Home Blog Page 700

Vrane spadaju među najinteligentnije životinje – a možete ih bolje upoznati putem aplikacije!

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Quiring)

Univerzitet u Beču organizovao je prikupljanje podataka koje ima za cilj da se istraži ponašanje vrana. Koristeći aplikaciju „KraMobil“ posetioci bečkog zoološkog vrta mogu da učestvuju u projektu i tako pomognu naučnom timu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Syed Ali)

U bečkom zoološkom vrtu žive mnoge ptice iz porodice vrana koje medvedima i pingvinima otimaju ribu i često dobijaju hranu od posetilaca. „U okviru novog projekta Univerziteta u Beču i istraživačkog centra Konrad Lorenc želimo da saznamo kako se ove ptice ponašaju u zoološkom vrtu. Za to će nam biti potrebna velika količina podataka koje naučni tim ne može da prikupi. Zato se uzdamo u pomoć posetilaca koji zahvaljujući aplikaciji „KraMobil“ mogu da unesu rezultate svojih posmatranja“, objasnila je referentkinja za istraživanje i zaštitu vrsta u zoološkom vrtu Regina Kramer.

„Kada u zoološkom vrtu ugledate vranu, potrebno je da unesete podatke u aplikaciju. Treba da se navede pozicija uz fotografiju ptice i da se izabere tačna vrsta iz porodice vrana: crna vrana, siva vrana, gavran i slično. Zatim treba da se popuni još nekoliko polja o ponašanju ptice – da li trenutno jede ili se čisti, da li je u interakciji sa nekom pticom ili drugom životinjom“, izjavio je Paulus Leidinger sa Odeljenja za bihevioralnu i kognitivnu biologiju Univerziteta u Beču.

Cilj istraživačkog tima je ambiciozan – do jeseni se nadaju da će imati više od deset hiljada prijava putem ove aplikacije. Posetioci koji budu imali najveći broj unetih važećih podataka o vranama u zoološkom vrtu dobiće godišnje karte za ulaz u zoološki vrt.

Vrane spadaju u najinteligentnije životinje na svetu zato što su sposobne da rešavaju probleme, pokazuju visok stepen sposobnosti donošenja zaključaka, umeju da broje do pet, pamte ljudska lica i koriste se alatima da bi došle do hrane.

Aplikacija „KraMobil“ je besplatna.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

EU razvila onlajn alat namenjen organizaciji bezbednog putovanja u doba pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Schuldi)
Foto: Delegacija EU u Srbiji

Letnji odmor na omiljenoj destinaciji je pred nama. Putovanje u doba pandemije sa sobom donosi posebne zdravstvene i logističke izazove. Svi želimo da put protekne po planu, uz minimalne rizike, naročito po zdravlje naših najbližih i nas samih. Potrebna nam je lako dostupna informacija o pravilima koja su na snazi u zemljama u koje putujemo i kroz koje prolazimo.

Evropska unija je razvila onlajn alat koji nam na jednostavan način pruža tu informaciju.

https://reopen.europa.eu/

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Iako je zaštita javnog zdravlja i dalje prioritet, potrebno je da svi uživaju u svojim odmorima, da provedu vreme s porodicom i prijateljima, te da mogu putovati u bilo koju svrhu. Evropska unija i sve države članice planiraju ponovno bezbedno otvaranje granica. Ovaj interaktivni alat pruža informacije koje su vam potrebne kako biste sa sigurnošću planirali svoja evropska putovanja i praznike, a pritom ostali zdravi i sigurni.

Informacije se često ažuriraju i dostupne su na 24 jezika.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Električni trotineti – vidljivi na ulicama, nevidljivi pred zakonom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Električni trotineti u Beogradu postaju sve popularniji vid prevoza. S obzirom na to da ih je na ulicama sve više, bilo je najavljeno da će novi Zakon o bezbednosti saobraćaja obuhvatiti i ova prevozna sredstva, međutim to se još nije dogodilo.

Savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Ilić kaže da je stručna radna grupa je već pokrenula pitanja u vezi sa tim i očekuje se da se donesu zakonske odredbe u skorijem roku koje su u skladu sa primerima najbolje prakse u zemljama Zapadne Evrope. Nečujni su, brzina koju dostižu može biti opasna za pešake, pa zakon treba da reguliše kuda smeju da se voze, ko može da ih vozi i šta je potrebno od zaštitne opreme. Za sada se zna da su obavezni zvonce, bela svetla napred, crvena pozadi, kočioni sistem i kaciga.

Ilić ističe kažu da zakonske odredbe kod nas trenutno nisu precizirale kuda će se kretati, ali, to, kako ukazuje, nikako ne treba da bude po kolovozu, uglavnom biciklističkim stazama.

Napominje da, ukoliko se trotinet kreće po trotoaru, brzina bi trebalo bude u rasponu od sedam do 15 kilometara na čas.

Beograđani smatraju da bi vožnja elekričnih trotineta trebalo da bude regulisana zakonom.

