Home Blog Page 698

Vetrenjače neobičnog dizajna za napajanje domaćinstva rade i pri minimalnim brzinama vetra

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Male solarne elektrane nisu novost i energiju iz takvih postrojenja već troše brojna domaćinstva u svetu kako bi uvećala svoju nezavisnost od elektromreže – a zastupljene su i u određenoj meri i u Srbiji. Vetrenjače u dvorištima privatnih kuća su nešto ređi prizor, iako na tržištu itekako postoje turbine skrojene prema meri manjih potrošača. Startap sa Islanda “Ice Wind” mogao bi da doprinese njihovoj popularizaciji, pogotovo nakon skorašnjeg prodora na tržište Sjedinjenih Američkih Država.

Islandski proizvod, koji će 3. i 4. jula biti predstavljen u saveznoj državi Teksas, nešto je drugačiji od svoje konkurencije u sektoru vetroenergije. Lopatice su, umesto standardnog horizontalnog spajanja sa kućištem rotora, postavljene vertikalno. Amerikanci će imati priliku da na teksaškoj plaži na delu vide model pod nazivom CW100, saopšteno je.

Prema sopstvenim tvrdnjama, “Ice Wind” je inspiraciju pronašao u drevnoj persijskoj tehnologiji, koju je osavremenio u skladu sa potrebama 21. veka.  Pored proizvodne linije CW, namenjene korišćenju u sklopu stambenih objekata, startap u svojoj ponudi ima i vetrenjače sa oznakom RW za telekomunikacione tornjeve.

Takozvane mikroturbine proizvode električnu energiju i pri brzinama vetra nižim od 2 m/s, ali su dovoljno izdržljive da ne pokleknu pod udarima snažnih olujnih vetrova od 50 m/s, niti da se u trenucima prirodne nepogode zapale zbog automatskog usporavanja. Prave se ručno od nerđajućeg čelika, karbonskih vlakana i aluminijuma.

Foto: Facebook (screenshot)

Još 2016. godine, “Ice Wind” je na autobusku stanicu u centru islandske prestonice Rejkjavika montirao dve vetrenjače koje generišu struju za napajanje osvetljenja, reklamnog prostora, punjača za mobilne uređaje, kao i bežičnog interneta.

Životni vek mikroturbina s Islanda je trideset godina, a “Ice Wind” garantuje da nemaju negativan uticaj na ptice i da mogu da budu izgrađene nezavisno od smera kretanja vetra.

Prema tvrdnjama idejnih tvoraca, gotovo su nečujne, što im je dodatna prednost. Zbog pojednostavljenog dizajna vetrenjača, održavanje im maltene i nije potrebno.

Jelena Kozbašić

Kako dabrovi menjaju Arktik?

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Schantl)

Ko bi rekao da dabrovi mogu dodatno doprineti negativnom trendu globalnog zagrevanja? Međutim, čini se da je tako. Naime, ove ljupke životinje svojim oštrim zubima menjaju arktički pejzaž na način koji ne ide u prilog borbi protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Niklas Hamann)

Dok obaraju drveće i grade brane, preplavljuju doline i formiraju nova jezera, koja neretko zauzimaju površinu od po nekoliko hektara, umanjuju napore čovečanstva da zauzdaju porast temperature. Nova vodena tela pospešuju odmrzavanje permafrostnog tla, što oslobađa velike količine metana u atosferu.

Pored toga, primetan je porast populacije ovih životinja, ali i brana koje su napravili. Kao najprikladniji primer naučnici izdvajaju  severozapad Aljaske gde je 2002. godine zabeleženo postojanje samo dve brane koju su ovi vredni glodari napravili, dok ih je 2019. bilo čak 98. Naučnici smatraju da se njihov broj na svake četiri godine udvostručuje.

Svojim načinom života uticali su na promene u oblastima tundre na prostoru Aljaske, gde je vegetacija bujnija, a jezera više nisu zaleđena kao ranije. Ipak, razvijena zajednica dabrova, koji su srećom zaštitćeni od lovokradica na prostoru Sjedinjenih Američkih Država i efekti klimatskih promena, umnogome doprinose topljenju leda.

Naučnici upozoravaju i na potencijalno zanemarivanje problema odmrzavanja i topljenja zaleđenih površina i količine štetnih gasova koji se tokom procesa oslobađaju. Tek će uslediti proučavanje količine emsija ugljen-dioksida i metana iz arktičkih jezera, čemu dodatno doprinose ovakve neočekivane promene u predelu.

Jelena Cvetić

Najviša hibridna zgrada na svetu od drveta, stakla i čelika gradi se u Sidneju

Foto-ilustracija: Unsplash (Holger Link)

Ukoliko se ostvari novi projekat, Sidnej bi uskoro mogoa da postane grad u kome će biti izgrađena najviša hibridna zgrada na svetu, soliter od 40 spratova od čelika, stakla i drveta.

Dizajnerski studio BVN i projektni biro sa sedištem u Njujorku “SHoP Architects” dobili su zadatak da projektuju sedište softverske kompanije “Atlassian” koje traba da bude izgrađeno od drveta, čelika i stakla.

Foto: Facebook (screenshot)

Zgrada bi trebalo da ima oko 40 spratova, prirodnu ventilaciju u velike terase oplemenjene biljkama. Za izgradnju ovakve hibridne konstrukcije biće utrošen materijal koji smanjuje emisiju ugljen-dioksida za 50 odsto u odnosu na klasične tehnike izgradnje. A kada bude izgrađen koristiće i 50 odsto manje energije. Imaće i solarne panele koji će proizvoditi 100 odsto obnovljivu energiju.

