara biodiverziteta i da u njoj živi 43,3 odsto vrsta koje naseljavaju Evropu.

U skladu sa UN-ovom Konvencijom o biološkoj raznovrsnosti ratifikovanoj 2002. godine, Srbija se obavezala da će 17 odsto svoje teritorije staviti pod zaštitu.

Kao napredak koji je ostvaren poslednjih godina u Srbiji u toj oblasti navedeno je to što je 2017. godine rezervat biosfere Bačko Podunavlje upisan u Svetsku listu rezervata biosfere priznatih od strane Uneska, a Nacionalni park Đerdap je prva oblast u Srbiji koja je nominovana za pristupanje Unesko Globalnoj mreži geoparkova.

Neophodno je dalje unapređenje održivog upravljanja prirodnim resursima i uspostavljanje ekoloških mreža poput Natura 2000.

Ujedinjene nacije su nedavno proglasile Dekadu obnove ekosistema 2021-2030, koja je jedinstvena prilika da se pojačaju napori na obnovi uz otvaranje radnih mesta i borbu protiv klimatskih promena u okviru Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja.

Da bi se čuo glas mladih o važnim pitanjima koja su u vezi sa životnom sredinom i da bi se njihova mišljenja i stavovi uključili u programska i strateška rešenja, UNICEF i UNEP su pozvali mlade u Srbiji da putem platforme U-Report koju administrira UNICEF, podele svoje mišljenje i iskustva na ovu temu, navedeno je u saopštenju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Intraversato)

Skoro polovina mladih koji su učestvovali u anketi smatra da je za očuvanje životne sredine pre svega odgovoran pojedinac, dok njih trećina smatra da najvažniju ulogu u tome ima država.

Prema mišljenju ispitanika, mladi bi trebalo da budu bolje informisani o zagađenju životne sredine, kao i o problemima krčenja šuma i uništavanja prirodnog staništa biljaka i životinja.

Velika većina, čak 94 odsto, slaže se sa tim da bi očuvanje prirode trebalo da bude prioritet, čak i po cenu sporijeg ekonomskog razvoja.

Kada su u pitanju mere koje bi trebalo preduzeti u cilju očuvanja prirode, 22 odsto mladih misli da bi se ona sama mogla obnoviti ako bi postojali uslovi za to, 21 odsto da proizvodnja i potrošnja treba da budu odgovornije, 20 odsto je za jaču primenu zakonske regulative, a 18 odsto za širu upotrebu obnovljivih izvora energije.

Iz UN-a podsećaju da je od 1974. godine, kada je počelo njegovo obeležavanje, Svetski dan životne sredine prerastao u globalnu platformu za širenje svesti i preduzimanje akcija o urgentnim pitanjima, od zagađenja mora i globalnog zagrevanja do održive potrošnje i ilegalne trgovine divljim životinjama.

Milioni ljudi su tokom godina učestvovali u obeležavanju ovog važnog dana, time doprinoseći promeni potrošačkih navika, kao i unapređenju nacionalnih i međunarodnih ekoloških politika.

Izvor: Zelena Srbija