Žale se da su nečujni i brzi ali i dodaju da su dobri za saobraćaj.

Biciklisti u pravnom vakuumu

Svoje mesto na ulicama i izmenu Zakona o bezbednosti saobraćaja traže i biciklisti. Žele da budu bezbedniji, da, ukoliko već poštuju propis i voze na jedan metar od trotoara, vozači njih poštuju.

“Mislim da je najbolje da žute trake ostanu za prevoz, ali problem je, tamo gde su žute trake imate i parkiranje i nemate biciklističke staze, i tada biciklisti niti su na rastojanju od jednog metra od trotoara što je po zakonu, niti mogu da idu trotoarom jer tuda idu pešaci, i tada ne znaju kuda da se kreću”, ističe Zoran Bukvić iz udruženje građana “Ulice za bicikliste”.

U pojedinim zemljama zakonima je već definisana vožnja električnih trotineta, a po celim gradovima su iscrtane staze samo za bicikliste. Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja bi ta pitanja trebalo da reši i kod nas.

Izvor: RTS

Mere zabrane kretanja pogodovale krivolovcima, rezultat – sve manje divljači u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pociecha)

Širom Srbije stižu informacije da su pojedini, između ostalog, mere zabrane kretanja iskoristili da se povuku u svoje vikendice ili salaše i odatle nesmetano, nelegalno love divljač. Zato ne čudi zebnja lovnih radnika šta bi nove zabrane kretanja mogle da izazovu. Mogućnost ponovnog uvođenja nekih mera kao odgovor na ‘zahuktavanje’ pandemije koronavirusa, zabrinuo je i lovce. Tokom prolećnog karantina, u pojedinim lovištima je nakon ukidanja mera primećen drastičan manjak divljači. Zabrana kretanja, očigledno, pogodovala je krivolovcima koji su je iskoristili za svoju rabotu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Carroll)

Po rečima Gorana Kaurića, predsednika Lovačkog društva “Diana” iz Lukinog Sela (koje je član Lovačkog udruženja “Zrenjanin”), kada je nedavno obavljeno brojanje srneće divljači u tamošnjem lovištu, konstatovano je da jedinki pomenute vrste ima duplo manje u odnosu na prethodno brojanje. “Situacija zaista postaje alaramantna, ali većina ljudi, čak i oni koji bi trebalo time da se bave, ne shvataju veličinu problema. Krivolov nije samo krađa divljači, to je ozbiljan udar na budžet države! Divljač je državno dobro, za čije korišćenje lovačka udruženja plaćaju naknadu. Ali, nije samo to u pitanju, problem je mnogo širi. Lovokradica ubije srndaća i proda ga na crnom tržištu za nekoliko desetina evra, a da je došao neki lovac – turista iz inostranstva, u legalnom lovu on bi platio tu divljač nekoliko hiljada evra”, kaže Kaurić.

Širom Srbije stižu informacije da su pojedini, između ostalog, mere zabrane kretanja iskoristili da se povuku u svoje vikendice ili salaše i odatle nesmetano, nelegalno love divljač. Zato ne čudi zebnja lovnih radnika šta bi nove zabrane kretanja mogle da izazovu.

Nedostatak divljači primećen širom Srbije

Računica u ovakvim slučajevima pokazuje da se krivolovom potpuno obezvrede i obesmisle godine uloženog truda lovaca i lovnih radnika na uzgoju divljači. Ako nema kvalitetne i(li) trofejne divljači, nema ni lovaca, turista. Njihovim nedolaskom nije na gubitku samo lovstvo, već i ugostiteljski sektor; hotelijeri, vlasnici kafića i restorana.

Slučaj nedostatka divljači nakon ukidanja vanrednog stanja nije samo primećen u Lukinom Selu, već širom Srbije. Stručne službe su nakon ublažavanja mera karantina konstatovale manjak raznih vrsta divlje faune, ali su bili nemoćni da nešto učine. Nemaju dokaze, već samo indicije i pretpostavke koje na sudu nemaju nikakvu vrednost.

Uhvaćeni na delu, ali…

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pociecha)

Nažalost, mnogo je slučajeva kada su krivolovci uhvaćeni na delu, ali su na sudu uspeli da se izvuku, često i da prođu sa minimalnom kaznom. Bilo je slučajeva da se krivica dokaže, krivolovci osude i nakon parničnog postupka dužni su da lovačkom udruženju nadoknade štetu. Kao po pravilu, njihov ‘ceh’ je daleko veći od imovine kojom raspolažu, pa lovačke organizacije ostaju, i pored višemilionske štete, praznih ruku.

Primera radi, u Temerinu 2010. godine, na delu (dok su tranžirali ubijenu srneću divljač) uhvaćen je dvojac koji je potom osuđen na zatvorske kazne, te da tamošnjem lovačkom udruženju nadoknade šest miliona dinara. Jedan od njih, navodno, ništa nije imao na svom imenu, drugi minimalnu penziju od koje je, dok nije preminuo, polovina išla za naknadu štete, koja do sada nije nadoknađena ni petinu od ukupne vrednosti.