Za izgradnju će biti korišćena tehnika poznata kao MTC (Mass Timber Construction) koja uključuje čelični egzoskelet koji podupire ostatak konstrukcije. To je jedna od najnaprednijih tehnologija u industriji građevinarstva koja ima odgovor na globalnu klimatsku krizu. Zgrada će biti izgrađena u bilizini glavne železničke stanice u Sidneju i mogla bi da bude završena do 2025. godine, a u njoj će biti obezbeđen radni prostor za oko 25.000 zaposlenih.

Širom sveta zbog pandemije koronavirusa zatvorene su mnoge poslovne zgrade, a neke kompanije predviđaju da će njihovi zaposleni trajno raditi od kuće. Ali u kompaniji “Altassian” veruju da će buduća zgrada odgovarati novonastaloj situaciji.

„Prostor koji gradimo biće održiv i veoma fleksibilan. Gradi se namenski za budućnost, za svet sutrašnjice, ne za današnji“, ističe Skot Farkuhar, jedan od osnivača kompanije.

Trenutno najviša građevina od drveta na svetu je kula od 18 spratova u norveškom gradu Brumundalu. Toranj je visok 85 metara i otvoren je 2019. godine.

Postoji sve veći broj dokaza da je drvo održiva alternativa za beton i čelik. Početkom godine u Beču je otvoren kombinovani HoHo toranj, samo metar niži od norveškog, a nagrađivani japanski arhitekta Sigiri Ban projektovao je „hibridni” stambeni kompleks koji će biti završen do kraja godine u Vankuveru u Kanadi.

Izvor: RTS

Bez adekvatne zaštite, koale iz Novog Južnog Velsa mogu nestati za 30 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Pereira)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nani Pv)

U australijskoj državi Novi Južni Vels koale bi mogle da nestanu do 2050. godine ako vlada odmah ne interveniše kako bi zaštitila njih i njihovo stanište.

Krčenje zemljišta za potrebe poljoprivrede, urbani razvoj, rudarstvo i šumarstvo bili su najveći faktor fragmentacije i gubitka staništa za životinje u Novom Južnom Velsu u Australiji, državi sa najvećim brojem stanovnika u proteklih nekoliko decenija.

Požari koji su krajem godine opustošili Australiju uništili su skoro četvrtinu staništa za koale.

“Dokazi ne mogu biti jasniji. Jedini način na koji će unuci naše dece videti koalu u divljini u Novom Južnom Velsu biće kada vlada postupi po preporukama odbora”, navodi se u konačnom izveštaju na 311 stranica istrage.

Izveštaj, koji je naručila višestranačka skupštinska komisija, daje 42 preporuke, uključujući hitan popis stanovništva, koji daje prednost zaštiti životinja u planiranju urbanog razvoja i povećava sredstva za očuvanje staništa. Stjuart Blank, menadžer čišćenja i obnove zemljišta pri Svetskom fondu za zaštitu prirode Australije, pozvao je vladu da poštuje preporuke i pojača zaštitu staništa životinja.

„Svetski fond za zaštitu prirode Australije poziva premijera Novog Južnog Velsa da napiše zakone o raščišćavanju zemljišta kako bi se zaštitilo stanište za koale, povećalo finansiranje poljoprivrednika koji aktivno čuvaju drveće gde žive koale. Potrebno je i da se zabrani seča šuma i plantaža u kojima žive koale”, istakao je Stjuart Blank.

Izvor: RTS

Kako mobilne i veb aplikacije mogu da doprinesu većoj bezbednosti u saobraćaju?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryoji Iwata)

Na 15. međunarodnoj konferenciji „Bezbednost saobraćaja u lokalnoj zajednici“, koja je održana od 24. do 27. juna u Vrnjačkoj Banji, master inženjer saobraćaja iz Bora Igor Velić je kao stručni saradnik GIS udruženja Srbije i predsednik udruženja za bezbednost saobraćaja „Sigurne staze“ predstavio jedinstven projekat “Sigurne staze i putanje kretanja učenika osnovnih i srednjih škola u Boru” koji je od Ujedinjenih nacija uvršten u top pet projekata za 2019. godinu.

Foto: Sigurne staze

Ovo je druga međunarodna konferencija na kojoj je GIS udruženje Srbije predstavilo svoj projekat koji upotrebom novih tehnologija omogućava lakše upravljanje bezbednošću saobraćaja u zoni škole i gravitacionom području škole.

Celokupan projekat je dostupan na OVDE.

U okviru dve radionice posvećenje primerima dobre prakse u jedinicama lokalne samouprave Velić je istakao značaj upotrebe otvorenih podataka (open data) radi lakšeg donošenja odluka i razvoj mobilnih i veb aplikacija koje omogućavaju lakše upravljanje bezbednošću saobraćaja i koje u znatnoj meri unapređuju bezbednost dece u saobraćaju.

Razvoj mobilnih i veb aplikacija na primeru bor.sigurnestaze.com imaće svoju primenu i u novim projektima koji se planiraju na nivou Republike Srbije za razvoj pametnih gradova (smart city) u vidu novih funkcionalnosti i mogućnosti pregleda, unosa i izmene podataka od strane građana, čime se pruža mogućnost svim učesnicima u saobraćaju da obeleže lokacije na karti, dodaju fotografije, postave opis i daju svoje predloge u cilju poboljšanja bezbednosti u saobraćaju.

