Home Blog Page 708

Kako protiču radovi na zaštiti naselja Miliva od izlivanja Resave?

Foto: Wikipedia/PetarM

Reka Resava je desna pritoka Velike Morave sa slivnom površinom od 700 km2. Iz razloga što je reka Resava bujičnog karaktera sa velikim uzdužnim nagibom, ali i kao posledica neregulisanih vodotokova, od 2014. godine do 2019. dolazilo je do čestih izlivanja.

Aktivnosti na uređenju donjeg i srednjeg toka reke Resave su počele još 1969. godine posle velike poplave grada Svilajnca i od tada je urađen veliki deo tehničke dokumentacije. Na teritoriji opštine Despotovac izgrađen je levoobalni nasip, u dužini od 2 km, koji je štitio gradski deo opštine Despotovac, dok je za zaštitu naselja Miliva 2002. godine opština iz svojih sredstava izgradila improvizovani nasip u dužini od 1700 m.

Naselje Miliva je, uz neregulisani deo toka reke Resave, između improvizovanog nasipa i odbrambenog nasipa za zaštitu Despotovca, u dužini od 1300m bilo nezaštićeno, što je za posledicu imalo česta izlivanja, na predmetnoj deonici. Iz tog razloga, pristupilo se izradi tehničke dokumentacije za izgradnju levoobalnog nasipa na deonici reke Resave kod sela Miliva.

Foto: JVP “Srbijavode”

Investicionim radovima iz Programa poslovanja JVP „Srbijavode“ za 2019. godinu, izvršeno je nadvišenje dela postojećeg nasipa kod Milive i izgrađen levoobalni nasip u dužini od 1550 m na stepen zaštite Q2 odsto. Predmetni radovi obuhvatili su čišćenje terena od drveća i rastinja, ugradnju zemljanog materijala u telo nasipa, iskop materijala iz korita reke, formiranje oštećene obale, radove u kamenu, kao i izradu prilaznog puta. Završetkom ovih radova selo Miliva, kao i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda su zaštićeni od velikih voda reke Resave.

„Despotovac je imao jednu kritičnu tačku, što se tiče reke Resave, a to je selo Miliva i u prethodnom periodu završeni su radove na izgradnji nasipa u dužini 1500 m, čime je selo, kao i njeni građani zaštićeno i bezbedno od velikih voda Resave. Sredstva u visni od 37 miliona dinara, koliko je i bila vrednost ovih radova izdvojilo je JVP „Srbijavode“, a uz međusobnu saradnju sa lokalnom samoupravom- opštinom Despotovac koja je pomogla i rešila imovinsko pravne odnose, objekat je završen, na zadovoljstvo i Srbijavoda i ljudi koji žive u Despotovcu“, istakao je Puzović.

On je ukazao i na pojavu urbanih i bujičnih poplava, kao posledice obilnih padavina velikog intenziteta. „Naš zadatak je da zajedno sa lokalnim samoupravama uredimo bujične potoke i da preventiva od ovih vrsta poplava bude u brzini reakcije. Najpre da spasimo sve naše građane, a sa druge strane da umanjimo prouzrokovane štete.“ Takođe je najavio da je u planu rekonstrukcija starog nasipa povećanjem njegovih gabarita, kako bi se obezbedila dodatna stabilnost i bezbednost.

Puzović je naglasio da JVP „Srbijavode“ u prethodnih pet godina imaju preko 550 gradilišta u 103 opštine i grada. U toku je završetak radova na Mačvi, na nasipu gde je 2014. godine bila teška odbrana od poplava, zatim u Paraćinu je završen ozbiljan sistem zaštite od velikih voda, koji obuhvata i primenu najmodernijih mobilnih sistema. Takođe, radovi su završeni u Valjevu, u Nišu, Novom Pazaru, Aleksincu, Lučanima. „Dakle nema mesta u Srbiji gde ne pokušavamo da podignemo stepen bezbednosti kako bi naši ljudi živeli bezbednije”, rekao je Puzović.“

Foto: JVP “Srbijavode”

Predsednik opštine g-din Nikolić se ovom prilikom zahvalio JVP „Srbijavode“ najpre što su ovaj projekat stavili na listu prioriteta i na taj način zaštitili građane sela Miliva. „U poslednjih 10 godina, selo Miliva je plavljeno tri puta, a 2016. godine tu je bila jedna od najvećih poplava, kada je veliki broj domaćinstava bilo poplavljeno.“ Nikolić je istakao da je ovo jedan od najvećih projekata koji je urađen poslednjih godina u opštini Despotovac, i najavio nastavak saradnje sa JVP „Srbijavode“, kroz buduće projekte za uređenje ostalih vodotokova.

Svečanom akademijom obeležen je Dan opštine Despotovac, tokom koje su uručena društvena priznanja najzaslužnijima za razvoj ove lokalne samouprave. Zahvalnica je dodeljena JVP „Srbijavode“ za veliki doprinos na uređenju korita reke Resave i izgradnji zaštitnih nasipa. Ovom prilikom Puzović je najpre čestitao građanima obeležavanje Dana opštine Despotovac i zahvalio se na ukazanom poverenju. „Ovo je još jedan dokaz da je sve što se radilo u prethodnom periodu bilo uspešno i za državu Srbiju i za žitelje Despotovca. Vlada Republike Srbije kroz svoja javna preduzeća i druge državne organe brine o svima, sa željom i idejom da ljudi koji su rođeni ovde ostanu i da imaju bolje uslove za život. Naravno, sve što smo uradili, ne bi uspeli da nije bilo podrške lokalne samouprave, koji su sa nama vredno radili“, rekao je Puzović.

Izvor: JVP “Srbijavode”

Centar Beča postaje zona bez automobila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Centar austrijske prestonice, tačnije prvi gradski okrug Innere Stadt, velikim delom bi mogao postati zona bez automobila, što bi predstavljalo značajan iskorak po pitanju ekološki prihvatljive mobilnosti. U sredu, 17. juna, prve pojedinosti ovog novog koncepta predstavili su bečka zamenica gradonačelnika i članica gradske vlasti za saobraćaj Birdžit Hebajn i prvi čovek ovog gradskog okruga Markus Figl. Tako bi pristup prvom okrugu bio zabranjen za sva motorna vozila, a to uključuje i motocikle i mopede, što bi bilo označeno odgovarajućim saobraćajnim znakovima.