Mnogi od onih sklonih lovokrađi opremljeni su vrhunskom opremom, skupim džipovima, snajperskim puškama, čak i termovizijskim kamerama, te i po mraku uočavaju divljač, ali i ljude. Njihova kriminalna aktivnost, s obzirom da se odvija u atarima i šumama, ostaje nevidljiva velikom broju ljudi, ali i državi, koja zbog njihove aktivnosti svake godine gubi, u najmanju ruku, stotine hiljada evra.

Autor: Dušan Knežić

Izvor: Agroklub.rs

Južni pol se zagrejao tri puta više od globalnog proseka u poslednjih 30 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)
Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)

Novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni početkom nedelje u časopisu “Nature Climate Change”, otkrilo je da se Južni pol poslednjih 30 godina zagreva čak tri puta brže u odnosu na svetski prosek.

Naučnici upozoravaju da bi ovako rapidan skok temperature u ledenim prostranstvima na krajnjem jugu naše planete moglo da rezultuje značajnim topljenjem Antarktika i porastom nivoa mora, ali i da se ispolji na morski svet nastanjem u tim predelima.

Studija baca potpuno novo svetlo na situaciju u najudaljenijoj oblasti na Zemlji. Iako su stručnjaci godinama unazad svesti da se spoljašnji delovi Antarktika zagrevaju, smatrali su da je Južni pol zbog udaljenosti izolovan od uticaja skoka temperature.

Vodeći autor istraživanja Kajl Klem sa Univerziteta u Velingtonu (Novi Zeland) veruje da su saznanja njegovog tima važan pokazatelj da se “globalno zagrevanje” s razlogom naziva “globalnim” i da dopire i do najzabačenijih lokacija.

Istraživači su analizirali podatke prikupljene iz meteorološke stanice na Južnom polu. Između 1989. i 2018. godine, temperatura je tamo porasla za 1,8 Celzijusovih stepeni, što znači da je svake decenije bilo za 0,6 Celzijusovih stepeni toplije nego prethodne. To je triput više u poređenju na prosečan skok temperature!

Novozelanđani uzrok tome vide u hiljadama kilometara udaljenim tropima. U poslednjih 30  godina, zagrevanje površine vode u Tihom okeanu, oko ekvatora, je uslovilo prenos većih količina toplog vazduha na Južni pol.

Treću godinu zaredom zabeležen rast emisija ugljen-dioksida u sektoru saobraćaja u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Osipyan)

Prema najnovijim podacima, prosečne zabeležene emisije ugljen-dioksida u saobraćaju tokom prošle godine u Evropskoj uniji, Norveškoj, Velikoj Britaniji i na Islandu bile su u porastu, i to treću godinu zaredom.

Foto-ilustracija: Unsplash

Smatra se da je uzrok rastući udeo sportskih terenskih vozila dok elektromobili i dalje beleže ograničeni rast, prema izveštaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA).

U odnosu na 2018. godinu, prosečne emisije ugljen-dioksida po kilometru tokom 2019. porasle su za 1,6 grama i iznosile 122,4 grama CO2 po kilometru. Cilj ustanovljen za period do 2019. bio je upravo ispod 130 grama CO2 po kilometru. Ipak, novi cilj koji ove godine stupa na snagu je nešto ambiciozniji – za Evropsku uniju očekuju se emisije od 95 grama ugljen-dioksida po kilometru.

Izveštaj pokazuje i da su vozila na benzin bila najprodavanija u Evropi tokom prošle godine, te da su činila gotovo celih 60 odsto novoregistrovanih četvorotočkaša. Skok beleži i prodaja hibrida i električnih vozila s baterijama, najviše u Nemačkoj, Holandiji i Norveškoj.

S druge strane, neke zemlje se ipak mogu pohvaliti da su prosečne emisije novih vozila smanjene u periodu od 2018. do 2019. godine. Na toj kratkoj listi su Švedska, Norveška, Island i Holandija.

Jelena Cvetić

Preti li svetu sasvim nova pandemija?

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Schipper Vera)

Ono što svetu sada nikako ne treba je nova pandemija. Zbog toga su naučnici vrlo zabrinuti što je sve više slučajeva svinja u Kini koje su obolele od specifičnoj soja svinjskog gripa koji ima potencijal da se prenese na čoveka.

Kada više različitih sojeva virusa gripa inficira jednu svinju, može doći do razmene gena, procesa koji se u nauci naziva “preusmeravanje”, piše magazin Sajens.

Nova studija, objavljena u “Proceedings of the National Academy of Sciences” fokusira se na grip nazvan G4.

Foto-ilustracija: Unsplash (freestocks)

On je zapravo jedinstvena mešavina tri različita soja: jedan sličan onom koji je pronađen kod evropskih i azijskih ptica tokom pandemije H1N1 2009. godine, drugi je severnoamerički tip H1N1 i treći običan virus svinjskog gripa.