Više o mobilnoj aplikaciji pogledajte na sledećem linku https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/22/prijavi-saobracajni-problem-u-gradu.html.

Foto: Sigurne staze

Na promociji je pokazano ne samo koliko su ovakvi projekti, i pre svega aplikacija o bezbednosti dece u saobraćaju, neophodni svakom gradu, nego i kolika je važnost otvorenih podataka za kreiranje boljeg, bezbednijeg, humanijeg i uspešnijeg života na svakodnevnom nivou i u svakoj zajednici.

U pokrenutoj diskusiji koju je izazvao ovaj jedinstven projekat Velić je najavio da GIS udruženje Srbije zajedno sa udruženjem “Sigurne staze” radi na razvoju još jedne mobilne aplikacije namenjene učenicima i roditeljima osnovnih i srednjih škola u Boru, koja će predlagati bezbednu rutu kretanja od kuće do škole izbegavajući objektivno i subjektivno opasne lokacije u gradu. “U tome i jeste poenta rada sa otvorenim podacima korišćenjem novih tehnologija – saradnja svih direktnih i indirektnih učesnika na prikupljanju, obradi, analizi podataka kako bi se ponudilo najefikasnije rešenje”, objasnio je on.

Prezentacija nove aplikacije i niza novih funkcija koje će znatno olakšati rad u indentifikovanju problema bezbednosti saobraćaja na teritoriji grada Bora se očekuje na predstojećoj međunarodnoj konferenciji koja će u oktobru održati u Banja Luci.

Nepostojanje odgovarajuće finansijske podrške sprečava GIS udruženje da poboljša svoj rad na izradi novih aplikacija, koji bi doprineo smanjenu broja saobraćajnih nezgoda. S tim u vezi, članovi se nadaju da će grad Bor konačno javno stati iza našeg rada i time podržati priču o upotrebi novih tehnologija.

“Ukoliko postoji zainteresovanost kompanija i drugih investitora, koje bi mogle da iskoriste pun potencijal naše ideje, GIS udruženje Srbije u saradnji udruženjem ‘Sigurne staze’ je voljno za uspostavljanje odgovarajuće poslovne saradnje”, istakao je Velić.

Na kraju konferencije, Velić je istakao da je razvoj novih tehnologija važan u cilju pametnijeg donošenja odluka i da će svakako doprineti  da se broj saobraćajnih nezgoda smanji i deca dobiju sigurne putanje kretanja od kuće do škole i istakao, da je model koji je razvilo GIS udruženje Srbije primenjivo na svaki grad i opštinu u Srbiji.

Velić je napomenu da je na portalu bor.sigurnestaze.com data saobraćajna signalizacija i saobraćajne nezgode koje su se desile u poslednjih pet godina. Ukrštanjem ovih podataka sa infrastrukturom i saobraćajnom signalizacijom grada dobijen je digitalni model sigurnih staza i putanja kretanja učenika. Ovo je samo predlog mera, a od predstavnika gradske uprave se očekuje da prihvate ovu studiju koja je detaljno urađena i da preduzmu odgovarajuće korake.

Ovaj projekat GIS Udruženja Srbije podržan je u okviru projekta „Otvoreni podaci – otvorene mogućnosti”, koji sprovode Program Ujedinjenih nacija za razvoj i Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu uz podršku Svetske banke i Fonda za dobru upravu Ujedinjenog Kraljevstva.

Izvor: Sigurne staze

Divlji Dunav u fokusu turista

Foto: Udruženje Zeleni Osijek
Foto: Udruženje Zeleni Osijek

Priroda je uvek bila tu da nas spaja, a ne razdvaja. Granice ne postoje kada je reč o prirodi. Zato se sve više udruženja i organizacija povezuje putem prekograničnih programa saradnje kako bi zajedno gradili i očuvali ekosistem čiji smo svi deo. Ovakav jedan projekat je i INTERREG IPA projekat prekogranične saradnje Srbije i Hrvatske: Ruta dunavske divljine – Novi ekoturistički programi posmatranja divljih životinja.

Projekt je sufinansiran sredstvima Evropskog fonda za regionalni razvoj i IPA II fondova Evropske unije. Vredan je 1.139.670,87 evra, od čega je udeo Evopske unije 968 720.23 evra. Sprovodi se u saradnji Pokreta gorana Sremske Mitrovice (Zasavica)udruženja za zaštitu prirode i životne sredine Zeleni Osijek i Opštine Bilje iz Hrvatske.

Razvojem jednog posebnog oblika prekograničnog turizma partneri na projektu nastojali su da uspostave održivi model upravljanja prirodnim lokalitetima, fokusirajući se na obrazovanje, marketing, upravljanje kvalitetom i infrastrukturom. Nabavljeni su električni automobili i bicikli i definisani lokaliteti za posmatranje životinja i najkarakterističnije vrste za posmatranje. Fokus je na izgradnji specijalnih posmatračnica sa kojih bi posetioci mogli da uživaju u lepotama divljih vrsta. Trenutno je u toku izrada tri posmatračnice za životinje (photo hides) kao i izrada njihovog preliminarnog dizajna. One služe prvenstveno za sakrivanje posetilaca koji će fotografisati divlji svet.