No postojalo bi nekoliko izuzetaka. Zabrana se, između ostalog, ne bi odnosila na građane koji stanuju u prvom okrugu ili tamo poseduju garažno mesto, javni prevoz, taksije, hitne i socijalne službe, dostavljače, osobe s invaliditetom ili na one koji na radno mesto putuju u vreme kada ne saobraćaju sredstva javnog prevoza – poput policajaca i lekara. Beč bi tako mogao postati prva metropola u nemačkom govornom području koja bi velikim delom oslobodila središte grada od automobila.

U prvom okrugu stanuje više od 16.000 ljudi, a u grad svakodnevno uđe oko 50.000 automobila. Ovom merom bi se saobraćaj trebao smanjiti za do 30 odsto, najavljuje bečka dogradonačelnica.

U prvom se okrugu već dve godine radi na razvoju ovog koncepta i dosad su održane brojne rasprave. Nakon ovog dogovora s bečkom zamenicom gradonačelnika uslediće dalja razrada ideje. Figl naglašava kako je brzo sprovođenje važno, no smatra da je pre svega potrebno pronaći rešenje kojim bi bio zadovoljan što veći broj građana. Međutim, bečka zamenica gradonačelnika najavila je da bi se ovaj koncept mogao sprovesti još pre predstojećih izbora u Beču koji će se održati 11. novembra ove godine.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Solarni centar u Kaliforniji neutralizovaće 430.000 tona CO2 godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Sonnie Hiles)

U toku su pripreme za novi projekat iskorišćavanja energije Sunca u američkoj saveznoj državi Kaliforniji “The Aratina Solar Center”. Solarni centar, kako se uobičajeno naziva planirano postrojenje, imaće snagu 250 MW, a pored proizvodnje energije, kapaciteti će se i skladištiti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Viviana Rishe)

Kompanija za proizvodnju solarne energije i njeno skladištenje “8minute Solar Energy” sklopila je sporazum o kupovini električne energije sa Gradskom upravom opštine Montrej Bej i sa agencijom u vlasništvu zajednice “Silicon Valley Clean Energy”.

Očekuje se da će ovaj projekat neutralizovati čak 430.000 tona emisija ugljen-dioksida godišnje, što je jednako sadnji sedam miliona drveća.

U planu je da se centar počne sa radom do kraja 2023. godine.

Ovako veliki projekat pomoći će ostvarenju ciljeva prelaska na čiste izvore energije, ali i obezbediti dovoljno energije za napajanje zajednice opštine Montrej Bej, ujedno umanjujući oslobađanje štetnih gasova i materija.

Jelena Cvetić

Sanitarna seča osušenih platana u Mostaru usled bojazni od urušavanja

Foto: Wikipedia/Mbzt
Foto: Wikipedia/Mbzt

Služba za komunalne poslove Grada Mostara priprema projekat sanitarne seče sasušenih-uginulih stabala platana u zaštićenoj aleji, u ulici Kneza Branimira IV – saopšteno je iz Grada Mostara. Kako se dalje navodi, zbog rizika za učesnike saobraćaja u pomenutoj ulici – delovi krošnje će se ukloniti zbog bojazni od njihovog urušavanja.

”Dva stabla će biti u potpunosti uklonjena, a na ostalim stablima će se uklniti obolele i suve grane koje su inficirane obolenjima”, navedeno je iz Gradske uprave. Stabla koja će biti podvrgnuta merama sanitarne seče inficirana su i uništena pod uticajem lignikolnig gljiva, te predstavljaju izvor infektivnosti za sva okolna stabla i podložna su statičkom lomu.

”Radi se o ‘gašenju požara’ da ne bi došlo do obrušavanja i stabala za koja nema više nikakve nade i nisu živa, a potom bi trebalo vaditi panjeve”, kazao je za Bljesak.info Bojan Spasojević, magistar pejzažne arhitekture. Spasojević naglašava i da bolest platana ima progresiju, te je sve više mehaničkih oštećenja, ali i da se ”ne može raditi konzervacijska mera kad stalno dolazi do oštećenja”.

”Ovo je hitna intervencija jer postoji bojazan da se sve obruši na ulicu”, dodaje Spasojević za Bljesak.info. Iz Grada pak kažu da će prilikom izvođenja ove sanitarne seče saobraćaj u ulici biti zaustavljen, o čemu će se javnost naknadno informisati. Bljesak.info je ranije pisao o lošem stanju u kojem se nalazi mostarska aleja i platani, te su stručnjaci upozoravali na ”nužnost sanacije platana”. Takođe, za održavanje aleje platana – kako je objavljeno u nacrtu Proračuna za 2020. godinu, stoji izdvajanje od 20.000 konvertibilnih maraka, kao što je bilo i u proračunu iz 2017. godine.

Izvor: Bljesak.ba

Reka Mratinja ipak slobodna – bez gradnje MHE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia/User:Aktron

Do sada su izdate ukupno tri građevinske dozvole za mini hidroelektrane na teritoriji opštine Sokobanja. Dve su već izgrađene, a treća, MHE “Osoja” trebalo je da se gradi na reci Mratinji, na obroncima planine Bukovik, iznad Bovanskog jezera, sa cevovodom dužine čak 3.078 metara! Investitor je firma MHE Osoja iz Beograda (link). Građevinska dozvola za ovu MHE izdata je još 2013. godine i rok za završetak radova je odavno istekao, ali je investitor, uz izjavu direktora da su radovi u završnoj fazi, obezbedio produžetak dozvole do novembra 2020. godine.

Građevinska inspekcija opštine Sokobanja je, na osnovu informacija dobijenih od Sokobanjskog ekološkog društva, obišla lokalitet i ustanovila da izjava direktora nije u skladu sa činjeničnim stanjem, odnosno da radovi nisu ni započeti, pa je Odsek za urbanizam opštine Sokobanja 20. februara 2020. godine poništio i Rešenje o građevinskoj dozvoli i Rešenje o produžetku roka za izgradnju.