Novi virus G4 posebno zabrinjava jer je njegovo jezgro virus ptičjeg gripa – na koji ljudi nemaju imunitet – pomešan sa delićima sojeva virusa koji se pojavljuju kod sisara.

“Iz predstavljenih podataka vidi se da je reč o virusu svinjskog gripa koji može da se pojavi kod ljudi”, kaže Edvard Holms, evolutivni biolog sa Univerziteta u Sidneju koji proučava patogene organizme.

Dodaje da je “jasno da se ova situacija mora pažljivo nadgledati”.

Studija je rezultat istraživanja nazalnih briseva 30.000 svinja iz deset kineskih provincija i 1.000 briseva svinja sa respiratornim simptomima univerzitetskih farmi. Brisevi su prikupljeni od 2011. do 2018. godine, a istraživanje je predvodio Liu Jinhua sa Kineskog poljoprivrednog univerziteta.

Vodeći autor studije Sun Honglei, takođe sa Kineskog poljoprivrednog univerziteta, kaže da to što G4 ima gene H1N1 virusa iz 2009. godine može da znači da se virus adaptirao i da može dovesti do prenošenja sa čoveka na čoveka.

Zbog toga je, kaže Sun, važno pojačati nadzor kineskih svinja na viruse gripa.

Virusi gripa često prenose sa svinja na ljude, ali većina se tu zaustavi i ne prenosi se dalje na druge ljude.

Zabeležena su dva slučaja zaraze G4 kod ljudi i oba slučaja su, srećom, ostala u “ćorsokaku” pošto se virus nije dalje preneo na druge ljude.

“Verovatnoća da će ova posebna varijanta izazvati pandemiju je mala”, kaže Marta Nelson, evolucijski biolog iz američkog Nacionalnog instituta za zdravstveni rad Fogarty koji proučava viruse svinjskog gripa u Sjedinjenim Američkim Državama i njihovo širenje na ljude.

Ipak, Nelsonova napominje da niko nije znao za pandemijski soj H1N1, koji je sa svinja skakao na ljude, sve dok se prvi slučajevi ljudi nisu pojavili 2009.

“Grip nas može iznenaditi”, kaže Nelsonova. “A postoji rizik da u ovom trenutku zanemarimo grip i druge pretnje zbog KOVID-19“.

Izvor: RTS

Uhapšene 34 osobe zbog šverca 2.500 tona otpada u Afriku

Foto-ilustracija: Unsplash (Selina Bubendorfer)

Španska policija je uhapsila 34 osobe u okviru istrage o švercu 2.500 tona električnog i elektronskog otpada u Nigeriju i još sedam afričkih zemalja, saopštila je juče, 29. juna, Civilna garda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergey Pesterev)

Istragom u saradnji sa evropskog policijskom agencijom Evropol utvrđeno je da je 2018. i 2019. godine bilo 138 ilegalnih transporta otpada sa Tenerifa ka Senegalu, Gani, Gambiji, Togou, Beninu, Gvineji, Sijera Leoneu, a posebno ka Nigeriji.

Osumnjičeni, uglavnom afričkog porekla, uhapšeni su na Tenerifima i Velikim Kanarima, dva ostrva u španskom arhipelagu.

Oni su u kontejnere tovarili razne proizvode, uključujući motorna vozila, rezervne delove, aparate za domaćinstvo i polovne električne i elektronske uređaje, koje su nabavljali od pojedinaca ili kompanija.

Jedna 62-godišnja Italijanka je bila zadužena za dostavljanje dokumentacije carini, falsifikujući potvrde o ispravnosti aparata, dodaje se u saopštenju.

Električni i elektronski aparati sadrže supstance opasne po životnu sredinu i po ljudsko zdravlje ukoliko se njima nepravilno rukuje.

Civilna garda je ukazala da na afričkom kontinentu tim otpadom “često rukuju deca, bez ikakve zaštite, kako bi izvukla aluminijum i bakar.

Izvor: Zelena Srbija

Podstrek za letovanje Slovenaca u domovini – bojazan od širenja virusa i vaučeri

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Thomas)

Kako prenosi Nova ekonomija, slovenačko primorje, ali i ostala popularna turistička odredišta u zemlji, beleže znatno veći udeo domaćih gostiju zbog ograničenja kretanja i zabrinutosti koje nameće koronavirus, ali i zbog državne pomoći u vidu vaučera za letovanje, javlja Slovenska tiskovna agencija (STA). Hotelijeri i vlasnici apartmana kažu da je tražnja povećana i optimistično gledaju na nastavak sezone.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)

Od četvrtka, svi hoteli na slovenačkoj obali, koji pripadaju kompaniji Sava Turizam su otvoreni i gotovo su u potpunosti bili rezervisani tokom proteklog vikenda, prenosi STA.