Foto: Udruženje Zeleni Osijek

Dinko Pešić, menadžer projekta iz udruženja za zaštitu prirode i životne sredine Zeleni Osijek, kaže da ih je već u toku same izgradnje projekat doveo do zanimljivih otkrića, što je i jedan od njegovih ciljeva. Prilikom istraživanja terena i potencijalnih lokacija za posmatranje i fotografisanje životinja, te postavljanja skloništa i vidikovaca, pronađena je i nova kolonija ptica na kanalu Čarna u blizini Zlatne Grede. Kolonija je mešovita, što znači da se u njoj gnezde različite vrste močvarnih ptica.

Ovo je zasad jedina kolonija na širem području srednjeg Podunavlja u kojoj gnezde sve ove vrste istovremeno, te je time i vrlo zanimljiva za promatranje i fotografisanje. Kanal Čarna nalazi se svega 800 metara od naselja Zlatna Greda te ujedno predstavlja i severnu granicu Parka prirode Kopački rit. Kroz projekt će se izraditi i postaviti manja osmatračnica u blizini kolonije, skrivena na rubu šume, tako da sam pristup osmatračnici ne ometa ptice i time poveća doživljaj samih posetilaca”, objašnjava Pešić.

Kako je u fokusu projekta fotografisanje, edukovani su specijalizovani vodiči za fotografiju i promatranje divljih životinja, a fotografije koje budu nastale sa ovih zanimljivih posmatračnica ostaće kao zaostavština ovog projekta, ali i kao temelj za nastavak saradnje između dve zemlje.

Fotografije i snimci životinjskih vrsta Srbije i Hrvatske će osim strimovanja uživo na zvaničnim stranicama partnerskih organizacija biti takođe obuhvaćene zajedničkom izložbom na kraju projekta. Glavna ideja povezivanja naših zemalja je zapravo u kontinuiranom delovanju kroz dalju promociju ove specifične ekoturističke ponude budućim generacijama posetilaca“, kaže Jovana Vukadinović iz Specijalnog rezervata prirode Zasavica.

Foto: Udruženje Zeleni Osijek

Ona dodaje da je ovaj vid ekoturizma veoma atraktivan i najbrže rastući, naročito u Evropi, te da je potreba da se kroz ekoturističke programe i na našim prostorima ukaže na važnost očuvanja prirode kroz najrazličitije aktivnosti posmatranja i fotografisanja životinja. U prilog sve veće popularnosti ekoturizma ide i podatak da je samo u SAD-u u 2011. godini, od aviturizma (posmatranje ptica) generisan prihod od 107 milijardi dolara. Vukadinović je istakla da bi se uvođenjem ekoturizma i kod nas obezbedili svi uslovi za održivost na duge staze i unapredio kvalitet ne samo prirode već i boravka u njoj.

Pandemija koronavirusa nije poštedela ni ovaj inspirativan projekat, ali su partneri u obe zemlje našli način da se realizacija projekta nastavi neometano. Deo aktivnosti preusmeren je na onlajn komunikaciju i platforme koje omogućavaju održavanje sastanaka i radionica. Specifična situacija otvorila je i jedan novi poligon za intenzivniju promociju životinjskih vrsta Srbije i Hrvatske na zvaničnim Fejsbuk i Instagram stranicama projekta.  Neke od životinjskih vrsta koje ne možemo tako lako da vidimo nalaze se na stranicama Rute dunavske divljine gde možemo da uživamo u njihovoj raznolikoj lepoti, u nadi da će se uskoro steći i uslovi za održivost na duge staze i unaprediti kvalitet, ne samo prirode već i boravka u njoj na ekološki i društveno odgovoran način.

Izvor: EU info

Cirkularna ekonomija kao put oporavka i razvoja u 21. veku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: NVO Digitalizuj.Me

Druga međunarodna konferencija Zeleni dani 2020 – Redefinisanje razvoja koja je održana kroz seriju dvodnevnih virtuelnih razgovora, završena je juče, 30. juna, a okupila je više od 400 učesnika iz dvadeset zemalja sveta. Organizatori konferencije, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Vlada Crne Gore i Privredna komora Crne Gore konferenciju su organizovali na Zoom platformi, a prenos uživo svi zainteresovani mogli su pratiti i na društvenoj mreži Fejsbuk i platformi Jutjub.

U ime organizatora, konferenciju su otvorili potpredsednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Mirjana Špoljarić Eger i potpredsednik Privredne komore Crne Gore Danilo Gvozdenović. Uvodno obraćanje na konfrenciji imao je eminentni stručnjak iz oblasti cirkularne ekonomije dr Janez Potočnik, kopredsedavajući UN Međunarodne ekspertske grupe za resurse i bivši evropski komesar za životnu sredinu.

Na konferenciji su razmotreni izazovi i potreba prelaska sa linearnog na model cirkularne ekonomije, nove strategije upravljanja resursima, razvoj novih poslovnih modela, upravljanje inovacijama, ambiciozni klimatski ciljevi i Evropski zeleni dogovor kao mapa puta za postizanje održivosti ekonomije EU, te oporavak sektora turizma u vremenu krize izazvane pandemijom KOVID-19.

Foto: NVO Digitalizuj.Me

Konferencija je okupila snažnu mrežu crnogorskih i međunarodnih eksperata, predstavnika vlada, ministara, diplomata, kreatora javnog mnjenja iz svih relevantnih sektora – industrije, politike, tehnologije, nauke, poslovanja, finansija i zaštite životne sredine – koji su razgovarali o temama koje definišu našu budućnost. Postoji uverenje da je konferencija pružila platformu za relevantan dijalog između nauke i politike i da će biti izvor inspiracije za snažniju saradnju i sprovođenje Agende 2030.