Pretpostavljamo da je ovu reku i čitavu okolinu od izgradnje MHE i ekološke katastrofe najpre sačuvala činjenica da Mratinja presušuje (bez vode je veći deo godine), pa je investitor oklevao sa početkom gradnje – proizvodnja verovatno ne bi bila isplativa čak ni uz ogromne povlašćene cene koje EPS plaća za struju iz “obnovljivih izvora”.

Sokobanjsko ekološko društvo se, od samog osnivanja protivi izgradnji novih mini hidroelektrana – zbog loših iskustava sa postojeće dve MHE, odnosno uništene klisure reke Izgare i prekinutog toka Moravice kod sela Blendija.

Ohrabruje činjenica da su i nadležni u opštini Sokobanja prepoznali ekološku pretnju koju predstavljaju mini hidroelektrane, pa su tako ranije ove godine usvojili primedbu SED i izbacili sve potencijalne lokacije za MHE iz prostornog plana opštine Sokobanja (link). Takođe je, marta tekuće godine, od strane predsednika opštine Sokobanja stavljena primedba na Rani javni uvid povodom izrade prostornog plana Republike Srbije gde je, između ostalog, zatraženo da se ukine mogućnost izgradnje novih MHE na teritoriji opštine Sokobanja.

Izvor: Sokobanjsko ekološko društvo

Otvoren 25. Međunarodni sajam hortikulture

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Međunarodni sajam hortikulture otvoren je juče, 17. juna, na Beogradskom sajmu pod sloganom “Bašta u srcu grada” i trajaće do subote 20. juna.

Sajam je otvorio državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Srbije Velimir Stanojević koji je rekao da je organizovanje ove manifestacije dobar putokaz Beogradskog sajma za novi početak.

“Dobar pokazatelj za dalji razvoj hortikulture je da proizvodnja cveća i ukrasnog bilja u Srbiji raste, trenutno imamo 550 hektara pod sadnicama, a ohrabrujuć je podatak da je preko 200 hektara površine cveća u zaštićenom prostoru”, istakao je Stanojević.

On je dodao i da se na sajmu predstavljaju i voćari, vinogradari, povrtari, kao i ljudi koji se bave prikupljanjem i preradom lekovitog bilja.

Na 25. Međunarodnom sajmu hortikulture učestvuje više od 80 izlagača, najviše domaćih, ali su preko svojih distributera i predstavnika zastupljene firme iz Nemačke, Italije, Slovenije i Švedske.

Govoreći o 23. Izložbi lekovitog bilja i preparata od meda Darovi prirode, koja je prateći deo Sajma hortikluture, Stanojević je istakao da u Srbiji 1,3 miliona košnica daju 11.000 tona meda.

Pored te izložbe održavaja se Izložba baštenskih i parkovskih mašina i prateće opreme “MotoPlantExpo” i Izložba organske proizvodnje “Organic Fest”.

Izvor: Zelena Srbija

Više od polovine svetskih šuma se nalazi u samo pet zemalja

Foto-ilutracija: Unsplash (Nikita Lebedev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sergey Isakhanyan)

Naša planeta je od 1990. godine, prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, izgubila veličinu šume jednaku teritoriji Libije (178 miliona hektara).

Nestanak ovih dragocenih prirodnih resursa je od poslednje decenije 20. veka usporen, ali i dalje nije zanemarljiv, pogotovo ako se uzme u obzir da drveće predstavlja značajne “sunđere” ugljen-dioksida i da šume pružaju dom za mnoge biljne i životinjske vrste, ali i domorodačke narode. Istovremeno je smanjeno i unapređenje “plućnog kapaciteta” Zemlje ozelenjavanjem.

Iako krčenje i dalje dosta urušava šumske ekosisteme, podaci “oslikavaju” pad u neto gubicima zahvaljujući ravnoteži između rašumljavanja i pošumljavanja i prirodnog širenja šuma. Dok se naučnici besomučno trude da razviju tehnologiju za hvatanje i skladištenje štetnih gasova, zanemaruju da nam je priroda podarila sopstvena rešenja. Šumski kapaciteti odstrane gotovo 45 odsto ugljenika globalno, a tu su i kitovi.

Čak 54 odsto svetskih šuma se nalazi u tek pet zemalja – Rusiji (815 miliona hektara), Brazilu (497 miliona hektara), Kanadi (347 miliona hektara), Sjedinjenim Američkim Državama (310 miliona hektara) i Kini (220 miliona hektara).

Među navedenim rekorderima, Rusi i Brazilci najviše zloupotrebljavaju svoja bogatstva, a stabla masovno “ginu” zbog nelegalne seče i raščišćavanja zemljišta za potrebe poljoprivrede. Tokom 2018. godine, u Rusiji je zbrisano 5,6 miliona hektara šume, a u Brazilu 3 miliona hektara. Slede Kanada i Sjedinjene Američke Države sa 2,1 miliona hektara “stradalih” krošnji. U Kini je u istoj godini uništeno nešto više od pola miliona hektara šume.

Sadnjom novih stabala i prirodnim širenjem šuma, aktivisti za zaštitu životne sredine i drveće bi zajedničkim naporima mogli da nadjačaju šumokradice.

Ako bismo obnovili šumu površine Sjedinjenih Američkih Država (986 miliona hektara) – posebno u prašumskim područjima centralne i južne Amerike, Afrike i jugoistočne Azije – potencijalno bismo anulirali emisije zagađujućih gasova oslobođenih tokom prethodnih 100 godina i neutralisali negativan efekat klimatskih promena, otkrili su naučnici.