Sledećeg vikenda situacija će biti slična, kažu u Sava Turizam i dodaju da će tada njeni hoteli u Izoli i Strunjanu uglavnom biti potpuno rezervisani, dok će ostali zabeležiti od 65 do 70 odsto popunjenosti. Najbrojniji su domaći gosti, zatim slede turisti iz Austrije i Nemačke.

Broj domaćih gostiju naglo je porastao, od 30 odsto koliko je u proseku iznosio prethodnih godina, na sadašnjih 80 odsto.

Slovenački hotelijeri naglašavaju da je veliko interesovanje za vaučere koje je obezbedila država, kako bi pomogla turizam zbog pandemije koronavirusa.

Svaki punoletni građanin u Sloveniji može da koristi vaučer u vrednosti od dvesta evra za korišćenje usluga slovenačkih turističkih agencija.

Program je vredan oko trista miliona evra, ali država smatra da će se mnogo tog novca vratiti u državnu kasu ako ne porezom, onda na neki drugi način, preneli su ranije slovenački mediji.

Izvor: Nova ekonomija

Koje projekte civilnog društva će Ministarstvo zaštite životne sredine podržati ove godine?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine dana 29. juna 2020. godine objavljuje predlog Liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini pristiglih po Javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo 31. januara 2020. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Weckschmied)

Rok za podnošenje prigovora je osam dana od dana objavljivanja predloga Liste. Prigovor se može izjaviti preporučenom poštom ili neposredno preko pisarnice Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, sa naznakom: „PRIGOVOR na predlog Liste po Konkursu za projekte OCD 2020” .

Ukoliko se prigovor predaje lično na pisarnici republičkih organa uprave, na adresi ulica Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, obavezno je uz prigovor pripremiti propratni dopis, naslovljen na Ministarstvo zaštite životne sredine, Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, u kome će pisati sledeći tekst: „U prilogu dopisa dostavljamo vam PRIGOVOR na predlog Liste po Konkursu za projekte OCD 2020”. Navedeni dopis će biti overen od strane službenika pisarnice, i služiće podnosiocu prigovora kao potvrda o prijemu prigovora.

Uvid u podnete prijave i priloženu dokumentaciju učesnici konkursa mogu izvršiti u roku od tri radna dana, počev od narednog dana od dana objavljivanja predloga Liste, u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, VI sprat, kacelarija 604, od 7.30 do 15.30 časova, uz obaveznu prethodnu najavu i zakazan termin telefonom na broj 011/31 32 936 i uz instrukcije za korišćenje mera zaštite propisanih usled pandemije koronavirusa.

Predlog liste može se preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Zenici otvoreno reciklažno dvorište

Foto: Wikipedia/Philidenfer66

Reciklažno dvorište u Zenici otvoreno je na Svetski dan zaštite životne sredine. Radi se o jednoj od aktivnosti u okviru projekta „Uvođenje sistema upravljanja za tokove posebnih kategorija otpada (PKO) u dva kantona u BiH”.

Foto: Grad Zenica

Nosioci projekta su „ALBA Zenica“ i GIZ (Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju), a partner u implementaciji projekta je Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH (REZ). Pored Zenice, u projektu učestvuju i opštine: Travnik, Tešanj, Žepče i Busovača i pet komunalnih preduzeća iz navedenih opština. Kao projektni partneri učestvuju i operateri ambalažnog otpada, električnog otpada, autoguma, ulja i dr, koji će biti angažovani u funkciji daljeg zbrinjavanja otpada prikupljenog na reciklažnim dvorištima.

Odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada iz domaćinstava u Bosni i Hercegovini se ne vrši na ekološki prihvatljiv način i u skladu sa zakonom. Posebne kategorije otpada (PKO) koje se mogu naći u domaćinstvima, od kojih neke kategorije predstavljaju opasni otpad, trenutno se mešaju sa običnim komunalnim otpadom ili završavaju na ilegalnim odlagalištima. Uvođenje sistema upravljanja za tokove posebnih kategorija otpada (PKO) je bitno, jer unapređuje sistem sakupljanja otpada, povećava udeo reciklaže i smanjuje količine otpada koje se odlažu na deponiju.

Obaveštavaju se građani da se na reciklažnom dvorištu „ALBA Zenica“ mogu predati sledeće posebne kategorije otpada: akumulatore i baterije, ambalažni otpad (papir, plastika, drvo, metal, staklo, kompozitnu ambalažu i ambalažu zagađenu opasnim materijama), automobilske gume, električni i elektronski otpad, mašinska ulja i jestiva ulja, medicinski otpad (tablete i sirupi).

Početkom naredne godine će se organizovati i predaja sledećih kategorija otpada: azbestni otpad, građevinski otpad, kabasti otpad i zeleni (vrtni) otpad.

Potrebno je naglasiti da će količina pojedinih kategorija otpada, koja se može odložiti (predati) mesečno biti ograničena na ½ m3 po korisniku. Prijem automobilskih guma je ograničen po dimenziji.