“Zeleni dani 2020 – Redefinisanje razvoja” organizovani su u partnerstvu sa 5. Konferencijom o cirkularnim promenama i deo su ekonomskog „Karavana o cirkularnim promenama 2020″. Više informacija o konferenciji i glavne zaključke događaja možete pronaći na zvaničnom veb sajtu konferencije – www.greendays.me, kao i nalozima na društvenim mrežama Fejsbuk, LinkdIn, Instagram i Tviter.

Izvor: NVO Digitalizuj.Me

Mala solarna elektrana, manji računi, najmanji stres

Photo-illustration: PIxabay

S obzirom na to da su cene električne energije u Srbiji od 2000. godine skočile nekoliko puta, a najavljena su i buduća potencijalna poskupljenja, delimična energetska nezavisnost potrošačima postaje sve primamljivija. Poverenje najčešće poklanjaju suncu – kao neograničenom, obnovljivom izvoru energije.

Foto: Marko Berkeš

Kako bi svoje želje o manjim računima za struju sproveli u delo, građanima je neophodna pomoć pouzdanog izvođača radova na izgradnji male solarne elektrane i, ponekad, učešće banke. Kroz specijalnu akciju za kupovinu solarnih sistema uz finansijski najpovoljniju ponudu na domaćem tržištu – beskamatne kredite koji se odobravaju bez ikakvih troškova obrade – kompanija MT-Komex i ProCredit banka su im obezbedile upravo to.

Beskamatni krediti su namenjeni građanima i svim zainteresovanim preduzećima. Povrh toga, mogućnost da dobiju sredstva imaju i poljoprivredna gazdinstva. Iskustvo vlasnika sa imanja u Deču, na čijem je objektu montirana mala solarna elektrana, pokazuje da se i poljoprivrednicima itekako isplati da crpe čistu energiju iz solarnih panela. Želeo je da njegovi proizvodi budu dostojni prefiksa eko, sve cenjenijeg među potrošačima, i stoga se obratio radnicima kompanije MT-Komex, s višegodišnjim iskustvom u oblastima obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Oni su obučeni i sertifikovani za instalaciju fotonaponskih modula sa pripadajućom opremom, kao i pretvarača napona i invertora, i svoju stručnost su dokazali i ovim jedinstvenim projektom – a u budućnosti će je demonstrirati i na projektima klijenata ProCredit banke.

Prosečna cena električne energije je u našoj zemlji od početka veka do danas skočila devet puta, ali je i dalje znatno niža nego u drugim evropskim zemljama, što njen dalji skok čini sve izvesnijim. Iznos na vašem računu za mesečnu potrošnju bi stoga mogao da postane i više nego dvostruko veći. Priliku da to predupredite imate upotrebom sunčeve energije. Da li ćete je iskoristiti?

Pored ekonomske, male solarne elektrane imaju i ekološku opravdanost. Kada donosite odluku između proizvodnje struje iz termoelektrane i solarne elektrane, jasno je koji je izbor naklonjeniji životnoj sredini. Uz to, onaj drugi izvorbi mogao da bude i mnogo bliži od prvog – i to bukvalno iznad vaše glave. Time se smanjuju tehnički gubici u prenosu električne energije od termoelektrane do potrošača za gotovo 20 odsto.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Od danas poskupljenje akciza na gorivo u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Prema odluci Vlade Srbije, nove, uvećane akcize na gorivo počinju da važe od danas, 1. jula. Primena ovih akciza trebalo je da počne još 1. februara, ali je odložena za 1. jun da bi potom bila pomerena za još mesec dana.

Akcize su usklađene sa godišnjim indeksom potrošačkih cena u 2019. godini, pa će sada biti veće za oko jedan dinar.

Namet na benzin biće uvećan sa 56,04 na 57,10 dinara po litru, a na evrodizel sa 57,63 na 58,72 dinara po litru. Akcize na gas beleže porast sa 43,76 na 44,59 dinara po litru, stoji u Zakonu o akcizama.

Poskupeće i akcize za biogoriva i biotečnosti – i to sa 56,30 na 57,37 dinara po litru.

Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije rekao je, gostujući nedavno u Jutarnjem programu RTS-a, da sve te državne dažbine na kraju plaćaju potrošači.

“Ovo povećanje akcize je posledica usklađivanja nominalne vrednosti akcize sa indeksom potrošačkih cena u prethodnoj godini. To je korekcija koja bi trebalo da očuva realnu vrednost budžetskih prihoda. Ne radi se o državnoj korekciji, to je ugrađeno u Zakonu o akcizama i svake godine se dešava”, objasnio je Mićović. Što se tiče državnih dažbina, prema njegovim rečima, i dalje ćemo imati najviše vrednosti u odnosu na sve zemlje u regionu.

Na sajtu “Global Petrol Prices” navodi se da je prosečna cena dizela u svetu 29. juna iznosila 0,78 evra po litru. Bogatije države imaju više cene, a siromašnije zemlje i zemlje koje proizvode i izvoze naftu imaju znatno niže cene. Izuzetak su Sjedinjene Američke Države koje su ekonomski razvijena zemlja, ali imaju jeftin dizel.

Razlike u cenama dizela, koje su se kretale od gotovo nula evra po litri u Venecueli do 2,23 evra po litru u Zimbabveu, rezultat su različitog oporezivanja i subvencionisanja. Sve zemlje kupuju naftu na međunarodnim tržištima po istim cenama, ali nameću različite poreze i stoga je maloprodajna cena dizela različita.