Jelena Kozbašić

Velike kompanije su se obavezale na izgradnju budućnosti na principima cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Džejms Kvinsi, predsednik i glavni izvršni direktor “The Coca-Cola Company”, potpisao je zajedničku izjavu Fondacije Elen Mek Artur kojom su se 54 predstavnika poslovnog, javnog i naučnog sektora obavezala na izgradnju bolje i održivije budućnosti kroz unapređenje i korištenje rešenja cirkularne ekonomije.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Novi izazovi koje je donijela zdravstvena kriza KOVID-19 traže zajednički odgovor poslovne zajednice i javnog sektora, naročito nacionalnih vlada, dok istovremeno drugi globalni problemi, kao što su klimatske promene i zagađenje životne sredine, ne gube na važnosti, ističe se u Koka-kolinom saopštenju. U zajedničkoj izjavi Fondacije Elen Mek Artur ključni učesnici su se usaglasili o viziji cirkularne ekonomije kao rešenja koje osigurava ekonomski rast i pritom čuva okolinu, stvara radna mesta i doprinosi celokupnom društvu. Potpisnici, koji su, uz Koka-kolu, i  Evropski parlament, Ujedinjene nacije, Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF, Burberry, H&M Grupa, Ikea Fondacija, Renault Grupa, Danonea, Nestlea i mnogi drugi, pozvali su sve vlade i kompanije da im se pridruže u postavljanju novih i ubrzanju ostvarenja postojećih ciljeva, sledeći ključne principe cirkularne ekonomije: osmišljavanje rešenja bez otpada i zagađenja, zadržavanja proizvoda i materijala u upotrebi i obnavljanja prirodnih sistema.

Svet bez otpada

Ova vizija u skladu je s Koka-kolinim korporativnim vrednostima i održivim i društveno odgovornim pristupom poslovanju. Koka-kola je već podržala ambiciozne ciljeve Fondacije Elen Mek Artur u smanjenju zagađenja plastikom do 2025. godine i ulaže napore da se do tada 100 odsto primarne ambalaže koju globalno plasira može reciklirati. Neposredni doprinos rešavanju problema zagađenja plastičnom ambalažom ključni je deo i Koka-kolinog sveobuhvatnog višegodišnjeg plana “Svet bez otpada”. Kroz ovaj plan Koka-kola se obavezala do 2030. godine za svaku bocu ili limenku koju proda, pomoći prikupiti i reciklirati istu količinu prazne ambalaže s tržišta i imati barem 50 odsto ambalaže napravljene od recikliranog materijala.

Uz inovacije i smanjenje uticaja svog poslovanja na okolinu, Koka-kola je u Hrvatskoj poslednje dve godine sprovodila društveno odgovorni projekt “Od izvora do mora”, kroz koji je prikupljala otpad uz obale hrvatskih reka, jezera i Jadranskog mora i podizala svest o važnosti ogovarajućeg odlaganja ambalažnog otpada. U ovoj godini, uz podršku Koka-koline Fondacije, u Šibeniku je u saradnji s lokalnom zajednicom pokrenuta inicijativa Šibenik Zero Waste City usmerena povećanju svesti građana o recikliranju, podsticanju razvoja navika usmerenih ka smanjivanje otpada i osiguranju infrastrukture za odvajanje otpada na plažama i ulicama grada. Jedna od akcija čišćenja primorja u sklopu projekta  “Od izvora do mora” održana je na ostrvu Prviću.

Koje će robne marke biti proglašene glavnim izvorom zagađenja u 2020?

Hoće li inovacije i smanjenje uticaja  Koka-kolinog poslovanja na okolinu uticati na manju količinu njihovog ambalažnog otpada u životnoj sredini videćemo već ove jeseni. Tada bi u organizaciji pokreta Break Free From Plastic na svim kontinentima ponovno trebalo da se održe akcije čišćenja s ciljem identifikovanja najvećih svetskih zagađivača plastičnim otpadom. Podsetimo, temeljem 484 akcije čišćenja u preko 50 zemalja na šest kontinenata, sprovedenih u organizaciji pokreta Break Free From Plastic u septembru 2019. godine, kompanije Koka-kola, Nestle i PepsiCo su drugu godinu zaredom identifikovane kao najveći svetski zagađivači plastičnim otpadom. Ova tri „šampiona“ sledili su Mondelēz International, Unilever, Mars, P&G, Colgate-Palmolive, Phillip Morris i Perfetti Van Melle.

„Koka-kola neće prestati da koristi plastične boce za jednokratnu upotrebu, jer ih potrošači i dalje žele“, izjavila je za BBC Beatriz Perez, direktorka za ekološku održivost u kompaniji Coca-Cola, na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu u januaru ove godine. „Naši kupci ih vole jer se mogu zatvoriti i lagane su.“ Uz takve izjave poglavara ovog multinacionalnog giganta svi napori prikupljanja otpada i podizanja svesti o potrebi njegovog pravilnog odlaganja ipak padaju u vodu, zar ne?

Izvor: Ekovjesnik

Izrađuje se nacrt plana za borbu protiv degradacije zemljišta i za ublažavanje posledica suša

Foto: Unsplash (Wolfgang Hasselmann)

Ministarstvo zaštite životne sredine, povodom obeležavanja 17. juna, Svetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše, i ove godine stavlja u fokus javnosti borbu protiv ovih pojava koje u velikoj meri degradiraju zemljište, prirodne resurse i ugrožavaju biodiverzitet. Ovaj značajan ekološki datum ustanovile su Ujedinjene nacije kako bi ukazale na neophodnost zajedničkog globalnog odgovora na destruktivne posledice procesa dezertifikacije i suše koje su na delu širom sveta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yuriy Bogdanov)

Srbija, kao zemlja posvećena međunarodnim inicijativama za zaštitu životne sredine, prirode i njenih resursa, od 2007. godine potpisnica je „Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi“ (u daljem tekstu: Konvencija), i u kontinuitetu realizuje aktivnosti, kako bi plodno zemljište kao neobnovljiv resurs očuvali i za buduće generacije.

Dezertifikacija zemljišta sa kojom se suočavaju skoro sve zemlje sveta, podrazumeva degradaciju zemljišta sa smanjenjem, odnosno gubitkom biološke i ekonomske produktivnosti. Uzroci dezertifikacije zemljišta su brojni, ali uglavnom su posledica ljudskih aktivnosti, kao što su promena namene korišćenja zemljišta, nekontrolisana seča šuma, nekontrolisana urbanizacija, neadekvatni tretman obradivog zemljišta, a neposredni uzrok su i klimatske promene, različite forme erozije zemljišta, poplave… Procesi degradacije zemljišta manifestuju se na različite načine, od smanjenja prinosa useva, do smanjenja produktivnosti ekosistema i gubitka biodiverziteta.

Prepoznajući značaj i neophodnost očuvanja zemljišta kao najdragocenijeg resursa, a shodno svojim međunarodnim obavezama, Ministarstvo je započelo izradu Nacrta nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta i za ublažavanje posledica suša. Ovim dokumentom biće utvrđene praktične mere neophodne za borbu protiv dezertifikacije, kao i neophodne uloge i aktivnosti vlade, lokalnih zajednica i korisnika zemljišta, i raspoloživi potrebni resursi.