Foto: Wikipedia/Philidenfer66

Grad Zenica i „ALBA Zenica“ d.o.o. Zenica su preuzeli zadatak da sa predatim vrstama otpada postupe u skladu sa važećom legislativom. U reciklažnom dvorištu se neće vršiti obrada sakupljenog otpada nego će, nakon što se prihvatni rezervoari napune odgovarajućom vrstom otpada, vođa Reciklažnog dvorišta obavestiti ovlašćenog operatera određene vrste otpada i organizovati njegovo preuzimanje.

Reciklažno dvorište se nalazi na adresi Sarajevska 135A (Raspotočje – kod mosta) i tokom leta će raditi od utorka do petka od 14 do 18 sati i subotom od 9 do 13, a tokom zime od utorka do petka od 13 do 17 sati i subotom od 10 do 14 sati.

Reciklažno dvorište je namenjeno isključivo građanima Zenice, koji koriste usluge organiziranog odvoza komunalnog otpada, uz uslov da se prilikom posjete pridržavaju Pravila kretanja i ponašanja koja su istaknuta na ulazu u Reciklažno dvorište. Pravnim licima nije dozvoljeno odlaganje otpada, a neovlaštenim licima nije dozvoljen pristup otpadu.

Na ulazu u Reciklažno dvorište potrebno je pokazati važeći lični dokument sa slikom. Otpad se meri i unose se podaci o korisniku i otpadu (količini i vrsti), a tek nakon toga se posetilac upućuje prema odgovarajućem kontejneru radi istovara otpada iz vozila. Otpad se mora odložiti isključivo u predviđene (označene) posude. Vozilo se potom ponovo meri i izdaje se odgovarajuća potvrda. Kontrola otpada u pogledu njegovog sastava i količine podrazumeva da je potrebno da posetioci prijave zaposlenom u  Reciklažnom dvorištu sva oštećenja predatih starih uređaja, koja mogu ugroziti stanovništvo ili okolinu, kao i druga oštećenja (curenje tečnosti, pojava prašine i kvarovi pri istovaru).

Grad poziva sev građane da posebne kategorije otpada odgovorno izdvajaju iz mešovitog komunalnog otpada i da iste predaju u Reciklažno dvorište uz obavezno pridržavanje uputstava koje im saopšte zaposleni u„ALBA Zenica“.

Izvor: Grad Zenica

Skakavci koji jedu sve pred sobom na tri kontinenta – opasnost od nestašice hrane?

Foto-ilustracija: Unsplash (Sue Thomas)

Indijski grad Gurgaonu “progutala je” najezda skakavaca, zbog čega su nadležne vlasti u Nju Delhiju pozvale na visoku pripravnost usled napada ovih štetočina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jürgen Scheeff)

Talasi napada pustinjskih skakavaca sve su češći, naročito kako su, na svom putu od afričkog kontinenta u potrazi za hranom stigli do Pakistana, a zatim i do Indije.

Svetska organizacija za hranu i poljoprivredu FAO napomenula je da Indija tokom narednih mesec dana treba da bude u stanju visoke pripravnosti, jer se očekuje da će se rojevi ovih insekata i dalje kretati u toj regiji.

Sličnu sudbinu doživela je i Sardinija, čiji su poljoprivrednici usred maja već imali borbu sa skakavcima. Na jugu Italije uništeni usevi doveli su i do nedostatka hrane za kokoške i stoku, a brojni pašnjaci, polja i bašte bili su potpuno razoreni. Za Italijane napadi rojeva ovih insekata ne predstavljaju novinu i smatraju da je suša poslednjih godina doprinela njihovom vraćanju na ostrvo.

Pustinjski skakavci su jedni od najrazornijih štetočina sklonih migracijama, najviše zbog svoje velike brzine, ali i sposobnosti brzog razmnožavanja. Pored toga, oni na dnevnom nivou jedu svežu vegetaciju u sopstvenoj težini, odnosno oko dva grama. Prema nekim proračunima, vrlo mali deo prosečnog roja, koji teži oko 1 tone, pojede jednaku količinu hrane kao 10 slonova, odnosno 25 kamila, odnosno 2.500 ljudi.

Tokom poslednjih nekoliko meseci, Istočna Afrika bila je na meti ovih insekata, što je dodatno pospešilo problem gladi, pored već postojeće epidemije koronavirusa. Od Kenije do Indije, ove štetočine su uništavale useve, praveći nemerljivu štetu, koja je naročito teško pogodila siromašnije zemlje.

Stručnjaci smatraju da će traganje za rešenjem u narednom periodu biti neophodno jer postoji bojazan da ovakvi napadi postanu “redovna pojava”, jer se za glavni uzrok ove pošasti smatraju klimatske promene, što bi moglo dovesti do nestašice hrane širom sveta.

Jelena Cvetić

 

Uzrok blago povišene radijacije na severu Evrope – kvar nuklearne elektrane u Rusiji?