U Srbiji je pre dva dana cena dizel koštao 1,16 evra po litru. Jedina zemlja regiona sa većim izdacima za dizel bila je Albanija – 1,36 evra po litru.

Jelena Kozbašić

U poboljšanje kvaliteta vode u Osijeku uloženo 8,7 miliona evra

Foto: Hrvatske vode

U probni rad pušten je objekat za dvostepenu filtraciju koji je u sklopu postojećeg pogona za proizvodnju pijaće vode grada Osijeka, a vredan je 66,2 miliona kuna (8,7 miliona evra), s PDV-om. To znači dugoročnu sigurnost i ispravnost vode za ljudsku potrošnju na području grada Osijeka i okolnih područja, a prema svim evropskim standardima.

Foto: Hrvatske vode

Investicija dogradnje postojećeg pogona za proizvodnju pijaće vode u Osijeku jedan je od šest ugovora u okviru projekta Evropske unije „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture Grada Osijeka“.

Neobrađena podzemna voda sa crpne stanice “Vinogradi“ kojom se snabdeva grad Osijek sadrži veće koncentracije gvožđa, mangana, amonijaka i arsena koje prelaze maksimalne koncentracije dopuštene važećim zakonima i propisima, između ostalih i Direktivom EU o kvalitetu vode namenjene za ljudsku potrošnju. Cilj i zahtev dogradnje i tehničko-tehnoloških zahvata na postrojenju za preradu vode bio je dovesti arsen u prerađenoj vodi na nivo niži od 10 µg/L. Kao tehnološko rešenje odabrana je primena dvostepene absorpcije i filtracije i ozonizacije vode.

Ovim tehnološkim rešenjem – koje će prethoditi postupku prerade vode u postojećem postrojenju za preradu vode – uz korekciju pH vode sa sigurnošću će se postizati koncentracija arsena od 6 µg/L, čime je zadovoljen propisan kvalitet vode za ljudsku potrošnju.

Uz ostale goste svečanosti su prisustvovali ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, državni sekretar u Ministarstvu zaštite okoline i energetike Mario Šiljeg, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić koji je izrazio zadovoljstvo što se ovim projektom rešava veliki problem građana Osijeka i opština koje su na sistemu snabdevanja pitkom vodom osječkog Vodovoda. Realizacijom projekta poboljšao se kvalitet života i zdravlja ljudi koji tu žive te je čestitao svima koji su u projektu učestvovali: Vodovodu, Hrvatskim vodama i resornom Ministarstvu.

Izvor: Hrvatske vode

Vrane spadaju među najinteligentnije životinje – a možete ih bolje upoznati putem aplikacije!

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Quiring)

Univerzitet u Beču organizovao je prikupljanje podataka koje ima za cilj da se istraži ponašanje vrana. Koristeći aplikaciju „KraMobil“ posetioci bečkog zoološkog vrta mogu da učestvuju u projektu i tako pomognu naučnom timu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Syed Ali)

U bečkom zoološkom vrtu žive mnoge ptice iz porodice vrana koje medvedima i pingvinima otimaju ribu i često dobijaju hranu od posetilaca. „U okviru novog projekta Univerziteta u Beču i istraživačkog centra Konrad Lorenc želimo da saznamo kako se ove ptice ponašaju u zoološkom vrtu. Za to će nam biti potrebna velika količina podataka koje naučni tim ne može da prikupi. Zato se uzdamo u pomoć posetilaca koji zahvaljujući aplikaciji „KraMobil“ mogu da unesu rezultate svojih posmatranja“, objasnila je referentkinja za istraživanje i zaštitu vrsta u zoološkom vrtu Regina Kramer.

„Kada u zoološkom vrtu ugledate vranu, potrebno je da unesete podatke u aplikaciju. Treba da se navede pozicija uz fotografiju ptice i da se izabere tačna vrsta iz porodice vrana: crna vrana, siva vrana, gavran i slično. Zatim treba da se popuni još nekoliko polja o ponašanju ptice – da li trenutno jede ili se čisti, da li je u interakciji sa nekom pticom ili drugom životinjom“, izjavio je Paulus Leidinger sa Odeljenja za bihevioralnu i kognitivnu biologiju Univerziteta u Beču.

Cilj istraživačkog tima je ambiciozan – do jeseni se nadaju da će imati više od deset hiljada prijava putem ove aplikacije. Posetioci koji budu imali najveći broj unetih važećih podataka o vranama u zoološkom vrtu dobiće godišnje karte za ulaz u zoološki vrt.

Vrane spadaju u najinteligentnije životinje na svetu zato što su sposobne da rešavaju probleme, pokazuju visok stepen sposobnosti donošenja zaključaka, umeju da broje do pet, pamte ljudska lica i koriste se alatima da bi došle do hrane.

Aplikacija „KraMobil“ je besplatna.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

EU razvila onlajn alat namenjen organizaciji bezbednog putovanja u doba pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Schuldi)
Foto: Delegacija EU u Srbiji

Letnji odmor na omiljenoj destinaciji je pred nama. Putovanje u doba pandemije sa sobom donosi posebne zdravstvene i logističke izazove. Svi želimo da put protekne po planu, uz minimalne rizike, naročito po zdravlje naših najbližih i nas samih. Potrebna nam je lako dostupna informacija o pravilima koja su na snazi u zemljama u koje putujemo i kroz koje prolazimo.