Ministarstvo je, na osnovu pristupanja programu „Neutralnost degradacije zemljišta“ (Land Degradation Neutrality – LDN), formiralo multisektorsku radnu grupu, i u februaru 2020. godine Sekretarijatu Konvencije dostavilo „Izveštaj o primenjenoj metodologiji i identifikaciji ciljeva za uspostavljanje neutralnosti degradacije zemljišta u Republici Srbijiˮ. Takođe, Ministarstvo je realizovalo, i Sekretarijatu Konvencije u aprilu 2020. godine uputilo dokument „Inicijativa za sušu, Republika Srbija – Preporuke za izradu Nacionalnog plana za sušu“, kao osnov za dalju borbu protiv suše i njenih posledica, koje su od 2000. godine našoj zemlji pričinile više od pet milijardi evra štete.

Foto-ilustracija: Unsplash (Trevor Pye)

Ovogodišnje obeležavanje Svetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše Ujedinjene nacije posvetile su uticaju porasta svetske proizvodnje i široke potrošnje na zemljište. Kako se ističe, danas je više od dve milijarde hektara nekadašnjeg plodnog zemljišta degradirano, a preko 70 posto prirodnih ekosistema izmenjeno. Rast svetske populacije, sve veći obim proizvodnje stočne hrane i proizvodnje jeftine brzo potrošne odeće imaju veliki negativni uticaj na zemljište, ali i na stanje ekosistema i biodiverziteta. Procenjuje se da će do 2030. godine za proizvodnju hrane biti odvojeno dodatnih 300 miliona hektara zemljišta, dok će 35 posto više plodnog zemljišta biti korišćeno za potrebe modne industrije. Ovakav trend uticaće i na klimatske promene, s obzirom da četvrtina emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) dolazi od poljoprivrede, šumarstva i drugih vidova korišćenja zemljišta, dok proizvodnja odeće i obuće uzrokuje osam posto emisije GHG, sa procenom da je moguće da do 2050 godine ovaj procenat naraste i do 50 posto.

Ministarstvo ovogodišnjom manifestacijom pridružuje se pozivu Ujedinjenih nacija da svojim svakodnevnim ličnim izborima, promenom navika u ishrani, odevanju i životom u harmoniji s prirodom, doprinesemo očuvanju i obnavljanju zemljišta, očuvanju biodiverziteta i ublažavanju posledica klimatskih promena.

„Konvenciju Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikaciojm, posebno u Africi“ koja je usvojena 17. juna 1994. godine u Parizu do sada je ratifikovalo 197 zemalja, od čega je preko 140 zemalja pogođeno procesom dezertifikacije/degradacije zemljišta. Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše (Desertification and Drought Day) koji promoviše ciljeve Konvencije svake godine posvećen je drugoj temi, a ove godine slogan Food.Feed.Fibre. ukazuje na uticaj prizvodnje hrane i modne industrije na zemljište. Ideja je potekla od gospodina Irfana Misvarija koji je ukazao na uticaj modne industrije na zemljište i vodu u indonežanskoj provinciji Zapadna Java. U ovoj oblasti koja se tokom sušne sezone pretvara u sušno područje, u uzgoju pamuka preko stotinu tekstilnih i modnih kompanija iskoristi preko 2.500 litara vode za proizvodnju jedne majice.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Počela izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda kod Mladenovca

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić obišao je u utorak, 16. juna, radove na izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda u mladenovačkom selu Međulužje. Zajedno sa zamenikom gradonačelnika, radove na ovom važnom projektu obišli su i Vladan Glišić, predsednik opštine Mladenovac, kao i predstavnici Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda.

Vesić je podsetio da je ovo selo jedno od najvećih na teritoriji Mladenovca, sa oko tri hiljade stanovnika, a broj ljudi se iz godine u godinu uvećava. Broji oko hiljadu i po kuća i s godinama se razvija, dodao je Vesić.

Foto: Grad Beograd

“Kao i mnoga sela na teritoriji Beograda i ovo ima osnovne infrastrukturne probleme, a najveći problem je nedostatak kanalizacije. Od 1985. godine priča se da ovde treba da se izgradi kanalizacija. Danas smo počeli radove na izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda, koje će opsluživati ovo selo, a očekuje se da bude završeno do kraja godine. Sve otpadne vode prerađivaće se mehanički i biološki, i u čistom obliku biće ispuštane u reku Jablanicu, kako i inače zakon nalaže”, istakao je Vesić.

Vrednost ovog postrojenja je bezmalo osamdeset miliona dinara, precizirao je Vesić.

“Početkom jula objavićemo tender za projektovanje i izvođenje sekundarne kanalizacije, jer bez nje postrojenje nema potpunu funkciju. U prvoj fazi postrojenje će moći da prihvati hiljadu kuća, odnosno recipijenata, a u drugoj još hiljadu, tako da ćemo imati dovoljno kapaciteta da pokrijemo čitavo selo”, naveo je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je naglasio da je procena takva da ukoliko u septembru ili oktobru dobijemo kompaniju koja će projektovati i izvoditi sekundarnu kanalizaciju, to znači da bi sredinom sledeće godine ona mogla da počne da se gradi. Vesić je ukazao na značaj prestanka postojanja septičkih jama koje zagađuju životnu sredinu, te da će po uvođenju kanalizacije stanovnici ovog dela Mladenovca početi da žive u normalnijim uslovima.

On je poručio da će Grad Beograd nastaviti da rešava infrastrukturne probleme i u ostalim selima jer je budžet Grada sve veći i ima novca za to, te da će data obećanja biti i ispunjena.

Predsednik opštine Mladenovac Vladan Glišić rekao je da je izgradnjom kanalizacione mreže počelo rešavanje jednog velikog problema meštana mesne zajednice Međulužje.

“Mladenovac će se baviti i vodosnabdevanjem, tako da ćemo konačno rešiti životne probleme građana Međulužja. Kada je reč o vodosnabdevanju, do sada smo završili veliki projekat analize celokupnog vodovodnog sistema u opštini Mladenovac sa izgradnjom monitoring centra i kontrolnim stanicama, koji smo predali Kancelariji za javna ulaganja na saglasnost”, pojasnio je Glišić.