Foto: Wikipedia/Alexey Danichev
Foto-ilustracija; Unsplash (Yves Alarie)

Grupe koje prate radijaciju i nuklearnu bezbednost iz Finske, Norveške i Švedske su prošle nedelje saopštile da su u delovima Skandinavije i Arktika primećene male količine radioaktivnih izotopa koje ne mogu da naškode zdravlju ljudi, niti prirodnom okruženju.

Švedski organ nadležan za radioaktivno zračenje istakao da je nemoguće utvrditi mesto porekla oblaka tzv. radionuklida koji su se nadvili iznad severnih oblasti evropskog kontinenta, te je pripisivanje potencijalne odgovornosti za takvu situaciju bilo na nivou spekulacija, barem do petka, 26. juna.

Institut za javno zdravlje i životnu sredinu iz Holandije je tog dana objavio da je radijacija na sever Evrope stigla iz zapadne Rusije. Stručnjaci su do tog zaključka došli proračunima koje su obavili na osnovu podataka iz nordijskih zemalja. “Radionuklidi su veštački što znači da su ih proizveli ljudi. Sastav nukleida mogao bi da ukaže na kvar u nuklearnoj elektrani”, navodi se. Tačna lokacija postrojenja nije utvrđena zbog ograničenog broja merenja.

Foto: Wikipedia/Alexey Danichev

Ruski operater nuklearnom energijom “Rosatomenergo” je demantovao da postoji bilo kakvo oštećenje na elektranama u blizini Sankt Peterburga i Murmanska na severozapadu zemlje. Na području tih postrojenja, kao i u njihovoj okolini, radijacija je tokom juna bila ujednačena i ni u sadašnjem trenutku nema nikakavih promena, kazao je glasnogovornik te kompanije.

“Obe nuklearke rade normalnim režimom. Nisu postojale bilo kakve žalbe na rad opreme, niti su zabeležena ispuštanja radionuklida van kontejnera”, objašnjeno je.

Rusija je jedna od vodećih proizvođača nuklearne energije na svetu. Tokom 2018. godine, njen udeo u energetskom miksu zemlje je iznosio 18,7 odsto (204,3 TWh). Zaključno sa decembrom iste godine, ukupna snaga instalisanih nuklearnih reaktora je bila 31,3 GW

Jelena Kozbašić

Na obali Begeja u Zrenjaninu osvanule nove sadnice, rasveta i mobilijar

Foto: Grad Zrenjanin

U sklopu uređenja leve obale Begeja, uz kompleks Palate Dunđerski, restorana “Pivnica”, Muzeja piva i dalje, ka nekadašnjoj fabrici čarapa, završeni su radovi na izgradnji pešačke staze, na delu šetališta koji je nedostajao i koji izlazi na Ulicu carice Milice. Završetkom ove staze, šetalište se, u kontinuitetu, proteže od Velikog pešačkog mosta do “Žutog” mosta u Zmaj-Jovinoj ulici, u dužini od blizu 500 metara, sa mobilijarom – deset novih klupa i kanti za smeće, kao i osamnaest žardinjera, rasvetom, a posađene su i sadnice svuda gde su nedostajale.

Foto: Grad Zrenjanin

Šetnja ovim delom obale svojevrsno je putovanje kroz prošlost grada, jer se uz obnovljenu Palatu Dunđerski, sagrađenu 1911. godine, čija je fasada zasijala novim sjajem, silazi do restorana – pivnice “Četir’konja debela”, ispred koje su na šetalištu postavljene četiri fijale, jedini sačuvani delovi Velikog gvozdenog mosta, čuvene “Ajfelove ćuprije”, podignutog 1904, a demontiranog 1969. godine.

Industrijsko nasleđe na levoj obali Begeja donosi dalje uz šetalište pogone nekadašnje varione zrenjaninske pivare, pretvorene u Muzej piva, ispred čijeg ulaza je uređeno i pristanište za manja turistička plovila. Tu je i zanimljiv putokaz, s vodnim rastojanjima do najbližih destinacija do kojih se može doploviti Begejom, Tisom i Dunavom.

Staza uz Begej zatim se nastavlja uz pogone nekadašnje fabrike čarapa, sve do dela reke regulisanog novim tokom 1969. godine, gde se upravo izgrađeni deo šetališta, oplemenjen sadnicama, uspinje ka Ulici carice Milice i mostu u Zmaj-Jovinoj ulici.

Nedavno predloženim izmenama i dopunama plana generalne regulacije grada Zrenjanina za tu lokaciju, na mestu fabrike čarapa predviđena je izgradnja stambenog bloka višeporodičnog stanovanja, sa strogim uslovima gradnje prema obali Begeja, propisanim od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zrenjanina.

Sve navedeno, kao i više drugih projekata i zamisli, ide u prilog činjenicama da se Zrenjanin, polako, ali sigurno, vraća na svoju reku i planira različite sadržaje uz njene obale, a izgradnja novih i obnova postojećih šetališta sigurno je među prioritetima u tim aktivnostima.