Evropska unija je razvila onlajn alat koji nam na jednostavan način pruža tu informaciju.

https://reopen.europa.eu/

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Iako je zaštita javnog zdravlja i dalje prioritet, potrebno je da svi uživaju u svojim odmorima, da provedu vreme s porodicom i prijateljima, te da mogu putovati u bilo koju svrhu. Evropska unija i sve države članice planiraju ponovno bezbedno otvaranje granica. Ovaj interaktivni alat pruža informacije koje su vam potrebne kako biste sa sigurnošću planirali svoja evropska putovanja i praznike, a pritom ostali zdravi i sigurni.

Informacije se često ažuriraju i dostupne su na 24 jezika.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Električni trotineti – vidljivi na ulicama, nevidljivi pred zakonom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Električni trotineti u Beogradu postaju sve popularniji vid prevoza. S obzirom na to da ih je na ulicama sve više, bilo je najavljeno da će novi Zakon o bezbednosti saobraćaja obuhvatiti i ova prevozna sredstva, međutim to se još nije dogodilo.

Savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Ilić kaže da je stručna radna grupa je već pokrenula pitanja u vezi sa tim i očekuje se da se donesu zakonske odredbe u skorijem roku koje su u skladu sa primerima najbolje prakse u zemljama Zapadne Evrope. Nečujni su, brzina koju dostižu može biti opasna za pešake, pa zakon treba da reguliše kuda smeju da se voze, ko može da ih vozi i šta je potrebno od zaštitne opreme. Za sada se zna da su obavezni zvonce, bela svetla napred, crvena pozadi, kočioni sistem i kaciga.

Ilić ističe kažu da zakonske odredbe kod nas trenutno nisu precizirale kuda će se kretati, ali, to, kako ukazuje, nikako ne treba da bude po kolovozu, uglavnom biciklističkim stazama.

Napominje da, ukoliko se trotinet kreće po trotoaru, brzina bi trebalo bude u rasponu od sedam do 15 kilometara na čas.

Beograđani smatraju da bi vožnja elekričnih trotineta trebalo da bude regulisana zakonom.

Žale se da su nečujni i brzi ali i dodaju da su dobri za saobraćaj.

Biciklisti u pravnom vakuumu

Svoje mesto na ulicama i izmenu Zakona o bezbednosti saobraćaja traže i biciklisti. Žele da budu bezbedniji, da, ukoliko već poštuju propis i voze na jedan metar od trotoara, vozači njih poštuju.

“Mislim da je najbolje da žute trake ostanu za prevoz, ali problem je, tamo gde su žute trake imate i parkiranje i nemate biciklističke staze, i tada biciklisti niti su na rastojanju od jednog metra od trotoara što je po zakonu, niti mogu da idu trotoarom jer tuda idu pešaci, i tada ne znaju kuda da se kreću”, ističe Zoran Bukvić iz udruženje građana “Ulice za bicikliste”.

U pojedinim zemljama zakonima je već definisana vožnja električnih trotineta, a po celim gradovima su iscrtane staze samo za bicikliste. Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja bi ta pitanja trebalo da reši i kod nas.

Izvor: RTS

Mere zabrane kretanja pogodovale krivolovcima, rezultat – sve manje divljači u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pociecha)

Širom Srbije stižu informacije da su pojedini, između ostalog, mere zabrane kretanja iskoristili da se povuku u svoje vikendice ili salaše i odatle nesmetano, nelegalno love divljač. Zato ne čudi zebnja lovnih radnika šta bi nove zabrane kretanja mogle da izazovu. Mogućnost ponovnog uvođenja nekih mera kao odgovor na ‘zahuktavanje’ pandemije koronavirusa, zabrinuo je i lovce. Tokom prolećnog karantina, u pojedinim lovištima je nakon ukidanja mera primećen drastičan manjak divljači. Zabrana kretanja, očigledno, pogodovala je krivolovcima koji su je iskoristili za svoju rabotu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Carroll)

Po rečima Gorana Kaurića, predsednika Lovačkog društva “Diana” iz Lukinog Sela (koje je član Lovačkog udruženja “Zrenjanin”), kada je nedavno obavljeno brojanje srneće divljači u tamošnjem lovištu, konstatovano je da jedinki pomenute vrste ima duplo manje u odnosu na prethodno brojanje. “Situacija zaista postaje alaramantna, ali većina ljudi, čak i oni koji bi trebalo time da se bave, ne shvataju veličinu problema. Krivolov nije samo krađa divljači, to je ozbiljan udar na budžet države! Divljač je državno dobro, za čije korišćenje lovačka udruženja plaćaju naknadu. Ali, nije samo to u pitanju, problem je mnogo širi. Lovokradica ubije srndaća i proda ga na crnom tržištu za nekoliko desetina evra, a da je došao neki lovac – turista iz inostranstva, u legalnom lovu on bi platio tu divljač nekoliko hiljada evra”, kaže Kaurić.

Širom Srbije stižu informacije da su pojedini, između ostalog, mere zabrane kretanja iskoristili da se povuku u svoje vikendice ili salaše i odatle nesmetano, nelegalno love divljač. Zato ne čudi zebnja lovnih radnika šta bi nove zabrane kretanja mogle da izazovu.

Nedostatak divljači primećen širom Srbije

Računica u ovakvim slučajevima pokazuje da se krivolovom potpuno obezvrede i obesmisle godine uloženog truda lovaca i lovnih radnika na uzgoju divljači. Ako nema kvalitetne i(li) trofejne divljači, nema ni lovaca, turista. Njihovim nedolaskom nije na gubitku samo lovstvo, već i ugostiteljski sektor; hotelijeri, vlasnici kafića i restorana.