Zahvalio je Gradu Beogradu i zameniku gradonačelnika Goranu Vesiću na velikoj podršci koju daje građanima Mladenovca.

Izvor: Grad Beograd

Upitna održivost velikih evropskih transportnih projekata

Radovi na osam projeketa u železničkom, vodnom i drumskom saobraćaju koji vrede više milijardi evra kasne, a njihova cena znatno premašuje budžet, navodi se u novom izveštaju revizora Evropske unije. Istovremeno se upozorava da neki od tih vodećih projekata možda neće biti ekonomski održivi, kao što se prvobitno tvrdilo.

Evropski revizorski sud (ECA) u novom izveštaju je analizirao napredovanje izgradnje četiri železničke pruge, jednog vodnog puta, jednog autoputa i dve multi-modalne veze koje pokrivaju 13 zemalja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lisheng Chang)

Kako su utvrdili revizori, izgradnja tih osam projekata kasni u proseku 11 godina, pri čemu kod šest postoji ozbiljna opasnost da ne budu završeni i pušteni u saobraćaj do 2030, što je rok do koga bi “jezgro (transportne) mreže” EU trebalo da bude završeno.

Istovremeno su troškovi porasli za 17 milijardi evra zbog promena dizajna i obima, kao i nepravilnosti kod sprovođenja. U slučaju projekta Kanal Sena-Severna Evropa budžet je gotovo utrostručen.

“Članice EU koriste različite procedure kod izvođenja radova i različitom brizinom sprovode projekte. Podrška i protivljenje projektima takođe se razlikuje od zemlje do zemlje i politički prioriteti se menjaju tokom vremena”, navodi se u izveštaju.

Kako dodaju revizori, slaba koordinacija između vlada glavni je razlog za građevinske probleme. Oni takođe kritikuju Evropsku komisiju što se “distancirala” od svega i što ne čini sve što može da projekti napreduju po planu.

Navodi se i da zemlje učesnice u projektima rade svoje procene i često dovode u pitanje podatke drugih, što se najbolje vidi na primeru izgradnje tunela ispod Alpa i pruge Lion-Torino. Evropska komisija za te projekte još nije uradila svoje analize.

Revizori upozoravaju da neki projekti, poput brze pruge koja će povezati baltičke zemlje, možda na kraju neće biti ekonomski održivi jer nisu urađene projekcije broja putnika i količine tereta koji bi se tuda prevozili.

Na predstavljajnju izveštaja revizori su objasnili “da se očekuje 4,6 miliona putnika godišnje, što je znatno manje od devet miliona, što je standard za pruge velike brzine”.

Obim sufinansiranja koji je EU ponudila za baltičku brzu prugu znači, prema trenutnim procenama, da bi trošak za poreske obveznike mogao da dostigne šest milijardi evra, rekao je jedan viši revizor novinarima.

Istovremeno se Rumunija pokušavajući da završi autoput A1, od Bukurešta do mađarske granice, u dužini od 580 kilometara, suočava sa velikim problemima, uključujući birokratske prepreke.

U izveštaju se ukazuje da su za svaku sedam kilometara dugu deonicu autoputa potrebne nove građevinske dozvole i da su zbog lošeg planiranja dva dela puta nepravilno povezana pa su morali da ih sruše. “Na taj način je protraćeno 3,7 miliona evra novca EU”, zaključili su revizori.

ECA nije jedina institucija koja nadgleda mega projekte – trošenje novca i rokove izgradnje kontrolišu i nacionalni revizori.

Tim EU revizora kaže da su baltičke zemlje detaljno pregledale projekat pruge za vozove velike brzine i zaključile da bi mogao da kasni još četiri godine. Takođe austrijske vlasti kažu da bi mogao da bude prekoračen rok za izgradnju tunela između Austrije i Italije koji treba da bude jedan od najdužih železničkih tunela u svetu.

Zeleno po strani

Glavni cilj nekih mega projekata je da mobilnost u EU postane više održiva, međutim, izgleda da su i ekološki efekti precenjeni, navode revizori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Elmarie van Rooyen)

Pristalice pruge Lion-Torino ističu potencijal za smanjenje emisije ugljen-dioksida zahvaljujući izmeštanju transporta sa drumskog na železnički. Međutim, količina zagađenja koja će nastati tokom izgradnje znači da će biti potrebne godine da se do toga stigne.

Prema revizorima, brojni faktori ukazuju da je projektovani obim saobraćaja precenjen i u izveštaju se upozorava da bi, ako se odstupanje pokaže značajnim, moglo da prođe pola veka dok projekat ne počne da pokazuje pozitivne ekološke efekte.

Sredstva koja se EU obavezala da obezbedi su značajna – 1,22 milijarde evra ukupno. Brisel je već platio 621 miion evra za izgradnju koja sada kasni 15 godina i jedan je od najgorih primera u izveštaju.

Evroposlanici su inače 2017. tražili od revizora da kontrolišu sve transportne projekte čija je vrednost veća od milijardu evra.

U izveštaju se navodi da Komisija treba da “zahteva bolje analize pre nego što odluči da obezbedi sufinansiranje mega projekata” i “revidira i primeni postojeće alate za dugoročno planiranje”.

Revizori kažu i da Komisija, prema važećim pravilima, nema na raspolaganju mnogo instrumenata, ali da postojeće treba da koristi bolje.

Izvor: EurActiv.rs

Manja potrošnja struje u crnogorskim domaćinstvima tokom maja

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Babb)

Domaćinstva su u maju 2020. godine potrošila 87,522,320 kWh (kilovat-časova) električne energije, što je 13,4 odsto manje u odnosu na potrošnju ostvarenu u aprilu 2020. godine, odnosno oko 8 odsto manje u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom maja 2019. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniil Silantev)

Prosečan majski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana merna mesta u objektima koji nisu stalno nastanjeni) iznosi 26,74 evra. Domaćinstva u Žabljaku beleže najnižu prosečnu potrošnju od 16,26 evra, dok je najveća prosečna potrošnja prethodnog meseca očitana u Nikšiću, gde su domaćinstva u proseku potrošila električne energije u vrednosti od 32,54 evra.