Izvor: Grad Zrenjanin

Tokom Meseca bez plastike u Rijeci se održava radionica “Kesu donesi, vijaču odnesi”

Foto: Grad Rijeka

U Rijeci će se od danas, 29. juna, uz akciju zamene plastičnih kesa i prigodnu radionicu, obeležavati Međunarodni dan bez plastičnih kesa i početak meseca jula – Meseca bez plastike.

Foto: Grad Rijeka

Kako bi ukazali na goruću važnost smanjenja upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda i podstakli upotrebu za životnu sredinu prihvatljivih alternativa, u Rijeci će se obeležiti mesec bez plastike, odnosno Plastic Free July, kojeg je deo i Međunarodni dan bez plastičnih kesa.

Radionica „Kesu donesi, vijaču odnesi“

Tako će 3. jula 2020.godine, na sam Međunarodni dan bez plastičnih kesa, u prostorijama Riperaja – gradske radionice KD Čistoće, na adresi Ulica Ivana Zajca 20, od 10 do 12 sati, Udruženje Žmergo održati besplatnu kreativnu radionicu pod nazivom „Kesu donesi, vijaču odnesi“ koja je namenjena svim zainteresovanim građanima bez obzira na starosno doba.

Polaznici radionice treba da sa sobom ponesu desetak kvalitetnijih, debljih plastičnih kesa, a na radionici će moći da nauče kako iz tih plastičnih kesa da izrade vijaču i tim simboličnom gestom doprinesu očuvanju životne sredine i uz to se dobro zabave.

S obzirom na preporučene protivepidemijske mere o boravku u zatvorenom prostoru, broj polaznika radionice biti će ograničen na 10 i zato je za učešće na radionici obvezna prethodna najava na imejl info@cistoca-ri.hr.

Deset plastičnih vrećica = jedna platnena

Tokom cele nedelje, od 29. juna do 3. jula, građani će u prostorije Riperaja moći da donesu korišćene, čiste plastične kese, a za donošenje 10 vrećica, biće nagrađeni odgovarajućom platnenom torbom partnera projekta. Broj platnenih torbi partnera projekta je ograničen.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodni dan bez plastičnih vrećica posvećen je edukaciji i jačanju svesti građana o štetnosti koju životnoj sredini nanosi korišćenje jednokratnih plastičnih proizvoda, posebno plastičnih kesa. U svetu se godišnje koristi preko 500 milijardi plastičnih kesa, a zbog velikih troškova recikliranja veliki deo njih na kraju završi odbačen u prirodi. O štetnosti plastičnih vrećica za životnu sredinu najbolje svedoči podatak da je za razgradnju jedne kese potrebno više od sto, pa i do petsto godina, zavisno od uslova u kojima se razgrađuje.

Tokom meseca jula – meseca bez plastike (Plastic Free July) širom sveta organizuju se brojne aktivnosti s ciljem učenja o mogućnostima, ali i nužnosti našeg svakodnevnog života bez korišćenja jednokratne plastike.

Organizatori projekta, Grad Rijeka, zajedno sa partnerima KD Čistoća i Udruženje Žmergo, pozivaju sve građane da učine nešto za svoju okolinu i da se uključe u akciju prikupljanja kesa i pridruže edukativnoj radionici.

Izvor: Grad Rijeka

Amazon ulaže u razvoj automobila bez vozača

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Aldyrkhanov)

Kako prenosi Nova ekonomija, Amazon je objavio da će kupiti Zuks (Zoox), startap kompaniju za autonomna vozila, za milijardu dolara, sa ciljem da razviju automobile bez vozača, javlja “TechCrunch”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aral Tasher)

Prema objavi Amazona, Zuks će i dalje postojati kao samostalna kompanija, gde će na poziciji izvršnog direktora i generalnog tehničkog direktora ostati Aiša Evans i Džesi Levinson, kao što je to ranije bilo.

Misija kompanije će takođe ostati ista.

Izveštaji kažu da će Amazon iskoristiti sporazum sa Zuksom za pokretanje autonomnih isporuka i za stvaranje flote automobila za uslužne vožnje slične taksiju, što se može uporediti sa dogovorom koji je Volvo nedavno sklopio sa Vajmom.

Kompanija Zuks želi da napravi svoje automobile zajedno sa hardverom i softverom za autonomnu vožnju.

Uz finansijsku pomoć Amazona, Zuks će imati sve što im bude bilo potrebno, kako bi išli u korak sa svojim glavnim suparnikom, Vajmom.

Amazon radi na vlastitim projektima autonomnih tehnologija za vozila, uključujući i robote za dostavu koji su dizajnirani da nose male pakete do domova kupaca.

Akvizicija Zuksa posebno je usmerena na pomaganje startapu da “ostvari svoju viziju autonomne vožnje”, kako kažu iz Amazona.

Izvor: Nova ekonomija