Slučaj nedostatka divljači nakon ukidanja vanrednog stanja nije samo primećen u Lukinom Selu, već širom Srbije. Stručne službe su nakon ublažavanja mera karantina konstatovale manjak raznih vrsta divlje faune, ali su bili nemoćni da nešto učine. Nemaju dokaze, već samo indicije i pretpostavke koje na sudu nemaju nikakvu vrednost.

Uhvaćeni na delu, ali…

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pociecha)

Nažalost, mnogo je slučajeva kada su krivolovci uhvaćeni na delu, ali su na sudu uspeli da se izvuku, često i da prođu sa minimalnom kaznom. Bilo je slučajeva da se krivica dokaže, krivolovci osude i nakon parničnog postupka dužni su da lovačkom udruženju nadoknade štetu. Kao po pravilu, njihov ‘ceh’ je daleko veći od imovine kojom raspolažu, pa lovačke organizacije ostaju, i pored višemilionske štete, praznih ruku.

Primera radi, u Temerinu 2010. godine, na delu (dok su tranžirali ubijenu srneću divljač) uhvaćen je dvojac koji je potom osuđen na zatvorske kazne, te da tamošnjem lovačkom udruženju nadoknade šest miliona dinara. Jedan od njih, navodno, ništa nije imao na svom imenu, drugi minimalnu penziju od koje je, dok nije preminuo, polovina išla za naknadu štete, koja do sada nije nadoknađena ni petinu od ukupne vrednosti.

Mnogi od onih sklonih lovokrađi opremljeni su vrhunskom opremom, skupim džipovima, snajperskim puškama, čak i termovizijskim kamerama, te i po mraku uočavaju divljač, ali i ljude. Njihova kriminalna aktivnost, s obzirom da se odvija u atarima i šumama, ostaje nevidljiva velikom broju ljudi, ali i državi, koja zbog njihove aktivnosti svake godine gubi, u najmanju ruku, stotine hiljada evra.

Autor: Dušan Knežić

Izvor: Agroklub.rs

Južni pol se zagrejao tri puta više od globalnog proseka u poslednjih 30 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)
Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)

Novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni početkom nedelje u časopisu “Nature Climate Change”, otkrilo je da se Južni pol poslednjih 30 godina zagreva čak tri puta brže u odnosu na svetski prosek.

Naučnici upozoravaju da bi ovako rapidan skok temperature u ledenim prostranstvima na krajnjem jugu naše planete moglo da rezultuje značajnim topljenjem Antarktika i porastom nivoa mora, ali i da se ispolji na morski svet nastanjem u tim predelima.

Studija baca potpuno novo svetlo na situaciju u najudaljenijoj oblasti na Zemlji. Iako su stručnjaci godinama unazad svesti da se spoljašnji delovi Antarktika zagrevaju, smatrali su da je Južni pol zbog udaljenosti izolovan od uticaja skoka temperature.

Vodeći autor istraživanja Kajl Klem sa Univerziteta u Velingtonu (Novi Zeland) veruje da su saznanja njegovog tima važan pokazatelj da se “globalno zagrevanje” s razlogom naziva “globalnim” i da dopire i do najzabačenijih lokacija.

Istraživači su analizirali podatke prikupljene iz meteorološke stanice na Južnom polu. Između 1989. i 2018. godine, temperatura je tamo porasla za 1,8 Celzijusovih stepeni, što znači da je svake decenije bilo za 0,6 Celzijusovih stepeni toplije nego prethodne. To je triput više u poređenju na prosečan skok temperature!

Novozelanđani uzrok tome vide u hiljadama kilometara udaljenim tropima. U poslednjih 30  godina, zagrevanje površine vode u Tihom okeanu, oko ekvatora, je uslovilo prenos većih količina toplog vazduha na Južni pol.

Treću godinu zaredom zabeležen rast emisija ugljen-dioksida u sektoru saobraćaja u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Osipyan)

Prema najnovijim podacima, prosečne zabeležene emisije ugljen-dioksida u saobraćaju tokom prošle godine u Evropskoj uniji, Norveškoj, Velikoj Britaniji i na Islandu bile su u porastu, i to treću godinu zaredom.

Foto-ilustracija: Unsplash

Smatra se da je uzrok rastući udeo sportskih terenskih vozila dok elektromobili i dalje beleže ograničeni rast, prema izveštaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA).

U odnosu na 2018. godinu, prosečne emisije ugljen-dioksida po kilometru tokom 2019. porasle su za 1,6 grama i iznosile 122,4 grama CO2 po kilometru. Cilj ustanovljen za period do 2019. bio je upravo ispod 130 grama CO2 po kilometru. Ipak, novi cilj koji ove godine stupa na snagu je nešto ambiciozniji – za Evropsku uniju očekuju se emisije od 95 grama ugljen-dioksida po kilometru.

Izveštaj pokazuje i da su vozila na benzin bila najprodavanija u Evropi tokom prošle godine, te da su činila gotovo celih 60 odsto novoregistrovanih četvorotočkaša. Skok beleži i prodaja hibrida i električnih vozila s baterijama, najviše u Nemačkoj, Holandiji i Norveškoj.

S druge strane, neke zemlje se ipak mogu pohvaliti da su prosečne emisije novih vozila smanjene u periodu od 2018. do 2019. godine. Na toj kratkoj listi su Švedska, Norveška, Island i Holandija.

Jelena Cvetić