Čak 66,5 odsto domaćinstava dobiće račun u vrednosti do 30 evra, a od 30 do 50 evra 19,3 odsto potrošača, od 50 do 100 evra 12,6 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 evra očitana kod 1,6 odsto kupaca.

Majske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 53,1 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 191.582 kupaca.

Na majskom računu, po odluci Elektroprivrede Crne Gore, u cilju ublažavanja posledica pandemije KOVID-19, obračunate su duple subvencije za 21.550 kupaca kojima Ministarstvo rada i socijalnog staranja odobrava subvencije na osnovu socijalnih i materijalnih davanja. Duple subvencije su obračunate i na aprilskom računu, a isti princip primeniće se i na računima za jun.

Izvor: Elektroprivreda Crne Gore

Otvoren filmski konkurs za Green Fest 2020.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine
Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Centar za unapređenje životne sredine je otvorio konkurs za takmičarske filmove koji će biti prikazani na 11. Međunarodnom festivalu zelene kulture „Green Fest“ koji će biti održan od 12. do 15. oktobra 2020. u Domu omladine Beograda.

Na konkurs, koji je međunarodnog karaktera, mogu se prijaviti filmovi o životnoj sredini, ekologiji, prirodi, kao i inovacijama i tehnologijama koje doprinose smanjenu čovekovog uticaja na planetu. U razmatranje će biti uzeti filmovi proizvedeni nakon 1. januara 2018. godine, i čije trajanje ne prelazi 60 minuta. Sve informacije o konkursu se mogu pronaći na zvaničnoj stranici festivala – www.greenfest.rs.

Rok za prijavu na konkurs je 7. avgust, dok će spisak filmova koji su ušli u selekciju za prikazivanje biti objavljen do 20. avgusta 2020.

Filmovi će biti nagrađeni u ukupno 6 kategorija: Najbolji film iz jugoistočne Evrope, Najbolji film o prirodi, Najbolji animirani film, Najbolji kratki film, Najbolji film do 1 minuta, Najbolji omladinski film (do 30 godina).

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Međunarodni festival zelene kulture „Green Fest“ je najveća “zelena” manifestacija u regionu jugoistočne Evrope koja se održava svake godine. Tokom prethodnih deset godina, na konkurse za takmičarske filmove je stiglo gotovo 6.000 filmova sa svih kontinenata, održano preko 140 obrazovnih sadržaja, predstavljeno preko 150 izlagača i umetnika, sa ukupnom posetom od oko 65.000 građana.

Jedanaest Međunarodni festival zelene kulture „Grin Fest“ sprovodi Centar za unapređenje životne sredine uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, kao i mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Položen kamen temeljac za trafostanicu “Lazarevac 4”

Foto: EPS

U Lazarevcu je položen kamen temeljac za novu trafostanicu „Lazarevac 4“ 35/10 kV, koja će omogućiti razvoj industrijske zone i pouzdanije napajanje električnom energijom za građane i privredu.

Foto: EPS

“Počinjemo gradnju nove 35 kV trafostanice u koju će biti uloženo 150 miliona dinara. U Lazarevcu od 1993. godine nije bilo većih ulaganja u distributivnu mrežu, a sada investicije sa projektima koji su urađeni i započeti, iznose oko 400 miliona dinara”, rekao je Milorad Grčić nakon polaganja kamena temeljca.

On je precizirao da se za potrebe Lazarevca radi i automatizacija upravljanja trafostanicama vredna 120 miliona dinara i da će oba projekta biti završena do kraja godine.

“Ciljevi su nam da Lazarevac dobije sigurno dvosmerno napajanje električnom energijom i da svi građani imaju pouzdano snabdevanje, kao i da osposobimo industrijsku zonu u kojoj se gradi nova TS „Lazarevac 4“, omogućimo da u Lazarevcu bude napravljena jedna velika fabrika i obezbedimo napajanje autoputa „Miloš Veliki“ i koridora „Karađorđe“. Lazarevac će dobiti priključak na autoput i novi koridor, koji povezuje Šumadiju. Opštine Lazarevac, Lajkovac, Ljig, Ub i Obrenovac predstavljaju važnu industrijsku zonu u Srbiji”, rekao je Grčić.

Predsednik opštine Lazarevac Bojan Sinđelić zahvalio je EPS-u i Miloradu Grčiću na gradnji nove trafostanice, koja je izuzetno bitna za razvoj industrijske zone u Lazarevcu.

“Ova TS je na mestu industrijske zone koja je potrebna Lazarevcu. Imamo odluku Vlade Srbije da se Lazarevac priključi na autoput „Miloš Veliki“ i da kroz Lazarevac prođe koridor „Karađorđe“. Te investicije omogućiće ispunjenje sna Lazarevčana i da kroz nekoliko godina bude iskorenjena nezaposlenost u Lazarevcu”, rekao je Sinđelić.

Kamen temeljac za TS „Lazarevac 4“ položili Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, Bojan Sinđelić, predsednik opštine Lazarevac, Milan Mišković, direktor za proizvodnju uglja ogranka RB „Kolubara“ i Bojan Atlagić, v. d. direktora „EPS Distribucije“. Početku gradnje ove trafostanice u koju će samo EPS i „Kolubara“ uložiti 80 miliona dinara prisustvovali su i predstavnici sindikata, predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković.

Izvor: Elektroprivreda Srbije

Bečki vozovi se kreću pomoću energije kočenja

Foto: Wiener Linien

Bečko gradsko preduzeće za javni prevoz „Wiener Linien“ osmislilo je zanimljivu metodu za dobijanje električne energije iz obnovljivog izvora. U sklopu projekta zvanog „Brake Energy“ recikliraju energiju koju vozovi podzemne železnice oslobađaju prilikom kočenja i pretvaraju je u struju.

Foto: Wiener Linien

Naime, svaki put kada se neki voz metroa zaustavi na nekoj stanici, oslobađa se kočiona energija. Većina te energije vraća se u sistem i pokreće nadolazeće vozove. Kada se ne koristi za pokretanje nekog drugog voza, ta energija se preusmerava u 20-kilovoltnu mrežu naizmenične struje kompanije „Wiener Linien“. Takva se reciklirana struja tada koristi za napajanje pokretnih stepenica, liftova i rasvete na stanicama bečkog metroa.

Prvo postrojenje za pretvaranje kočione energije u struju u Beču postavljeno je 2018. godine na stanici podzemne železnice linije U2 u okrugu Donaustat. Ove je godine Beč dobio još jedno takvo postrojenje na postaji linije U1 „Altes Landgut“ u okrugu Favoriten.

„Što se više energije može reciklirati, to je manje energije potrebno proizvesti“, objasnila je članica bečkog uprave za zaštitu okoline, Uli Sima. Prema procenama ova postrojenja na godišnjem nivou mogu proizvesti do 3 GWh električne energije. To u proseku odgovara potrošnji struje u 720 domaćinstava, a omogućuje i značajno smanjenje emisija ugljen-dioksida – za čak 400 tona.

Danas samo jedan odsto ukupnih emisija ugljen-dioksida u austrijskoj metropoli otpada na javni prevoz. „Mi smo uvek u potrazi za novim načinima za zaštitu klime. Zbog toga od januara 2020. nabavljamo samo struju s nultom emisijom ugljen-dioksida koja je u celosti dobijena iz obnovljivih izvora energije u Austriji“, objasnio je direktor kompanije „Wiener Linien“ Ginter Štajnbauer.

Beč bi uskoro trebao da dobije još četiri ovakva postrojenja za recikliranje energije, od kojih je prvo planirano već 2021. godine.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Da li se izgradnja fabrike auto-guma u Zrenjaninu odvija u skladu sa zakonom?

Foto-ilustracija: Pixabay

Na konferenciji za novinare, održanoj danas, 17. juna, u Medija centru u Beogradu, Mirko Popović i Jovan Rajić ispred Regulatornog instituta za obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine (RERI) su na pitanje “Da li se izgradnja fabrike auto-guma u Zrenjaninu odvija u skladu sa zakonom?” dali kratak i jasan odgovor “ne” potkovan argumentima u nastavku teksta.

Vlada Republike Srbije je projekat izgradnje fabrike automobilskih guma u Zrenjaninu proglasila projektom od državnog značaja, a ulaganje kineske kompanije “Linglong Tire”, procenjeno na 800 miliona evra, je označeno kao najveća direktna investicija kod nas. Srbija je investitoru iz Kine bez naknade ustupila 96 hektara zemljišta (njive prve i druge klase), na kome se očekuje da nikne kompleks površine 500.000 kvadratnih metara koji bi upošljavao 1.200 radnika.

U martu prošle godine, mediji su izveštavali o tome kako je polaganje kamena temeljca za pogon proteklo u skladu sa feng šuijem, ali je RERI-jev tim uočio da se projekat izgradnje, uprkos tome što je simbolično započeo u doba procvata cveća, ne odvija po zakonu.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Građani Srbije treba da znaju šta se dešava u Zrenjaninu i da imaju na umu kako se realizuje jedna od najvećih investicija u zemlji”, istakao je na samom početku konferencije programski direktor RERI-ja Mirko Popović i dodao da problem o kom će se govoriti treba posmatrati u širem kontekstu kroz zarobljavanje institucija i korupciju kao redovnu praksu u poslovanju javnih vlasti. “U ovom slučaju ima toliko propusta da je teško zamislivo da su oni slučajni”, kazao je on.

Jovan Rajić, predsednik Upravnog odbora RERI-ja, je najpre upozorio da izgradnja fabrike nije problem jedino za Zrenjanince, već za čitavu Srbiju, i skrenuo pažnju na problematičnu prirodu ugovornog odnosa Srbije i “Linglonga”. “Jedna strana je dobila nešto, i to mnogo, dok je druga strana samo pokazala dobru volju – što se vidi već na osnovu inicijalnog Memoranduma o razumevanju, koji definiše buduću saradnju”, pojasnio je.

Rajić se osvrnuo i na činjenicu da je značenje zaključka Vlade da je reč o projektu od značaja i dalje nepoznanica. “Da li to znači da se na njega ne primenjuju propisi Republike Srbije? U bližoj prošlosti je bilo primera kada je suspendovan pravni sistem naše zemlje da bi se određeni projekat mogao realizovati bez prepreka koje zakon nameće”, podsetio je on.

RERI sumnja da se primenom tzv. principa “salami slicing”, odnosno razdvajanjem projekta na faze i različite delove, nastoji izbeći procena uticaja na životnu sredinu. Fabrika pneumatika spada među postrojenja koja svojim aktivnosima mogu proizvesti emisije i zagađenja, te je za realizaciju takvog projekta neophodno pribaviti integrisanu dozvolu i uz zahtev za izdavanje dozvole priložiti saglasnost na studiju o proceni uticaja.

Parcela je u toku 2019. godine ograđena, bez sprovođenja postupka procene uticaja na životnu sredinu. U martu 2020. godine, Grad Zrenjanin je izdao kineskoj kompaniji građevinsku dozvolu za prvu fazu izgradnje pomoćnih objekata u sklopu kompleksa fabrike za proizvodnju i preradu gume i kaučuka suprotno važećim propisima. Njihovo nepoštovanje se nastavilo i nakon dobijanja tog dokumenta. “Linglong” je podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat sa građevinskom dozvolom, odnosno izgradnju pomoćnih objekata i trafostanice i postavljanje rasvete.

Postupak je pokrenut za vreme vanrednog stanja pa je zbog toga građanima uskraćena mogućnost uvida u dokumentaciju u prostorijama nadležnog organa što je još jedna od manjkavosti koju su Popović i Rajić izneli. On je zatim obustavljen bez utemeljenja u regulativi, a 215 primedbi građana je odbačeno “jer su neosnovane”.

Mirko Popović je naglasio da se zemljište namenjeno izgradnji pogona nalazi na svega 2 kilometra od Carske bare, bogate raznovrsnim biljkama i životinjama, i da bi – čak i u slučaju da je studija o proceni uticaja na životnu sredinu nepotrebna, što nije tako – izgradnja trebalo da teče pod uslovima Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Zbog pobrojanih proceduralnih nedostatka, RERI poziva na poništenje i ponavljanje procesa.

Jelena Kozbašić